4/18/2014

VATROGASNE SPRAVE I
VATROGASNA VOZILA

a) Vatrogasna vozila za gaenje poara
OPREMA
( vatrogasno vozilo s pumpom za gaenje
poara i u pravilu sa spremnikom za vodu te
VATROGASNI ASNICI opremljeno s drugom pripadajuom opremom
II dio za borbu protiv poara )
b) Posebna vatrogasna vozila za gaenje
poara
Boidar Horvat, dipl.
dipl. ing. ( vatrogasno vozilo s posebnom opremom za
borbu protiv poara, sa ili bez specijalnih
sredstava za gaenje poara )
Varadin, oujak 2014.

VOZILA ZA SPAAVANJE S VISINA

VATROGASNA VOZILA a) Automobilske ljestve
b) Hidraulike zglobne i teleskopske
platforme

1


TEHNIKA VOZILA I VOZILA ZA APARATE I POSEBNU OPREMU
a) Vozila za tehnike intervencije
- tehniko vozilo malo
- tehniko vozilo srednje ( sa ili bez krana )
- tehniko vozilo veliko ( sa ili bez krana )
- tehniko vozilo dizalicu
b) Vozila za aparate i posebnu opremu
- vozila s aparatima i posebnom opremom za
zatitu disanja
- vozila s aparatima i posebnom opremom za
zatitu od plinova
- vozila za intervencije i akcije spaavanja na
autocestama
- vozila s opremom za rad stoera sa
sustavom veza i osvjetljenjem
- vozila za intervencije na poplavljenim
prostorima

SANITETSKA VATROGASNA VOZILA
- sanitetska vozila prve pomoi
- sanitetska transportna vozila
- sanitetska vozila za spaavanje

VOZILA S OPREMOM ZA ZATITU OD OPASNIH
TVARI
- vozila za zatitu ovjekova okolia
- vozila za zatitu od kemijskih tetnosti
- vozila za zatitu od biolokih tetnosti

ZAPOVJEDNA VOZILA
- zapovjedno vozilo interventno
- zapovjedno vozilo mobilizacijsko
- zapovjedno vozilo stoerno
4/18/2014

VOZILA ZA PRIJEVOZ VATROGASACA
- mala za 9 osoba ( kombi vozilo ili minibus )
- velika za 20 do 50 osoba ( teretno vozilo ili
autobus )

OPSKRBNA VOZILA
- opskrbna vozila za vatrogasne ureaje, sredstva i
opremu
- opskrbna vozila za prehrambene artikle
- opskrbna vozila s kontejnerima
- opskrbna vozila za prijevoz vatrogasnih cijevi

SPECIJALNA VOZILA
- aerodromska vozila za gaenje i tehnike
intervencije
- vozila za intervencije na vodi i pod vodom
- vozila za intervencije na prugama i u tunelima
- prikolice za ureaje, sredstva i opremu
Bacai vode i pjene

Bacai su armature pomou kojih u kratkom
vremenu izbacujemo veliku koliinu sredstva
za gaenje na veu udaljenost

Protoci do 80 000 (l/min)

Dometi bacaa do 240 (m)

Domet znaajno ovisi o protoku (veliki dometi
ostvaruju se kod velikih protoka)
2
 4/18/2014

Podjele bacaa

Prema sredstvu za gaenje bacai se dijele:

bacae za gaenje poara vodom ( puni mlaz

ili puni i raspreni mlaz )

bacae za gaenje poara pjenom ( tekom ili
neaspiriranom ) Stacionarni baca vode i pjene daljinski
upravljan

bacae za gaenje poara vodom i pjenom.

Prema nainu postavljanja dijele se na:

Stacionarne ili stabilne

Mobilne (prijevozni i prijenosni)

Prema nainu upravljanja dijelimo ih na:

bacae koji su runo upravljani

bacae koji su daljinski upravljani

samooscilirajue bacae. Prijevozni baca vode i neaspirirane pjene na
vozilu

3
 4/18/2014

Podjela bacaa prema nainu usisa pjenila

bacai koji rade s gotovom mjeavinom

( usis pjenila na mjeau vozila, stabilnog
sustava i sl
sl.. )

bacai koji imaju usis pjenila na mjeau
na ulaznom otvoru bacaa

samousisavajue bacae.
Prijevozni baca vode i pjene na prikolici

Samousisavajui bacai
Samooscilirajui baca

4

Oznaavanje bacaa

Baca vode oznaava se npr. npr. oznakom
BV 10 ( ili 16, 20, 24, 30, 40 ) u kojoj broj
pomnoen sa 100 daje nazivni kapacitet
vode ( l/min ) pri nazivnom radnom tlaku.

teke pjene oznaava se npr.npr. oznakom
BTP 10 to oznaava baca teke pjene
protoka 1000 (l/min)

BTP 10 S u kojoj S oznaava da je baca
samousisavajui..
samousisavajui
Znaajke bacaa

Kao primjer navesti emo osnovne znaajke
jednog bacaa:

- nazivni kapacitet bacaa ( protok vode ili
mjeavine ) - BTP 24 S

- nazivni radni tlak - 8 bara (za sve bacae
vode i pjene normiran je isti nazivni radni tlak)

- domet mlaza ( pri nagibu od 32o )

- 70 m ( mlaz vode )

- 60 m ( mlaz pjene )
4/18/2014
Znaajke bacaa

horizontalno kretanje - 360o

vertikalno kretanje - od -15o do 70o

znaajke pjene:
- postotak mijeanja - 6%
- polovinsko vrijeme raspada - vie od 7 min.
min.
Stabilni sustavi za gaenje

stabilni sustav za gaenje poara je skup
elemenata, funkcionalno povezanih i
neprenosivih koji se koriste za gaenje poara.

moe djelovati samostalno ili zajedno sa
sustavom za dojavu poara, te zatitnim
ureajima i instalacijom za sprjeavanje irenja
poara i nastajanje eksplozija.

upotrebljavaju se za zatitu raznih proizvodnih postrojenja,
skladita, radnih prostora, objekata javne namjene itd. Oni u
veini sluajeva otkriju poar u ranoj fazi nastajanja, te odmah
vre uzbunjivanje deurnog osoblja i provode gaenje poara.
5
 4/18/2014

Prema sredstvu za gaenje razlikujemo: Sprinkler stabilni sustav za gaenje

stabilni sustavi za gaenje poara vodom

stabilni sustavi za gaenje poara zranom
pjenom

stabilni sustavi za gaenje poara ugljinim
dioksidom (CO2)

stabilni sustavi za gaenje poara halonom
(HL) ili zamjenskim sredstvima za halon

stabilni sustavi za gaenje poara vodenom
parom

stabilni sustavi za gaenje poara prahom.
vodom

Sprinkler stabilni sustavi su automatski
stabilni sustavi za gaenje i dojavu poara.
Oni gase poar u tienom objektu na
nain da djeluju lokalno, tj.
tj. gase samo na
mjestu poara.

S obzirom na pogonsko stanje sprinkler
sustav moe biti mokri, suhi i kombinirani.

Stabilni sustavi za gaenje Osnovni dijelovi sprinkler sustava

vodom

stabilni sustavi za gaenje rasprenom
- izvor vode

vodom - sprinkler
- sistem cjevovoda
- drencher
- sprinkler stanica

hidrantske mree ??????
- sprinkler mlaznice.

6
 4/18/2014

.
Izvori vode sprinkler sustava
iscrpni izvori vode mogu biti:

a) tlani spremnik (voda zrak)

b) visinski spremnik

c) vodovodne mree i sustavi pumpi
povezani s vodovodnim mreama,
preljevnim spremnicima i otvorenim
(prirodnim) izvorima vode (ukoliko nisu
jedini izvori vode).
Tlani spremnik voda-
voda-zrak kao izvor vode

neiscrpni izvori vode mogu biti:

a) vodovodne mree

b) visinski spremnici

c) sustavi pumpi povezani s vodovodnim
mreama, preljevnim spremnicima i
otvorenim (prirodnim) izvorima vode.

Preljevni spremnik kao izvor vode

7
 4/18/2014

Sistem cjevovoda Sprinkler ventil

Cjevovodi povezuju izvor vode, sprinkler
ventil i sprinkler mlaznice.

Dovodni cjevovod povezuje izvor vode i
sprinkler ventil

Odvodni povezuje sprinkler ventil i mlaznice u
tienim prostorima.

Cjevovodi su izraeni od elika ili bakra,
razliitog su promjera, a njihovo
dimenzioniranje odreuje se hidraulikim
proraunom.

ovisno o vrsti sprinkler sustava moe biti:
mokri, suhi ili kombinirani.

Mokri sprinkler ventil se u pripremnom
stanju nalazi u ravnotei tlakova vode iznad i
ispod ventila. Osnovni princip rada tog ventila
zasniva se na naruavanju ravnotee tlakova
vode. Naime, padom tlaka vode u cjevovodu
iznad zaklopke sprinkler ventila tlak vode
ispod zaklopke podie je i otvara ventil te
otvara ulaz u alarmni vod.

Sprinkler stanica

U njoj su mjeeni svi dijelovi sprinkler
sustava koji su bitni kod ukljuivanja sustava
u rad i njegova iskljuivanja

Ona slui za kontrolu rada sprinkler sustava i
za signalizaciju poara odnosno javljanje
deurnom osoblju o aktiviranju sustava

Osnovni dijelovi sprinkler stanice su sprinkler
ventil,, tampon boca, akcelerator (ubrziva),
ventil
alarmni vod (alarmno zvono) i drenani vod.

Mokri sprinkler ventil

8
4/18/2014

9
 4/18/2014

Drencher sustav
Drencher stanica slui za kontrolu rada

sustav za gaenje poara rasprenom vodom

namijenjeni su gaenju poara koji se brzo
iri u prostorima i na objektima te djeluje na
naelu potpune zatite.

aktiviranjem drencher sustava voda protjee
kroz sve mlaznice na cijeloj tienoj povrini.

mogu se primijeniti i za preventivnu zatitu
od poara (hlaenje spremnika,
transformatora)
ureaja, za ukljuivanje ureaja u rad i za
davanje alarma

Osnovni dio ventilske stanice je drencher
ventil s pomou kojeg se stavlja u rad
kompletan sustav

Ulogu drencher ventila mogu imati:
- elektromagnetski ili elektromotorni ventil
- hidraulini ventil
- pneumatski ventil
- ventil, zasun ili slavina s runim ili mehanikim
aktiviranjem

Osnovni dijelovi drencher sustava su:

- izvor vode

- sistem cjevovoda

- drencher stanica

- drencher mlaznice

- sistem ili ureaj za aktiviranje drencher
sustava

- sistem ili ureaj za alarmiranje.

10

Aktiviranje drencher sustava
1. Automatsko aktiviranje mogue je
provesti mehanikim, hidraulikim,
pneumatskim, elektrinim aktiviranjem i
kombinacijom navedenih mogunosti.

Mehaniko aktiviranje mogue je pomou
topivog elementa smjetenog na stropu prostorije
koja se titi. Taj element povezan je s jedne strane
elinim uetom s drencher ventilom, a s druge
strane na njega je ovjeen uteg Aktiviranje sustava
slijedi nakon pomaka elinog ueta sa topivim
elementima kao javljaima poara.

Hidrauliko aktiviranje postie se s
pomou cjevovoda za aktiviranje koji je
ispunjen vodom, a na cjevovodu su
smjetene sprinkler mlaznice.

cjevovod je smjeten na stropu tiene
prostorije i povezan je sa drencher
ventilom.

tlak vode u cjevovodu smije biti
maximalno 10 bar,

Elektrino aktiviranje mogue je s
pomou vatrodojavnog sustava i to
kombinacijom navedenih mogunosti.
4/18/2014

Pneumatsko aktiviranje je nain
aktiviranja pomou voda za aktiviranje
ispunjenog zrakom na kojem su smjetene
sprinkler mlaznice.

Taj vod je takoer kao i kod hidraulikog
aktiviranja smjeten na stropu tiene
prostorije i povezan s drencher ventilom.

Tlak zraka u vodu ne smije biti vei od 6 bar.
Ovaj vod mora biti pod stalnom kontrolom
tlaka zraka. U sluaju pada tlaka zraka u
vodu ispod minimalne vrijednosti tlak zraka
mora se automatski nadoknaditi.
2. Poluautomatsko aktiviranje mogue je
s pomou naprave za aktiviranje rukom
smjetene izvan prostorije koja se titi ali vrlo
blizu nje. Mjesto i nain aktiviranja moraju bit
jasno prepoznatljivi i osigurani od
nekontroliranog aktiviranja.
3. Runo aktiviranje izvedeno je tako da se
ventil direktno aktivira u ventilskoj stanici. I u
ovom sluaju nain aktiviranja mora biti
jasan i prepoznatljiv.
11
 4/18/2014

Polustabilni sustav za gaenje pjenom

sastoji se od stabilnog i mobilnog djela.
Stabilni dio sustava je cjevovod s
mlaznicama za pjenu. Na poetku cjevovoda
nalazi se prikljuak za vatrogasno vozilo.

Mobilni dio sustava je vatrogasno vozilo
opremljeno vatrogasnom pumpom i
mjeaem vode i pjenila, te spremnikom za
pjenilo kapaciteta dovoljnog za opskrbu
izvedenog sustava mjeavinom vode i
pjenila.

Stabilni sustavi za gaenje zranom

pjenom

Stabilni sustav za gaenje poara pjenom
neprenosiva je instalacija koja se sastoji od
izvora vode i sistema za opskrbu vodom,
spremnika za pjenilo, mjeaa vode i pjenila,
razvodnog cjevovoda i na kraju od mlaznica
za pjenu (mlaznice, komore za zranu pjenu,
generatori pjene i sl
sl.).
.). Takav sustav moe
biti automatski, poluautomatski ili s runim
aktiviranjem.

12
4/18/2014

13
 4/18/2014

Stabilni sustavi za gaenje poara Osnovni dijelovi stabilnog sustava su:

ugljinim dioksidom

Gaenje potpunom zatitom:
stanica za smjetaj ugljinog dioksida

u prostor koji se titi od poara ispusti se
ugljini dioksid u koncentracijama potrebnim
za gaenje (priblino od 35 % do 75%).
Zasiivanje poarnog sektora ugljinim
dioksidom mora se zavriti za 2 minute.
Osobe koje borave u tienoj prostoriji
moraju je prethodno napustiti (daje se
zvuni alarm).

sistem cjevovoda

razdjelni ventili

mlaznice za ugljini dioksid

sistem za aktiviranje i upravljanje
stabilnim sustavom

sistem za alarmiranje.

Gaenje djelominom zatitom:

- titite se pojedini dijelovi prostora ili

pojedini ureaji.

Vrijeme istjecanja ugljinog dioksida mora
biti najvie 30 sekundi, uz uvjet da
prethodno osobe koje borave u tienoj
prostoriji takoer napuste tu prostoriju
(daje se zvuni alarm).

Baterija boca s ugljinim dioksidom

14
 4/18/2014

Automatsko aktiviranje je postupak samostalnog

rada sustava od otkrivanja poara do njegovog
gaenja. To je mogue mehaniki, pneumatski,
mehaniko--elektrini ili pneumatsko
mehaniko pneumatsko--elektrini
(pomou vatrodojavnog sustava).

Mehaniki: topivi element smjeten na
stropu tiene prostorije koji je s jedne
strane povezan elinim uetom s
mehanikim ventilom pilot boce, a s druge
strane na njega je ovjeen uteg.

Pneumatski--pneumatski javljai poara
Pneumatski
Razdjelni ventil spojeni su s pneumatskim ventilom pilot
boce.

Poluautomatsko aktiviranje mogue je na

nain da se pomou naprave za aktiviranje
rukom daljinski ukljui stabilni sustav
(osim otkrivanja poara stabilni sustav radi
samostalno).

Runo aktiviranje sustava mogue je
direktno u stanici na pilot boci.

15

Stabilni sustav za gaenje halonom

Potpuna zatita provodi se tako da se u
tienu prostoriju ispusti halon (najee
1301) u potrebnoj koncentraciji za gaenje
(najee od 5 do 8 %).

Djelominom zatitom halonom 1211
titite se pojedini dijelovi prostora ili
pojedini ureaji (npr. kod spremnika s
plivajuim krovom u kojima se skladite
zapaljive tekuine i to za gaenje poara
na brtvenom prstenu krova).
4/18/2014
Osnovni dijelovi stabilnog sustava za
gaenje halonom su:

spremnik za halon ili baterija spremnika

sistem cjevovoda

razdjelni ventili

mlaznice za halon

sustav za ukljuivanje i upravljanje
stabilnim sustavom

sistem za alarmiranje.
Aktiviranje sustava
Aktiviranje ventila na halonskom spremniku
mogue je:

elektriki (elektrinim inicijatorom)

mehaniki (pomou mehanikog okidaa)

pneumatski (pomou pneumatskog
okidaa ili porastom tlaka u spremniku).
16
 4/18/2014

Mlaznica za halon

Stabilni sustavi za gaenje vodenom

parom
Osnovni dijelovi stabilnog sustava za gaenje
vodenom parom su:

cjevovod za dovod pare od glavnog tehnolokog
parovoda,,
parovoda

glavni ventil pare,

ventil pare stabilnog sustava (najee runi, ali moe
biti i s daljinskim upravljanjem ili spojen na sustav
automatske detekcije poara),

cjevovod za dovod pare u tieni prostor i

sustav za alarmiranje.

17
 4/18/2014

Stabilni sustavi za gaenje poara

prahom Tlane vatrogasne cijevi
Osnovni dijelovi stabilnog sustava za
gaenje prahom su: Oznaka promjera cijevi Promjer cijevi ( mm ) Duina cijevi ( m )

spremnik za prah, A 110 15, 20

B 75 15, 20

boce sa pogonskim plinom (baterija), C 52 15, 20

sistem cjevovoda, C 42 42 15, 30

razdjelni ventili, D 25 5, 10, 15, 20

S 28 28 30

mlaznice za prah i S 31,5 32 30

sistem za aktiviranje i upravljanje visokotlane
stabilnim sustavom te alarmiranje. HD 38 38 15

Gubici pri protoku vode kroz

tlane cijevi
Gubici vode su:

gubici zbog proputanja cijevi

(proputanja uslijed oteenja cijevi, neispravnosti

Vatrogasne cijevi armatura i sl
sl.)
.)

operativno nekorisna voda

(voda potrebna da se cijevi ispune vodom, a to za

pojedine promjere cijevi iznosi:
qA=9,5 l/m , qB=4,4 l/m , qC=2,12 l/m i qD=0,49 l/m

18
 4/18/2014

Gubici tlaka vode su: Bernoullijeva jednadba

gubitak tlaka uslijed geodetske visine suma svih energija ( poloajne + tlane + brzinske u
(pri podizanju vode na svakih 10 m visine gubi svakom presjeku cijevi konstantna.

se priblino 1 bar tlaka vode)

gubitak tlaka uslijed trenja

h = l/d v2/2g
h (m) - gubitak tlaka
l (m) - duina cijevi
d (m) - promjer cijevi
( - ) - koeficijent otpora trenja (0,05 za negumirane i 0,02 h ( m ) - geodetska visina tekuine,
0,03 za gumirane cijevi) p ( N/m2 ) tlak, v ( m/s ), brzina strujanja
v (m/s) - brzina strujanja vode (N/m3) - specifina teina, (kg/m3) - gustoa (specifina masa)
g (m/s2) - ubrzanje slobodnog pada =/g g ( m/s2 ) - ubrzanje slobodnog pada

Jednadba kontinuiteta

koliina vode u svakom presjeku cijevi konstantna
Energija po jedinici teine = karakter visine:
Q = A v = konst. H = E / G = h + p/p/ + v2/2g = konst.
konst.
Q ( m3/s ) - koliina vode ( protok )
Energija po jedinici volumena = karakter tlaka:
A ( m2 ) - povrina presjeka cijevi h + p + v2/2g = konst.
p = E / V = h konst.
v ( m/s ) - brzina strujanja
Energija po jedinici mase = specifina energija:
Y = E / m = gh + p/ p/ + v2/2 = konst.
konst.

19
 4/18/2014

Usisne vatrogasne cijevi Ispitivanje cijevi

Oznaka promjera Promjer cijevi ( mm ) Duina cijevi ( m ) Tipno ispitivanje obuhvaa:

cijevi
1. provjeravanje dimenzija, mase i vanjskog
A 110 1,6 i 2,4
izgleda cijevi
B 75 1,6 2. ispitivanje cijevi ispitnim vodenim tlakom i
tlakom prskanja
C 52 1,6 i 3,0
3. ispitivanje otpornosti cijevi prema umjetnom
D 25 1,5 starenju
4. ispitivanje otpornosti cijevi na toplinsko
zraenje

Odravanje vatrogasnih cijevi

5. odreivanje izduenja i uvijanja cijevi
1. pranje cijevi, 6. provjeravanje sposobnosti savijanja cijevi
2. ispitivanje cijevi, 7. ispitivanje cijevi s vezanim spojnicama
3. suenje cijevi, radnim tlakom
4. krpanje i vezanje cijevi ( s ponovljenim 8. provjeravanje postojanosti cijevi prema
ispitivanjem i suenjem ), temperaturi
5. talkiranje cijevi, 9. ispitivanje adhezije slijepljenih slojeva
6. namotavanje cijevi i 10. ispitivanje migracije omekivaa
7. skladitenje cijevi.

20
 4/18/2014

Periodiko ispitivanje cijevi

TLANE CIJEVI Vatrogasne armature za
Oznaka Radni tlak Ispitni tlak Tlak prskanja
( bar ) ( bar ) ( bar ) vodu i pjenu
A 6 12 25
B 16 25 50
C 16 25 50
C 42 16 25 50
D 16 25 40
S 28 20 30 60
S 31,5 20 30 60

Ispitivanje usisnih cijevi Elementi za regulaciju protoka

1. ispitivanje cijevi ispitnim vodenim tlakom
(hidrostatiki tlak 6 bara - 5 min nepropusna)
potpuno ili djelomino zatvaranje toka medija
2. ispitivanje cijevi ispitnim vodenim tlakom
razlika izmeu razliitih vrsta elemenata za
(0,8 bara podtlak 1 min ) regulaciju protoka je smjer gibanja zapornog
3. ispitivanje mokrog usisavanja tijela u odnosu na smjer protoka medija.
(usisavanje iz otvorenog izvora, duljina usisnog - ventili
voda 9 m podtlak min. 0,6 bara)
- zasuni
- slavine
- zaklopke.

21
 4/18/2014

Ventili

zaporno tijelo kree u smjeru protoka medija

prednost ventila u odnosu na druge elemente
za regulaciju protoka je u mogunosti fine
regulacije protoka,

nedostatak je poveanje gubitka tlaka zbog
promjene smjera toka medija pri prolazu kroz
ventil.

Ravni zaporni ventil

1. zaporni ventili ( ravni, kosi, kutni ) - otvaraju Zasuni

se i zatvaraju djelovanjem vanjske sile
2. odbojni ventili - otvaraju se i zatvaraju
djelovanjem medija
3. zaporno
zaporno--odbojni ventili
4. sigurnosni ventili - za vrijeme normalne
situacije u ureajima pod tlakom su
zatvoreni, a otvaraju se automatski ukoliko
tlak u ureaju prijee doputenu granicu
5. redukcijski ventili - smanjuju visoki tlak
medija u dovodnom cjevovodu na nii tlak
u odvodnom cjevovodu.

zaporno tijelo se kree okomito na smjer
protoka medija

ne mijenjaju smjer toka medija pa su pri
potpuno otvorenom zasunu gubici tlaka mali

vrijeme otvaranja ili zatvaranja zasuna je dosta
dugo, a sile potrebne za pokretanje zapornog
tijela su dosta velike radi trenja izmeu ploe i
sjedita zasuna.

upotrebljavaju za srednje tlakove, ali do
najveih nazivnih promjera.

22
 4/18/2014

Zasun Slavina

Slavine Zaklopke

Imaju zaporno tijelo oblikovano kao valjak,
stoac ili kugla, koje se okree oko osi koja

zaporno tijelo se okree oko osi koja je
stoji okomito na smjer strujanja medija
okomita na smjer strujanja medija,

Primjenu imaju u niskotlanom i

protok je gotovo paralelan s povrinom tijela
srednjetlanom podruju za male nazivne
koja zatvara protok
promjere i to tamo gdje se zahtjeva brzo
zatvaranje i otvaranje i gdje time izazvani
upotrebljavaju kao zaporni, regulacioni i
hidraulini udari nemaju znaenja sigurnosni elementi.

jednostavne izrade, male ugradbene mjere te
mali gubici tlaka

23

Povratna zaklopka
Vatrogasne armature za vodu

vatrogasne spojnice

vatrogasne mlazice za vodu

ublaiva reakcije vodenog mlaza

razdjelnice

sabirnice

usisne koare

ureaj za ogranienje tlaka

dubokosrka
4/18/2014
Vatrogasne mlaznice za vodu

Oblici vodenog mlaza: puni mlaz, raspreni
mlaz i vodena magla

Podoblici mlaza vode su: zatitni mlaz,
kombinirani mlaz ( puni + zatitni, raspreni
+ zatitni)
Oblik mlaza ovisi o tlaku vode pred
mlaznicom, brzini mlaza i veliini i
konstruktivnoj izvedbi usnaca mlaznice.
Podjela mlaznica za vodu

obine mlaznice

mlaznice za zatvaraem
- mlaznica sa slavinom
- mlaznica sa slavinom i rasprivaem
- mlaznica sa slavinom i univerzalnom glavom

univerzalne mlaznice
- univerzalna mlaznica klasina
- turbo
turbo
mlaznice
24
 4/18/2014

specijalne mlaznice
- pitolj mlaznice
- mlaznice za rasprenu vodu
- monsun
monsun--mlaznice
- dubinske mlaznice
- vodeni tit
- ista kanala
- fleksibilne mlaznice
- bacai (monitor mlaznice) Mlaznica sa slavinom i
rasprivaem

Mlaznica sa slavinom i univerzalnom

glavom
Obina mlaznica

25
 4/18/2014

Univerzalna mlaznica - klasina Visokotlana pitolj mlaznica sa

nastavkom za pjenu

Turbo mlaznica Monsun mlaznica

26

Protok vode na usnacu
mlaznice
Q = 0,66 d 2 p
Q ( l/min ) - protok
d ( mm ) - promjer usnaca
p ( bar ) - tlak

Reakcija vodenog mlaza
F = 0,16 d2 p
F ( N ) - sila reakcije vodenog mlaza
d ( mm ) - promjer usnaca
p ( bar ) - tlak
4/18/2014
Vatrogasne armature za pjenu
Pregled sprava za dobivanje zrane pjene:
1. mjeai vode i pjenila
2. mlaznice za pjenu
3. bacai vode i pjene
4. generatori za proizvodnju lake pjene
Znaajke pjene

stupanj opjenjenja ili ekspanzija,

postotak mijeanja ili doziranje i

polovinsko ( etvrtinsko ) vrijeme raspada
pjene.
27
 4/18/2014

Meumjealica
Mjeai vode i pjenila

Prijenosni mjeai mogu biti:

Linijski mjea
injektorski mjeai - pjenilo se dovodi u

runu regulaciju doziranja od 0 do 6%.
struju vode bez tlaka ( meumjealica )
tlani mjeai - pjenilo se dovodi u struju
meumjealica ima pad tlaka priblino 25 -
vode pod tlakom ( turbomjea ) 30% pa to znai da tlak pred njom treba
iznositi najmanje 7 bara ako na mlaznici

Prijevozni mjeai ( dozatori ) mogu biti:
trebamo 5 bara
injektorski mjeai ( predmjealica )

2, Z 4 ili Z 8 i volumni protoci 200, 400 ili
tlani mjeai (posebna pumpa za pjenilo)
800 l/min

Stabilni mjeai mogu biti:

linijski mjeai
predmjeai
tlani mjeai s pumpom za pjenilo i
dozatorom
tlani mjeai , rezervoari s membranom
turbomjeai

Meumjealica

28
 4/18/2014

Mlaznice za pjenu
Tlani mjeai

mlaznice za teku pjenu

pjenilo se dovodi u struju vode pod pritiskom
mlaznice za srednje teku pjenu

dva osnovna elementa: klipna pumpa za
pjenilo i mjea s elektronskom regulacijom

vrlo precizno doziranje

( praktino od 0,1 do 10% ) i to potpuno
neovisno o odreenim znaajkama pjenila

Mlaznica za teku pjenu

Mlaznica za srednje teku pjenu

Turbomjea

29
 4/18/2014

Generatori lake pjene

protok vode ( od 100 do 1500 l/min ),

doziranje ( od 1,5 do 3% ),

ekspanzija ( od 200 do 1000 ),

kapacitet pjene ( od 100 do 1000 m3/min ),

pogon ( motor s unutranjim sagorijevanjem,
elektromotor, vodena turbina ),

usisavanje pjenila ( sa ili bez ),

namjena ( samo generator pjene ili dimovuk )

uporaba ( prijenosni, prijevozni ili stacionarni ).

Generator lake pjene

30