Uenik

graanin

Prirunik za Graanski
odgoj i obrazovanje
 sadraj

Izdava: Grad Rijeka str. 5 Predgovor gradonaelnika

str. 7 Predgovor autorica
Za izdavaa: Sanda Suanj
str. 8. 01. Moja i tvoja prava naa su prava
Urednica: Lana Golob str. 10. 02. Kuni red
str. 12. 03. Potovani
Tekstovi: Gordana Frol, Vesna Kova, str. 14. 04. Volim odluivati, mogu sudjelovati
Orjana Marui timac, Mirela Pai str. 16. 05. I ja imam pravo birati i biti biran
str. 18. 06. Moja lokalna zajednica
Lektura i korektura: Gordana Obolt str. 20. 07. Postani urednik portala na jedan dan
str. 22. 08. Drutvene mree
Grafiki dizajn i prijelom: mikser d.o.o. str. 24. 09. Jedemo zdravo, ivimo zdravo
str. 26. 10. areni svijet reklama
Ilustracije: Dragan Kordi
str. 28. 11. Reality show: biti slavan na jedan dan
Rijeka, 2016. str. 30. 12. ja sam ja
str. 32. 13. To elim, a to mi treba
cip zapis dostupan u raunalnom str. 34. 14. Moji uzori i idoli
katalogu Sveuiline knjinice Rijeka str. 36. 15. Vano je sasluati i potovati drugoga
pod brojem 130925098. str. 38. 16. Ne stavljaj ljude u kutije, katule i ladice
str. 40. 17. Postoje li muki i enski poslovi
isbn 978-953-7466-42-8 str. 42. 18. Pomognimo prijateljima
str. 44. 19. Kad volontira, ini dobro sebi i drugima
str. 46. 20. inim dobro u svojoj zajednici

str. 48. 21. inim pravu stvar
str. 50. 22. Biti nasilnik nije cool
str. 52. 23. Moemo to rijeiti bez sukoba
str. 54. 24. Korupcija ne, hvala
str. 56. 25. Uenik potroa
str. 58. 26. Korak u budunost
str. 60. 27. uvam svoj planet
str. 62. 28. Odvajaj, odlai, od smea Zemlju spasi
str. 64. 29. I vau i mijau imaju svoja prava
str. 66. 30. Akcija!

Grad Rijeka str. 68 Popis literature
predgovor
gradonaelnika

Dragi uenici, roditelji i nastavnici,

prirunik pred vama nastao je zahvaljujui inicijativi

Grada Rijeke za uvoenjem Graanskog odgoja i obra-
zovanja u rijeke osnovne kole.

Tijekom dugog niza godina Republika Hrvatska se raz-

vija kao samostalna zemlja demokratskog ureenja ko-
jemu je temelj graansko drutvo.

Unato tome, ni jedna hrvatska Vlada nije pronala na-

in da se Graanski odgoj i obrazovanje kao zaseban
nastavni predmet trajno uvede u hrvatske kole.

Rijeka kao moderan europski i hrvatski grad razumije

da graansko drutvo u pravom smislu rijei moe po-
stojati jedino ako su njegovi pripadnici svjesni svojih
prava i obveza, svojih odgovornosti unutar zajednice u
kojoj ive. Upravo to su teme kojima se Graanski odgoj
i obrazovanje bavi kao nastavni predmet.

elim zahvaliti svima koji su sudjelovali na izradi ovog

prirunika i na projektu uvoenja Graanskog odgoja i
obrazovanja u rijeke osnovne kole.
Zahvaljujem i svim nastavnicima koji prihvaaju odgo-
vornost u provoenju ovog programa. A svim ueni-
cima elim uspjeno usvajanje i primjenu svih vanih
tema koje e se obraivati u okviru ove aktivnosti.

elimo li ivjeti u zemlji s visokim stupnjem zati-

te ljudskih prava i sloboda pojedinaca, u zemlji koja
utjelovljuje vladavinu naroda, moramo nauiti to ovi
i mnogi slini pojmovi znae. A onda moramo nauiti
hrabro se zauzimati za graanske vrijednosti, za ovje-
ka kao ljudsko bie koje je u sreditu svakoga zadanog
sustava.


Duboko se nadam da e i drugi hrvatski gradovi slijedi-
ti ovaj rijeki primjer i ponuditi sline modele u okviru
odgoja i obrazovanja svojim mladim ljudima, imajui
na umu izgradnju boljeg drutva.
jo jednom, od srca elim svima
puno uspjeha!
gradonaelnik Rijeke
Vojko Obersnel
predgovor
autorica
Dobro doli u prirunik Uenik graanin. Napisali smo
ga za vas, uenike petih i estih razreda. Odabrali smo
teme i situacije koje su bliske i zajednike svim ueni-
cima, bez obzira na drutveno i obiteljsko okruenje u
kojem odrastaju, bez obzira na to ive li u gradskim,
prigradskim ili seoskim sredinama, pohaaju li veli-
ke ili manje podrune kole. Prirunik sadri trideset
tema koje vas navode na promiljanje i raspravu, po-
tiu na prikupljanje dodatnih podataka i materijala ko-
jima ete obogatiti svoja iskustva i spoznaje. Istraivat
ete i donositi zakljuke, odluivati i predlagati. Poseb-
no vanim smatramo vae aktivno djelovanje u kol-
skoj i lokalnoj zajednici. Pokretat ete akcije i uiti kako
pridobiti podrku vrnjaka i odraslih.
Sudjelujui u aktivnostima koje vam predlaemo, upo-
znat ete svoja prava i obveze i saznati vie o vanosti
samopotovanja. Upoznat ete se s osnovama sudje-
lovanja u demokraciji i lokalnoj zajednici. Postat ete
urednici portala i ureivati vijesti. Nauit ete kako
kritiki promiljati o reklamama i idolima te osvijestiti
razliku izmeu elja i potreba. Upoznat ete se s pred-
nostima i nedostacima drutvenih mrea i saznati o i-
votu i pravima ranjivih skupina u drutvu. Uit ete o
mirnom rjeavanju sukoba, o medijaciji i o neprihvat-
ljivosti nasilja. Upoznat ete se s volontiranjem, podu-
zetnitvom i pravima potroaa. Postat ete odgovorni
vlasnici kunih ljubimaca i ekolozi koji uvaju svoj pla-
net. Stei ete mnogo novih poznanstava i suradnika.
Uoit ete mnoge razliitosti meu djecom, odraslima
i susjedima i nauiti uvaavati i potovati druge, tua
miljenja, stavove i vrijednosti.
Vjerujemo da ete tako razviti korisne graanske vje-
tine i navike, stei nova znanja i, to je najvanije po-
stati jo bolji uenici, prijatelji i sugraani.
01.

moja i tvoja prava

naa su prava

Djeca moraju znati da imaju svoja prava. Ti si kao di-

jete svojim roenjem stekao odreena prava koja se pojmovnik zapamti!
nazivaju ljudska prava. Ljudska prava zajamena su
svakom ovjeku na temelju njegova postojanja kao o- Ljudska prava ! 20. studenoga 1989.
vjeka. Neotuiva su, to znai da ne mogu nikome biti donesena je Konvencija
oduzeta. Navedi neka ljudska prava. Djeja prava o pravima djeteta.

Prava ljudi vezana su za osnovne ovjekove potrebe. Konvencija o ! 20. studenoga
Ako je uskraeno zadovoljavanje osnovnih potreba, pravima djeteta obiljeavamo Dan prava
ugroena su tvoja prava i tvoj ivot. Djeja prava po- djeteta.
sebno su izdvojena jer ima pravo na posebnu zatitu.
Navedena su u Konvenciji o pravima djeteta. To je prvi
meunarodni dokument o zatiti prava djece u svijetu.
Djeja prava odnose se na sve osobe do 18. godine ivo-
ta. Vano je da upozna svoja prava. Djeja prava tite
tebe i tvoje vrnjake. Svi imate ista prava. Ako je tvoje
pravo prekreno, potrai pomo. Zna li kome bi se tre-
bao obratiti ako je tvoje pravo prekreno? Tvoji roditelji
i uitelji duni su ti pomagati i tititi te kako bi tvoje dje-
tinjstvo i odrastanje bilo sretno i bezbrino.

Vrste prava: lanci Konvencije:

Na internetu istrai koje ustanove tite tvoja prava.

Pravo na preivljavanje aktivnosti Izradi plakat u kojem e predstaviti Konvenciju o
pravima djeteta i postavi ga u holu kole.
Razvojna prava Uz pomo uitelja izradi slikovnicu o djejim pravima.
Ukljui u rad osobe iz lokalne zajednice. Pozovi u
kolu strunjake koji se bave zatitom prava djece
Zatitna prava
(npr. strunjake iz Ureda pravobraniteljice za djecu).

Pravo na sudjelovanje Pronai u Konvenciji o pravima djeteta lanke s ob-
zirom na vrste prava koja ti pripadaju i upii ih u tablicu.
02.

kuni red

Ako stanuje u stambenoj zgradi, sigurno si primije-
tio da je na ulazu izvjeen dokument koji se zove kuni
red. Kuni red pronai e i u drugim javnim ustano-
vama: kolama, domu zdravlja, muzeju, kinu, hotelu...
Pravila kunog reda propisuju se kako bi zajedniki i-
vot svih stanara u zgradi bio siguran i ugodan. U ku-
nom redu pie kako bismo se trebali ponaati prema
drugim stanarima i prema samoj zgradi. Katkad se
neki stanari ne ponaaju u skladu s dogovorenim pra-
vilima. Ako tvoj susjed slua preglasno glazbu kasno
nou, nee moi spavati. Ako netko ureuje stan i pri-
tom se slui ekiem ili builicom nedjeljom ujutro, na-
ruit e ti pravo na nedjeljni odmor. to uiniti ako se
dogodi neto slino?
Proitaj to pie u Pravilniku o kunom redu koji si
pojmovnik aktivnosti pronaao. Izdvoji nekoliko reenica ili odredbi u kojima
se opisuju poeljna ponaanja stanara.
Pravila Razgovaraj s odraslima o poeljnim nainima rjea-
vanja sluajeva u kojima se netko od stanara ili susjeda
Kuni red ne pridrava kunog reda.
S ostalim uenicima posjeti ravnatelja ili strunog
suradnika kole. Porazgovarajte o kunom redu vae
ustanove. to se dogaa kad netko prekri pravila? Po-
stoje li kazne za krenje pravila kunog reda?
to bi se dogodilo kada bi se netko neprimjereno po-
naao tijekom kinopredstave?
Proitaj i usporedi Pravilnik o kunom redu razlii-
tih ustanova. Uoava li u njima neto slino?

Osim pravila kunog reda koja propisuju poeljna po-

naanja u nekom objektu, postoje i ira pravila koje
zovemo drutvenim pravilima ili drutvenim norma-
ma. Njima se propisuje prihvatljivo ponaanje u irem
drutvu ili odreenoj skupini. Za nepotovanje pravi-
la propisuju se manje (npr. izricanje opomene) ili vee
kazne (npr. vee novane kazne, nadoknada tete, is-
kljuivanje iz skupine, aktivnosti ili objekta).
03.

potovani

Bez obzira na to je li mlad ili star, bolestan ili zdrav, bo-

gat ili siromaan svaki ovjek ima pravo na dosto- pojmovnik
janstven ivot. To znai da nas drugi ljudi prihvaaju i
potuju. Dostojanstvo

Kako znamo potuju li nas? O tome zakljuujemo na os- Diskriminacija
novi njihova ponaanja prema nama: jesu li iskreni, lju-
bazni, odani, paljivi, spremni pomoi, imaju li povje- Tolerancija
renja u nas, razumiju li nas, jesu li spremni na dogovor.

Svi elimo biti prihvaeni i potovani, to je jedna od

ljudskih potreba koju nazivamo dostojanstvom (lat. di- zapamti!
gnitas; engl. dignity).
!ti kao ljudsko bie
I u tvojoj koli ili razrednom odjelu ima djece koja nisu ima pravo na svoje
prihvaena. Neki od njih postaju tuni i povlae se od dostojanstvo.
drugih, neki postaju ljuti pa se svaaju ili svoju vrijed- Negativne postupke prema jednoj osobi ili skupini
nost pokuavaju dokazati na nepoeljne naine. Veina !ti kao ljudsko bie nazivamo diskriminacijom. Diskriminirati znai
drugih ne uoava njihov problem ve ih i dalje vrijea, zavrjeuje da te drugi sprjeavati druge u ostvarivanju njihovih ljudskih
rijeima ili ponaanjima. cijene i potuju. prava.

Potovanje prema drugima moe izraziti svojom pa- !ti kao ljudsko bie ne
njom, ljubaznou, strpljivou u svojoj obitelji, koli i zaboravi potovati sebe i Razgovaraj sa starijima o dostojanstvu i osobi koju
svakom kutku naeg planeta. druge. aktivnosti oni posebno cijene i potuju. Biljeke o toj osobi, foto-
Ljudsko dostojanstvo, na ugled, ast i potovanje dru- grafiju te osobe, novinski lanak o toj osobi i sl. umetni
gih prema nama moraju biti isti, bez obzira na nau dob, u svoju mapu goo-a.
spol, rasu, nacionalnost, vjeru, zdravlje, bogatstvo...
Promatraj ponaanje uenika tijekom kolskog od-
Uvaavanje razliitosti, potovanje drugih, potova- mora, navijaa na utakmicama i potom razgovaraj s
nje tueg miljenja, stavova i vrijednosti nazivamo prijateljima o pravu na dostojanstvo.
tolerancijom. Razgovaraj s prijateljima o sadraju poruka na elek-
tronikim medijima i pravu na dostojanstvo.
Nae dostojanstvo moe biti povrijeeno/narueno ne- Razmisli prema kome se ponaa s potovanjem.
primjerenim ponaanjima: vrijeanjem, ogovaranjem, Sa svojim uiteljima provedite skupne aktivnosti:
tjelesnim nasiljem, ucjenama, prijetnjama, iskljuiva- 1. Zajedno znamo i moemo vie
njem iz skupine, oteivanjem imovine... 2. Mrea potovanih osoba
3. Branim tvoje dostojanstvo
04.
volim odluivati,
mogu sudjelovati
to je demokracija i to je odgovornost za donoenje od-
luka? Demokracija (grki demos = narod, kratos = vla-
davina) oblik je drutvenog ureenja u kojemu vlast ima
narod, odnosno graani. Kolijevkom demokracije sma-
traju se antiki grki gradovi-drave, posebno Atena, a
prema poznatim izvorima javlja se u 4. i 5. stoljeu prije
nae ere (prije otprilike 2500 godina). U demokraciji se
ne vlada nad ljudima, nego u ime ljudi. Na izborima oda-
biremo tko e nas predstavljati i tko e vladati tijekom
ogranienog i tono odreenoga vremenskog razdoblja.
pojmovnik zapamti! Pritom za sve vrijede ista pravila i isti zakoni.
Demokracija ! Ima pravo sudjelovati Primjer demokracije u koli jest biranje predsjednika u
u donoenju odluka u tvom razredu. U tome ravnopravno sudjeluju svi uenici
Graanin svojoj koli i zajednici. u razredu. Primjer je demokratskog sudjelovanja u raz-
redu i predlaganje mjesta koje elite posjetiti na izletu.
Donoenje odluka ! Sudjelovanjem moe Izmeu nekoliko ponuenih mjesta glasovanjem odabi-
utjecati na eljene rete konano odredite.
Mjesni odbor promjene u svojoj sredini.
Slino je s graanskim sudjelovanjem. Zajednikim dje-
lovanjem ti i tvoji sugraani moete poboljati kvalite-
tu ivota u lokalnoj zajednici. Primjerice, ako se veina
stanara glasovanjem sloi s prijedlogom da je potrebno
popraviti krov zgrade, oni se organiziraju i pokreu rje-
avanje toga problema zajednice.
Istrai to je mjesni odbor. Razgovaraj s roditeljima.
aktivnosti Svoje dojmove zabiljei u obliku kratkog sastava ili cr-
teom.
Jesi li ikada sudjelovao u donoenju neke odluke u
svojoj koli? Jesi li glasovao za nekoga?
Razgovaraj s ostalim uenicima o tome sudjeluju li u
donoenju vanih odluka.
05.

i ja imam pravo
birati i biti biran

Sudjelovati u demokraciji moe i ti. Zna li kako? Ti sastavlja zapisnik u kojem navodi koliko je uenika pri-
ima pravo aktivno i odgovorno sudjelovati u donoe- pojmovnik stupilo glasovanju, koliko je ispravnih glasakih listi-
nju odluka u svom razredu i koli te se zalagati za iz- a i koliko je glasova dobio pojedini kandidat. Rezultate
gradnju razreda i kole kao demokratske zajednice. Demokracija izbora priopuje, a zapisnik postavlja na dogovoreno
Da bi svoju malu zajednicu uredio kao mjesto u kojem mjesto u razredu.
vlada demokratsko ozraje, mora nauiti korake u Kandidatura
organiziranju izbora za predsjednika razreda i pred-
stavnika razreda u Vijeu uenika kole. Predsjednik Kampanja
razrednog odjela i predstavnik razrednog odjela u Vi-
jeu uenika kole predstavljaju tvoj razred. Svojim iz- Program
borom imenuje onoga za koga smatra da e najbo-
lje zastupati tvoje potrebe, stavove i prijedloge. Tako i Procedura
odrasli biraju svoje predstavnike i zastupnike (npr. za-
stupnike u Hrvatski sabor). Mandat

Postupak demokratskih izbora u razrednom odjelu:

1. izborno povjerenstvo Uz pomo uitelja ime-
nujte tri lana izbornog povjerenstva koje e pratiti ti-
jek izbora i izvijestiti o rezultatima izbora.
2. kampanja Tvoje je pravo kandidirati se. Ako e-
li, napii program u kojem e opisati sve aktivno-
sti koje e provesti tijekom kolske godine, odnosno
jednog mandata (trajanje obnaanja dunosti tijekom
unaprijed dogovorenog vremena). Svoju kandidaturu
istaknite na dogovorenom i vidljivome mjestu u razre- zanimljivosti
du. Uz pomo uitelja provedite predstavljanje kandi-
data. Svaki kandidat pritom iznosi svoj program i na- Pravo sudjelovanja na Istrai tko ima birako pravo u Republici Hrvatskoj.
stoji pridobiti to vie moguih glasaa. izborima u prolosti imali aktivnosti Koga na izborima biraju graani?
3. glasovanje Izborno povjerenstvo priprema gla- su samo mukarci. Novi Pridrui se roditeljima pri izboru i saznaj kako gla-
saku kutiju i listie s imenima svih kandidata. Kan- Zeland je prva zemlja suju odrasli birai.
didate na listiu najbolje je navesti abecednim redom. koja je 1893. omoguila
Glasai glasuju zaokruivanjem rednog broja ispred enama pravo glasa. U Sastavi svoj program i istakni svoju kandidaturu za
imena kandidata kojega podravaju. Glasovanje je taj- Europi je vicarska tek predsjednika razreda ili predstavnika razreda u Vijeu
no. Izborno povjerenstvo prati da glasovanje protekne 1971. uvela pravo glasa uenika kole.
u skladu s pravilima i u mirnom ozraju. za ene, a u Hrvatskoj su
4. rezultati izbora Povjerenstvo prebrojava glaso- pravo izbora ene dobile Izradi letak o proceduri demokratskih izbora i podi-
ve i provjerava ispravnost glasakih listia. O rezultatima 1945. godine. jeli ga uenicima kole.
06.

moja lokalna
zajednica

Svako vee ili manje mjesto u naoj dravi ima svo- U dogovoru s uiteljem posjeti jednu udrugu u svo-
ju lokalnu samoupravu. Demokratskim postupkom na pojmovnik aktivnosti me mjestu i saznaj ime se bavi. Informiraj se provodi
elo grada biramo gradonaelnika, a u manjemu mje- li udruga neki projekt, a svoja saznanja zabiljei.
stu, opini, biramo naelnika. Njih biramo glasovanjem Lokalna samouprava
za mandat koji traje etiri godine. Osim gradonael- U dogovoru s uiteljem posjeti lokalnu samoupravu
nika i naelnika, u svojim lokalnim zajednicama ima- Gradsko/opinsko u mjestu u kojem ivi. Nakon posjeta opii kako djeluje
mo i gradska ili opinska vijea. To su glavna tijela koja vijee tvoja lokalna samouprava.
donose vane dokumente u mjestu u kojem ivi. Uz ta
glavna tijela djeluju i mjesni odbori oblik neposrednog Vladin i nevladin
sudjelovanja graana u odluivanju o pitanjima od nji- sektor
hova interesa. Svi oni djeluju u djelokrugu vlade, odnos-
no u vladinom sektoru. Osim vladinoga sektora postoji i Mjesni odbor
nevladin sektor koji ine razne udruge koje tite ljudska
prava, zalau se za kvalitetniji ivot graana, pomau Udruge
siromanima i izbjeglicama, spaavaju ivotinje, prido-
nose zatiti okolia... Nevladinom sektoru, osim udruga,
pripadaju i ostale neprofitne organizacije. One su oblik
izravnoga sudjelovanja graana u donoenju nekih od- zapamti!
luka u mjestu u kojem ivi. Primjerice, u tvojoj lokal-
noj zajednici nema djejeg igralita. Tada stanovnici ! Svatko od nas treba
te lokalne zajednice, uz pomo mjesnog odbora, mogu biti odgovoran i aktivno
predloiti lokalnoj samoupravi (gradonaelniku) ure- sudjelovati u radu
enje djejeg igralita. svoje zajednice kako bi
osigurali kvalitetniji
Na grafikom prikazu moe vidjeti kako izgleda vladin i bolji ivot.
i nevladin sektor u lokalnoj zajednici.
07.

postani urednik
portala na jedan
dan
Mediji ili sustavi javnog informiranja slue za irenje Postani urednik kolske mrene stranice i izradi ne-
vijesti i drugih sadraja u svrhu informiranja, obra- pojmovnik aktivnosti koliko priloga.
zovanja i zabave cjelokupnog stanovnitva. U medije 1. Odaberi suradnike i podijeli ih prema vrsti informa-
spadaju novine i drugi tisak, radijski i televizijski pro- Mediji cija koje pretrauju (sport, kultura, zabava, vijesti).
grami, programi novinskih agencija, elektronike pub- 2. Svakom suradniku zadaj zadatak koji treba obaviti.
likacije, teletekst i ostali dnevni i periodiki tisak. Sa- Vrste medija 3. Prikupi njihove uratke i odaberi vijesti koje e po-
draji se prenose na razliite naine: zapisom, glasom, staviti na kolsku stranicu.
zvukom ili slikom. Prema nainu irenja prema koris- Urednik medija 4. Napravi prijedlog naslovne stranice.
nicima, mediji se dijele na tiskane i elektronike. Di- 5. Predstavi stranicu suradnicima.
jele se i prema vrstama informacija koje prenose, a te
informacije su najee dnevne novosti, informacije o
zbivanjima u politici, informacije o sportu, informacije
iz podruja kulture, zabavni sadraji i sl. Sadraje koji
se objavljuju u medijima prikupljaju novinari i oblikuju nji-
hovi urednici. Rad medija ureen je Zakonom o medijima.

Mediji imaju vie zadaa u drutvu: prenose informa-

cije, omoguavaju komunikaciju izmeu ljudi, povezu-
ju ljude i krajeve.
I ti moe pridonijeti ureivanju nekog medija. Pri-
mjerice, moe pratiti i urediti kolsku mrenu stra-
nicu. Opii kako izgleda mrena stranica kole i koje
informacije i novosti pronalazi na njoj. Pokuaj ure-
diti mrene stranice kole na jedan dan. Glavni posao
urednika nekog portala jest odabir najzanimljivijih vi-
jesti i informacija za svoju publiku.
08.

drutvene
mree

Drutvene mree novi su fenomen na internetu. Engle-

ski je naziv za drutvene mree social network. Vjero- pojmovnik
jatno si uo za drutvene mree kao to su Facebook,
Twitter, Instagram, a moda se nekima od njih i slui. Drutvene mree
Dobna granica propisana zakonom o upotrebi drutve-
nih mrea je trinaest godina. Cyberbulling

Drutvene mree mogu biti vrlo korisne i zabavne pa se

tako, koristei se njima, dopisuje s prijateljima, stje-
e nove prijatelje i virtualno se drui s dragim ljudi- zapamti!
ma koje moda nema prilike esto vidjeti. No treba biti
jako oprezan jer nisu svi korisnici drutvenih mrea do- ! Iako se netko skriva
bronamjerni. Drutvene mree imaju prednosti i nedo- iza lanog profila i
statke, stoga budi umjeren u njihovu koritenju. Moda vri nasilje nad nekom
si uo za pojam cyberbulling nasilje putem interneta drugom osobom, to nosi
ili mobitela. jednaku teinu kao da je prednosti nedostatci
to uinjeno u stvarnom drutvenih mrea drutvenih mrea
Primjerice, jednom kad svoje fotografije i osobne podat- svijetu. Stjecanje novih Zanemarivanje druenja s prijateljima u
ke postavi na internet, oni tamo ostaju zauvijek. Stoga prijatelja stvarnom svijetu
dobro razmisli eli li da sve tvoje fotografije budu do- ! Zabranjeno je skrivati Primanje pomoi Nasilje nad pojedincima (ruganje, vrijeanje)
stupne svima u svakom trenutku jer tada tvoja privat- se iza lanog profila i u nevolji Kraa privatnih slika i zloupotreba tih slika
nost postaje javna. Treba takoer znati da nije dopu- nanositi tetu drugima. Povezivanje sa svojim Nedostatak privatnosti
teno objavljivati tue fotografije i osobne podatke bez prijateljima Dostupnost naih osobnih podataka u svakom
doputenja, kao ni otvarati lane profile. To je kanjivo ! Iako su zabavne, na Osjeaj pripadnosti trenutku
Zakonom. esto nasilnici, koji se skrivaju iza nadimka drutvenim mreama
na internetu, misle da ih se ne moe otkriti, ali to nije ba treba biti vrlo oprezan.
tako. U dananje vrijeme mogue je pronai tonu adre-
su i lokaciju s koje nasilnik pie ili objavljuje. U nastav- Pogledaj film Cyberbulling. Nai e ga na ovom lin-
ku e pronai neke pozitivne i neke negativne strane aktivnosti ku: https://www.youtube.com/watch?v=be6gjjWdUw4.
drutvenih mrea. Napii kratak osvrt na film.

Uz pomo uitelja pronai jo nekoliko kratkih filmo-
va koje moe pogledati s vrnjacima. Podijelite mi-
ljenje o filmova.

U suradnji s uiteljima dogovorite s Policijskom upra-
vom posjet njihovu Informativnom centru i predavanje.
09.

jedimo zdravo,
ivimo zdravo

esto smo putem razliitih medija pozivani na kupnju
raznih prehrambenih proizvoda. Mediji i oglaivai tako
pokuavaju utjecati na na odabir naina prehrane i
namirnica. Reklame nas uvjeravaju da je neki proizvod
ukusan: no je li taj proizvod dobar za nae zdravlje?
Ima li dovoljno vitamina, minerala, bjelanevina? Ima
li moda previe eera, konzervansa, ugljikohidrata?
U koli i obitelji uimo da se treba zdravo hraniti, do-
voljno odmarati, esto boraviti na svjeem zraku i kre-
tati se. To su poruke koje nas potiu na usvajanje zdra-
vih ivotnih navika. Ipak, katkad radije posegnemo za
grickalicama umjesto za zdravom jabukom. esto ra-
dije sjednemo za raunalo i igramo igrice, umjesto da
odemo na svjei zrak i igramo se s prijateljima. Pitamo
li se pritom: zato ne biramo zdrav nain ivota? elimo
li da oni koje najvie volimo, obitelj i prijatelji, ive zdra-
vo i budu zdravi? Ako to elimo, uinimo neto za sebe i
za njih. Preuzmimo odgovornost za svoje zdravlje!
Osmisli kampanju kojom e pozvati svoje prijatelje
pojmovnik aktivnosti ili lanove obitelji da usvoje zdrave prehrambene i i-
votne navike! Pomno osmiljenim porukama potakni ih
Zdrav stil ivota na odreeni nain djelovanja ili odabira. Poruiti mo-
e rijeima, priom, slikama, pokretom, videosnim-
Zdrav nain prehrane kom i na razne druge naine.
Istrai i pronai nekoliko strunih podataka o tome
kako zdrava prehrana utjee na nae zdravlje.
Pronai recept za pripremu zdravog obroka, priredi
ga i ponudi lanovima svoje obitelji.
Razgovaraj sa sportaem kojega poznaje o njego-
vim ivotnim navikama, zdravoj prehrani i vjebanju.
Sastavi popis zdravih namirnica.

Namirnica Prehrambene
ili proizvod karakteristike
10.
areni svijet
reklama
Svatko od nas neko vrijeme u danu provede gledajui
televiziju, pregledavajui sadraje na internetu, slu-
ajui radio ili itajui asopise. Sigurno si primijetio
da uvijek naiemo na reklame. Dok gledamo omilje-
ni film, barem nekoliko puta emo odsluati i odgleda-
ti neke reklame. Razne reklame (u Hrvatskoj i drugdje
u svijetu) moemo nai i dok etamo ulicom: osvrni se
oko sebe i vidjet e plakate ili reklame na prijevoznim
sredstvima (tramvajima, autobusima, automobilima...),
autobusnim, eljeznikim ili tramvajskim postajama, u
zranim lukama i na drugim mjestima na kojima posta-
ju uoljive veem broju ljudi. Zato je to tako?
Reklama slui za informiranje kupaca o proizvodima ili
uslugama. Onaj tko reklamira, eli potaknuti veu pro-
daju nekog proizvoda i vie zaraditi. Reklame osmilja-
vaju profesionalci iji je zadatak predstaviti odreeni
proizvod ili uslugu trudei se da nas navedu na kupnju.
Pritom nas ele uvjeriti da emo kupnjom toga proizvo-
pojmovnik da biti sretniji, ljepi, uspjeniji, popularniji da emo
biti upravo onakvi kakvi elimo biti. Uvjeravaju nas i da
Reklama prodaja je upravo njihov proizvod bolji od svih drugih slinih
zarada proizvoda.
Reklamne poruke Osim proizvoda, reklamiraju se i razliite ustanove, or-
ganizacije, udruge, politike stranke... Reklamu emo
prepoznati po tome to nas poziva da kupimo neki pro-
izvod, da se prikljuimo nekoj organizaciji, prihvatimo
odreenu uslugu ili podrimo neije zalaganje za neto.
Vano je pozorno sasluati informacije koje se prenose
putem reklame. O tim informacijama dobro je kritiki
promisliti: jesu li nam vane ili nevane, jesu li istinite,
slaemo li se s njima, elimo li kupiti, prihvatiti ili podr-
ati to to se njima nudi.
Odaberi nekoliko reklama na koje uestalo nailazi.
aktivnosti Svaku od njih proui vodei se sljedeim uputama:
1. Opii svojim rijeima sadraj reklame (to se rekla-
mira, tko reklamira i govori o proizvodu, to govori,
kako se ponaa i sl.).
2. Kako se osjea onaj tko u reklami upotrebljava proi-
zvod koji se preporuuje?
3. Koja je poruka reklame?
4. eli li kupiti i upotrebljavati proizvod koji se rekla-
mira i zato?
5. Misli li da je proizvod koji se reklamira doista bolji
od slinih proizvoda?
6. Je li ti taj proizvod doista potreban? Ako jest, opii za-
to ga eli imati ili kupiti.
11.

reality show:
biti slavan na
jedan dan
Danas se na raznim televizijskim programima esto
prikazuju emisije koje se popularno zovu reality show. pojmovnik
Urednici televizijskih programa uvjeravaju nas da je
gledanost takvih emisija visoka pa nas zanima zato je Reality show
to tako. Gleda li i ti takve emisije i to misli o njima?

Razmotrimo kakve su to emisije, zato su zabavne i za-

to se uope snimaju. Reality show je televizijska emi-
sija u kojoj se prikazuju ivoti stvarnih ljudi i dogaaja
(stvarnost, engl. reality) radi zabave gledatelja (pred-
stava, engl. show). esto su i natjecateljskog karaktera.
Cilj je natjecanja stei popularnost kod gledatelja. Naj-
popularniji e sudionik pobijediti i osvojiti odreenu na-
gradu (najee novanu).

Jedna je vrsta takvih emisija dokumentarni reality show.
Takve emisije prate osobni ili profesionalni ivot grupe
ljudi. Nekad su to potpuni stranci koji se inae u ivo-
tu vjerojatno nikad ne bi sreli (primjerice Big Brother),
a nekad se snima ivot poznatih osoba (primjerice Kar-
dashiani, Dvornikovi).
Druga je vrsta natjecateljski reality show u kojem se su-
dionici, pokazujui neke svoje talente ili vjetine, bore za
poetak svoje profesionalne karijere. U nekima se kan-
didati natjeu u pjevanju ili plesanju (primjerice The Vo-
ice) ili u nekim drugim vjetinama, primjerice u kuha-
nju (3,2,1, kuhaj!, Masterchef i sl.).
Miljenje javnosti o ovakvim je emisijama podijeljeno.
Predlaemo da i mi porazgovaramo o takvim emisijama
i nakon toga odluimo hoemo li nastaviti gledati neke
od njih ili emo potraiti neki drugi nain razonode u
slobodno vrijeme.
Odaberi nekoliko emisija i svaku posebno analiziraj.
aktivnosti Pritom ti mogu pomoi sljedee smjernice:
Na temelju kojih se karakteristika odabiru natjecate-
lji za odreenu emisiju (izgleda, popularnosti, znanja,
vjetine ili neke druge karakteristike)?
Kakvo miljenje i stavove gledatelji stjeu prema na-
tjecateljima i zato?
Tko ostvaruje zaradu od telefonskog glasovanja za
pobjednika?
to misli o nagraivanju pobjednika u svakoj emisi-
ji? to se nagrauje?
to se dogaa s pobjednicima nakon zavrene emi-
sije (za nekoliko mjeseci, za godinu dana ili za nekoliko
godina)?
to ti kao gledatelj moe nauiti od natjecatelja u tak-
vim emisijama?
Vrijedi li provoditi svoje slobodno vrijeme gledajui
neke od tih emisija i zato?
O ovoj temi porazgovaraj s uiteljima, prijateljima i
lanovima obitelji. Poklapaju li se vaa razmiljanja ili
ipak ima razmimoilaenja?
12.
ja sam ja
Tko sam ja?, to znam i to mogu?, to volim i to ne
volim?, Kakav sam?, pitanja su koja govore o naem
identitetu. Identitet je ono to ti misli da jesi. Identitet
se razvija od roenja pod utjecajem mnogih imbenika:
fizikog izgleda, spola, obitelji, obrazovanja, ekonom-
skog statusa, odnosa drugih osoba prema nama (rodi-
telja, prijatelja, uitelja, trenera). Na osnovi identiteta
biramo odjeu, frizuru, glazbu koju volimo, hobije, slo-
bodne aktivnosti, prijatelje...
Identitet ili ja skup je osobina koje tebe (pojedinca,
pojedinu osobu) ini jedinstvenim, prepoznatljivim i
drukijim od ostalih.
Do puberteta najvaniju ulogu u razvoju identiteta
imaju nai roditelji. S poetkom puberteta tu ulogu pre-
uzimaju prijatelji i vrnjaci, uenici u razredu, djeca u
klubu. to oni misle o meni?, to e rei na ove groz-
ne tenisice?, Opet e traati o mojoj obitelji.
Svoj identitet u toj dobi odreujemo i:
1. simbolima izborom odjee, obue, glazbe, frizu-
re, odreenih predmeta iskazujemo pripadnost odre-
enim skupinama;
2. suprotstavljanjem odraslima suprotstav-
ljanjem roditeljima, uiteljima, trenerima preispituje-
mo njihove vrijednosti s ciljem odreivanja svojih vri-
jednosti, miljenja i stavova;
3. nepoeljnim ponaanjima npr. puenjem, pi-
jenjem i sl. neki pokuavaju izgledati odraslije ili poku-
avaju biti prihvaeni u odreenoj vrnjakoj skupini;
4. oponaanjem uzora i idola oponaanjem nji-
hova ponaanja, stavova, stilova i sl.
Mladi vrstog identiteta (Znam tko sam i koliko vrije-
dim.), vrstih miljenja i stavova otporniji su na nago-
varanja, pritiske i utjecaj medija.
Katkad nismo zadovoljni svojim izgledom ili neim to
pojmovnik smo uinili. Nakon loe ocjene u koli ili neuspjeha u
sportu moda emo pomisliti: Opet nita od mene.
Identitet ili ja Totalni sam luzer. Takve misli nam ne pomau, njima
emo sami sebe uvjeriti da smo manje uspjeni i ma-
nje vrijedni. To nas ini nezadovoljnima, nesigurnima i
tako podlonijima tuim utjecajima.
Tko sam ja?
aktivnosti Na papiru pokuaj to bre napisati 8 odgovora na pi-
tanje Tko sam ja? Svaku od osam reenica zaponi sa:
Ja sam... Kada zavri, u napisanim reenicama ozna-
i tri svoje najvanije osobine. Potom zaokrui svoju
najvaniju pozitivnu osobinu.
Svatko od nas sebe vidi na odreen nain. To je naa
slika o sebi i na identitet.
Moja osobna iskaznica
Prepii i dovri zapoete reenice:
Zovem se ______. Roen/a sam ______. ivim u
______. U koli najvie volim______. U slobodno
vrijeme ______. Ja najbolje ______. lanovi moje
obitelji ponosni su kada ja ______. Moji prijatelji mi-
sle da ja dobro ______. Moji uitelji kod mene cije-
ne ______. Najvie se radujem ______. U budu-
nosti u ______.
Je li ti bilo lako pisati o sebi? to je bilo lake: pisati
to drugi misle o tebi ili kada si pisao sam o sebi?
Naa slika o sebi moe se razlikovati od slike koju dru-
gi imaju o nama.
13.

to elim,
a to mi treba

Ba bih pojela sladoled., elim onu igru., elim onaj

mobitel. Na je ivot pun elja. pojmovnik

elja je tenja za ostvarenjem neega. elja je ono bez elja

ega moemo ivjeti, ali nam njezino ostvarenje ivot
ini ugodnijim.
Ono bez ega ne moemo ivjeti ili bismo ivjeli jako
teko, nazivamo potrebom. Teko je preivjeti, napri-
mjer, bez vode. Da bismo preivjeli, potrebna nam je
odreena hrana kojom u organizam unosimo bjelane-
vine, vitamine, minerale i dr. To su potrebe. okoladna
torta je elja.
Obua koja nas titi od ozljeda i hladnoe je potreba.
Najnoviji model markiranih tenisica je elja. Zaista ih
elimo, ali nisu nam nune za preivljavanje.
Potreba
Krenje ljudskih prava
zapamti!
!Onemoguavanje
ostvarivanja osnovnih aktivnosti
potreba nije pravedno
i predstavlja krenje
ljudskih prava.
! Potrebe mogu biti
materijalne (npr. hrana,
voda...) ili nematerijalne
(sigurnost, pripadanje,
potovanje...).
! Potrebe su osnova
ljudskih prava.
Spakiraj se za krstarenje.
Zamisli da s razredom odlazi na petnaestodnevno
krstarenje velikim turistikim brodom. Sastavi listu sve-
ga to bi ponio sa sobom. Potrudi se da ti na putu zaista
nita ne nedostaje. Sve zapii na papir. Na raspolaganju
ima 10 minuta.
Po isteku vremena slijedi ovu uputu:
Desetog dana krstarenja, daleko na puini, kapetan bro-
da objavljuje da je brod poeo tonuti. Moli vas, putnike,
da se pripremite za ukrcavanje na amce za spaavanje.
Tvoj razred na raspolaganju ima manji amac kojim se
moete spasiti i doploviti do danima udaljenog kopna.
Sa sobom ponesi ono najpotrebnije za preivljavanje. S
prijanje liste prekrii nepotrebno i dopii ono to sma-
tra potrebnim. Na raspolaganju ima 10 minuta.
Po isteku vremena pokuaj odgovoriti na sljedea
pitanja:
1. Je li bilo lako sastaviti prvu listu?
2. Je li bilo lako sastaviti drugu listu?
3. to si odbacio s prve liste i zato?
4. to si uvrstio u drugu listu i zato?
5. Objasni razliku izmeu elja i potreba.
6. Imaju li ljudi razliite elje?
7. Imaju li ljudi razliite potrebe?
14.

moji uzori
i idoli

Sad ve znamo da dio svoga identiteta moda odreuje-

mo oponaanjem idola ili uzora. Idoli su osobe kojima se pojmovnik
ljudi dive, oboavaju ih, ele imati neke njihove osobine
ili ivjeti ivot poput njihovoga. esto su to popularni i Uzori
uspjeni ljudi iz svijeta sporta, glazbe, filma ili nekoga
drugog podruja javnog ivota. Ima li ti idole? Tko su Idoli
oni?

Prije nego to im dopustimo da zaista ponu utjecati na

stvaranje naeg identiteta, dobro je zapitati se zato im
se divimo i jesu li vrijedni nae iznimne pozornosti. Tre-
baju li oni biti nai uzori?

Imenuj osobu koju smatra svojim uzorom. Navedi

aktivnosti nekoliko njezinih najvanijih osobina (ime se bavi, je li zapamti!
u tome uspjena, kako se ponaa, kako se drugi pona-
aju prema njoj i sl.). to ti se kod te osobe svia? Izloi ! Svi popularni ljudi
svoje odgovore i usporedi ih s odgovorima drugih ue- nisu istodobno i uspjeni.
nika. Uoite slinosti i razlike izmeu odabira i razgo- Uspjeh se mora zasluiti
varajte o njima. marljivim radom i
U razredu potakni raspravu o sljedeim pitanjima: upornou.
1. Postoji li razlika izmeu popularnih i uspjenih ljudi?
2. Po emu se uzori razlikuju od idola?
3. Koje su osobine uspjenih ljudi?
4. eli li ti biti u neemu uspjean?
Pronai dostupne tekstove o ivotu ljudi za koje mo-
e rei da su uspjeni. Odaberi jednu osobu i opii nje-
zin put do uspjeha.
15.

vano je sasluati
i potovati drugoga

Svakodnevno upotrebljavamo rije komunikacija, a e- Uz pomo uitelja osmisli primjere asertivne komu-
sto pod tim pojmom mislimo na razgovor izmeu ljudi. pojmovnik aktivnosti nikacije i ja-poruka te ih prikai uenicima u razredu.
No komunikacija je zapravo puno vie od razgovora. To Predlaemo da vjebu u razredu izvodite u parovima.
je razmjena poruka izmeu dvoje ili vie ljudi. Komuni- Asertivno
kacija moe biti neverbalna i verbalna. Neverbalnu ko- Izradi plakat o asertivnim primjerima komunikacije
munikaciju ine ton glasa, glasnoa, izraz lica te poloaj ja-poruka i postavi ga uz pomo uitelja na vidljivo mjesto u koli.
i pokreti tijela. Kada govorimo o verbalnoj komunikaciji,
mislimo na govor i sluanje naeg sugovornika.
agresivno asertivno pasivno
Razlikujemo tri naina komuniciranja: Ti uvijek posuuje i ne Ljutim se to mi nisi A, pa, dobro.
1. pasivan nain Osoba koja sudjeluje u razgovoru vraa! Grozan si! vratio biljenicu jer mi Nisi je donio.
izbjegava raspravu, nema svoje miljenje nego ponavlja Nikada me vie nemoj danas na satu treba.
tue, veinu vremena ne gleda sugovornika u oi, pitati da ti neto elim da mi ju do tada
smijei se i stalno kima glavom. posudim!!! donese.
2. agresivan nain Osoba tijekom razgovora esto
zahtijeva i nareuje (ne upotrebljava rijei molim i
hvala), optuuje druge, ne priznaje svoje pogreke,
glasno govori i pokazuje ljutito ponaanje.
3. asertivan nain najpoeljniji je nain komuni-
ciranja za sve nas. Naziv dolazi od engleskoga glagola to
assert = izjaviti, iznijeti miljenje i engleskog pridjeva as-
sertive = uporan, samosvjestan, samopouzdan. Po-naati
se asertivno znai jasno se izraavati uz upotrebu ja-po-
ruka, aktivno sluati s namjerom da razumijemo sugo-
vornika. Navest emo primjer: Prijatelju iz razreda posu-
dio si svoju biljenicu, a on je sutradan nije donio u kolu.
Uitelj je najavio da toga dana pregledava i ocjenjuje bi-
ljenice.

ja-porukom jasno izraavamo kako se osjeamo i to e-

limo od sugovornika. ja-porukama ne napadamo i ne op-
tuujemo. Agresivnim i pasivnim nainom komunikaci-
je manje smo razumljivi sugovornicima. Asertivan nain
komuniciranja znatno pomae da nas se jasnije uje i bolje
razumije, ukljuuje uzajamno uvaavanje sugovornika i
aktivno sluanje, to uvelike smanjuje mogunost sukoba.
16.
ne stavljaj ljude
u kutije, katule
i ladice
Hej, poznaje li onu visoku darkericu iz 6.c? Misli
onu kovravu koarkaicu to se stalno zeza ili onu bo-
gatu trebericu?
Pri opisivanju drugih ljudi najee govorimo o njiho-
vu fizikom izgledu, odjei, ponaanju, pripadnosti ne-
koj skupini (razredu, sportskom klubu, koli, nacional-
nosti, vjerskoj zajednici, rasi).
Da bismo se lake i bre snali u svijetu oko sebe, druge
ljude svrstavamo u razliite skupine ili kategorije. Na
osnovi poznavanja jednog lana ili manjeg broja la-
nova, te skupine nazivamo posebnim nazivima i svim
lanovima pripisujemo sline osobine. Tako stvaramo
stereotipe.
Kada o pojedincima koje smo svrstali u odreenu sku-
pinu donosimo zakljuke, iako ih zapravo uope ne po-
znajemo, govorimo o predrasudama.
Stereotipi i predrasude utjeu na nain kojim proma-
tramo i tumaimo ponaanja ljudi oko sebe. Budi opre-
zan! Nepromiljenim svrstavanjem osoba u stereotipe i
predrasudama prema ljudima moe im nanijeti veliku
nepravdu i kriti njihova ljudska prava.
Kutije, katule, ladice
pojmovnik aktivnosti Navedi nazive etiriju skupina uenika u svojoj koli.
Sve nazive zapii na papir. Svakoj skupini pridrui to
Stereotipi vie rijei koje, po tvome miljenju, opisuju svaku od
njih. Razmisli:
Predrasude 1. Odnose li se tvoji opisi i navedene osobine na ba sve
pripadnike odreene skupine?
2. Opisuju li svi ljudi odreenu skupinu potpuno jedna-
ko? (Objasni!)
3. Koliko uz pomo tih opisa saznajemo o pojedincima
koje smo u tu skupinu svrstali?
4. Ponaamo li se prema pojedincima u skladu s osobi-
nama koje smo pripisali skupini kojoj pripadaju?
5. Moe li se dogoditi da upadajui u zamke stereotipa
i predrasuda nekoga povrijedi?
Ulovi stereotip.
Gledajui televizijski program ili pratei neke druge
medije zapii neke od stereotipa i/ili predrasuda koje si
prepoznao ili si ih se prisjetio. Mogu li za nekoga ste-
reotipi i predrasude predstavljati opasnost?
S uiteljima provedi aktivnost Pogodi tko sam.
17.

postoje li muki
i enski poslovi

Vjerojatno si negdje uo raspravu o tome jesu li mukar- stereotipa koji kazuje da je briga o kuanskim poslovi-
ci i ene ravnopravni. Razvijeni se svijet danas zalae za pojmovnik zapamti! ma enski posao. No reklamama se moe utjecati i na
postizanje rodne ravnopravnosti. Rodna ravnopravnost promjenu tog stereotipa. Ve su snimljene neke reklame
znai da je uloga mukaraca i ena u drutvu jednaka, Rodna ravnopravnost ! Spol i spolne razlike koje prikazuju mukarce kao osobe koje se brinu o pra-
ravnopravna. To znai da ne bi trebalo biti mukih i en- odnose se na ono nju rublja. To je tek mali pokazatelj i pokuaj da se prido-
skih poslova u drutvu, kao ni maminih i tatinih poslo- Rodni stereotipi to bioloki razlikuje nese ravnopravnosti spolova. Sigurno se moe djelovati i
va u kui. djevojice i djeake, ene na druge naine. Reklame su samo jedan primjer.
Diskriminacija na i mukarce. Rod i rodne
Osvrnimo se na reklame i kako one prikazuju muke i temelju spola razlike odnose se na Ako se nekome zbog spola ugrozi neko njegovo pravo ili
enske poslove. Sigurno si primijetio da se deterdenti to kako drutvo gleda sloboda, govorimo o diskriminaciji na temelju spola. U
za rublje esto reklamiraju tako da se prikazuje ena kao na poloaj djevojica i nekim je zemljama tako djevojicama uskraeno pravo
osoba koja je zaduena za pranje rublja. To je posljedica djeaka, ena i mukaraca. na obrazovanje.

Kau da u kolama ima vie uiteljica nego uitelja,

aktivnosti pogotovo u razrednoj nastavi. Kakvo je stanje u tvojoj
koli? Ima li vie uiteljica ili uitelja? Porazgovaraj u
koli s uiteljicom ili uiteljem razredne nastave. Pitaj
ih zato su odabrali ovo zanimanje i smatraju li da po-
stoji ravnopravna zastupljenost uitelja i uiteljica u
kolama. Izvijesti o tome to si doznao.

Sigurno zna tko je u tvojem gradu/naselju gradona-
elnik ili gradonaelnica, naelnik ili naelnica. A zna
li tko su njegovi ili njezini najblii suradnici? Tko su la-
novi gradskih i opinskih vijea? Jesu li mukarci i ene
jednako prisutni i na jednako vanim poloajima?

Istrai tekstove o poloaju ena u nekim stranim
zemljama. Razlikuje li se od poloaja ena u Republici
Hrvatskoj? Koje su po tvome miljenju posljedice neuk-
ljuivanja djevojica u kolski sustav?
18.

pomognimo
prijateljima

U tvom razredu ili koli sigurno ima uenika s poteko- Organiziraj Projektni dan kako bi se i ostali uenici
ama u razvoju, uenika iz obitelji slabijega imovinskog pojmovnik aktivnosti upoznali s problemima ranjivih skupina djece.
stanja, uenika koji ne razumiju dobro hrvatski jezik ili
imaju potekoa u uenju. Svi se oni ubrajaju u ranji- Ranjive skupine djece Napii kako bi mogao pomoi ranjivim skupinama
ve skupine djece. Budi im podrka, pomogni im! Raz- djece.
govaraj s vrnjacima o njihovim problemima! Svi oni
imaju pravo na kolovanje i velike anse da uspiju ako
si uz njih. O djeci koja imaju velike zdravstvene teko-
e ili probleme u obitelji, skrbe posebne ustanove. Ako
u tvome mjestu postoji dom za nezbrinutu ili teko bo-
lesnu djecu, posjeti ga! Uini neto, budi ispred svih!
Razliitost je bogatstvo i stvara u tvom razredu snagu
koja moe pokrenuti mnoge aktivnosti kojima bi mogao
pomoi uenicima ranjivih skupina. U ranjive skupine
djece ubrajaju se i djeca koja ive u udaljenim podru-
jima, djeca poinitelji kaznenih djela, djeca rtve i svje-
doci nasilja. Konvencija o pravima djeteta i zakoni Re-
publike Hrvatske tite ranjivu djecu.

zapamti!
! Briga za najranjivije
skupine - Konvencija o
pravima djeteta
19.

kad volontira,
ini dobro sebi
i drugima
to je volontiranje? Volontiranje je dobrovoljna aktiv-
nost u kojoj volonteri ulau trud i vrijeme da bi nekome pojmovnik
pomogli ili uinili neto dobro za svoju kolu i zajednicu.
Osoba kojoj volonter pomae zove se korisnik volontira- Volontiranje
nja. Volonter ne trai naknadu za pruenu pomo.
Volonter
Volontiranje potie razumijevanje prema drugim lju-
dima i njihovu nainu ivota te omoguuje stjecanje Korisnik
razliitih iskustava. Sudjelovanjem u raznim volonter- volontiranja
skim aktivnostima upoznaje nove prijatelje, stjee
nova znanja i naui puno toga. Slobodno vrijeme

Tijekom volontiranja moe puno nauiti od drugih vo-

lontera te zanimljivo i kvalitetno provesti svoje slobodno
vrijeme.

Ako si ikada pomogao prijatelju iz razreda u uenju,

ustupio mjesto starijoj osobi u autobusu ili sudjelovao
u akciji ienja svoje kole, znai da si i ti volontirao.

zapamti!
oluja ideja to nam sve pada na pamet kad ujemo
aktivnosti rije volontiranje? ! Volonter je osoba koja
dobrovoljno pomae
Zajedno s grupom uenika u razredu izradi plakat nekome, a pritom ne
na temu U svojoj koli volio bih promijeniti trai nita zauzvrat.

Raspitaj se u koli i kod kue na kojim se sve mjesti- ! Volontiranjem moe
ma moe volontirati. U kojim sve aktivnostima sudjelu- usreiti drugu osobu, a
ju volonteri? Kad bi svaki ovjek na moe i puno nauiti od
svijetu usreio barem drugih.
Jesi li uo za projekte kao to su Tete prialice ili jednog drugog ovjeka,
Voda s porukom? Istrai koji sve projekti u tvojoj zajed- itav bi svijet bio sretan. ! Meunarodni dan
nici postoje i odaberi jedan po elji. Istakni to je cilj tog volontera obiljeava se
projekta i kome je namijenjen. Johannes Mario Simmel svake godine 5. prosinca.
20.

inim dobro
u svojoj zajednici

U prethodnoj lekciji upoznao si se s temeljnim pojmovi-
ma o volontiranju. Sada e imati prigodu nauiti gdje
sve moe volontirati i kako moe postati volonter.
Kada smo dio neke zajednice, teimo tome da ta zajed-
nica bude mjesto u kojemu emo biti sretni, ali nosimo
i odgovornost prema toj zajednici. Biti aktivan graa-
nin znai biti dobro informiran, no ne samo to, ve i
ustrajan u ostvarenju svojih i tuih interesa.
Razni su naini na koje moemo neto napraviti za
zajednicu u kojoj ivimo. Moemo ju uiniti boljim i
ljepim mjestom za ivot. Poeli li volontirati u svo-
joj zajednici, uvijek se moe obratiti svome uitelju, a
moe se, uz pratnju starije osobe, obratiti i volonter-
skom centru, ako postoji u tvome gradu.
U dogovoru s uiteljem posjeti mjesto na kojem se
pojmovnik aktivnosti moe volontirati. Upoznaj ljude koji tamo volontiraju, a
svoje dojmove zabiljei u obliku crtea.
Zajednica
Napravi kratki intervju s volonterom kojeg si upoznao,
Doprinos a svoje zabiljeke razgovora s njim spremi u mapu.
Volonterski centri Osmisli s prijateljima iz razreda kako da vi pridone-
sete svojoj koli i zajednici u kojoj ivite. Razmislite o
Volonterski klub problemu koji postoji u vaoj koli ili mjestu u kojem i-
vite. to biste mogli uiniti da nam svima bude bolje?
Izradite plakat uz pomo uitelja.

Volontirati se moe na raznim mjestima kao to su

udruge, sportska ili kulturna dogaanja, vrnjaka po-
mo u koli, azili za naputene ivotinje, botaniki ili
zooloki vrtovi. Volontirati se moe i u raznim akcija-
ma poput ienja okolia ili humanitarnim akcijama
pomoi za siromane (prikupljanje hrane, higijenskih
potreptina za izbjeglice ili djecu koja ive u domovi-
ma). Volontirati se moe i u koli gdje se moe organi-
zirati pomaganje u uenju ili pokrenuti volonterski a- zapamti!
sopis o prevenciji nasilja meu mladima, o promicanju
tolerancije. Volontirati se moe i u djejim domovima ! Volontirati moe tamo
ili u domovima za starije osobe gdje se mogu izraivati gdje ti eli, uz pratnju
blagdanske estitke ili itati prie. Vano je zapamtiti odrasle osobe.
da moe volontirati tamo gdje ti eli, ali uvijek u prat-
nji odrasle osobe. ! Volontiranjem i
pomaganjem stvara
Ako u tvojoj koli postoji volonterski klub, moe se bolju zajednicu u kojoj
ukljuiti u volonterske aktivnosti svoje kole. Ako takav ivi i moe uiniti
klub ne postoji, u dogovoru s uiteljem i ostalim ue- ljude oko sebe
nicima u razredu moete pokrenuti klub za volontere. sretnima.
21.
inim pravu
stvar
to znai biti aktivan graanin? Aktivizam znai pokre-
tanje i provoenje akcije u skladu s nekom naom ide-
jom, nekim naim stavom ili nekom naom potrebom.
Obuhvaa mnogo razliitih aktivnosti ili projekata, od
malih lokalnih akcija (npr. ienje i ureenje okolia
zgrade ili kole) do akcija na dravnoj ili meunarodnoj
razini. Akcije pokreemo radi promjena.
Aktivizam, izmeu ostaloga, ukljuuje pridobivanje pot-
pore istomiljenika, javno predstavljanje akcije (prezen-
tacije i samoprezentacije), izradu letaka ili oglasa, orga-
niziranje i provoenje akcije.
10 savjeta za uspjenu akciju
1. Odaberi problem.
2. Istrai problem.
3. Ispii sve mogue naine rjeavanja odabranog problema.
4. Odaberi naine rjeavanja problema. Budi kreativan.
5. Pronai istomiljenike, suradnike, potporu.
6. Surauj s medijima i oglaavaj svoju akciju. Pridobij
potporu javnosti.
7. Otkrij tko se ne slae s tvojim prijedlogom. Razgovaraj
i pokuaj razumjeti drukija miljenja.
8. Izradi plan akcije i razradi sve korake koje e poduzeti.
9. Ocijeni svoju akciju. Je li uspjena? Kako bi mogla biti
uspjenija?
10. kreni i ne odustaj!
Akcija!
pojmovnik aktivnosti Razmisli i odaberi jedan od problema u svojoj koli ili u
svome susjedstvu koji tebe, susjede ili prijatelje gotovo
Aktivizam svakodnevno mui. Osmisli akciju za rjeavanje proble-
ma. Pritom se poslui sljedeim smjernicama za rad:
Prezentacija problem koji sam izabrao:
mogui naini rjeavanja problema:
Samoprezentacija tko mi moe pomoi:
kako emo rijeiti problem (opis aktivnosti):
Ako postoji mogunost, zatrai pomo odrasle oso-
be (uitelja, roditelja) te zajedno razmotrite mo-
gunost provoenja ideje u djelo.
Samoprezentacija
Prezentirati znai predstaviti nekoga (npr. svoga pri-
jatelja) ili neto (npr. novu knjigu). Osmisli kako e
se prezentirati pred skupinom vrnjaka s ciljem da te
izaberu za npr. predsjednika razreda, predstavnika u
Vijeu uenika, prvu ekipu u odabranom natjecanju ili
neku drugu ulogu u tebi vanoj aktivnosti. Predstavlja-
nje samoga sebe nazivamo samoprezentacija.
Za pripremu samoprezentacije ima 15 minuta. Moe
ju zapisati. Svojom samoprezentacijom treba uvjeriti
publiku da si upravo ti prava osoba za to.
Pitanja za raspravu:
1. Je li teko prezentirati sebe?
2. Je li lake prezentirati druge?
3. U kojim je situacijama u ivotu vano odrati uspje-
nu samoprezentaciju?
22.

biti nasilnik
nije cool

U tvom razredu ili koli moda ima uenika koji se ne
ponaaju u skladu s uobiajenim normama ponaanja. pojmovnik
Oni su skloni razliitim neprihvatljivim oblicima pona-
anja (izbjegavanju nastave, oteivanju kolske imovi- Rizina ponaanja
ne, konzumiranju sredstava ovisnosti, nasilju). Njihovo
ponaanje naziva se rizino ponaanje. Rizini utjecaji
Sigurno se pita zato se oni tako ponaaju. Uzroci rizi- Prevencija
nog ponaanja povezuju se s osobnou uenika, obitelj-
skim, kolskim i irim drutvenim utjecajima. Takvi se
uenici pokuavaju osloboditi ovisnosti o svojim rodite-
ljima i zajednici, kre pravila i u konanici mogu nate- vano:
titi sebi i drugima. esto su nasilni. Kako moe pomoi
takvim uenicima? U Republici Hrvatskoj
postoje zakonske
Nema pravila u odabiru metoda pri pruanju pomoi odredbe o zabrani
djeci rizinih ponaanja. Svako je dijete posebno i za- prodaje alkohola i
htijeva posebnu panju i pomo. Kreni malim koraci- cigareta osobama
ma u pruanju pomoi svome kolskom vrnjaku. Budi mlaim od 18 godina.
mu potpora u svladavanju kolskoga gradiva. Pohvali
ga, pozovi na roendan, razgovaraj s njim, ohrabri ga u
svakom pokuaju ukljuivanja u aktivnosti razreda.
Istrai i pokuaj odgovoriti na sljedea pitanja:
aktivnosti Koji su najei oblici nasilnog ponaanja meu dje-
com? Pronai na internetu rezultate istraivanja koja
su provedena u kolama Republike Hrvatske o rizinim
ponaanjima uenika.
Koja su prava djece ugroena kada konzumiraju alko-
hol i cigarete?
Uz pomo uitelja organiziraj vrnjaku pomo u
svome razrednom odjelu.
Pozovi u kolu strunu osobu i organiziraj tribinu o
prevenciji i pomoi uenicima rizinog ponaanja. U
pripreme ukljui i takve uenike. S prijateljima u raz-
redu izradi letke kojima poziva na tribinu ostale ue-
nike, uitelje i roditelje.
S prijateljem razgovaraj o rizinim ponaanjima,
moguim uzrocima i posljedicama. Posljedice mogu
biti kratkorone (npr. umor, slaba panja) i dugorone
(npr. izostanci s nastave, slabiji kolski uspjeh).
Ispunite donju tablicu:

Djeci rizinog ponaanja potrebna je podrka kako bi Rizina

Uzroci Posljedice
poela stvarati pozitivnu sliku o sebi. Mnogi od tvojih ponaanja

vrnjaka nemaju primjerenu pomo i zatitu u obitelji,

ali ako si pomogao barem malo, uinio si puno. Ueni-
ci rizinih ponaanja katkad trebaju i strunu pomo
psihologa i lijenika. Vano je znati da svi uenici imaju
pravo na obrazovanje i pravo na zatitu.

moje ne ovisnostima
1. Rei u ne i bit u ono to jesam.
2. Imam pravo izbora i oduprijet u se
pritisku vrnjaka.
3. elim sretno i bezbrino
djetinjstvo - to je moje pravo.
23.

moemo to rijeiti
bez sukoba

Do sukoba dolazi kada dvoje ili vie ljudi eli razliite Raspitaj se tko u tvojoj koli pomae uenicima rijeiti
stvari ili ima razliito miljenje. Najee su to sukobi s pojmovnik aktivnosti sukob.
ljudima s kojima ivimo, druimo se ili idemo zajedno u
kolu. Moda si se nekad posvaao s prijateljem iz raz- Sukob Osmisli igrokaz s prijateljima iz razreda i odglumite
reda ili ti se dogodilo da netko o tebi runo govori. Ako mirno rjeavanje sukoba, a svoje dojmove zabiljei na
se nae u takvoj ili slinoj situaciji i naui mirno rije- Aktivno sluanje papir.
iti sukob, ishod zasigurno zavrava pomirenjem.
Medijacija
U prethodnim lekcijama ve smo govorili o ja-poruka-
ma i asertivnom ponaanju. Koristei se ja-porukama, Medijator
izraava svoje miljenje i osjeaje te samim time sma-
njuje mogunost sukoba.

Doe li do sukoba, moe ga rijeiti na vie naina. Neki zapamti!

od naina rjeavanja sukoba su aktivno sluanje, aser-
tivnost te upotreba ja-poruka i medijacija. Ako aktivno ! Medijacija je jedan
slua to ti prijatelj govori, moi e uti i razumjeti od naina za rjeavanje
problem. Medijacija, kao dobrovoljan proces, podrazu- sukoba.
mijeva i aktivno sluanje i asertivno ponaanje. U taj su
proces ukljuene dvije osobe koje su se posvaale i jed- ! Medijacija je
na osoba koja e pritom pomoi da se te dvije posva- dobrovoljan proces.
ane strane pomire. Osoba koja pomae u rjeavanju
problema zove se medijator. Medijator moe biti i tvoj
uitelj.
24.

korupcija
ne, hvala

Nisam napisao zadau, daj mi svoju da ju prepiem,

svakodnevno se uje od uenika koji ne izvravaju svoje pojmovnik
kolske obveze, ve zadae prepisuju od drugih.
Korupcija
to misli, je li poteno prepisivati na kontrolnom? Ko-
ristiti se tuim radom je kraa. Prisvajanje ili kopiranje Antikorupcija protumai
tueg uratka (pisanog, umjetnikog i sl.) naziva se pla- poslovicu
gijat (latinski plagere = oteti). Uenici koji redovito piu Plagijat Kititi se tuim
domae zadae ulau u to velik trud i nije u redu da se perjem.
rezultatima njihova rada koriste drugi. Moda e po-
misliti: Ali prijatelju trebam pomoi. Prijatelju treba
pomoi, ali ne na ovaj nain. Pisanjem domae zadae
svaki uenik ponavlja i uvjebava nastavno gradivo, to
pridonosi njegovu kolskom uspjehu. Pokuaj mu po-
moi pri pisanju zadae. Odmalena se treba uiti po-
tenju i prihvaanju odgovornosti za svoje postupke.

Zna li to je korupcija? Korupcija oznaava zloupotrebu

radi stjecanja koristi, podmiivanje, krivotvorenje. Ko-
rupcija je opasna za temeljne ljudske vrijednosti poput
ljubavi, prijateljstva i obitelji. Korupcija je, naalost, pri-
sutna u svim dijelovima drutva, a mito je najei oblik
korupcije. Pisanje zadae za odreene usluge, to je to?
Navedi jo neke primjere u kojima si prepoznao korup-
ciju. Prihvaanje takva ponaanja tetno je za drutvo.
Da bi se korupcija zaustavila, potrebna je snana volja i
odlunost. Djelovanje protiv svih oblika korupcije nazi-
va se antikorupcija. Svako prisvajanje tuega rada i pri-
hvaanje mita razara drutvo pa se treba zalagati za
stvaranje drutva potenja i pravednosti.
Pogledaj to uenici misle o korupciji i kako su svoje
aktivnosti ideje u borbi protiv korupcije prikazali filmom. //www.
facebook.com/zelimdrugacije/.

Razmisli o pravilima koja promiu odgovornost pre-
ma radu. Uz pomo uitelja, s prijateljima iz razreda do-
govori razredna pravila.
25.

uenik potroa

Potroa je osoba koja kupuje proizvode i usluge. Raz-

misli u kojim si sve sluajevima bio potroa. Imaju li pojmovnik zapamti!
potroai svoja prava i odgovornosti? Da bi ostvario
svoja prava, treba biti upoznat s potroakim pravima Potroa ! 15. oujka obiljeava
i stjecati navike u skladu s pravima potroaa. Jedan od se Dan potroaa.
zakona u kojemu su napisana tvoja prava jest Zakon o Deklaracija
zatiti potroaa, a postoji i Udruga za zatitu potroa-
a. Udruge nude korisne savjete pa im se moe obratiti Zakon o zatiti
s pitanjima. Potroa ima pravo i odgovornost pri oda- potroaa
biru proizvoda. Na svakom proizvodu mora se nalaziti
deklaracija, odnosno podatci o proizvodu. Na deklara- Udruga za zatitu
ciji e nai podatke o nazivu proizvoda, datum proi- potroaa
zvodnje i rok uporabe, naziv i sjedite proizvoaa ili
zemlju podrijetla te naziv i sjedite onoga tko je proi-
zvod uvezao u nau zemlju. Za odreene proizvode de-
klaracije sadre i druge podatke propisane posebnim
pravilnicima (npr. sastav proizvoda, sastav materijala to misli, zato je za potroae vano znati proitati
i sl.). Prema Konvenciji o pravima djeteta, ti ima pra- aktivnosti i razumjeti obavijest o proizvodu?
vo na sigurnu igru, a Zakon o zatiti potroaa te titi u
odabiru kvalitetne i sigurne igrake. Neke su igrake, Sakupi razliite proizvode i usporedi njihove obavi-
naalost, vrlo nekvalitetne pa predstavljaju opasnost od jesti (deklaracije). Podatke o proizvodima upii u donju
ozljeda, trovanja, a kod male djece i od guenja. Stoga tablicu.
pri kupnji obrati pozornost na deklaraciju.

Proizvodi Podatci o proizvodu

vano:

Izraavanje miljenja Naknada
Izbor
i prigovora tete


Sigurnost
Naa potroaka
Obrazovanje S uiteljima provedi aktivnost Igra uloga Kupnja
prava i odgovornosti
dara za roendan.

Pogledaj TV-emisiju Potroaki kod. Obrati pozor-
Zadovoljavanje Zdrav
Informacija nost na obavijesti o proizvodima koji se povlae s tri-
osnovnih potreba okoli
ta. Zapii ono to ti se inilo zanimljivim.
26.

korak u
budunost

Biti poduzetan znai imati razvijene vjetine koje omo-

guuju uspjeno voenje vlastita ivota. Poduzetnik je pojmovnik budi: Mjesec Prihodi Potronja

osoba koja posjeduje vlastito poduzee, a poduzetnitvo

je nain razmiljanja, djelovanja i rjeavanja problema. Poduzetnik !Inovativan
Jedna od poduzetnikih vjetina jest odgovorno postu-
panje s novcem. Kako se ti odnosi prema novcu? Novac Poduzetnitvo !Kreativan
je vaan kako bi mogao zadovoljiti svoje osnovne potre-
be. Mora nauiti cijeniti novac. Pravilno ga troiti i pla- Zakon o zatiti ! Otvoren prema
nirati svoje potrebe i elje. Zato je vano znati napraviti potroaa novome
proraun, odnosno planirati svoje prihode i potronju
u odreenome vremenskom razdoblju. U koli se mo- Proraun
ra odgovorno ponaati prema imovini i okoliu kako se
kolski proraun ne bi troio na popravke i bojenje zido-
va, ve se novac ulagao u kupnju raunala i knjiga. Ako poduzetnike
sada naui gospodariti novcem, u budunosti e od- osobine
govorno planirati potronju koja e biti u skladu s tvojim 1. Preuzimati
prihodima. odgovornost za vlastite
postupke
2. Postavljati ciljeve
i ostvarivati ih
3. Biti motiviran za
uspjeh

Moj proraun U ponuenu tablicu redovito upisuj

aktivnosti svoje prihode (novac koji si dobio od odraslih) i rasho-
de (iznos novca koji si potroio). Razmisli kako postu-
pa s novcem. O svojim iskustvima razgovaraj s prija-
teljima i lanovima obitelji.
27.

uvam svoj
planet

Jesi li se ikada zapitao to bi se dogodilo s planetom Zem-
ljom da nestane ljudske vrste? Bi li nestanak ljudi ugrozio
opstanak bilo koje druge biljne ili ivotinjske vrste?
U davnoj ljudskoj povijesti utjecaj ovjeka na okoli bio
je vrlo malen. Razliitim izumima i otkriima ljudi su ti-
jekom tisuljea poveavali kontrolu nad okoliem. Raz-
voj industrije i sve vei broj stanovnika na Zemlji sve
vie zagauju na planet. Svojim djelovanjem ovjek je
ozbiljno ugrozio brojne biljne i ivotinjske vrste. Neke
od njih zauvijek su nestale, nekima je opstanak ozbilj-
no ugroen. Izumiranje jedne biljne ili ivotinjske vrste
moe ugroziti opstanak velikog broja drugih vrsta. Nes-
tankom leptira ili pela, naprimjer, bilo bi onemogueno
opraivanje, to bi dovelo do izumiranja brojnih biljnih
vrsta.
Sloene odnose izmeu svih ivih organizama i okolia
prouava znanost koju nazivamo ekologijom.
Razliite vrste goriva, kemikalija, plastika, troenje i
unitavanje prirodnih bogatstava, gomilanje otpada
vrlo tetno utjeu na nau okolinu. Ljudi postaju svjesni
ekolokih problema i opasnosti od sve veeg zagaenja.
Sve se vie istrauju i koriste obnovljivi izvori energi-
je (Suneva energija, vjetar, voda). Sve se vie govori
o odrivom razvoju u kojem odgovornim zadovoljava-
njem postojeih potreba neemo ugroavati opstanak
buduih generacija. Pritom emo potovati prirodu i
ljudska prava. Odrivi razvoj zapoinje s tobom.
Veliko ienje planeta Zemlje
pojmovnik aktivnosti Pokuaj se domisliti razliitim i matovitim nainima
na koje moemo oistiti i spasiti planet Zemlju od zaga-
Ekologija enja. Svoje ideje i rjeenja zapii ili nacrtaj na papiru
formata A3.
Odrivi razvoj
tedim uvam
Navedi to vie naina utede energenata u svom domu
ili u koli.
Istrai
1. Sluajeve zagaivanja ili ekolokih katastrofa
2. Pojavu otoka smea u oceanima
3. Posljedice uporabe plastinih vreica
4. Posljedice prekomjernog izlova riba i krivolova
5. Sluajeve prekomjerne sjee ili branja pojedinih bilj-
nih vrsta.
Uz pomo uitelja osmisli i provedi volonterske akci-
je, posjet ustanovi za zbrinjavanje otpada, divljim odla-
galitima, udrugama za zatitu okolia.

ne zaboravi, planet zemlja

je na jedini dom.
28.

odvajaj, odlai,
od smea zemlju
spasi
Otpad su stvari koje nam vie nisu potrebne, a smee je
otpad koji se odlae na odlagalite smea. Da bismo za- pojmovnik zapamti!
titili i ouvali planet na kojemu ivimo, vano je pravilno
odvajati i razvrstavati otpad, a poslije ga odloiti na za to Otpad ! Razgradnja nekih
predvieno mjesto. Kamo odlae stvari koje ti vie nisu vrsta otpada:
potrebne? Jesi li moda odbacio i neke stvari koje si mo- Smee
gao reciklirati, odnosno izdvojiti iz otpada i ponovno ih Vrsta Vrijeme
otpada razgradnje
upotrijebiti? Odjeu i obuu koja ti vie nije potrebna ne Reciklirati
bacaj, moe ju darovati. Sigurno si u svojoj ulici i trgo- Kora 2-5
vakim centrima primijetio kante za razvrstavanje otpa- narane tjedana

da, poput kanti za staklo, plastiku i papir. To su ekootoci. Papirnate 3

maramice mjeseca
Odlae li otpad na takav nain i u svojem domu? Ako u
vakae 5
blizini kole jo nema takve zelene otoke, predloi Vije- gume godina
u uenika da pokrene akciju za njihovo postavljanje. Uz
pomo uitelja obratite se za pomo udrugama i komu- 10 - 100
Limenka
godina
nalnim drutvima koji e vam pomoi u akciji. U mnogim
kolama uenici sakupljaju stari papir, istroene bateri- 1000
Plastika
je, plastine epove i tako pridonose ouvanju okolia. godina
4000
Otpad od hrane ini treinu kunog otpada i vrijedna je Staklo
godina
sirovina za proizvodnju humusa (vrlo plodne vrste tla).
to uiniti s njim? Otpad ljudi odlau u prirodi i tako ju
oneiuju. Tvoja je zadaa uvati okoli jer, kao to je po-
ruio indijanski poglavica Seattlea: to god snae Zem-
lju, snai e i sinove Zemlje.

Metal Plastika Organski otpad

Izradi mini zeleni otok u uionici i koli.

aktivnosti
Odvojeno prikupljamo otpad prema vrstama Proitaj i u razredu analiziraj Pismo indijanskog po-
glavice.

Staklo Papir Opasni otpad Organiziraj tribinu na kojoj e strune osobe upoz-
nati uenike o vanosti pravilnog odlaganja otpada.
29.
i vau i mijau
imaju svoja
prava
Razgovor o ljudskim pravima i obvezama dovodi nas i
do teme kunih ljubimaca. Tko bi odolio armu tih sim-
patinih dlakavih, pernatih, brzih, sporih, velikih i ma-
lih bia?
Koje dijete nije barem jednom poeljelo imati ih u svo-
jem domu? Uz malo ili malo vie nagovaranja, roditelji
pristaju i veselju nema kraja!
Prije konanog odabira i odluke, ozbiljno porazgovaraj
sa svim lanovima svoje obitelji o tome kako ljubimcu
osigurati:
1. prikladno mjesto za boravak
2. dovoljno odgovarajue hrane i vode
3. primjerenu njegu
4. redovito odravanje istoe i higijene
5. zdravstvenu skrb (cijepljenje, lijeenje)
6. dovoljno prostora i kretanja
7. primjerenu brigu kada je vlasnik odsutan (npr. kada
elite otputovati na godinji odmor).
Neki ljudi, naalost, nisu odgovorni vlasnici i ne brinu
se o svojim ljubimcima na primjeren nain. Neki ih ak
i naputaju.
O zanemarenim, zlostavljanim, naputenim i ranjenim
ivotinjama brinu se odgovorni graani kao pojedinci
ili okupljeni u udruge. Oni esto pomau i pri udomlja-
vanju kunih ljubimaca.
Zakon o zatiti ivotinja obvezuje nas da se brinemo o
svojim ljubimcima i njihovim potrebama, kao i o tome
da oni pritom ne ugroavaju druge ivotinje ili ljude. Za
neodgovorne vlasnike Zakon predvia odreene mjere
i novane kazne.
Kada bih bio
zapamti! aktivnosti Zamisli da se na jedan dan moe pretvoriti u bilo ko-
jega kunog ljubimca. Kako bi ti proteklo vrijeme? to
! ivot i zdravlje kunog bi ti bilo potrebno? Odgovore na ova pitanja zapii na
ljubimca u rukama su papir.
njegova vlasnika.
Kada bi barem
to misli, kako bi vlasnik mogao razveseliti toga ku-
nog ljubimca? Pokuaj dati najmanje tri odgovora na
ovo pitanje.
Razmisli o:
1. dobrim i loim stranama dranja kunih ljubimaca
2. odgovornosti vlasnika
3. pravima i odgovornostima svih lanova obitelji
vlasnika
4. ako ima kunog ljubimca, podijeli svoja iskustva s
prijateljima iz razreda.
Posjeti udruge za zbrinjavanje kunih ljubimaca ili
se pridrui njihovim akcijama.
Istrai naine na koje ivotinje pomau oboljelima ili
osobama s invaliditetom.
Sudjeluj ili uz pomo odraslih pokreni volonterske
aktivnosti usmjerene na pomo kunim ljubimcima i
njihovim vlasnicima.
Uz pomo uitelja izradi letke na temu zatite ivotinja.
S prijateljima iz razreda napravi galeriju fotografija
vaih kunih ljubimaca.
Istrai razliite pravilnike o dranju kunih ljubima-
ca. U emu su slini, a u emu se razlikuju?
30.

akcija!

Potovani mladi graanine, pribliio si se samom zavr-
etku ove cjeline. Vjerujemo da si stekao neka nova zna-
nja, kao i graanske vrijednosti. Imao si prigodu biti ak-
tivan i upoznati se detaljnije s mjestom u kojem ivi.
Moda si naiao i na poneku nerazumljivu informaciju.
No ne brini. Ovo je tvoja prilika da pokae ostalima to
si nauio i koju im poruku eli prenijeti.
za nekoliko godina. Vano je da tvoja osobna poruka sa-
dri vanost ovih prethodnih lekcija te da istakne zato
su lekcije bile vane u tvom ivotu. Poruku spremi u vre-
mensku kapsulu, priloi u svoju mapu i otvori ju za neko-
liko godina, to e ti pruiti priliku da se osvrne iza sebe.

Nakon sudjelovanja u brojnim aktivnostima iz kojih si

mogao puno nauiti, slijedi sudjelovanje u aktivnosti
koju e ti, u suradnji s uiteljem i kolegama iz razreda,
osmisliti. Demokratskim nainom odaberite zajedniku
temu i akcija!

Pokai svojoj koli, obitelji i prijateljima to si nauio iz

prethodnih lekcija i po emu su one za tebe bile vane.
Istakni svoje miljenje. Izreci vanu poruku! Sudjeluj u
kreiranju Festivala demokracije!

U nastavku se nalaze tri glavne aktivnosti u kojima mo-

e sudjelovati.
1. aljem poruku Napii svoju osobnu poruku koju
eli odaslati prijateljima, uenicima, roditeljima. Poruka
treba sadravati dvije do tri reenice o graanskoj vrijed-
nosti koju si stekao tijekom ove izvannastavne aktivnosti.
To moe biti neka vana misao, tvoj dojam ili osjeaj.
2. lansiranje poruka Razgovaraj s uenicima u
svom razredu. Razmislite zajedno kako poslati poruke
koje ste napisali da se uju ire. To moete postii snima-
njem kratkog videa koji e biti ispunjen tvojim porukama
i porukama svih uenika i prikazivati se tijekom Dana
kole ili moete osmisliti igrokaz kojim ete predstaviti
najvanije vrijednosti koje ste stekli tijekom ove izvanna-
stavne aktivnosti. Moete odabrati projekt koji smatrate
vanim i zajedno ga realizirati.
3. vremenska kapsula Napii osobnu poruku sa-
mome sebi. Porui sebi neto to e ti biti drago proitati
popis
literature
Armstrong, G., Kotler, P. T. (2015). Marketing: An Intro-
duction. Harlow, UK: Pearson Education Limited.
Baranovi, B., Doolan, K., Jugovi, I. (2008). Kojega su
roda itanke iz knjievnosti?. Zagreb: Institut za drutve-
na istraivanja: Centar za istraivanje i razvoj obrazovanja.
Berger, K. i sur. (2009 ). Zatita potroaa. Zagreb:
Agencija za odgoj i obrazovanje.
Berger, K., Horvat, R. Lonari-Jelai, N., Mackert, H.,
Kegel, S., Rakonca, D., Romi, S. (2009). Graanski odgoj i
obrazovanje. Modul Zatita potroaa, prirunik za uite-
lje. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
Beovan, G. (2009). Civilno drutvo i javna uprava kao
dionici razvoja kombinirane socijalne politike u Hrvat-
skoj. Hrvatska i komparativna javna uprava.
Beovan, G., Zrinak, S. (2007). Civilno drutvo u Hr-
vatskoj. Sociologija i prostor.
Bili, V. (2010). Povezanosti medijskog nasilja s agresiv-
nim ponaanjem prema vrnjacima. Odgojne znanosti.
Bili, V., Buljan-Flander, G., Hrpka, H. (2012). Nasilje nad
djecom i meu djecom. Zagreb: Naklada Slap.
Boyd, D.M., Ellison, N.B. (2007). Social network sites:
Definition, History and Scholarship. Journal of Computer
Mediated Communication.
Brochmann, H., Lager, R., Midtunn, E., Wall, H.(1998). Te-
aching Human Rights. Oslo: Norwegian Refugee Council.
Burn, A., Durran, J. (2007). Media Literacy in Schools:
Practice, Production and Progression. London: SAGE.
Burui, J. (2007). Samopredstavljanje. Jastrebarsko:
Naklada Slap.
Cover, M.R., Marcus, S., Sessa, ., Mrela, M. (2012).
Graanski odgoj i obrazovanje, Modul: Zakon u razredu
prema kulturi vladavine prava i demokracije. Zagreb:
Agencija za odgoj i obrazovanje.
Gollob, R., Krapf, P., lafsdttir, O., Weidinger, W. (2014.)
Metodiki prirunik za odgoj i obrazovanje za demokrat-
sko graanstvo i ljudska prava. Zagreb: Agencija za odgoj
i obrazovanje.
Hammarberg, T. (1998). A School for Children Ri-
ghts. Florence: International Child Development Centre
UNICEF.
Horvat, R., Kegel, S., Rakonca, D., Romi, S. (2009). Gra-
anski odgoj i obrazovanje. Modul Zatita potroaa, ud-
benik za uenike osnovnih kola. Zagreb: Agencija za od-
goj i obrazovanje.
Hrenjak, J. (2009). Napomene o lokalnoj i regionalnoj
samoupravi u Hrvatskoj. Hrvatska javna uprava.
Iliin, V., Marinovi-Bobinac, A., Radin, F. (2001). Djeca i
mediji uloga medija u svakodnevnom ivotu djece. Zagreb
: Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
Kamenov, ., Gali, B. (Ur.). (2011). Rodna ravnoprav-
nost i diskriminacija u Hrvatskoj. Zagreb: Ured za rav-
nopravnost spolova Vlade RH.
Kamenov, ., Hui, A., Jugovi, I. (2011). Uloga iskustva
rodno neravnopravnog tretmana u obitelji u percepciji,
stavovima i sklonosti rodnoj diskriminaciji. Revija za so-
cijalnu politiku, 18 (2).
Klikni za sigurnost sprijeimo nasilje, gradimo kultu-
ru mira i nenasilja. (2014.). Zagreb: Ambidekster klub.
Kosi, S. (2010). Online drutvene mree i drutveno
umreavanje kod uenika osnovne kole:navike facebook
generacije. ivot i kola: asopis za teoriju i praksu odgoja
i obrazovanja.
Lackovi-Grgin, K. (1994). Samopoimanje mladih. Ja-
strebarsko: Naklada Slap.
Lonari-Jelai, N. (2010.). Materijali za modul odgo-
ja protiv korupcije u okviru Nacionalnog programa od-
goja i obrazovanja za ljudska prava. Kodeks asti. Zagreb:
Agencija za odgoj i obrazovanje.
Lonari Jelai, N. (2007). Projekt graanin. Zagreb:
Agencija za odgoj i obrazovanje.
Lonari, N., Ogrinak, T. (2010). Modul osnove demo-
kracije - Vlast, pravda, odgovornost, privatnost. Zagreb:
Agencija za odgoj i obrazovanje.
Male, D., Strievi, I. (2003). Mi poznajemo i ivimo
svoja prava. Zagreb: kolska knjiga.
Marot, D. (2005). Uljudnost u verbalnoj i neverbalnoj ko-
munikaciji. Fluminensia: asopis za filoloka istraivanja.
Mihailidis, P. (2014). Media Literacy and the Emerging
Citizen: Youth, Engagement and Participation in Digital
Culture. New York: Peter Lang
Milia, Z. (2009). Odnos mladih prema volontiranju,
radu i slobodnom vremenu. Diacovensia.
Milia, Z., Toli, M., Vertovek, N. (2009). Mediji i mla-
di prevencija ovisnosti o medijskoj manipulaciji. Zagreb:
Sveuilina knjiara.
Nacrt Nastavnog plana i programa Graanskog odgoja
i obrazovanja za osnovnu i srednju kolu (2014.) Zagreb:
MZOS.
Obrazovanje za demokraciju (2013). Udruga mladei
Roma Hrvatske. Zagreb: Centar za informiranje, edukaci-
ju i zajedniko djelovanje.
Osmanbegovi,E. (2011). Aspekti ranjivosti korisnikih
podataka na drutvenim mreama sluaj Bosne i Her-
cegovine. Tranzicija.
Pineda, V.S. (2012). Govorimo o mogunostima - Poja-
njenje Konvencije o pravima osoba s invaliditetom. UNI-
CEF
Pilcher, J. (2004). 50 Key Concepts in Gender Studies
(SAGE Key Concepts series). London: SAGE
Radat, K., Miljenovi, A., Breitenfeld, D., Jovovi, I., Hun-
dri, V., ura, Lj. Ovisnost kako je razumijeti, prepoznati
i sprijeiti (2014.). Zagreb: Drutvo za socijalnu podrku.
Rui, N. (2011). Zatita djece na internetu. Nova prisut-
nost: asopis za intelektualna i duhovna pitanja.
Smrti, N. (2015). Asertivna komunikacija i komunikaci-
ja u timu zavrni rad. Meimursko veleuilite: akovec.
Spaji-Vrka, V., Strievi, I., Male, D., Matijevi, M.
(2004). Pouavati prava i slobode. Zagreb: Istraiva-
ko-obrazovni centar za ljudska prava i demokratsko gra-
anstvo, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Stone, M. K. (2005). Ecological Literacy: Educating Our
Children for a Sustainable World. San Francisco, CA: Uni-
versity of California Press.
alaj, B. (2012). Civilno drutvo i demokracija: to bi To-
cqueville i Putnam vidjeli u Hrvatskoj. Anali Hrvatskog
politolokog drutva.
alaj, B., Uzelac, M., Gelb, D., orevi, I., indler, A.,
itko, M., Jurman, L., nidarec ukovi, A., Zenzerovi
loser, I. (2014). Znam, razmiljam, sudjelujem. Zagreb:
Centar za mirovne studije/Mrea mladih Hrvatske.
Uzelac, M., (2006) 111 koraka prema demokraciji i ljud-
skim pravima. Zagreb: Mali korak.
internetski izvori
Antikorupcija. Preuzeto: 20.01.2016. Dostupno na:
https://pravosudje.gov.hr/antikorupcija-6154/6154
Bijela knjiga o meukulturnom dijalogu. Preuzeto:
10.01.2016. Dostupno na: http://www.azoo.hr/images/iz-
danja/Medjujulturni_dijalog_web.pdf
Centralna uprava i lokalna samouprava u Hrvatskoj:
decentralizacija i demokratizacija. Preuzeto: 14.01.2016.
Dostupno na: http://www.ijf.hr/FDI/antic.pdf
Konvencija o pravima djeteta. Preuzeto: 02.02.2016. Do-
stupno na: http://www.unicef.hr/upload/file/300/15 0215/
FILENAME/Konvencija_20o_20pravima_20djeteta.pdf
Konvencija za zatitu ljudskih prava i temeljnih slobo-
da. Preuzeto: 02.02.2016. Dostupno na: http://www.zakon.
hr/z/364/(Europska)-Konvencija-za-za%C5%A1titu-ljud-
skih-prava-i-temeljnih-sloboda
Kurikulum graanskog odgoja i obrazovanja sukladno
nacionalnom okvirnom kurikulumu (NOK-u). Preuzeto:
10.01.2016. Dostupno na: https://udruge.gov.hr/UserDocs
Images/UserFiles/file/KURIKULUM%20-%206%2012.pdf
Medijacija moemo to rijeiti. Preuzeto: 13.01.2016.
Dostupno na: http://www.skole.hr/upload/new/newsat
tach/2484/Medijacija.pdf
Postupanje s otpadom. Preuzeto: 20.01.2016. Dostupno
 74

na: http://www.mzoip.hr/hr/otpad/postupanje-s-otpa-
dom.html
Osnovno o otpadu. Preuzeto: 20.1.2016. Dostupno na:
http://www.azo.hr/OsnovnoOOtpadu
Pismo (govor) indijanskog poglavice Seattlea. Preuze-
to: 02.02.2016. Dostupno na: http://povijest.net/pismo-go-
vor-indijanskog-poglavice-seattlea/
Primjeri radionica za sat razrednika. Preuzeto:
10.01.2016. Dostupno na: http://www.slideshare.net/Po-
gledKrozProzor/radionice-za-sat-razrednika
Unicef 2012.-2016. Briga za najranjivije skupine djece.
Preuzeto: 21.01.2016. Dostupno na: http://www.unicef.hr/
show.jsp?page=191056
Volonterski centar Osijek: Volunteering. Preuzeto:
14.01.2016. Dostupno na: http://vcos.hr/english/program-
mes/volunteering
Volonterkovi savjeti volonterska poetnica za uenike
osnovnih kola. Preuzeto: 10.01.2016. Dostupno na: http://
www.vcz.hr/userfiles/Volonterkovi-savjeti-VCZ-web.pdf
Zakon o elektronikim medijima. Preuzeto: 10.01.2016.
Dostupno na: http://www.zakon.hr/z/196/Zakon-o-elek-
troni%C4%8Dkim-medijima
Zakon o lokalnoj i podrunoj(regionalnoj) samoupra-
vi. Preuzeto: 10.01.2016. Dostupno na: http://www.zakon.
hr/z/132/Zakon-o-lokalnoj-i-podru%C4%8Dnoj-%28re-
gionalnoj%29-samoupravi
Zakon o medijima. Preuzeto: 10.01.2016. Dostupno na:
http://www.zakon.hr/z/38/Zakon-o-medijima
Zakon o volonterstvu. Preuzeto: 14.01.2016. Dostupno
na: http://www.zakon.hr/z/258/Zakon-o-volonterstvu