Nemacki Jezik - Imenice I Gramaticki Clanovi

You might also like

Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 8

lanovi i deklinacija

lan
Imenice u njemakom jeziku su:
mukog roda (der Mann ovjek), enskog roda (die Strae ulica) ili srednjeg roda (das Hotel
hotel).
To oznaava lan ili zamjenica pred imenicom.
lan obvezno ide uz imenicu.
Neodreeni lan se upotrebljava kada se imenica spominje prvi put.
Neodreeni lan znai i broj 1.
U mnoini se ne koriste neodreeni lanovi.
Plural fr alle
maskulin feminina neutral
Nomen
ein Tisch eine Lampe ein Bett Sthle
jedan stol jedna svjetiljka jedan krevet (neke) stolice

ein Pullover eine Jacke ein T-Shirt


Schuhe
jedan jedna jakna, jedan jedan T-shirt (jedna majica s kratkim
(neke) cipele
pulover sako rukavima)

Auf der Strae luft ein Hund.


= Na ulici tri jedan pas.
Ich kaufe heute pfel.
= Danas kupujem jabuke.
Odreeni lan se upotrebljava kada je imenica poznata ili poblie opisana.
maskulin feminina neutral Plural fr alle Nomen
die Lebensmittel
der Kse die Schokolade das Brot
namirnice, prehrambeni
sir okolada kruh
proizvodi

der Tisch die Lampe das Bett die Sthle


stol svjetiljka krevet stolice

das T-Shirt
der Pullover die Jacke die Schuhe
T-shirt (majica s kratkim
pulover jakna, sako cipele
rukavima)

Der Schrank in der Ecke kostet 240 EUR.


= ormar u kutu stoji 240 eura
Negacija kein upotrebljava se pred imenicom koju nijeemo.
maskulin feminina neutral Plural fr alle Nomen
kein Kse keine Schokolade kein Brot keine Lebensmittel
nita sira nita okolade nita kruha nita namirnica

kein Tisch keine Lampe kein Bett keine Sthle


maskulin feminina neutral Plural fr alle Nomen
nijedan stol nijedna svjetiljka nijedan krevet nita stolica

kein Salat keine Idee kein Wetter keine Schuhe


nita salate nemam ideju, nemam pojma ni vrijeme nita cipela

Wir haben leider keine Orangen mehr.


= Naalost nemamo vie nijednu naranu.

Deklinacija
Imenice se dekliniraju promjenom lana i ponekad dodavanjem nastavka na imenicu.
Padei:
Nominativ (wer? was?) Nominativ (tko? to?)
Genitiv (wessen?) Genitiv (wessen?)
Dativ (wem?) Dativ (kome?)
Akkusativ (wen? was?) Akuzativ (koga? to?)
Veina imenica mukog i srednjeg roda u genitivu jednine imaju zavretak "-s" ili "-es". Zavretak
"-es" pojavljuje se kod jednoslonih imenica i kod imenica koje zavravaju na: -s, -ss, -, -
sch, -z, tz, -x.
Veina imenica u dativu mnoine imaju zavretak "-n" ili "-en".

Neodreeni lan
Plural fr alle
maskulin feminina neutral
Nomen
ein Bett
eine Lampe jedan krevet Sthle
ein Tisch
jedna svjetiljka ein T-Shirt (neke)
jedan stol
eine Jacke jedan T-shirt stolice
ein Pullover
jedna jakna, (jedna majica s Schuhe
jedan pulover
Nominativ jedan sako kratkim (neke)
ein
eine rukavima) cipele
Wohnwagen
Altbauwohnung ein Huser
jedna spavaa
jedan stan u Bauernhaus (neke)
kola
staroj zgradi jedna seljaka kue
kua

eines Tisches
einer Lampe eines Bettes
eines Sthle
einer Jacke eines T-Shirts
Genitiv Pullovers Schuhe
einer eines
eines Huser
Altbauwohnung Bauernhauses
Wohnwagens

Dativ einem Tisch einer Lampe einem Bett Sthlen


einem einer Jacke einem T-Shirt Schuhen
Pullover einer einem Husern
einem Altbauwohnung Bauernhaus
Plural fr alle
maskulin feminina neutral
Nomen
Wohnwagen

einen Tisch
eine Lampe ein Bett
einen Sthle
eine Jacke ein T-Shirt
Akkusativ Pullover Schuhe
eine ein
einen Huser
Altbauwohnung Bauernhaus
Wohnwagen

Odreeni lanovi
Plural fr alle
maskulin feminina neutral
Nomen
die
der Tisch das Bett
Lampe die Sthle
stol krevet
svjetiljka stolice
Nominativ der das T-Shirt
die Jacke die Schuhe
Pullover T-shirt (majica s
jakna, cipele
pulover kratkim rukavima)
sako

des Tisches der


des Bettes der Sthle
Genitiv des Lampe
des T-Shirts der Schuhe
Pullovers der Jacke

dem Tisch der den Sthlen


dem Bett
Dativ dem Lampe den
dem T-Shirt
Pullover der Jacke Schuhen

den Tisch die


das Bett die Sthle
Akkusativ den Lampe
das T-Shirt die Schuhe
Pullover die Jacke

Negacija kein
Plural fr alle
maskulin feminina neutral
Nomen
kein Bett
keine Lampe keine Sthle
kein Tisch nijedan
nijedna svjetiljka nita stolica
nijedan stol krevet
Nominativ keine Idee keine
kein Salat kein Wetter
nemam ideju, Schuhe
nita salate
nemam pojma nita cipela
ni vrijeme

Genitiv keines keiner Lampe keines keiner


Tisches keiner Idee Bettes Sthle
keines keines keiner
Plural fr alle
maskulin feminina neutral
Nomen
Salates Wetters Schuhe

keinem keinem keinen


Tisch keiner Lampe Bett Sthlen
Dativ
keinem keiner Idee keinem keinen
Salat Wetter Schuhen

keinen
keine Sthle
Tisch keine Lampe kein Bett
Akkusativ keine
keinen keine Idee kein Wetter
Schuhe
Salat

genitiv
Genitiv i opis s "von" (od, o, iz)
Genitiv je u njemakom drugi od etiri padea. Genitiv odreuje kome to pripada i time je odgovor
na pitanje "iji / ija / ije"
Das ist das Auto des Vaters.
Wessen Auto ist das? (= iji je to auto?) To je auto oca. (To je oev auto)

Wessen Tasche ist das? Das ist die Tasche der Mutter.
ija je to torba? To je torba majke. (To je majina torba.)

Wessen Ball ist das? Das ist der Ball des Mdchens.
ija je to lopta? To je lopta djevojke (To je djevojina lopta.)

Wessen Bcher sind das? Das sind die Bcher der Kinder.
ije su to knjige? To su knjige djece (To su djeje knjige.)

nominativ genitiv
der Vater (= otac) des Vaters (= oca)
die Mutter (= majka) der Mutter (= majke)
das Mdchen (= djevojka) des Mdchens (= djevojke)
die Kinder (= djeca) der Kinder (= djece)
Imenice s lanom "der" (m. rod) i "das" (s. rod) imaju u genitivu nastavak -s ili -es. -es dolazi nakon
rijei od jednog sloga (der Mann des Mannes, das Haus des Hauses), kao i nakon rijei s -d, -t,
-s, sch, -tz.

Genitiv osobnih i vlastitih imena.


Osobna imena bez lana dobivaju u genitivu u pravilu nastavak -s.
Marias Vater ist Arzt.
= Otac Marie je lijenik.
Italiens Drfer sind schn. = Talijanska sela su lijepa.
U dnevnoj upotrebi se genitiv najee nadomjeta s "von" + dativ. "Von" (od) je dativni prijedlog.
Wessen Auto ist das? (= Das ist das Auto des Vaters. (= To je auto oca. (To je oev auto)) / Das
iji je to auto?) ist das Auto von dem Vater. (= To je auto od oca.)
Wessen Tasche ist das? Das ist die Tasche der Mutter. (= To je torba majke. (To je majina
(= ija je to torba?) torba.)) / Das ist die Tasche von der Mutter. (= To je torba od majke.)
Wessen Ball ist das? (= Das ist der Ball des Mdchens. (= To je lopta djevojke (To je djevojina
ija je to lopta?) lopta.)) / Das ist der Ball von dem Kind. (= To je lopta od djeteta.)
Das sind die Bcher der Kinder. (= To su knjige djece (To su djeje
Wessen Bcher sind das?
knjige.)) / Das sind die Bcher von den Kindern. (= To su knjige od
(= ije su to knjige?)
djece.)

Oblici mnoine
Postoji vie oblika za mnoinu. Nastavak za mnoinu moe se nai u rjeniku.
-, -
veinom kod imenica na -er, -el, -en,
uvijek kod imenica na -chen, -lein
der Mantel (= kaput) die Mntel (= kaputi)
der Pullover (= pulover ) die Pullover (= puloveri)
der Fehler (= pogreka) die Fehler (= pogreke)
der Sessel (= naslonja) die Sessel (= naslonjai)
der Wagen (= kola) die Wagen (= kola (mno.))
das Mrchen (= bajka) die Mrchen (= bajke)
das Frulein (= gospoica) die Frulein (= gospoice)
der Krper (= tijelo) die Krper (= tijela)
der Rcken (= lea) die Rcken (= lea (mno.))
der Finger (= prst) die Finger (= prsti)
der Magen (= eludac, trbuh) die Mgen (= eluci, trbusi)
-e, -e
esto kod jednoslonih imenica
der Rock (= suknja) die Rcke (= suknje)
der Anzug (= odijelo) die Anzge (= odijela)
der Tisch (= stol) die Tische (= stolovi)
der Stuhl (= stolica) die Sthle (= stolice)
der Kopf (= glava) die Kpfe (= glave)
die Hand (= ruka, aka) die Hnde (= ruke, ake)
der Arm (= ruka) die Arme (= ruke)
das Bein (= noga) die Beine (= noge)
der Zahn (= zub) die Zhne (= zubi)
die Brust (= grudi, dojka) die Brste (= grudi (mno.), dojke)
der Hals (= vrat) die Hlse (= vratovi)
-er, -er
esto kod jednoslonih imenica srednjeg roda,
imenica na -tum
das Kleid (= haljina) die Kleider (= haljine)
das Bild (= slika) die Bilder (= slike)
das Buch (= knjiga) die Bcher (= knjige)
das Eigentum (= vlasnitvo) die Eigentmer (= vlasnitva)
der Mund (= usta) die Mnder (= usta (mno.))
-n, -en
esto kod imenica enskog roda,
imenice na -e, -ei, -ung, -heit, -keit, -schaft
die Krawatte (= kravata) die Krawatten (= kravate)
die Hose (= hlae) die Hosen (= hlae (mno.))
die Bluse (= bluza) die Blusen (= bluze)
die Jacke (= jakna, sako) die Jacken (= jakne, sakoi)
die Uhr (= sat, ura) die Uhren (= satovi, ure)
die Frau (= ena) die Frauen (= ene)
der Junge (= mladi) die Jungen (= mladii)
die Bckerei (= pekarnica) die Bckereien (= pekarnice)
die Zeitung (= novina) die Zeitungen (= novine)
die Krankheit (= bolest) die Krankheiten (= bolesti)
die Mglichkeit (= mogunost) die Mglichkeiten (= mogunosti)
die Freundschaft (= prijateljstvo) die Freundschaften (= prijateljstva)
die Schulter (= rame, plee) die Schultern (= ramena, plea)
die Zehe (= noni prst) die Zehen (= noni prsti)
das Auge (= oko) die Augen (= oi)
die Nase (= nos) die Nasen (= nosovi)
-nen
imenice enskog roda na -in
die Freundin (= prijateljica ) die Freundinnen (= prijateljice)
-s
strane rijei,
imenice na -a, -o, -i, -u
das T-Shirt (= T-shirt, majica kratkih rukava) die T-Shirts (= T-shirtovi, majice
kratkih rukava)
der Cousin (= brati) die Cousins (= bratii)
das Auto (= auto) die Autos (= auti)

Sloene imenice
Sloene imenice tvore se spajanjem dvije ili vie rijei.
dvije imenice:
die Kinder + das Zimmer = das Kinderzimmer
djeca + soba = djeja soba
das Tennis + der Tisch = der Tennistisch
tenis + stol = stolni tenis
glagol i imenica:
wohnen + das Zimmer = das Wohnzimmer
stanovati + soba = (soba za) dnevni boravak
schlafen + das Zimmer = das Schlafzimmer
spavati + soba = spavaa soba
baden + die Wanne = die Badewanne
kupati + kada = kada za kupanje
pridjev i imenica:
wei + der Wein = der Weiwein
bijel + vino = bijelo vino
prilog i imenica:
zusammen + die Arbeit = die Zusammenarbeit
zajedno + rad = suradnja
Rod i nastavak za mnoinu odreuje posljednji dio sloene imenice:
die Post (-en) + die Karte (-n) = die Postkarte (-n)
pota + karta = dopisnica
das Land (-er) + die Karte (-n) = die Landkarte (-n)
zemlja + karta = zemljopisna karta
der Flug (-e) + die Karte (-n) = die Flugkarte (-n)
let + karta = avionska karta

Imenice enskog roda s nastavkom -in


Veina naziva zanimanja i osoba enskog roda dobiva nastavak -in.
der Architekt (= arhitekt) die Architektin (= arhitektica)
der Journalist (= novinar) die Journalistin (= novinarka)
der Lehrer (= uitelj) die Lehrerin (= uiteljica)
der Professor (= profesor) die Professorin (= profesorica)
Ponekad se pojavljuje i prijeglas.
der Arzt (= lijenik) die rztin (= lijenica)
der Tierarzt (= veterinar) die Tierrztin (= veterinarka)
der Koch (= kuhar) die Kchin (= kuharica)
Imenice enskoga roda s nastavkom -in u mnoini dobivaju nastavak -nen.
die Freundin (= prijateljica) die Freundinnen (= prijateljice)
die Studentin (= studentica) die Studentinnen (= studentice)
Nazivi nekih zanimanja u mukom i enskom rodu zavravaju na -mann ili -frau.
der Bankkaufmann (= bankarski inovnik) die Bankkauffrau (= bankarska inovnica)
der Geschftsmann (= poduzetnik) die Geschftsfrau (= poduzetnica)
der Putzmann (= ista) die Putzfrau (= istaica)
U mnoini tih imenica pojavljuje se nastavak -leute (za itavu profesiju).
der Geschftsmann, die Geschftsfrau die Geschftsleute (= poduzetnici)

imenini sufiksi
Imenice s nastavcima -heit, -keit, -schaft, -ung
Imenice mogu zavravati na razne sufikse.
Rijei koje imaju nastavak poput -heit ili -keit, su imenice koje su bile izvedene iz pridjeva.
Moraju uvijek biti pisane velikim poetnim slovom i imaju uvijek lan die (enski rod).
Rijei koje zavravaju s -ung su imenice koje bijahu izvedene iz glagola. Moraju uvijek biti
pisane velikim poetnim slovom i imaju uvijek lan die (enski rod).
Rijei koje zavravaju na -schaft su imenice koje bijahu izvedene iz glagola, pridjeva ili
takoer i imenica. Moraju uvijek biti pisane velikim poetnim slovom i imaju uvijek lan die
(enski rod).
Imenice s nastavkom -heit
zerstreut (= rastresen) die Zerstreutheit (= rastresenost)
unsicher (= nesiguran) die Unsicherheit (= nesigurnost)

Imenice s nastavkom -keit


wichtig (= vaan) die Wichtigkeit (= vanost)
Sie haben die Wichtigkeit eines Lebenslaufs eingesehen und festgestellt, dass das
Anschreiben ihre Visitenkarte ist. (= Uvidjeli su vanost ivotopisa i ustanovili da je
popratni dopis njihova vizit-karta.)
fhig (= sposoban ) die Teamfhigkeit (= ekipna sposobnost)
selbststndig (= samostalan) die Selbststndigkeit (= samostalnost)

Imenice s nastavkom -schaft


hilfsbereit (= susretljiv) die Hilfsbereitschaft (= susretljivost)
der Gesell (= momak, drug) die Gesellschaft (= drutvo)
eigen (= svoj, svojstven) die Eigenschaft (= svojstvo)
lernbereit (= spreman za uenje) die Lernbereitschaft (= spremnost za uenje)

Imenice s nastavkom -ung


sich bewerben (= natjecati se) die Bewerbung (= natjecanje (za posao, funkciju))
Wenn man in Deutschland eine Arbeit sucht, sind gute Bewerbungsunterlagen schon die
halbe Sache. (= Kad se u Njemakoj trai posao, dobri natjeajni dokumenti su ve pola
obavljenog.)
vereinigen (= ujediniti) die Vereinigung (= ujedinjenje)
Damals nach 8 Jahren der Wiedervereinigung zweier Deutschlands, hat die Agentur fr
Arbeit in Ludwigslust, das ist nur 35 km weg von Schwerin, ein Institut beauftragt ganz
viele Menschen, die nach der sogenannten Wende keine Arbeit mehr hatten, in einem
Seminar zu schulen. (= Tada, 8 godina nakon ujedinjenja dvije Njemake, jedna agencija iz
Ludwigslusta, a to je samo 35 km od Schwerina, ovlastila je jedan institut da putem teaja
koluje prilino mnogo ljudi koji nakon tzv. "promjene" vie ne imadoe posao.)
finden (= nai) die Findung (= pronalaenje)
offenbaren (= oitovati, pokazati) die Offenbarung (= oitovanje, otkrivanje, otkrivenje)
Fr einige waren die neuen Wege der Jobfindung fast wie eine Offenbarung. (= Za neke
bijahu novi putovi traenja posla gotovo kao otkrivenje.)
bezahlen (= platiti) die Bezahlung (= plaanje)
Man hat ganz vieles per Handschlag geregelt: die Arbeitszeiten, die Bezahlung, den Urlaub.
(= Mnogo toga se sreivalo stiskom ruke: radna vremena, plaanje. godinji odmor.)
vorstellen (= staviti, predstaviti) die Vorstellung (= predstavljanje)
Mit Hilfe von Rollenspielen konnten sie fr ein zuknftiges Vorstellungsgesprch ben, sich
in die Rolle eines Arbeitgebers und Arbeitnehmers hineinversetzen und gestrkt ihrer
Bewerbungsphase entgegen treten. (= Pomou igranja uloga mogli su vjebati za budui
razgovor kod predstavljanja, uivjeti se u ulogu poslodavca i posloprimca i jae se suoiti s
fazama svoga natjeaja.)
genugtun (= udovoljiti) die Genugtuung (= zadovoljstvo, zadovoljenje)
Das Gefhl den Menschen geholfen zu haben, war eine groe Genugtuung und ein Lob, wie
kein anderes. (= Osjeaj da se pomoglo ljudima bijae veliko zadovoljstvo i ast kao nijedno
drugo.)

You might also like