Professional Documents
Culture Documents
Biologija 2017 PDF
Biologija 2017 PDF
1
u kolskoj godini 2016./2017.
BIOLOGIJA
2
Sadraj
1. Odnos podruja, potpodruja i ishoda uenja................................................ 6
1.1. Opis podruja.............................................................................................................. 7
1.1.1. Organiziranost ivoga svijeta...................................................................... 7
1.1.2. Razmnoavanje i razvoj organizama....................................................... 9
1.1.3. Tvari i energija u ivotnim procesima....................................................10
1.1.4. Ravnotea i meuovisnosti u ivome svijetu...................................... 11
1.1.5. Bioloka pismenost......................................................................................13
1.2. ishodi uenja.............................................................................................................14
1.2.1. Ishodi podruja 1. Organiziranost ivoga svijeta................................ 14
1.2.2. Ishodi podruja 2. Razmnoavanje i razvoj organizma...................25
1.2.3. Ishodi podruja 3. Tvari i energija u ivotnim procesima.................30
1.2.4. Ishodi podruja 4. Ravnotea i meuovisnosti u ivome svijetu....34
1.2.5. Ishodi podruja 5. Bioloka pismenost.................................................. 41
1.3. Poveznice...................................................................................................................42
2. Praktini radovi.............................................................................................................60
3. Opis ispita.........................................................................................................................63
3.1. Struktura ispita.........................................................................................................63
3.2. Primjeri ispitnih zadataka....................................................................................65
3.2.1. Zadatci viestrukoga izbora......................................................................65
3.2.2. Zadatci otvorenoga tipa............................................................................69
4. Prilozi..................................................................................................................................81
4
5
2
Glasnik Ministarstva prosvjete i porta, br. 11, kolske novine,
Zagreb, 1995.
3
Zakon o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, NN, 22/13., http://
www.zakon.hr/z/566/Zakon-o-Hrvatskom-kvalifikacijskom-okviru
7
BIOLOKA
PISMENOST
Podruje Bioloka pismenost krovni je obrazac u Biologiji, odnosno prirodoslovlju i u funkciji je razvoja
prirodoslovne pismenosti koja se smatra jednom od kljunih kompetencija suvremenoga graanina. Prema
projektu PISA4 prirodoslovna pismenost definirana je kao sposobnost koritenja prirodoslovnoga znanja,
prepoznavanja pitanja i izvoenja zakljuaka temeljenih na dokazima radi razumijevanja i lakega donoenja
odluka o prirodnome svijetu i promjenama koje u njemu izaziva ljudska aktivnost.
4
PISA 2009. Green at Fifteen? How 15-year-olds perform in environmental science and geoscience in PISA 2006. Programme for International
Student Assessment, OECD.
8
ivih struktura, odnosno ivih bia nisu samo kvantitativne, ve i kvalitativne. Pritom razlikujemo molekularno
ustrojstvo, ustrojstvo na razini stanice, tkiva, organa, sustava, organizma i biosfere, a zasebno je ustrojstvo
biolokih subjekata bez stanine organizacije. U potpodruju Srodnosti i raznolikosti prikazana je osnova
sistematike i klasifikacije u ivome svijetu s naglaskom na osnovnim principima. Isticanjem primjera organizama
koji e biti predmet ispitivanja znaajno je smanjen obim podataka i naziva koje uenici moraju pamtiti, a sve
s ciljem usmjeravanja nastave prema dubljemu razumijevanju osnova Biologije vezano uz tipine primjere s
kojima se uenici susreu i u ivotu.
BIOLOKA
PISMENOST
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.1.1.1. razlikovati na pretvaranje mjernih pretvaranje mjernih
organizacijskim jedinica jedinica
razinama ivoga svijeta
veliinom podreene i
nadreene strukture
1.1.2.1. ukazati na vanost gustoa, volumen raunanje volumena, klima temperatura
odnosa povrine povrine i gustoe tijela
i volumena kao
imbenika koji
ograniavaju veliinu
stanice
1.1.2.2. objasniti vanost 4.3.2. Prilagodljivost utjecaj grae molekule
poveanja i smanjenja na njezina fizikalna i
povrine u grai ivih kemijska svojstva i na
organizama brzinu kemijske reakcije
1.2.1.1. usporediti uloge 3.1.1. Procesi vezanja izvori tvari na Zemlji, graa Zemlje kora
najvanijih biogenih energije i sinteze anorganska kemija (kemijski sastav)
elemenata u ivim biomolekula
organizmima ugljikohidrata, lipida i
proteina
3.3.1. Kruenje tvari u
prirodi
43
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.2.1.2. povezati grau 4.1.2. Homeostaza na graa molekule vode, specifini toplinski vode na Zemlji, klima
i svojstva vode s razini organizma polarnost molekule kapacitet, toplina,
njezinim znaenjem za vode, privlane sile, povrinska napetost,
odravanje ivota topljivost tvari, otopine, kapilarnost, toplinsko
isparavanje vode, rastezanje, viskozitet,
unutarmolekulske i kohezija, adhezija,
meumolekulske veze vodljivost
1.2.1.3. analizirati grau i 2.1.3. Nasljeivanje na organska kemija: vrste privlane sile
svojstva bioloki vanih razini stanica i svojstva organskih
spojeva na primjerima 3.1.1. Procesi vezanja spojeva; privlane sile;
energije i sinteze polimeri, pH vrijednost,
biomolekula kemijske reakcije
ugljikohidrata, lipida i organskih spojeva
proteina
3.2.1. Prehrana
organizma
1.2.1.4. objasniti osnovnu 2.1.3. Nasljeivanje na organska kemija: vrste
podjelu pojedinih razini stanica i svojstva organskih
bioloki vanih spojeva i 3.1.1. Procesi vezanja spojeva; privlane sile;
njihove uloge u ivome energije i sinteze polimeri, pH vrijednost,
svijetu biomolekula kemijske reakcije
ugljikohidrata, lipida i organskih spojeva
proteina
3.2.1. Prehrana
organizma
1.2.2.1. povezati grau s 1.3.1.2. usporediti
ulogama dijelova znaajke organizama
prokariotske stanice koji pripadaju razliitim
domenama i carstvima
1.2.2.2. povezati grau s 1.3.1.2. usporediti
ulogama pojedinih znaajke organizama
dijelova eukariotskih koji pripadaju razliitim
stanica na primjeru domenama i carstvima
biljne i ivotinjske
stanice
1.2.2.3. objasniti 2.1.5. Umnoavanje
endosimbiotsku teoriju virusa i ostalih
nestaninih i
substaninih tvorba
44
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.2.3.1. analizirati ivotne 4.1.2. Homeostaza na
procese na razini razini organizma
jednostaninih
i viestaninih
organizama
1.2.3.2. povezati grau i ulogu 2.1.2. Spolno i nespolno kapilarnost, povrinska sile (adhezija, kohezija);
biljnih tkiva i organa razmnoavanje na napetost; isparavanje kapilarnost, povrinska
razini organizama napetost; isparavanje
1.2.3.3. povezati grau s 2.3.2. Diferencijacija elektricitet, svojstvo
ulogama ivotinjskih tkiva i organa elastinosti
tkiva
1.2.3.4. analizirati naela 3.2.1. Prehrana difuzija, osmoza, difuzija, osmoza,
grae i uloge organskih organizma osmotski tlak, otapanje hidrodinamika,
sustava beskraljenjaka 3.2.2. Disanje aerodinamika, letenje,
i kraljenjaka na organizma elektricitet
konkretnim primjerima 3.2.3. Izluivanje
otpadnih produkata
metabolizma
2.3.2. Diferencijacija
tkiva i organa
2.1.2. Spolno i nespolno
razmnoavanje na
razini organizama
4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
1.2.3.5. povezati grau s 3.2.1. Prehrana minerali, difuzija tlak, elektricitet, optiki
ulogama organskih organizma sustavi, svojstvo
sustava u ovjeka 3.2.2. Disanje elastinosti
organizma
3.2.3. Izluivanje
otpadnih produkata
metabolizma
2.3.2. Diferencijacija
tkiva i organa
2.1.2. Spolno i nespolno
razmnoavanje na
razini organizama
4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
45
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.2.4.1. razlikovati 2.4.3. Postanak vrsta elementarne tvari i klimatska i biljna
na primjerima kemijski spojevi podruja na Zemlji
organizacijske razine 4.2.1. ivotni uvjeti horizontalna
ivoga svijeta stratifikacija (biomi)
1.2.5.1. razlikovati bioloke 2.1.5. Umnoavanje
subjekte bez stanine virusa i ostalih
grae i njihovu vanost nestaninih i
u ivome svijetu substaninih tvorba
1.2.5.2. objasniti grau i 2.1.5. Umnoavanje
podjelu virusa virusa i ostalih
nestaninih i
substaninih tvorba
1.2.5.3. usporediti znaajke 4.3.2. Prilagodljivost
virusa i ivih bia
1.3.1.1. razlikovati podjelu
ivoga svijeta
prema sistematskim
kategorijama i znaenje
dvoimenoga nazivlja u
biologiji
1.3.1.2. usporediti znaajke 1.2.2.1. Povezati grau
organizama koji s ulogama dijelova
pripadaju razliitim prokariotske stanice
domenama i carstvima
1.3.2.1. objasniti znaenje 4.1.3. Poremeaji kruenje tvari u prirodi; protjecanje energije u
arhebakterija te homeostaze taloenje vapnenca prirodi
cijanobakterija i ostalih 3.3.1. Kruenje tvari u (sedrene barijere,
bakterija za ovjeka i u prirodi stalaktiti, stalagmiti,
biosferi ljuture...); vrenje;
mineralizacija
46
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.3.3.1. analizirati osnovne 3.2.1. Prehrana osmoza
znaajke grae organizma
jednostaninih 3.3.1. Kruenje tvari u
heterotrofnih i prirodi
autotrofnih te 4.1.3. Poremeaji
viestaninih homeostaze
autotrofnih protista/
protoktista na tipinim
predstavnicima
1.3.3.2. objasniti znaenje 3.2.1. Prehrana izvori energije, reljef
autotrofnih i organizma i graa Zemlje
heterotrofnih protista/ 3.3.1. Kruenje tvari u sedimentne stijene
protoktista za ovjeka prirodi (organogene)
i biosferu na tipinim 4.1.3. Poremeaji
predstavnicima homeostaze
1.3.4.1. izdvojiti osnovne vrenje
znaajke grae gljiva
i liajeva na tipinim
predstavnicima
1.3.4.2. objasniti znaenje 4.2.2. Poremeaji
gljiva i liajeva za prirodne ravnotee
ovjeka i biosferu 4.2.3. Odrivost i odrivi
razvoj
1.3.5.1. analizirati osnovne 4.2.2. Poremeaji
znaajke grae prirodne ravnotee
stablaica (mahovina, 4.2.3. Odrivost i odrivi
papratnjaa, razvoj
golosjemenjaa i
kritosjemenjaa) na
tipinim predstavnicima
1.3.5.2. objasniti znaenje 4.2.2. Poremeaji taloenje vapnenca prirodna bogatstva
biljaka za ovjeka i prirodne ravnotee (sedrene barijere, sirovine (rude), izvori
biosferu na tipinim 4.2.3. Odrivost i odrivi stalaktiti, stalagmiti, energije, raznolikost
predstavnicima razvoj ljuture...) klime i ivoga svijeta
1.3.5.3. opisati raznolikost flore 4.2.2. Poremeaji tlo i biljni pokrov
i vegetacije Hrvatske prirodne ravnotee Hrvatske, ouvanje
4.2.3. Odrivost i odrivi okolia
razvoj
47
ORGANIZIRANOST
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOGA SVIJETA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
1.3.6.1. analizirati osnovne 4.2.2. Poremeaji
znaajke grae glavnih prirodne ravnotee
skupina ivotinja na 4.2.3. Odrivost i odrivi
tipinim predstavnicima razvoj
1.3.6.2. objasniti znaenje 4.2.2. Poremeaji raznolikost klime i ivi
beskraljenjaka i prirodne ravnotee svijet, ouvanje okolia
kraljenjaka za ovjeka
i biosferu na tipinim 4.2.3. Odrivost i odrivi
predstavnicima razvoj
3.1.2. Procesi
oslobaanja energije iz
biomolekula i sinteza
ATP-a
1.3.6.3. opisati raznolikost 4.2.2. Poremeaji
faune Hrvatske prirodne ravnotee
RAZMNOAVANJE I
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
2.1.1.1. usporediti uloge
dvojne diobe,
mitoze i mejoze u
razmnoavanju
2.1.2.1. povezati nain 1.2.2. Stanino
razmnoavanja s ustrojstvo ivih
uvjetima ivota organizama
prokariotskih
organizama 1.3.2. Raznolikost arheja
i eubakterija
48
RAZMNOAVANJE I
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
2.1.2.2. analizirati prednosti 1.3.3. Raznolikost
i nedostatke razliitih protista/protoktista
oblika razmnoavanja 1.3.4. Raznolikost
protoktista, biljaka i gljiva i liajeva
gljiva 1.3.5. Raznolikost
biljnoga svijeta
2.1.2.3. analizirati uspjenost 1.3.6. Raznolikost klima, vode na Zemlji
razliitih oblika ivotinjskoga svijeta
razmnoavanja s 4.2.1. ivotni uvjeti
obzirom na uvjete ivota
ivotinja
2.1.2.4. usporediti znaajke i 1.2.2. Stanino
ulogu rasplodnih stanica ustrojstvo ivih
u biljaka i ivotinja organizama
2.1.2.5. objasniti 1.2.3. Ustrojstvo na
gametogenezu kao razini organizma
preduvjet spolnoga
razmnoavanja na 2.1.2. Spolno i nespolno
primjeru ovjeka razmnoavanje na razini
organizama
2.1.2.6. analizirati 1.2.3. Ustrojstvo na
menstruacijski ciklus razini organizma
ene 4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
2.1.3.1. objasniti replikaciju 1.2.1. Molekularno kemijski aspekt
DNA i njezino znaenje ustrojstvo ivih replikacije DNA;
za pravilno odvijanje organizama biokatalizatori
staninih dioba
2.1.3.2. objasniti biosintezu 1.2.1. Molekularno kemijski aspekt
proteina kao ostvarenje ustrojstvo ivih transkripcije i translacije
nasljedne upute na organizama
razini stanice
2.1.3.3. obrazloiti zato su
geni funkcionalni
dijelovi molekule DNA
2.1.4.1. analizirati odnose
meu genima i njihov
utjecaj na razini
organizma ili pojedine
osobine
49
RAZMNOAVANJE I
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
2.1.4.2. povezati stalnost 4.1.3. Poremeaji
broja, grae i oblika homeostaze
kromosoma s
definicijom vrste kao
reproduktivno izolirane
skupine organizama
2.1.4.3. primijeniti Mendelova
pravila nasljeivanja na
konkretnim zadatcima
2.1.4.4. analizirati odnose 4.2.1. ivotni uvjeti klimatoloke varijable
genotipa, fenotipa i
okolia
2.1.4.5. identificirati uzroke 4.1.3. Poremeaji mutagene kemikalije
mutacija i mogue homeostaze (alkoholi, fenoli...)
posljedice na razini
jedinke/populacije/vrste
2.1.5.1. opisati naela 1.2.5. Ustrojstvo
umnoavanja virusa na biolokih subjekata bez
primjeru bakteriofaga stanine organizacije
i HIV-a
2.1.5.2. obrazloiti sposobnost 1.2.2. Stanino
mitohondrija i plastida ustrojstvo ivih
da se umnoavaju organizama
neovisno o dijeljenju
stanice
2.1.5.3. analizirati ulogu 1.2.2. Stanino
plazmida u ustrojstvo ivih
prokariotskim stanicama organizama
i njihovu primjenu
u genetikome
inenjerstvu
2.2.1.1. analizirati ivotni ciklus 1.2.2. Stanino
stanice ustrojstvo ivih
organizama
2.2.2.1. objasniti osnovno 1.3.5. Raznolikost
naelo izmjene biljnoga svijeta
generacija i redukcije
gametofita u biljaka
50
RAZMNOAVANJE I
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
RAZVOJ ORGANIZAMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
2.2.2.2. usporediti ivotne 1.3.6. Raznolikost
cikluse ivotinjskih ivotinjskoga svijeta
organizama
2.2.2.3. usporediti faze u ivotu 4.1.2. Homeostaza na
ovjeka s obzirom na razini organizma
psihofizike znaajke
2.3.1.1. povezati mitozu s 1.2.3. Ustrojstvo na
rastom viestaninoga razini organizma
organizma i
obnavljanjem njegovih
stanica
2.3.2.1. odrediti bitne 1.2.3. Ustrojstvo na
znaajke pojedinih faza razini organizma
embrionalnoga razvoja
ovjeka
2.3.2.2. povezati nastanak 4.1.3. Poremeaji
tumora s poremeajem homeostaze
kontrole aktivnosti gena
odgovornih za stanine
diobe
2.4.1.1. analizirati imbenike 4.2.1. ivotni uvjeti
evolucije
4.3.2. Prilagodljivost
2.4.1.2. objasniti osnovna 1.2.1. Molekularno kemijska evolucija, postanak svemira evolucija svemira,
naela i etape kemijske i ustrojstvo ivih izvori tvari na Zemlji Suneva sustava i
bioloke evolucije organizama Zemlje
2.4.2.1. analizirati dokaze 1.3.5. Raznolikost reljef i graa Zemlje
bioloke evolucije biljnoga svijeta sedimentne stijene
1.3.6. Raznolikost (organogene), fosili,
ivotinjskoga svijeta geoloka prolost
4.3.2. Prilagodljivost Zemlje razdoblja
2.4.3.1. analizirati evoluciju 1.3.1. Sistematske
na razliitim razinama kategorije i dvoimeno
bioloke organizacije nazivlje
4.3.2. Prilagodljivost
2.4.3.2. analizirati pojavu i
razvoj ovjeka na Zemlji
51
TVARI I ENERGIJA U
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
3.1.1.1. usporediti fotosintezu i 1.2.1. Molekularno elektrokemijski procesi pretvorbe energije nastanak/razgradnja
kemosintezu s obzirom ustrojstvo ivih (oksidacija, redukcija) stijena
na reaktante i produkte organizama
tih reakcija i organizme
koji ih provode
3.1.1.2. analizirati utjecaj 4.1.3. Poremeaji ujtecaj razliitih toplina, svjetlost izmjena godinjih doba,
vanjskih imbenika na homeostaze imbenika na brzinu klima, nadmorska visina
intezitet fotosinteze kemijske reakcije
(voda, svjetlost,
temperatura i CO2)
3.1.1.3. ralaniti reakcije 1.2.1. Molekularno energetske promjene
fotosinteze na svjetlu i ustrojstvo ivih pri razgradnji/stvaranju
reakcije u tami (Calvinov organizama molekula; vrste
ciklus) kemijskih reakcija
3.1.1.4. povezati 1.2.2. Stanino elektrokemijski procesi
submikroskopsku ustrojstvo ivih (oksidacija, redukcija)
grau kloroplasta s organizama
fotosintezom
3.1.1.5. analizirati oblike 1.2.1. Molekularno izvori tvari na Zemlji, sastav stijena
u kojima su biljci ustrojstvo ivih anorganska kemija
dostupne glavne organizama
mineralne tvari (ioni,
soli) potrebne za 1.2.3. Ustrojstvo na
razvitak biljke i njihovu razini organizma
ulogu u razvitku biljke
4.2.1. ivotni uvjeti
4.3.2. Prilagodljivost
3.1.2.1. razlikovati heterotrofnu 1.2.3. Ustrojstvo na
prehranu saprofita i razini organizma
parazita
4.2.1. ivotni uvjeti
4.3.2. Prilagodljivost
3.1.2.2. analizirati procese 1.2.1. Molekularno dobivanje etanola,
vrenja kao procese ustrojstvo ivih mlijene kiseline,
kojima anaerobni organizama maslane kiseline i
mikroorganizmi dolaze octene kiseline
do energije 4.3.2. Prilagodljivost
52
TVARI I ENERGIJA U
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
3.1.2.3. objasniti stanino 1.2.1. Molekularno elektrokemijski procesi
disanje kao proces ustrojstvo ivih (oksidacija, redukcija)
kojim aerobni organizmi organizama
dolaze do energije
4.3.2. Prilagodljivost
3.1.3.1. usporediti pasivne 1.2.1. Molekularno difuzija, osmoza, difuzija, osmotski tlak
naine prolaska tvari ustrojstvo ivih osmotski tlak, otapanje
kroz membranu s organizama
obzirom na vrstu tvari
koja se prenosi 4.1.1. Homeostaza na
razini stanice
3.1.3.2. analizirati ulogu natrij- 1.2.1. Molekularno difuzija, osmoza, elektricitet
kalij crpke u poticanju ustrojstvo ivih osmotski tlak
rada srca i u prijenosu organizama
ivanih impulsa
4.1.1. Homeostaza na
razini stanice
3.1.3.3. razlikovati endocitozu 4.1.1. Homeostaza na
i egzocitozu s obzirom razini stanice
na vrstu tvari koje se
prenose tim procesima
i s obzirom na stanice
koje ih provode
3.1.3.4. objasniti razlike u 1.3.2. Raznolikost arheja
nainu ishrane bakterija i eubakterija
4.3.2. Prilagodljivost
3.1.3.5. povezati reakcije energetske promjene
fotosinteze sa staninim pri razgradnji/stvaranju
disanjem molekula; vrste
kemijskih reakcija
3.2.1.1. usporediti ulogu 1.2.3. Ustrojstvo na biokatalizatori i utjecaj
produkata lijezda razini organizma na brzinu kemijske
slinovnica i ljezdanih reakcije, kemijske
stanica eludca, jetre 4.1.2. Homeostaza na reakcije razgradnje
i guterae u probavi razini organizma
hrane
53
TVARI I ENERGIJA U
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
3.2.1.2. razlikovati bazalni i 4.1.1. Homeostaza na energetske promjene toplina, pretvorbe
radni metabolizam razini stanice pri razgradnji/stvaranju energije
molekula; vrste
kemijskih reakcija
3.2.1.3. analizirati specifine 1.2.3. Ustrojstvo na
oblike ishrane biljaka razini organizma
4.3.2. Prilagodljivost
3.2.2.1. objasniti naela 1.2.3. Ustrojstvo na difuzija parcijalni tlak atmosfera sastav,
izmjene plinova u razini organizma tlakovi
pluima i na razini
stanica
3.2.3.1. analizirati utjecaj vika/ 1.2.1. Molekularno difuzija, osmoza,
manjka vode na sastav ustrojstvo ivih otapanje
tjelesnih tekuina organizama
1.2.3. Ustrojstvo na
razini organizma
4.1.1. Homeostaza na
razini stanice
4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
3.2.3.2. analizirati posljedice 1.2.3. Ustrojstvo na pH-vrijednost, puferi
previsokih/preniskih razini organizma
koncentracija
ugljikova(IV) oksida u 4.1.1. Homeostaza na
tjelesnim tekuinama razini stanice
4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
54
TVARI I ENERGIJA U
POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOTNIM PROCESIMA
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
3.2.3.3. povezati nastanak 1.2.3. Ustrojstvo na ureja
amonijaka i ureje s razini organizma
metabolizmom proteina
4.1.1. Homeostaza na
razini stanice
4.1.2. Homeostaza na
razini organizma
3.3.1.1. objasniti 1.2.1. Molekularno kruenje tvari u prirodi
biogeokemijske cikluse ustrojstvo ivih
ugljika, duika i vode organizama
1.3.3. Raznolikost
protista/protoktista
4.1.3. Poremeaji
homeostaze
4.2.1. ivotni uvjeti
4.2.2. Poremeaji
prirodne ravnotee
3.3.2.1. povezati odnose 4.1.3. Poremeaji reakcije oksidacije i biomi na Zemlji
ishrane u biocenozi homeostaze redukcije anorganskih
s kruenjem tvari i spojeva, procesi
protjecanjem energije u 4.2.1. ivotni uvjeti truljenja i mineralizacije,
ekosustavu energetske promjene u
kemijskim reakcijama
3.3.2.2. razlikovati primarnu 4.2.2. Poremeaji
od sekundarne prirodne ravnotee
organske proizvodnje u
ekosustavu
3.3.2.3. analizirati hranidbenu 4.2.1. ivotni uvjeti svjetlost, toplina
piramidu s obzirom na
broj i biomasu lanova 4.2.2. Poremeaji
hranidbenoga lanca prirodne ravnotee
te koliinu energije na
pojedinoj prehrambenoj
razini
55
RAVNOTEA I
MEUOVISNOSTI U POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
4.1.1.1. objasniti naelo 1.2.1. Molekularno difuzija, osmotski tlak, difuzija, osmoza, tlak vode na Zemlji
odravanja osmotske ustrojstvo ivih koncentracija otopina,
ravnotee organizama otapanje
5.1.2. Primjena
biolokih istraivanja i
otkria
4.2.3.2. obrazloiti razloge 1.3.5. Raznolikost prirodna i kulturna
zatite prirodnih biljnoga svijeta batina Republike
podruja na primjerima 1.3.6. Raznolikost Hrvatske, ouvanje
iz Republike Hrvatske ivotinjskoga svijeta okolia
4.2.3.3. objasniti kako se ovjek 5.2.1. Istraivanje u
koristi promjenjivou biologiji
vrsta za stvaranje novih 5.2.2. Etika u biolokim
sojeva/sorta/pasmina/ istraivanjima
vrsta
58
RAVNOTEA I
MEUOVISNOSTI U POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
4.3.1.1. povezati vrste optika, mehanika,
podraaja s reakcijama elektricitet
na podraaj
4.3.1.2. analizirati gibanja 1.2.2. Stanino mehanika
organela, organa i ustrojstvo ivih
organizama organizama
1.2.3. Ustrojstvo na
razini organizma
4.3.2.1. interpretirati 1.2.3. Ustrojstvo na raznolikost klime i
prilagodbe organizama razini organizma ivoga svijeta, tlo i biljni
na kopneni nain ivota 1.3.5. Raznolikost pokrov
biljnoga svijeta
1.3.6. Raznolikost
ivotinjskoga svijeta
2.1.2. Spolno i nespolno
razmnoavanje na
razini organizama
4.3.2.2. povezati prilagodbe 1.1.2. Odnos volumena volumen, povrina raznolikost klime i
ivotinja s razliitim i povrine u ivim ivoga svijeta
klimatskim uvjetima organizmima
1.2.3. Ustrojstvo na
razini organizma
1.3.6. Raznolikost
ivotinjskoga svijeta
2.1.2. Spolno i nespolno
razmnoavanje na
razini organizama
4.3.2.3. analizirati prilagodbe 1.2.3. Ustrojstvo na pH-vrijednost, utjecaji temperatura, svjetlost, raznolikost klime i
biljaka na klimatske i razini organizma na brzinu kemijske vlanost ivoga svijeta, tlo i biljni
ekstremne uvjete 1.3.5. Raznolikost reakcije pokrov
biljnoga svijeta
2.1.2. Spolno i nespolno
razmnoavanje na
razini organizama
4.3.2.4. analizirati prilagodbe 1.2.3. Ustrojstvo na topljivost plinova mehanika fluida vode na Zemlji
organizama na ivot u razini organizma
vodi 1.3.5. Raznolikost
biljnoga svijeta
1.3.6. Raznolikost
ivotinjskoga svijeta
59
RAVNOTEA I
MEUOVISNOSTI U POVEZNICE S DRUGIM KONCEPTIMA
IVOME SVIJETU
GEOGRAFIJA I
ISHOD UENJA BIOLOGIJA KEMIJA FIZIKA
GEOLOGIJA
4.3.2.5. analizirati prilagodbe 1.2.3. Ustrojstvo na gustoa mehanika fluida reljef, vode na Zemlji
organizama na kretanje razini organizma
na kopnu, u vodi i u 1.3.6. Raznolikost
zraku ivotinjskoga svijeta
4.3.2.6. povezati prilagodbe 1.3.5. Raznolikost tlo i biljni pokrov
organizama s nainom biljnoga svijeta
ishrane 1.3.6. Raznolikost
ivotinjskoga svijeta
3.2.1. Prehrana
organizma
4.3.2.7. analizirati prilagodbe 1.3.5. Raznolikost
nametnikih biljnoga svijeta
organizama s obzirom 1.3.6. Raznolikost
na ivotne uvjete i nain ivotinjskoga svijeta
prehrane 1.3.3. Raznolikost
protista/protoktista
3.1.2. Procesi
oslobaanja energije iz
biomolekula i sinteza
ATP-a
60
DOKAZIVANJE KROBA U RAZLIITIM
2. Praktini radovi
NAMIRNICAMA
praktini radovi u nastavi mogu biti izvedeni
CILJ
na razliite naine, no njihov je cilj razvijanje
prirodoslovne pismenosti uenika u skladu s ishodima Treba uoiti promjenu boje tijekom primjene Lugolove
uenja u podruju Bioloka pismenost. S druge strane, otopine za dokazivanje kroba u namirnicama iz
svaki praktini rad pridonosi ostvarivanju ishoda svakodnevnoga ivota.
vezanih uz ostala potpodruja koja se kroz njih mogu Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ispitivati. Nain izvedbe praktinih radova u nastavi ishodom:
Biologije ovisi o opremljenosti kola te o kreativnosti 1.2.1.4. objasniti osnovnu podjelu pojedinih bioloki
uenika i nastavnika. Praktini rad treba biti u funkciji vanih spojeva i njihove uloge u ivome svijetu.
tumaenja temeljnih biolokih koncepata i njihovih
meuodnosa.
DOKAZIVANJE KOAGULACIJE PROTEINA
Praktini radovi trebali bi posluiti ostvarivanju naela
zornosti u nastavi, iskustvenomu uenju, razvoju CILJ
vjetina uenika, ali i aktivnomu usvajanju znanja Treba uoiti povezanost zgruavanja proteina (na
na viim kognitivnim razinama. U ispitima e dio primjeru bjelanjka jajeta i mlijeka) s promjenama
pitanja biti vezan uz primjere praktinih radova koji su razliitih uvjeta u kojima se proteini nalaze.
navedeni u nastavku kataloga pa e na njih uspjenije Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
odgovoriti uenici koji su ih praktino izvodili. ishodom:
1.2.1.3. analizirati grau i svojstva bioloki vanih spojeva
ANALIZA SVOJSTAVA VODE na primjerima.
CILJ
Tijekom istraivanja svojstava vode (polarnost MIKROSKOPIRANJE EUKARIOTSKIH STANICA
molekule vode, vodikove veze, specifini toplinski CILJEVI
kapacitet, visoka latentna toplina isparavanja (npr.
Treba osposobiti uenike za pripremu
tijekom znojenja), topljivost tvari, kohezija, adhezija,
najjednostavnijih mikroskopskih preparata (stanice
povrinska napetost, kapilarnost, anomalija vode)
pokoice luka, stanice usnoga epitela, promatranje
treba povezati ta svojstva s razliitim primjerima uloga
plastida, popreni prerez kroz list) i tijekom
vode u ivim organizmima i svakodnevnome ivotu.
mikroskopiranja uoiti osnovne stanine dijelove,
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim crtati i usporediti stanice i dijelove stanica, usporediti
ishodom: veliine pojedinih dijelova stanice te izraunati veliinu
1.2.1.2. povezati grau i svojstva vode s njezinim stanica.
znaenjem za odravanje ivota. Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ishodima:
1.1.1.1. razlikovati na organizacijskim razinama ivoga
svijeta veliinom podreene i nadreene strukture
61
1.2.2.2. usporediti grau i ulogu dijelova eukariotskih KORITENJE DIHOTOMSKIH KLJUEVA ZA
stanica na primjeru biljne i ivotinjske stanice. RAZLIKOVANJE BILJAKA ILI IVOTINJA
CILJEVI
OSMOZA PONAANJE BILJNIH STANICA U Treba osposobiti uenike za promatranje organizama
OTOPINAMA RAZLIITIH KONCENTRACIJA I oko sebe i uoiti te opisati osnovne karakteristike po
DOKAZIVANJE OSMOZE U BILJNOJ I IVOTINJSKOJ kojima moemo razlikovati te organizme. Pritom se
STANICI uenici koriste dihotomskim kljuevima i primjenjuju
CILJEVI naueno znanje o osnovnim skupinama organizama i
Na staninoj razini treba uoiti posljedice promjene njihovim morfolokim karakteristikama.
koncentracije otopine u kojoj se stanice nalaze i Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
povezati te promjene s konceptima osmoze, difuzije, ishodima:
toniciteta i odravanja homeostaze. 1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica
Treba povezati makroskopske promjene s promjenama (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i
na stanicama i uoiti utjecaj promjene koncentracija kritosjemenjaa) na tipinim predstavnicima
na rezultate pokusa (npr. krumpir, mrkva, jaje). 1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim skupina ivotinja na tipinim predstavnicima.
ishodima: Primjer dihotomskoga kljua predloen je u prilozima.
3.1.3.1. usporediti pasivne naine prolaska tvari kroz
membranu s obzirom na vrstu tvari koja se prenosi
USPOREDBA CVJETOVA RAZLIITIH
4.1.1.1. objasniti naelo odravanja osmotske ravnotee. KRITOSJEMENJAA
CILJEVI
SEKCIJA Na temelju analize ivoga materijala i crtanja treba
CILJEVI usporediti grau cvjetova razliitih kritosjemenjaa
Treba uoiti osnovna naela grae organizama ili te na primjerima razlikovati osnovne pojmove o grai
organa koji se seciraju (ribe, lignje, srca ptice ili svinje) cvijeta i povezati grau cvijeta s njegovom ulogom u
i povezati grae organa s njihovom ulogom. Treba razmnoavanju biljaka cvjetnjaa.
uoiti i opisati osnovne morfoloke karakteristike Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim ishodima:
organizama iz praktinoga rada. 1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i
ishodima: kritosjemenjaa) na tipinim predstavnicima
1.2.3.4. analizirati naela grae i uloge organskih sustava 2.2.2.1. objasniti osnovno naelo izmjene generacija i
beskraljenjaka i kraljenjaka na konkretnim redukcije gametofita u biljaka
primjerima 2.1.2.2. analizirati prednosti i nedostatke razliitih oblika
1.2.3.5 .povezati grau s ulogama organskih sustava u razmnoavanja protoktista, biljaka i gljiva.
ovjeka.
62
MORFOLOGIJA LANKONOACA Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
CILJEVI ishodom:
Na temelju analize ivoga materijala i crtanja treba 4.1.2.2. analizirati uloge pojedinoga organa i organskih
usporediti vanjsku grau (anatomiju) razliitih sustava u odravanju homeostaze.
lankonoaca (kamp, kukac, pauk) te na primjerima
razlikovati osnovne pojmove o vanjskoj grai OVISNOST TRANSPIRACIJE O VANJSKIM UVJETIMA
lankonoaca i povezati grau s prilagodbama
CILJ
lankonoaca ivotnim uvjetima stanita.
Treba uoiti promjene intenziteta transpiracije u
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ovisnosti o transpiracijskoj povrini (npr. broju listova),
ishodom:
ali i o vanjskim imbenicima, npr. vjetru, temperaturi i
1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih svjetlosti.
skupina ivotinja na tipinim predstavnicima.
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ishodima:
DOKAZIVANJE UTJECAJA INTENZITETA SVJETLOSTI 4.1.2.6. analizirati mehanizme odravanja homeostaze u
I KOLIINE UGLJIKOVA (IV) OKSIDA NA BRZINU biljnome organizmu
FOTOSINTEZE 3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet
CILJ fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2).
Treba uoiti uzrono-posljedine veze izmeu brzine
fotosinteze i intenziteta svjetlosti te koliine utroenog KVANTITATIVNA ANALIZA FLORE NEKOGA
ugljkova(IV) oksida. PODRUJA
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim CILJEVI
ishodom:
Treba uoiti bioloku raznolikost na nekome primjeru
3.1.1.2. analizirati utjecaj vanjskih imbenika na intezitet stanita (npr. travnjaka) procjenom brojnosti te
fotosinteze (voda, svjetlost, temperatura i CO2). odreivanjem gustoe i pokrovnosti pojedinih
uoenih vrsta. Pritom je vano analizirati odnose
OVISNOST INTENZITETA RADA SRCA I DISANJA O pojedinih vrsta te procijeniti bioraznolikost i utjecaj
FIZIKOJ AKTIVNOSTI ovjeka na istraenim podrujima.
CILJEVI Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim
ishodima:
Treba uoiti uzrono-posljedine veze izmeu
brzine rada srca (pulsa) i brzine disanja s promjenom 4.2.1.1. analizirati utjecaj abiotikih imbenika na iva
fizike aktivnosti te povezati te promjene s razliitim bia
skupinama ispitanika (npr. prema spolu, dobi, kondiciji 4.2.1.2. analizirati odnose meu jedinkama i
i sl.). populacijama iste vrste i razliitih vrsta
4.2.2.1. analizirati tetno djelovanje ovjeka na biosferu
63
4.2.3.1. objasniti pojam odrivoga razvoja. 3. Opis ispita
U svrhu obogaivanja nastavne izvedbe iskustvenim ispit iz Biologije traje ukupno 135 minuta bez stanke.
uenjem, osim ovih obvezatnih praktinih radova, Vremenik provedbe bit e objavljen u Vodiu kroz
preporuuje se prouiti i primijeniti u nastavi ili ispite dravne mature te na mrenim stranicama
samostalnim projektima sadraj navedenih izvora: Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje
http://globe.pomsk.hr//prirucnik.htm obrazovanja (www.ncvvo.hr).
http://ipaq.petagimnazija.hr/ Pristupnik5 dobiva sigurnosnu vreicu u kojoj su dvije
ispitne knjiice, list za koncept i list za odgovore.
http://www.gimpoz.hr/clanak/gel/gel-gimnazijski-ekolos-
ki-laboratorij. Vano je pozorno proitati tekst opih uputa i tekst
uputa za rjeavanje zadataka i oznaavanje tonih
odgovora. Primjeri uputa za rjeavanje pojedinih
vrsta zadataka nalaze se u poglavlju Vrste zadataka.
U zadatcima zatvorenoga tipa (viestrukoga izbora)
pristupnik mora oznaiti tone odgovore znakom X
na listu za odgovore. Ako pristupnik oznai vie od
jednoga odgovora, zadatak e se bodovati s 0 (nula)
bodova bez obzira na to to je meu oznaenima i
toan odgovor. U zadatcima otvorenoga tipa (kratkoga
odgovora i dopunjavanja) pristupnik mora upisati
sadraj koji nedostaje na predvieno mjesto u ispitnoj
knjiici. Ako pristupnik pogrijei, treba prekriiti
netoan odgovor, staviti ga u zagradu, napisati toan
odgovor i staviti skraeni potpis pored tonoga
odgovora.
Tijekom pisanja ispita iz Biologije doputeno je
upotrebljavati samo kemijsku olovku kojom se pie
plavom ili crnom bojom.
5
Termin pristupnik u tekstu kataloga ima ope znaenje te se odnosi
i na pristupnice i na pristupnike.
64
donosi po 1 bod, 4 zadatka po 2 boda, 6 zadataka po razmiljanja. Prilikom rjeavanja zadataka koji
3 boda i 6 zadataka po 4 boda. Prema kognitivnim je provjeravaju vie razine uenja (primjenu znanja uz
razinama u ispitu zastupljeno 30 % zadataka kojima razumijevanje i rjeavanje problema) uenici trebaju,
se provjerava reprodukcija nastavnih sadraja, 60 ovisno o zahtjevnosti zadatka, prepoznati bioloke
% zadataka kojima se provjeravaju razumijevanje i pojave i procese i dosjetiti se potrebnih injenica i
primjena znanja i 10 % zadataka kojima se provjerava naela koje zatim treba meusobno povezati6.
sposobnost rjeavanja problema. Ukupan broj bodova
u ispitu bit e raspodijeljen prema podrujima druge
razine (tablica 1.).
Reproduktivno znanje temeljeno na pamenju
podataka ispituje 30 % zadataka. U reproduktivno
znanje ukljueno je i literarno razumijevanje, odnosno
reprodukcija zakljuaka te objanjenja izvedena
tijekom pouavanja ili proitana u literarnim izvorima.
To znai da e uenik moi, zahvaljujui pamenju i
jezinim kompetencijama, prepriati neki sadraj, a
da pritom nuno ne dostigne razinu razumijevanja.
Razumijevanje i primjena znanja osnova su
trajnoga znanja i zbog toga 60 % zadataka u
ispitu provjerava upravo razumijevanje i primjenu
znanja. Tek kada se steena znanja primijene,
mogu se i razumjeti. Razumijevanje ukljuuje proces
generalizacije i apstraktnoga miljenja pri emu
se saimaju znaajke pojedinanih primjera da bi
se dolo do sutine. Primjena znanja zahtijeva da
se osnova koju predstavlja literarno razumijevanje
povee s ostalim postojeim znanjem stvaranjem
poveznica te tako umreeno znanje postaje trajno
znanje. Rjeavanje problema ukljuuje angairanje
svih znanja i kompetencija uenika, a u ispitu
se provjerava s 10 % zadataka. Ono ukljuuje
poznavanje temeljnih injenica, procesa i zakonitosti
koje uenik treba prepoznati i interpretirati na
zadanome primjeru. Prilikom rjeavanja zadataka
od uenika se oekuje povezivanje zadanih uvjeta
6
Androi, D., Halusek, V., Jovanovski, V., arac, V., Ree, S., urkovi,
N. 2010. Kvalitativna analiza ispita provedenih 2008. godine u
s poznatim injenicama i usvojenim znanjima uz osnovnim kolama, U: Izvjee o projektu Fizika i Kemija, NCVVO,
neophodno integriranje znanja i primjenu kritikoga Zagreb. 21. 1. 2011. http://dokumenti.ncvvo.hr/OS/Analiza/fiz_kem.
pdf
65
Tablica 1. Raspodjela bodova u ispitu prema potpodrujima druge vrste
Broj
ISHOD
bodova
1.1. Odnosi veliina u ivome svijetu 2
1.2. Porast sloenosti i razvoj novih svojstava na viim organizacijskim razinama 12
1.3. Srodnosti i raznolikosti 4
2.1. Razmnoavanje i nasljeivanje 10
2.2. ivotni ciklusi 8
2.3. Rast i razvitak 2
2.4. Postanak i razvoj ivota na Zemlji 8
3.1. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini stanice metabolike reakcije 8
3.2. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini organizma 7
3.3. Procesi izmjene tvari i pretvorba energije na razini ekosustava 3
4.1. Odravanje ravnotee u organizmu 10
4.2. Odravanje ravnotee u prirodi 12
4.3. Meuovisnost ivoga svijeta i okolia 10
5.1. Znanstvena misao 1
5.2. Znanstvena metodologija 3
UKUPNO 100
1. Odaberite ispravno poredane stanine tvorbe razvijene biljne stanice prema veliini od
najmanje prema najveoj.
A. vakuola ribosom kloroplast jezgra A.
B. ribosom kloroplast jezgra vakuola B. X
C. jezgra vakuola ribosom kloroplast C.
D. kloroplast jezgra vakuola ribosom D.
ISHOD UENJA LAGAN
reprodukcija
3.1.2.3. objasniti stanino disanje kao proces kojim aerobni organizmi dolaze do energije znanja
5. Rad srca poveava se s poveanjem intenziteta fizike aktivnosti. Odredite nezavisnu varijablu
u istraivanju provedenome na osamnaestogodinjoj populaciji zdravih djevojaka.
A. broj otkucaja srca u minuti A.
B. broj udaha u minuti B.
C. broj unjeva u minuti C. X
D. broj ispitanika D.
LAGAN
ISHOD UENJA
razumijevanje
5.2.1.1. primijeniti osnovna naela i znaajke znanstvenoga istraivanja i primjena
znanja
68 6. S pomou dihotomskoga kljua odredite kojoj skupini ivotinja pripada ivotinja prikazana na
slici.
razumijevanje
1.3.6.1. analizirati osnovne znaajke grae glavnih skupina ivotinja na tipinim i primjena
predstavnicima znanja
razumijevanje
2.4.1.1. analizirati imbenike evolucije i primjena
znanja
7
Pitanje preneseno iz provedenih ispita dravne mature 2013. (ljetni rok, knjiica 1)
69
U sljedeim zadatcima odgovorite kratkim odgovorom (rijeju, brojem, s nekoliko rijei ili
jednostavnom reenicom) ili dopunite reenicu/crte upisivanjem sadraja koji nedostaje.
Odgovore upiite samo na predvieno mjesto u ovoj ispitnoj knjiici.
Ne popunjavajte prostor za bodovanje.
70
9. Organizmi koji se hrane detritusom nazivaju se detritofagi. Za svaki ekosustav navedite jedan primjer
detritofaga i opiite njegovu konkretnu detritusnu hranu:
A. organizam u kopnenom ekosustavu:________________________ detritusna hrana:__________________
B. organizam u vodenom ekosustavu:_________________________ detritusna hrana:_________________
TONI ODGOVORI
A. stonoge trulo lie, kuna muha trule organske tvari, gujavica organske tvari u tlu...
B. trp organske tvari na dnu mora, liinke kukaca krupni i sitni mrtvi biljni materijal u slatkim vodama...
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu i primjena
znanja
10. Promotrite slike koje prikazuju poloaj kloroplasta u stanici i odgovorite na pitanja.
A. B.
A. Gdje je smjetena biljka iju stanicu prikazuje slika B. s obzirom na svjetlosne uvjete?
B. Objasnite kako je biljka iju stanicu prikazuje slika B. reagirala na svjetlosne uvjete i zato je takva reakcija
bila neophodna?
TONI ODGOVORI
A. Biljka je smjetena u sjeni.
B. Kloroplasti su blie gornjoj pokoici lista kako bi se pospjeilo iskoritavanje male koliine svjetlosti za
proces fotosinteze.
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
4.3.1.2. analizirati gibanja organela, organa i organizama i primjena
znanja
11. Slezenica (Asplenium trichomanes), jelenak (Asplenium scolopendrium) i enska paprat (Athyrium filix-
foemina) su este paprati koje nalazimo u naim umama. Prema slikama vidljivo je da se meusobno 71
znaajno razlikuju prema obliku listova, tj. nisu sline. Neke od njih meusobno su ipak srodne.
1) Asplenium trichomanes 2) Asplenium scolopendrium 3) Athyrium filix-foemina
12. U tablici je navedeno 12 pojmova kojima se trebate koristiti prilikom odgovaranja na sljedea pitanja.
Pojedinim pojmovima mogue je koristiti se i vie puta, a pojedinim uope ne. Broj tonih odgovora
naveden je u zagradi uz pitanje.
IMUNOST CIJEPLJENJE LIMFOCITI MODEL KLJU-BRAVA
AIDS ALERGIJA ALERGEN NUKLEINSKA KISELINA
LEUKOCITI ALERGIJSKO TESTIRANJE FAGOCITOZA PROTEIN
14. Slobodna una resica (A) je dominantno svojstvo, a prirasla (a) recesivno svojstvo. Otac je heterozigot za
unu resicu, a majka je recesivni homozigot.
A. Kakvu unu resicu fenotipski ima otac?
B. Napiite genotip oca za unu resicu.
C. Koja je vjerojatnost da njihova djeca imaju priraslu unu resicu?
D. Mogu li ti roditelji imati dijete koje je za navedeno svojstvo dominantni homozigot i zato?
TONI ODGOVORI
A. slobodnu B. Aa C. 50 % ili 1/2 D. Ne mogu jer majka nema dominantan gen (A).
ISHOD LAGAN
2.1.4.1. analizirati odnose meu genima i njihov utjecaj na razini organizma ili pojedine rjeavanje
osobine problema
73
Slika A. Tkivo plua zdrave osobe Slika B. Tkivo plua osobe oboljele od bolesti
1.1.2.2. objasniti vanost poveanja i smanjenja povrine u grai ivih organizama rjeavanje
problema
74
16. Ivan je proveo istraivanje kako se puls mijenja tijekom vjebanja na svojim prijateljima Luki i Marku.
Mjerenje je obavljeno svake minute. Prvu je minutu Luka mirovao, a sljedee je dvije minute trao.
Mjerenje se nastavilo i nakon tranja sve do 10. minute. Nakon toga Ivan je isto mjerenje proveo i na
Marku. Rezultati Ivanovih mjerenja prikazani su u tablici.
Rezultati mjerenja pulsa (broja otkucaja u minuti) tijekom 10 minuta
Ispitanici
1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.
Luka 60 70 80 80 76 70 64 62 60 60
Marko 70 80 95 95 93 91 89 88 85 82
A. Navedite barem jedan primjer jo neke promjene koja se sigurno dogodila u Lukinome organizmu tijekom
tranja osim to se promijenila brzina rada srca.
B. Usporedite Lukine i Markove rezultate. to na temelju tih rezultata moete zakljuiti?
C. Luka je prestao trati tri minute nakon poetka mjerenja. Koliko je vremena bilo potrebno da se njegov puls
(brzina rada srca) vrati na onaj prije poetka fizike aktivnosti?
D. to je zavisna varijabla u ovome istraivanju?
TONI ODGOVORI
A. ubrzano disanje, povienje tjelesne temperature, irenje krvnih ila, pojaano znojenje...
B. Luka u mirovanju ima nii puls, to ukazuje na njegovu bolju kondiciju i/ili vei udarni volumen srca. Luki
se nakon aktivnosti puls bre vraa na poetnu vrijednost, to pokazuje da je njegovo srce (mii) u boljoj
formi i u jednoj kontrakciji istisne vei volumen krvi (vei udarni volumen srca).
C. Bilo je potrebno 6 minuta.
D. Zavisna je varijabla u ovome istraivanju puls (broj otkucaja u minuti).
SREDNJE
ISHOD TEAK
17. Tratinice, krava i ovjek predstavljaju primjere jednoga hranidbenog lanca. Ispunite tablicu tako da tone
odgovore na pitanja postavljena u 1. redu tablice upiete samo u bijela prazna polja.
Navedite jedan
Kojim procesom Navedite jedan
Koja je uloga organizma proces tijekom kojega
ORGANIZAM organizam asimilira proces tijekom kojega
u hranidbenome lancu? organizam koristi
energiju? organizam gubi energiju.
energiju.
TRATINICA
KRAVA
OVJEK
TONI ODGOVORI:
Navedite jedan
Kojim procesom Navedite jedan
Koja je uloga organizma proces tijekom kojega
ORGANIZAM organizam asimilira proces tijekom kojega
u hranidbenome lancu? organizam koristi
energiju? organizam gubi energiju.
energiju.
TRATINICA proizvoa/producent fotosintezom
oslobaanje topline
KRAVA pri irenju kapilara/
defekacija...
rast/reprodukcija/
OVJEK
kretanje...
LAGAN
ISHOD
razumijevanje
3.3.2.2. razlikovati primarnu od sekundarne organske proizvodnje u ekosustavu i primjena
znanja
76
18. Broj kromosoma u tjelesnoj stanici make jest 38, tj. 2n = 38. U tablicu upiite podatke o broju
novonastalih stanica u mujaka i enke nakon odreene diobe i podatke o broju kromosoma prije i po
zavretku diobe.
Broj funkcionalnih stanica Broj stanica po Broj kromosoma Broj kromosoma u svakoj
po zavretku diobe u zavretku diobe u na poetku novonastaloj stanici
enke mujaka diobe (po zavretku diobe)
MITOZA
MEJOZA
TONI ODGOVORI
Broj kromosoma u svakoj
Broj funkcionalnih stanica Broj stanica po Broj kromosoma
novonastaloj stanici
po zavretku diobe u zavretku diobe u na poetku
enke mujaka diobe
(po zavretku diobe)
MITOZA 2 2 38 38
MEJOZA 1 4 38 19
SREDNJE
TEAK
ISHOD
razumijevanje
2.1.1.1. usporediti uloge dvojne diobe, mitoze i mejoze u razmnoavanju i primjena
znanja
77
19. Promotrite grafiki prikaz relativne koliine glukoze u krvi osobe koja se tijekom dana bavila razliitim
aktivnostima i odgovorite na pitanja.
20. Na temelju promatranja sheme koja prikazuje odravanje stalne tjelesne temperature odgovorite na
pitanja.
A. U pravokutnike na shemi upiite po jedan broj koji oznaava opis odgovarajuega dogaaja.
1 porast temperature krvi
2 pad temperature krvi
3 tijelo se oslobaa topline
4 tijelo uva toplinu
B. Koje od navedenih slova, A ili B, oznaava smjer odvijanja regulacije tjelesne temperature ako nakon duljega
boravka na suncu tijekom vruega ljetnog dana uemo u klimatizirani prostor?
C. Koje se tjelesne promjene zbivaju pri regulaciji tjelesne temperature ako se ona odvija u smjeru
oznaenome slovom A?
D. Kako se naziva prikazani proces termoregulacije pri kojemu rashlaena krv potie hipotalamus na
aktivnost i slanje signala za ponovno zagrijavanje krvi?
TONI ODGOVORI
A. od gore prema dolje: 3, 2, 1, 4
B. B
C. izluivanje znoja na povrini koe, irenje kapilara u povrinskome sloju koe, koa postaje crvena
D. mehanizam povratne sprege
SREDNJE
TEAK
ISHOD
razumijevanje
4.1.2.5. objasniti mehanizme termoregulacije i primjena
znanja
79
21. Uenici su ispitivali toksinost pesticida na akvarijskim ribicama elei utvrditi letalne doze. Sukladno
postavljenoj hipotezi i najmanje koncentracije pesticida u pokusu usmrtile su 50 % ribica. Navedite dva
razloga zbog ega je prosudbeno povjerenstvo odbilo takav istraivaki projekt za natjecanje iz Biologije.
TONI ODGOVORI
1. upotreba pesticida koji mogu tetno djelovati i na uenike
2. neopravdano usmrivanje ivotinja
LAGAN
ISHOD
5.2.2.1. analizirati etike probleme u biolokim istraivanjima rjeavanje
problema
TONI ODGOVORI
3 (4, 5 ili vie) granice su
METODA za mjerenje intenziteta transpiracije mjerenje volumena
eksperimentalna skupina, a
A. UZORAK (navesti potroene vode/visine stupca tekuine na poetku i na
isti je broj granica kontrolna
jednu) kraju pokusa
skupina
ZAVISNA intenzitet NEZAVISNA strujanje KONTROLIRANI svjetlost, temperatura, vlanost zraka,
B.
VARIJABLA transpiracije VARIJABLA zraka UVJETI starost i stanje biljaka u pokusu
PRIBOR
(navesti jednake posude/ae/menzure/epruvete, tanki marker za oznaavanje razine vode u aama/
neophodan
C. pribor prema
epruvetama, probueni epovi (za granice) i ljepilo/ulje vazelin (sjajilo za usne) plastelin za osiguranje
metodi nepropusnosti epa, mjerilo (milimetarski papir, ravnalo), ventilator
najmanje 5)
TEAK
ISHOD
rjeavanje
5.2.1.3. predloiti nacrt istraivanja na temelju istraivakoga pitanja ili hipoteze problema
80
23. Geni eukariotskih organizama sastoje se i od dijelova koji ne kodiraju protein. Kodirajui dijelovi gena
oznaeni su na slici slovom E, a nekodirajui nizovi slovom I.
Neki se gen moe grafiki prikazati na sljedei nain:
E I E I E
Prilikom sinteze proteina primarni RNA transkript mora se obraditi tako da se iz njega izreu svi
nekodirajui dijelovi i tek se tada dobije funkcionalna mRNA.
Met AUG
START
Dobili ste na analizu gen iji redoslijed baza u DNA lancu glasi: TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
i imate protein koji je na temelju transkripcije i translacije toga lanca (gena) nastao i glasi:
Met-Ile-Thr-Trp-Asp.
A. Otkrijte nekodirajui dio u tome genu i podcrtajte ga (ih).
B. Ispiite primarni RNA transkript.
C. Ispiite funkcionalnu mRNA.
U eukariota nakon transkripcije, a prije translacije dolazi do modificiranja mRNA. Poetna neprocesirana kopija gena u eukariota,
nastala izravno prema kalupu DNA, naziva se primarni mRNA transkript. Iz nje procesiranjem u jezgri nastaje zrela funkcionalna
mRNA.
TONI ODGOVORI
A. TACTAACCGGCGCTGAACCAAAACTGACT
B. AUGAUUGGCCGCGACUUGGUUUUGACUGA
C. AUGAUUACUUGGGACUGA
TEAK
ISHOD
rjeavanje
2.1.3.3. obrazloiti zato su geni funkcionalni dijelovi molekule DNA problema
81
4. Prilozi
U tablici su kronoloki navedene najvanije osobe poznate po svojim istraivanjima u podruju biologije i
zaslune su za njezin razvoj. Pristupnici bi trebali znati njihova imena i koji je njihov doprinos razvoju biologije.
Ne treba pamtiti imena, ve samo prezimena i okvirno vremensko razdoblje.
Odnosi se na sadraj obuhvaen sljedeim ishodom:
1.3.5.1. analizirati osnovne znaajke grae stablaica (mahovina, papratnjaa, golosjemenjaa i kritosjemenjaa) na
tipinim predstavnicima.
Tablica 2. Dihotomski klju za odreivanje vrste drvea
Listovi su igliasti. idi na 2
1.
Listovi su iroki i spljoteni. idi na 5
Igliasti listovi su pojedinano privreni za granicu i dugi su do 4 cm. idi na 3
2.
Igliasti listovi su u parovima, ovijeni su bjeliastim rukavcem i dugi do 8 cm. bijeli bor
Igliasti listovi su veinom eljasto rasporeeni du granice. idi na 4
3.
Igliasti listovi su zavojito rasporeeni du granice i etverobridni. smreka
Igliasti listovi su uiljeni na vrhu, spljoteni i mekani, na licu su tamnozeleni, a na naliju
tisa
4. blijedi s dvjema tamnim prugama.
Igliasti listovi su tupi, plosnati i dugi do 3 cm, a na naliju imaju dvije bijele pruge. jela
List je jednostavan, a lisna plojka nije podijeljena na liske. idi na 6
5. List je sastavljen, a plojka sastavljenoga lista podijeljena je na vie liski od kojih svaka
idi na 15
izgleda kao zasebni list.
Plojka lista je cjelovita. idi na 7
6.
Plojka lista je urezana. idi na 12
Plojka lista je jajolika ili srcolika oblika. idi na 8
7.
Plojka lista je duguljasta. idi na 11
Listovi su pri bazi nesimetrini. idi na 9
8.
Listovi su pri bazi simetrini. idi na 10
Listovi su jajoliki i goli, a rub lista je pilast. poljski brijest
9. Listovi su srcoliki, tamnozeleni i goli, a na naliju svjetliji s upercima bijelih dlaica u
velelisna lipa
kutovima ila.
Listovi su jajoliki, imaju 11 do 15 pari bonih ila, a rub lista je jako nazubljen. obini grab
10.
Listovi su jajoliki, imaju 5 do 9 pari bonih ila, a rub lista nije nazubljen. obina bukva
82
Listovi su koasti, sjajni, dugi do 23 cm i iroki do 8 cm s trnastim zupcima razmaknutim po 1
pitomi kesten
cm i s lisnim peteljkama dugima do 3 cm.
11.
Listovi su gusto bijelosvilenkasto dlakavi, dugi do 10 cm i iroki do 1,5 cm, plitkopilasta
bijela vrba
ruba i lisnih peteljki dugih do 1 cm.
Plojka lista je valovito urezana, a nervatura lista perasta. idi na 13
12.
Plojka lista je dlanasto urezana, a nervatura lista dlanasta. idi na 14
Listovi su plitko i pravilno urezani, dugi do 12 cm i iroki do 7 cm, a na naliju iznad
hrast kitnjak
ila su fino dlakavi s jasnim ljebastim peteljkama dugima do 4 cm.
13. Listovi su plitko urezani, sivozeleni, debeli, vrsti, dugi do 10 cm i iroki do 5 cm, nalije lista je
gusto vunenasto dlakavo, a peteljke su najee gusto dlakave, odozdo plitko ljebaste i duge hrast medunac
5 do 20 mm.
Plojka listova podijeljena je na pet renjeva iljatih vrhova, a rubovi renjeva su grubo pilasti. gorski javor
14.
Plojka lista podijeljena je na tri renja tupih vrhova, a renjevi lista imaju cjeloviti rub. poljski javor
List je perasto sastavljen. bagrem
15.
List je dlanasto sastavljen. divlji kesten
OBLIK LISTA
Karakteristike po kojima su
Skupina i njezini predstavnici Stanite Simetrija Potpora tijelu
prepoznatljivi
Spuve kopnene vode i asimetrini potporu tijelu pruaju Raznolika su oblika. U grai
obina spuva, promjenjiva sumporaa mora organizmi niti graene od nemaju tkiva niti organe, ve
proteina spongina i/ili stanice koje preuzimaju razliite
iglice od CaCO3 ili SiO2 uloge. Imaju mnogo pora na
povrini kroz koje u unutranjost
spuve ulazi voda s hranjivim
tvarima i kisikom. Postoji izlazni
otvor.
Beskolutiavci arnjaci kopnene vode i radijalna mekana tijela, veina Usta su okruena lovkama koje
hidra, crvena mora simetrija koralja izluuje CaCO3 u grai imaju arne stanice.
moruzgva, smea (vrstoa) Pojavljuju se u dvama strukturnim
vlasulja, crveni koralj, oblicima polip i meduza. ivani
uhati klobuk sustav je mreast.
Plonjaci kopnene vode i dvobona mekana tijela, vrste Imaju spljotena i tanka tijela.
virnjaci, trakavice mora, nametnici simetrija skeletne strukture Nemaju krvoilni ni dini sustav.
(pasja trakavica), metilji u ivotinjama i nisu prisutne Veinom su dvospolci.
ovjeku
Oblenjaci tlo, kopnene dvobona tjelesna upljina Imaju obla tijela. Po prvi se put
djeja glista, trihinela vode, nametnici simetrija ispunjena je pojavljuje prohodno probavilo.
u ivotinjama i tekuinom koja prua
ovjeku potporu miiima
Mekuci kopno, kopnene dvobona mekana tijela, no Plat izluuje ljuturu. Veina
puevi, koljkai, vode i mora simetrija veina ima ljuturu mekuaca koristi se radulom
glavonoci graenu od CaCO3 pri hranjenju. koljkai su
filtratori. Stopalo, krakovi i lijevak
omoguuju kretanje. Po prvi se
put pojavljuje krvoilni sustav
i organi za disanje. Razvijeni su
ivani sustav i osjetila.
Mnogokolutiavci Kolutiavci kopno, kopnene dvobona tjelesna upljina Tijelo je graeno od mnogo
gujavica, medicinska vode i mora simetrija ispunjena je prstenastih segmenata kolutia.
pijavica, morski crv tekuinom koja prua Na kolutiima se esto nalaze
potporu miiima etine. Imaju ljestviav ivani
sustav.
lankonoci kopno, kopnene dvobona vanjski pokrov tijela Tijelo je nejednoliko kolutiavo.
pauci, rakovi, stonoge, vode i mora simetrija izgraen od hitina, a Tjelesni nastavci su im lankoviti.
strige, kukci u nekih i od CaCO3; lanci su povezani meusobno
presvlaenje zglobovima. Uzdunicama dovode
kisik izravno do tkiva i stanica, a
odvode ugljikov dioksid.
Malokolutiavci Bodljikai morski organizmi radijalna unutarnji skelet Na povrini tijela imaju bodlje ili
jeinci, zvjezdae, simetrija graen od vapnenih njihove naznake. Imaju vodoilni
zmijae, trpovi ploica sustav.
86
Tablica 6. Obiljeja kraljenjaka (prema klasinoj podjeli)
Oplodnja Ostale
Graa krvoilnoga
Pokrovni i ovisnost prepoznatljive
Kretanje veine Dini sustav veine sustava i odravanje
Skupina sustav veine ivotnoga ciklusa karakteristike
predstavnika predstavnika tjelesne temperature
predstavnika o vodi u veine veine
u veine predstavnika
predstavnika predstavnika
Ribe koa prekrivena peraje krge su prekrivene 1 pretklijetka i 1 itav ivotni ciklus plivai mjehur,
ljuskama, lijezde poklopcem (izuzev klijetka, promjenjiva odvija se u vodi, bona pruga
u koi izluuju sluz hrskavinjaa) tjelesna temperatura vanjska oplodnja
Vodozemci vlana koa liinke imaju peraje, liinke imaju krge, odrasle jedinke 2 uglavnom vanjska
propusna za vodu odrasli oblici imaju odrasle jedinke imaju pretklijetke i 1 klijetka, oplodnja (u vodi),
i plinove, lijezde prednje i stranje jednostavno graena promjenjiva tjelesna liinke u vodi,
u koi udove s prstima plua, koa temperatura odrasli oblici
veinom na kopnu
Gmazovi nepropusna prednji i stranji plua s naborima 2 pretklijetke i 1 unutarnja zmije i neki
koa prekrivena udovi poveanje povrine za nepotpuno pregraena oplodnja, jaja guteri izgubili
ljuskama od izmjenu plinova klijetka (krokodili obavijena ljuskom noge
keratina izuzetak), promjenjiva
tjelesna temperatura
Ptice nepropusna prednji udovi plua, zrane vreice 2 pretklijetke i 2 unutarnja kljun prilagoen
koa prekrivena preobraeni u krila i klijetke, stalna tjelesna oplodnja, jaja nainu ishrane,
ljuskama i perjem stranji udovi temperatura obavijena vrstom nemaju zube,
graenim od ljuskom graenom uplje kosti
keratina od vapnenca
(CaCO3)
Sisavci nepropusna koa prednji i stranji plua graena od 2 pretklijetke i 2 unutarnja jednootvori
prekrivena dlakom udovi plunih mjehuria klijetke, stalna tjelesna oplodnja, raaju nesu jaja,
graenom od morski sisavci velika povrina temperatura ive mlade i hrane tobolari razvoj
keratina, lijezde peraje za izmjenu plinova; ih mlijekom iz mladunadi u
u koi imii prednji dijafragma i mlijenih lijezda tobolcu,
i stranji udovi meurebreni placentalni sisavci
povezani letnicom miii omoguuju placenta
prozraivanje plua
87
Tablica 7. Zarazne bolesti
Oznake za alele
A (veliko tiskano slovo) alel za dominantno svojstvo
a (malo tiskano slovo) alel za recesivno svojstvo
a1, a2 (A1, A2) (mala ili velika tiskana slova s brojem u indeksu) aleli za kodominantno svojstvo nepotpunu dominaciju (intermedijarno
krianje)
Oznake za garniture kromosoma
n haploidan ili osnovni broj kromosoma
2n diploidan ili dvostruki broj kromosoma
3n triploidan broj kromosoma
4n tetraploidan broj kromosoma
5n pentaploidan broj kromosoma
2n+1 trisomija (npr. Downov sindrom)
2n-1 monosomija (npr. Turnerov sindrom)
Nasljeivanje boje tijela u vinske muice
U vinske muice se dominantna i recesivna svojstva oznaavaju malim slovima, tj. poetnim slovom engleskoga naziva mutantnoga
fenotipa. Dominantne osobine divljega tipa oznaavaju se malim slovom s indeksom + (npr. sivo-smea boja tijela: e+). Recesivne oso-
bine mutanata oznaavaju se samo malim slovom (npr. crna boja tijela: e).
e+ boja divljega tipa, sivo-smea
e (ebony) crna boja tijela
vg+ divlji tip, ravna krila dulja od tijela
vg (vestigal wings) zakrljala krila
cu+ divlji tip, ravna krila
cu zakrivljena krila, mutant
Spolno vezani geni
Vinska muica XW+ XW+ divlji tip vinske muice crvenih oiju
XW XW (white eyes) mutantni tip bijelih oiju
ovjek XX par spolnih kromosoma ene (homogametan)
XY spolni kromosomi mukarca (heterogametan)
Daltonizam Xd alel za daltonizam; XD zdravi alel
Hemofilija Xh alel za hemofiliju, XH zdravi alel
90
Ptice ZW enski spolni par kromosoma u ptica (heterogametan)
ZZ muki spolni par kromosoma u ptica (homogametan)