Download as pdf or txt
Download as pdf or txt
You are on page 1of 18

''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

Na osnovu lana 97. stav 2. Zakona o zatiti na radu Preieni tekst (Slubeni list SRBiH, Br. 31/84 i
12/87), predsjednik Republikog komiteta za rad i zapoljavanje, u sporazumu sa predsjednikom
Republikog komiteta za energetiku i industriju, donosi

PRAVILNIK
O ZATITI NA RADU PRI KORIENJU
ELEKTRINE STRUJE

I OPTE ODREDBE

lan 1.

Ovim pravilnikom blie se propisuju mjere zatite na radu protiv opasnosti od elektrine struje u radnim i
pomonim prostorijama i radnim prostorima (radilitima i drugo).
Mjere zatite na radu protiv opasnosti od elektrine struje primjenjuju se pri radu na elektrinim
postrojenjima, upotrebi elektrinih ureaja i korienju elektrinih instalacija nazivnih naizmjeninih napona
viih od 50V uestalosti 50 Hz odnosno nazivnih jednosmjernih napona viih od 120V.

lan 2.

Mjere zatite na radu, propisane ovim pravilnikom, dune su da sprovode ovlaene organizacije
udruenog rada koje izrauju tehniku dokumentaciju za objekte namjenjene za radne i pomone prostorije,
osnovne organizacije koje vre projektovanje tehnolokih procesa , organizacije koje proizvode,prenose i
distribuiraju elektrinu struju, izvoai radova, investitori i svi korisnici sredstava rada, opreme i instalacija ( u
daljem tekstu: osnovna organizacija) i radni ljudi koji samostalno obavljaju djelatnost linim radom
sredstvima rada u svojini graana, graanska pravna lica i graani, ako se koriste dopunskim radom drugih
lica ( u daljem tekstu: poslodavac).

lan 3.

Elektrotehniki instalacioni materijal, elektrine naprave, postrojenja, ureaji i zatitna oprema moraju
odgovarati propisima donesenim na osnovu zakona, standardima i opte priznatim mjerama zatite na radu.

lan 4.

Ako ovim pravilnikom nisu propisane mjere zatite na radu protiv opasnosti od elektrine struje pri radu sa
elektrinim postrojenjima, upotrebi elektrinih ureaja i korienju elektrinih instalacija, primjenjivae se
odgovarajui propisi kojima se te mjere blie ureuju.

II OBJANJENJE POJMOVA

lan 5.

Elektroenergetski objekat je graevinsko-elektromontana cjelina koja slui za proizvodnju, prenos,


transformaciju ili distribuciju elektrine struje.
Elektrina pogonska prostorija je prostorija namjenjena za smjetaj elektrinih pogonskih ureaja.

Zatvorena elektrina prostorija, namijenjena je iskljuivo za smjetaj elektrinih ureaja koja mora biti
zakljuana i u koju imaju pravo pristupa samo ovlaeni radnici.

Radovi u beznaponskom stanju su radovi koji se izvode u zatvorenoj elektrinoj prostoriji, ili njenom dijelu,
ili elektrinom postrojenju na otvorenom prostoru u kojima je sa svih elektrino provodljivih dijelova,
raunajui kablovske i vazdune uvode, iskljuen napon i prije poetka rada preduzete propisane mjere
zatite na radu.
Radovi u blizini napona su radovi koji se obavljaju na odstojanju od dijelova elektrinog postrojenja pod
naponom, ako iz odreenih razloga nije mogue uspostaviti beznaponsko stanje susjednih dijelova
postrojenja pod naponom, a radovi predstavljaju poveanu opasnost za radnike i postrojenja, zbog ega je
potrebno radnike upozoriti na dijelove koji se nalaze pod naponom i tano odrediti opseg rada, podruja
kretanja i preduzeti odgovarajue mjere zatite na radu.
Radovi pod naponom su radovi pri kojima se dijelovi postrojenja, koji su pod naponom, dodiruju prema
postupku propisanom u osnovnoj organizaciji.
Privremen elektrine instalacije su instalacije koje su privremeno postavljene za osvjetljenje ili pogon za
vrijeme izvoenja graevinskih objekata i slino, a zatim se skidaju.

Stranica 1 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

Zatitna sredstva su ureaji, naprave, prenosne i prevozne sprave koje slue za zatitu radnika od udara
elektrine struje, djelovanja elektrinog luka, elektrinog polja, produkta gorenja od pada sa visine i drugog.
Osnovna zatitna sredstva su elektroizolaciona zatitna sredstva ija izolacija moe trajno izdrati radni
napon elektrinog postrojenja, pa se njima mogu dodirivati elektrini provodljivi dijelovi pod naponom.
Dopunska zatitna sredstva su elktroizolaciona zatitna sredstva koja, sama po sebi, ne mogu pri datom
naponu da obezbijede zatitu od udara elektrine struje, ve dopunjavaju osnovna zatitna sredstva, a mogu
sluiti za zatitu od napona dodira i napona koraka.

Elektrini udar je stanje pri kome je ovjek postao dio elektrinog kola usljed direktnog dodira provodljivih
dijelovaelektrinih instalacija,ureaja,opreme i slino, koji su pod naponom, ili indirektnog dodira, napona
dodira ili napona koraka, tako da kroz tijelo ovjeka protie elektrina struja.
Radne prostorije su prostorije u kojima se obavljaju proizvodni i drugi procesi rada, odnosno u kojima se
kreu ili preteni dio radnog vremena zadravaju radnici na radu.
Pomone prostorije su prostorije koje slue za higijenske, sanitarne i druge potrebe radnika (sanitarne
prostorije, prostorije za uzimanje hrane, puenje,povremeno zagrijavanje radnika i drugo).
Radni prostori su prostori izvan radnih prostorija u kojim se obavlja rad, odnosno u kojim se kreu ili
preteni dio radnog vremena zadravaju radnici na radu.

Radilita su radni prostori izvan radnih prostorija na kojim se obavlja rad, odnosno na kojima se kreu ili
preteni dio radnog vremena zadravaju radnici na radu.

Zatita od elektrinog udara je zatita koja se izvodi prema jugoslavenskim standardima.


Sigurnosni razmak je najmanje dozvoljeni razmak izmeu dijelova pod naponom i bilo kojeg dijela tijela
radnika, odnosno neizolovanog alata ili opreme kojom se radnik slui.

Prenosni alat je elektrina maina na motorni ili magnetni pogon koja je namijenjena za obavljanje
mehanikog rada i koja se po potrebi moe prenositi na mjesto rada.

Alat klase I je alat u kojem se zatita od udara elektrne struje ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji, ve
ukljuuje i dodatnu sigurnosnu mjeru kojom su pristupani provodni dijelovi povezani na zatitni provodnik
tako da pristupani dijelovi ne mogu doi pod napon u sluaju proboja izolacije.

Alat klase II je alat u kojem se zatita od elektrinog udara ne zasniva samo na osnovnoj izolaciji, ve su
predviene dodatne sigurnosne mjere, kao to su dvostruka ili pojaana izolacija, koja ne trai zatitno
uzemljenje i ne zavisi od uslova izolacije.

Alat klase III je alat u kojem se zatita od elektrinog udara postie napajanjem sigurnosnim malim
naponom i u kojem se ne mogu pojaviti naponi vii od sigurnosnog malog napona.
Sigurnosni mali napon je nazivni napon koji ne prlazi 50 V izmeu provodnika i uzemljenja ili pri trofaznom
napajanju 24 V izmeu provodnika i neutralnog provodnika i u neoptereenom faznom strujnom kolu
napon ne smije viti vii od 50 V, odnosno 29 V.
Sigurnosni izolacioni transformator je transformator iji je primarni namotaj elektrini odvojen od
sekundarnog izolacijom, koja je jednaka dvostrukoj ili pojaanoj izolaciji i koji je predvien da preko
razdvojenih strujnih kola napaja alat nazivnim primarnim naponom.
Pogon postrojenja se smatra stanje objekata u procesu proizvodnje, prenosa, distribucije i korienja
elektrine struje.

Opsluivanje postrojenja obuhvata nadzor i kontrolu nad stanjem postrojenja i upravljanja, i podeavanje
postrojenja.
Radovi na elektrinim postrojenjima i sredstvima obuhvataju radove na odravanju, rekonstrukcijama,
proirivanjima postrojenja i stavljanju postrojenja u pogon.

III - KLASIFIKACIJA OPASNOSTI OD ELEKTRINE STRUJE I PODJELA OBJEKATA NA ZONE


OPASNOSTI

lan 6.

Izbor i postavljanje elektrine opreme u radne prostorije I radne prostore obavlja se u zavisnosti od
karakteristika radne okoline i osposobljenosti radika koji koriste sredstva rada, u skladu sa propisima o
klasifikaciji i izboru elektrine opreme utvrenim jugoslovenskim standardnima o tehnikim normativima.

Stranica 2 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

lan 7.

U pripremnom periodu za izgradnju novih i rekonstrukciju postojeih elektroenergetskih instalacija i


elektrinih postrojenja investitor je duan da izvri klasifikaciju spoljanjim uticaja za radne prostorije i radne
prostore koji se uzimaju u obzir pri projektovanju i izvoenju elektrinih instalacija, u skladu sa
jugoslovenskim standardnima.
Klasifikacija spoljanjih uticaja za radne prostorije i radne prostore iz prethodnog stava mora biti elemenat
projektnog zadatka za izradu tehnike dokumentacije odgovarajue elektroenergetske instalacije.

lan 8.

Elektrina oprema i elektrina instalacija za radne prostorije i radilita mora biti izabrana i postavljena u
zavisnosti od spoljanjih uticaja prema jugoslovenskom standardu I tehnikim normativima.

lan 9.

Prema stepenu opasnosti od elektrine struje i regulisanja bezbjednog pristupa u elektrina postrojenja
iznad 1000 V, odreuju se tri zone opasnosti i to:
1. zona slobodnog kretanja, u kojoj nisu potrebna posebna upozorenja i uputstva o ponaanju, niti
mjere zatite;
2. zona manipulacije i kontrole u koju spadaju elektrine pogonske prostorije;
3. zona opasnosti je prostor oko dijelova pod naponom na udaljenosti od sigurnosnog razmaka.

lan 10.

Osnovna organizacija duna je da samoupravnim optim aktom, u skladu sa prethodnim lanom, utvrdi
zone opasnosti, uslove pristupa u objekte i nain kretanja, pridravajui se sljedeih naela:
1. da je u I zoni opasnosti dozvoljeno kretanje svim radnicima sa radnim zadatkom, a za posjetioce
obavezna je pratnja strunog radnika;
2. da je u II zoni opasnosti dozvoljeno slobodno kretanje radnicima koji dolaze radi izvravanja radnih
zadataka. Za sve ostale radnike, u zavisnosti od njihove obuenosti, iz oblasti zatite na radu i
stepena opasnosti, u dijelu objekata u koji dolaze, ocijenie se u kom sluaju je potrebna pratnja,
nadzor i primjena odgovarajuih zatitnih mjera, a posjetioci u ovoj zoni moraju imati pratnju
strunog radnika;
3. da je pristup u III zoni opasnosti dozvoljen samo kod radova u beznaponskom stanju:
a) radnicima koji sprovode osiguranje mjesta rada;
b) radnicima navedenim u dokumentu za rad, poslije osiguranja mjesta rada, i
c) radnicima koji vre unutranji i spoljnji nadzor.

IV TEHNIKE ZATITNE MJERE

lan 11.

Tehnike zatitne mjere primjenjuju se u cilju zatite radnika i objekata od opasnog djelovanja elektrine
struje.
Mjere iz prethodnog stava obezbjeuju se izborom odgovarajue opreme i materijala, koje se ugrauje i
instalira i primjenom zatitnih mjera na osnovu prethodno izvrene klasifikacije radnih prostorija i radnih
prostora iz lana 5. ovog pravilnika.

lan 12.

U radnim prostorijama i na radnim prostorima sprovode se tehnike zatitne mjere od elektrinog udara,
poara koji moe da prouzrokuje elektrina struja, preoptereenja, kratkog spoja, prenapona, nestanka ili
pada napona, zavisno od spoljanjih uslova ( klasifikaciji prostorija), prema jugoslovenskim standardima i
tehnikim propisima.

Na vidnim mjestima postrojenja postavljaju s tablice sa upozorenjima na opasnost pribliavanja i dodira


dijelova postrojenja, kao i natpisi koji oznaavaju namjenu pojedinih polja, elija, postrojenja drugo radi
upozorenja radnika.

Stranica 3 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

V ELEKTRINA POSTROJENJA

lan 13.

Zabranjuje se ulaz u elektrine pogonske prostorije i zatvorene elektrine prostorije neupuenim i


neovlaenim radnicima.
Zabrana ulaza u prostorije iz prethodnog stava odnosi se i na radnike koji su pod dejstvom alkohola i
drugih narkotinih sredstava koja smanjuju sposobnost za rad.
Zabranu ulaza treba istaknuti na ulaznim vratima.

lan 14.

Na elektroenergetskim objektima mogu samostalno raditi ili radom rukovoditi samo za to osposobljeni i
ovlaeni radnici.
Samoupravnim optim aktom osnovne organizacije utvruje se struna sprema ovlatenih radnika koji
izdaju naloge, vre nadzor, organizuju rad ili samostalno rade na objektima od kojih zavisi bezbjednost
radnika i imovine.
U zavisnosti od vrste opasnosti radnici moraju biti osposobljeni za bezbjedan nain rada u skladu sa
samoupravnim optim aktom osnovne organizacije i Zakonom o zatiti na radu.
Na elektroenergetskim objektima mogu raditi i drugi radnici u skladu sa uputstvom za rad i pod nadzorom
ovlaenog radnika.
Ulazak i kretanje posjetilaca i strunih ekskurzija ureuje se samoupravn

1. Opte mjere bezbjednog rada pri rukovanju elektrinim postrojenjima iznad 1000 V
1) Opsluivanje

lan 15.

Opsluivanje elektrinih postrojenja dozvoljeno je samo strunim radnicima.


Samoupravnim optim aktom osnovne organizacije utvruje se struna sprema radnika koji rade na
opsluivanju elektrinih postrojenja.
Radnici iz prethodnog stava moraju se upoznait sa mjerama zatite na radu, tehnikim normativima,
pruanjem prve pomoi i mjerama protupoarne zatite.
Obuka radnika i provjera znanja stava 1. ovog lana obavlja se u skladu sa samoupravnim optim aktom
osnovne organizacije i Zakonom o zatiti na radu.

lan 16.

Prilikom vrenja samostalnog pregleda elektrinog postrojenja zabranjeno je provlaenje iza ograda i
ulazak u prostore razvodnog postrojenja iza prepreka.
Izuzetno, dozvoljava se pregled prostora zatvorenih razvodnih postrojenja sa ulazom iza ograda samo
strunom radniku, u prisustvu ovlaenog radnika.
Za vrijeme pregleda zabranjeno je vrenje bilo kakvih radova u zoni opasnosti.

lan 17.

Zabranjeno je pribliavanje mjestu zemljospoja na rastojanju najmanje etiti do pet metara u zatvorenim
razvodnim postrojenjima i najmanje osam od deset metara u razvodnim postrojenjima na otvorenom
prostoru.
Pribliavanje mjestu iz prethodnog stava na blie rastojanje dozvoljava se samo za vrenje operacije sa
izolacionim motkama pri otklanjanju zemljospoja i prilikom oslobaanja nastradalog iz strujnog kola. U ovim
sluajevima treba koristiti zatitna sredstva i primijeniti pravila o pruanju prve pomoi.

lan 18.

Iskljuivanja se vre na taj nain to se prvo prekinu strujna kola odgovarajuim prekidaima snage,
provjeri da li je mehanizam stvarno iskljuen, a zatim rastavi strujno kolo odgovarajuim rastavljaima i
vizuelno provjeri ispravnost obavljenog rukovanja.
Ukljuivanje se vri obrnutim redom, uz obaveznu provjeru ispravnosti izvrenih operacija.

lan 19.

Stranica 4 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

U toku iskljuenja odnosno ukljuenja radnici, koji te poslove obavljaju, ne smiju biti ometani od drugih lica.
Radnici, koji ne uestvuju u obavljanju poslova iz prethodnog stava, ne smiju se nalaziti u blizini aparata s
kojima se rukuje.

lan 20.

Ako se iskljuivanje odnosno ukljuivanje na rasklopnim aparatima obavlja pomou runog pogona ili
izolacionih motki, obavezna je upotreba zatitnog ljema i konih rukavica.

lan 21.

Zabranjeno je pod optereenjem stavljati i skidati osigurae.


Stavljanje i skidanje osiguraa pod naponom izvodi se uz primjenu izolacionih zatitnih sredstava (
izolacione rukavice, ljem i naoale).

lan 22.

Vrata zatvorenih elektrinih prostorija moraju biti stalno zakljuana.


Vrata razvodnih prostorija moraju se otvarati u pravcu izlaza i moraju imati samozatvarajue brave s
ruicama koje se otkljuavaju bez kljua sa strane razvodnog postrojenja.
Vrata izmeu odjeljenja istog razvodnog postrojenja ili izmeu susjednih prostorija dva razvodna
postrojenja mogu biti bez brave, ali moraju imati ureaj koji uvruje vrata u zatvorenom poloaju i
omoguuje otvaranje vrata u oba smjera.
Ako se visokonaponska elija moe pregledati samo kada se otvore zakljuana vrata koja vode
neposredno na otvoreni proctor, neposredno iza vrata mora se staviti ograda ili izolaciona preaga sa
tablicom upozorenja radi zatite od dodira dijelova pod naponom.
Za svaku prostoriju elektropostrojenja treba obezbjediti najmanje dva kompleta kljueva, od kojih je jedan
rezervni.
Kljuevi od prostorija razvodnih postrojenja moraju se razlikovati od kljueva za vrata na elijama.

lan 23.

Uputstvom osnovne organizacije utvruje se kod koga e se nalaziti kljuevi od prostorija


elektropostrojenja, nain njihovog izdavanja i rokovi njihovog vraanja .

2) Radovi

lan 24.

S obzirom na mjere zatite na radu, radovi u elektrinim postrojenjima dijele se na tri kategorije:
1. radovi u beznaponskom stanju;
2. radovi u blizini napona;
3. radovi pod naponom.

lan 25.

S obzirom na mjere zatite u razvodnim postrojenjima, gdje se koristi vodljiva oprema ili dugaki predmeti (
gdje postoji mogunost dodira dijelova, pod naponom), prenos odnosno pomicanje mora se vriti, uz nadzor
odgovornog rukovodioca radova.

lan 26.

Na otvorenom prostoru nisu dozvoljeni radovi:


1. pri nevremenu, praenom atmosferskim pranjenje, koje se moe prenijeti na mjesto rada, a o
prekidu rada odluuje rukovodila radova;
2. pri jaem vjetru (iznad 60 km/sat) i na visini iznad tri metra, u zavisnosti od uslova koji vladaju na
terenu, rukovodilac radova odluuje da li je rad mogu i pri slabijem vjetru;
3. kod temperature niih od 255 K ( -18 C) I viih od 308 K (35 C) u hladu;
4. u sluaju pojave jake kie, magle i snjenih padavina.
U sluajevima iz ovog lana mogu se obavljati radovi samo na osnovu naloga rukovodioca radova,
osim u sluaju atmosferskog pranjenja koje se moe prenijeti na mjesto rada.
3) Mjere za bezbjedan rad u beznaponskom stanju

Stranica 5 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

lan 27.

Priprema radnog mjesta za radove u beznaponskom stanju mora biti izvrena po navedenom
redosljedu:
1. izvriti neophodna iskljuivanja sa vidljivim prekidom od dijelova pod naponom;
2. sprijeiti ponovno ukljuivanje;
3. utvrditi beznaponsko stanje;
4. izvriti uzemljenje i kratko spajanje;
5. izvriti ograivanje mjesta rada od dijelova pod naponom.

Uputstvom osnovne organizacije, koja posjeduje elektroenergetska postrojenja, uredie se vrenje


iskljuivanja, spreavanje pojava napona, preovjera beznaponskog stanja, uzemljivanja i kratko spajanje i
ograivanje od dijelova pod naponom.

lan 28.

U daljinski upravljanim elektrinim postrojenjima, prije pristupa osiguranja mjesta rada, potrebno je iskljuiti
i blokirati daljinsko upravljanje za cijelo postrojenje ili dio postrojenja na kome se izvode radovi.

lan 29.

U postrojenjima na ijim ureajima se ne moe ostvariti vidljiv prekid, provjera prekida sprovodi se nekom
drugom pouzdanom metodom.

lan 30.

U transformatorskim stanicama, rasklopnim i razvodnim postrojenjima naprave za uzemljivanje i kratko


spajanje postavljaju se:
1. na mjestu rada, a napravom moraju biti obuhvaeni svi provodnici;
2. na mjestu odvajanja od napona ( izmeu sabirnikog rastavljaa i prekidaa snage);
3. na svakoj galvanski odvojenoj dionici koja moe doi pod pogonski napon ili se na njoj moe
indukovati napon.

lan 31.

Zamjena visokonaponskih osiguraa i pregled Bucholz releja u beznaponskom stanju je dozvoljena bez
kratkog spajanja i uzemljenja i bez ograivanja dijelova pod naponom, s tim to iskljuene dijelove
postrojenja treba smatrati kao da su pod naponjom i to se rad mora izvoditi sa izolacionim alatom i zatitnim
sredstvima.

lan 32.

Kod jednosistemskih nadzemnih vodova utvrivanje beznaponskog stanja moe se obaviti i prebacivanjem
provodnika sa nabacivakom pukom preko faznih provodnika.
Za vrijeme provjeravanja beznaponskog stanja radnici moraju biti udaljeni najmanje 20 m od mjesta
nabacivanja.

lan 33.

Na nadzemnim vodovima iznad 1000 V, osim uzemljivanja i kratkog spajanja na mjestu rada, mora se
izvriti uzemljivanje i kratko spajanje na svim mjestima odvajanja od galvanski spojene mree koja ostaje
pod naponom.
Za nadzemne vodove iznad 1 do 35 kV transformatori ne moraju se smatrati izvorima napona, ukoliko ne
postoji mogunost prodora napona sa niskonaponske strane.

lan 34.

Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, na mjestu rada na nadzemnom vodu postavljaju se:
1. na jednom mjestu to blie mjestu rada ako se radovi obavljaju samo na jednom stubu;
2. sa svih strana stuba, ako se radi samo na jednom stubu, a prilikom radova provodnici se razdvajaju
u vie galvanski odvojenih dionica;

Stranica 6 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

3. sa svih strana radne dionice, ako se radovi obavljaju na vie stubova. Udaljenost izmeu ovih
naprava ne smije biti vea od dva km;
4. na prvim stubovima voda na kome se radi u odnosu na ukrtanje sa vodom pod naponom;
Kod metalnih stubova naprave za uzemljivanje i kratko spajanje mogu se vezati na konstrukciju
stuba.

lan 35.

Kablovski vod napona iznad 1000 V, na kome se radi, mora biti uzemljen i kratko spojen na svim mjestima
odvajanja od napona, kao i na mjestu rada. Kod radova na prilasku kabla u nadzemni vod mora se takoe
izvesti uzemljenje i kratko spajanje.

lan 36.

Prije poetka radova na ve odreenom kablu treba izvriti mehaniko probijanje kabla odgovarajuim
ureajem ili alatom sa izolacionom rukom.
Ako zbog tehnologije rada, postupak iz prethodnog stava nije izvodljiv, treba primijeniti druge pouzdane
,etode ( primjena indikatora sa iljkom preko izolacije ice i drugo).
Ako je pouzdano utvren traeni kabl, ne mora se provesti postupak na nain utvren u ovom lanu.

lan 37.

Ako kablovi sa uzemljenim metalnim platom lee u podruju uticaja mree jednosmjerne i naizmjenine
struje za eljeznice ili druge mree, ili lee u podruju naponskog lijevka, mree sa uzemljenom neutralnom
takom, metalni omota treba premostiti na mjestu rada bakarnim provodnikom presjeka najmanje 16mm, i
to prije sijeenja omotaa kabla.

lan 38.

Kod radova na kablovskim vodovima preko kojih se moe prenijeti potencijal iz postrojenja napajanja na
mjesto rada, potrebno je proraunom i analizom odrediti mjesta i nain uzemljivanja i kratkog spajanja.
Ako se proraunom ili mjerenjem ne moe dokazati das u prenijeti potencijali manji od propisanih
vrijednosti doputenih napona van visokonaponskih postrojenja, potrebno je na mjestu rada provesti zatitu
od indirektnog dodira potpunim izjednaavanjem potencijala izmeu mjesta na kome radnik radi, stranih
vodljivih dijelova plata kabla i vodia kabla ili potpunim izoliranjem vodia kabla od tijela radnika prijenom
zatitnih izolacionih sredstava, kao to su izolacioni tepisi, izolacione rukavice, alat s izolacionom rukom i
drugo.

4) Mjere za bezbjedan rad u blizini napona

lan 39.

Pri radovima koji se izvode u blizini napona, treba susjedne dijelove pod naponom osigurati od direktnog ili
indirektnog dodira dijelova pod naponom pomou dovoljno vrstih i pouzdano postavljenih izolacionih
zatitnih pregrada, ploa, prekidaa i drugog.

Kod nazivnih napona iznad 1000 V, najmanji sigurnosni razmak izmeu dijelova pod naponom i izolacione
zatitne pregrade ne smiju biti manji od sljedeih vrijednosti:
1. iznad 1 do 10 kV 115 mm u prostoriji;
2. iznad 1 do 10 kV 150 mm na otvorenom;
3. iznad 10 do 20 kV 215 mm u prostoriji i na otvorenom;
4. iznad 20 do 35 kV 325 mm u prostoriji na otvorenom;
5. iznad 35 do 110 kV 1100 mm u prostoriji i na otvorenom;
6. iznad 110 do 220 kV 2200 mm u prostoriji i na otvorenom;
7. iznad 220 do 400 kV 2900 mm u prostoriji i na otvorenom.

lan 40.

Izuzetno, radovi se mogu izvoditi u blizini napona bez primjene izolacione zatitne pregrade ili ploe, ako
ne postoji mogunost primjene izolacione zatitne pregrade ili ploe ( postrojenja starijih konstrukcija i
slino), pod uslovom da sigurnosni razmaci od dijelova pod naponom ne smiju biti manji od sljedee
vrijednosti:
1. iznad 1 do 10 kV 400 mm u prostoriji;

Stranica 7 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

2. iznad 1 do 10 kV 700 mm na otvorenom;


3. iznad 10 do 35 kV 700 mm u prostoriji i na otvorenom;
4. iznad 35 do 110 kV 1150 mm u prostoriji i na otvorenom;
5. iznad 110 do 220 kV 2300 mm u prostoriji i na otvorenom;
6. iznad 220 do 400 kV 3300 mm u prostoriji i na otvorenom;

lan 41.

Pri upotrebi ljestava, glomaznih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima i kod radova
na vodovima, majmanji sigurnosni razmaci pribliavanja dijelovima pod naponom su sljedei:
1. do 1 kV 800 mm;
2. iznad 1 do 10 kV 1200 mm;
3. iznad 10 do 35 kV 1500 mm;
4. iznad 35 do 110 kV 2000 mm;
5. iznad 110 do 220 kV 3000 mm;
6. iznad 220 do 400 kV mm;

lan 42.

Na viesistemskim vodovima, zakljuno do 35 kV, dozvoljen je rad na iskljuenom vodu dok je drugi pod
naponom, ako se rad obavlja sa pokretnom platformom (korpom) postavljenom sa spoljanje strane
iskljuenog voda i ako je izmeu radnika, alata i pribora, kojim se slui, i dijelova pod naponom, osiguran
minimalan sigurnosni razmak u skladu sa lanom 41. ovog pravilnika.
Kratko spajanje i uzemljivanje kod radova iz prethodnog stava moe se izvoditi samo na onom stubu na
kome se radi.
Zabranjuje se istovremen rad na vie stubova.
Na krajevima voda treba dio izmeu prekidaa i izlaznog rastavljaa kratko spojiti i uzemljiti.

lan 43.

Na viesistemskim vodovima, uakljuno do 35 kV, dozvoljen je rad na iskljuenom vodu dok je drugi pod
naponom, ako se rad obavlja sa pokretnom platformom (korpom) postavljenom sa spoljanje strane
iskljuenog voda i ako je izmeu radnika, alata i pribora, kojim se slui, i dijelova pod naponom, osiguran
minimalan sigurnosni razmak u skladu sa lanom 41, ovog pravilnika.
Kratko spajanje i uzemljivanje kod radova iz prethodnog stava moe se izvoditi samo na onom stubu na
kome se radi.
Zabranjuje se istovremen rad na vie stubova.
Na krajevima voda treba dio izmeu prekidaa i izlaznog rastavljaa kratko spojiti i uzemljiti.

lan 44.

Kod radova na viesistemskim vodovima ( kod kojih neki od sistema ostaju pod naponom ) treba preduzeti
posebne mjere na spreavanju zamjene sistema koji je iskljuen, sa sistemom koji je pod naponom.

lan 45.

Kod radova na dalekovodu, ija je trasa paralelno voena sa drugim dalekovodom koji se nalazi pod
naponom, kao i kod radova na razvlaenju provodnika paralelno sa nadzemnim vodovima pod naponom,
treba na osnovu prorauna i analiza elektromagnetnih i elektrostatikih uticaja dalekovoda pod naponom na
iskljueni dalekovod, odnosno paralelno razvlaene provodnike, posebno odrediti mjesta i nain uzemljivanja
i kratkog spajanja koji e eliminisati ove uticaje.

lan 46.

Izuzetno, ako se provodnici razvlae ili zateu ispod ili iznad voda pod naponom, treba preduzeti mjere da
njihov meusobni sigurnosni razmak bude u skladu sa odredbama lana 41. ovog pravilnika.

lan 47.

Ako se na istim stubovima nalaze niskonaponski i visokonaponski vodovi, dozvoljen je rad na


niskonaponskom vodu dok se visokonaponski nalazi pod naponom, ako je izmeu radnika i alata i pribora
kojim se radnik slui i dijelova pod naponom osiguran minimalan sigurnosni razmak u skladu sa odredbama
lana 41. ovog pravilnika.

Stranica 8 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

lan 48.

Na vodovima su dozvoljeni svi radovi u blizini dijelova pod naponom, koji ne naruavaju stabilnost stuba,
kod kojim je sprijeeno pribliavanje provodnika na kojim se radi, dijelovima pod naponom na udaljenosti
manjoj od sigurnosnih razmaka utvrenih u lanu 41. ovog pravilnika i ako se u toku rada odravaju
sigurnosni razmaci.
Ako u radu uestvuju priueni radnici, granice kretanja treba oznaiti na vidljiv i pogodan nain.

lan 49.

Pri sjei granja i drvea u blizini voda pod naponom, moraju se odravati sigurnosni sigurnosni razmaci u
skladu sa odredbama lana 41. ovog pravilnika.
Sjea granja i drvea obavlja se na nain utvren Pravilnikom o zatiti na radu u umarstvu ( Slubeni list
SRBiH, BROJ 20/85).

lan 50.

Prilikom radova na prelazima preko drugih objekata (eljeznica, puteva i drugo), potrebno je zajedniki
uskladiti program radova, kako bi se to manje ometao saobraaj i sprovele mjere bezbjednosti.
Pri radovima iz prethodnog stava razmaci od dijeova pod naponom ne smiju biti manji od sigurnosnih
razmaka utvrenih u lanu 41. ovog pravilnika.

5) Mjere za bezbjedan rad pod naponom

lan 51.

Rad pod naponom predstavlja poveanu opasnost za radnike i postrojenja, te zahtijeva vei stepen znanja,
iskustva i odgovornosti radnika, osposobljenost i posebne zdravstvene i psihofizike sposobnosti.
Izuzetno, na dijelovima objekta, koji su pod naponom, radovi su dozvoljeni pod sljedeim uslovima:
1. da je izabran sistem rada pod naponom i radni postupak utvren I provjeren;
2. da postoje pismena uputstva za svaku vrstu rada;
3. da postoji odgovarajui izolacioni alat, pomona sredstva, zatitna oprema, lina zatitna sredstva i
drugo za svaku vrstu rada, u skladu sa izabranim sistemom rada pod naponom;
4. da je radnik struno osposobljen za takav rad, da ispunjava uslove u pogledu psihofizikih
sposobnosti za takav rad i da je obuen za obavljanje odreenih poslova pod naponom.

lan 52.

Zabranjuje se rad pod naponom, ako na mjestu rada elektrina iskra moe izazvati poar ili eksploziju i u
sluajevima navedenim u lanu 26. ovog pravilnika.

6) Dokumenta za rad

lan 53.

Radovi u elektrinom postrojenju izvode se samo na osnovu dokumenata za rad.


Dokumenta za rad su: program rada, nalog za rad, dozvola za rad, obavjetenja o zavretku rada i depea.
Program rada izrauje se za sloenije radove na kojima radi vie radnih grupa.
Pogramom rada obezbjeuje se rad grupa i odreuje koordinator radova.
Nalogom za rad nadleni rukovodilac odreuje odgovornog radnika za izvrenje konkretnog radnog
zadatka.
Nalog za rad moe se izdati: pismeno na odreenom obrascu ili teleprinterom; usmeno, ako postoji
mogunost snimanja govora; putem govornih telekomunikacijskih veza, uz upisivanje podataka u odreene
obrasce i sravnjivanje teksta.
Nalog za rad mora biti izdat tako da izvriocu bude jasan radni zadatak koji treba da izvri.
Dozvola za rad izdaje se za radove u beznaponskom stanju u III zoni opasnosti i za radove u blizini
napona kada se primjenjuju odredbe lana 27. ovog pravilnika.
Dozvola za rad izdaje se prije poetka radova pismeno, na odreenom obrascu ili teleprinterom, uz
povratnu potvrdu prijema i putem govornih telekomunikacionih veza, uz upisivanje podataka u odreene
obrasce i sravnjivanje teksta.

Stranica 9 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

Obavjetenje o zavretku radova podnosi rukovodilac radova, obavjetavajui ovlatenog radnika das u
radovi izvreni, da je uklonjen alat, meterijal i zatitna oprema ( ije je postavljanje on sproveo), das u radnici
udaljeni sa mjesta rada i da je objekat spreman za stavljanje u pogon.
Depeom se daju kratka I vana obavjetenja, zahtjevi i odobrenja pogonskog znaaja.
Depea se obostrano upisuje u knjigu depea. Depea se prenosi putem govornih telekomunikacionih
veza, uz popunjavanje upisanog teksta telegramom ili teleksom.
Depea sadri imena radnika-davalaca i imena radnika-primalaca i broj pod kojim je upuena.

7) Organizacione mjere za bezbjedan rad

lan 54.

Rad na objektima mora biti tako organizovan da obezbjeuje najveu moguu sigurnost.
Za objekte moraju postojati detaljna uputstva o manipulaciji, radu i bezbjednosti pri odraavanju
postrojenja.

lan 55.

Samo radnici sa posebnim ovlatenjima i odgovornostima za obavljanje odreenih poslova mogu izdavati
naloge za rad, vriti nadzor, utvrivati organizaciju rada i provjeravati izvoenje neposrednih tehnikih
radova pri opsluivanju i odravanju objekata, od kojih zavisi bezbjednost radnika i objekata.

lan 56.

U zoni opasnosti visokonaponskih objekata radove moraju obavljati najmanje dva radnika.
Ako radove izvodi vie radnika, jedan mora rukovoditi izvoenjem radova.
Vizuelni pregled objekta, manipulaciju i osiguranje mjesta rada, moe obavljati jedan radnik.
Izuzetno, jedan radnik moe obavljati i druge jednostavnije radove, ako mu se izda nalog za rad, ili ako je
izvoenje radova na taj nain predvieno uputstvom osnovne organizacije.

lan 57.

Prije poetka rada, rukovodilac radova mora od ovlatenog radnika dobiti dozvolu i druga dokumenta za
rad.
Na mjestu rada rukovodilac radova duan je da:
1. provjeri da li su sprovedene mjere zatite na radu;
2. utvrdi susjedne dijelove pod naponom;
3. sprovede potrebne mjere zatite na radu.
Izuzetno, rukovodilac radova moe dobiti dozvolu za rad sa samoiskljuenjem, prema kojoj je on sam
duan da iskljui ili obezbjedi mjesto rada.
Prije poetka izvoenja radova rukovodilac radova upoznaje i upozorava radnike na susjedne dijelove pod
naponom i na opasnosti koje se mogu pojaviti u toku rada.
Samo je rukovodilac radova ovlaten da objavi poetak radova.

lan 58.

Sprovedene mjere obezbjeenja mjesta rada ne smiju se ukljanjati sve do zavretka radova.
Izuzetno, mjerenje i ispitivanje ( ako to postupak zahtijeva ) obavlja se na dijelovima koji nisu uzemljeni i
kratko spojeni, s tim da se mjerni spojevi postavljaju i skidaju kada je sprovedeno uzemljivanje i kratko
spajanje.

lan 59.

Po zavretku rada, rukovodilac radova provjerava ispravnost izvrenih radova, daje nalog radnoj grupi da
ukloni alat, pribor, osiguranja i da napusti mjesto rada.
Po zavretku radova iz prethodnog stava, rukovodilac radova, na pouzdan nain, obavjetava ovlatenog
radnika koji je izdao dozvolu za rad, das u radovi zavreni i da je objekat spreman za pogon.

lan 60.

Po prijemu obavjetenja o zavretku radova, ovlaeni radnik za izdavanje dozvole za rad pristupa
uklanjanju mjera za osiguranje mjesta rada, koje je on postavio, ili koje su postavljene po njegovom nalogu.
Nakon toga objekat se smije staviti u pogon.

Stranica 10 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

Zabranjeno je ukljuivanje postrojenja samo na osnovu prethodnog dogovora, bez pouzdanog


obavjetenja o zavretku radova i spremnosti za pogon.

8) Opte mjere zatite na radu pri rukovanju elektrinim postrojenjima napona do 1000 V

lan 61.

Manipulacije sa rasklopnim ureajima u razvodnim postrojenjima na razvodnim ploama i slino u


unutranjim industrijskim elektrinim mreama moe samostalno vriti struni radnik koji poznaje elektrinu
emu dijelova, elektropostrojenja i koji je osposobljen za manipulacije.

lan 62.

Preglede elektrinih postrojenja do 1000 V moe samostalno vriti struni radnik ili radnik koji rukuje
odreenim elektrinim postrojenjima.

lan 63.

Kljuevi od prostorija sa elektrinim ureajima, od elektrinih ormara, ureaja za pokretanje, upravljakih


pultova i slino moraju biti obiljeeni i nalaziti se kod ovlatenih radnika.
Kljuevi iz prethodnog stava idaju se na revers, radnicima koji vre pregled i izvoaima radova za vrenje
radova po nalogu ili rasporedu.
Kljuevi se vraaju svakodnevno, a u postrojenjima bez posade, najkasnije slijedeeg dana poslije
zavretka radova.
Sa kljuevima se mogu zaduiti radnici koji rukuju elektrinim postrojenjem.

lan 64.

Zamjena topljivih uloaka osiguraa obavlja se, po pravilu, u beznaponskom stanju.


Zamjena topljivih uloaka niskonaponskih osiguraa tip D I DO moe se obavljati pod naponom i
optereenjem, ako su ispunjeni uslovi prema datoj tabeli i uz primjenu odgovarajuih zatitnih sredstava i to:

Nazivni napon (V) Nazivna struja osiguraa (A)


Izmjenini istosmjerni izmjenina istosmjerna
do 380 do 24 do 63 od 0 do 16
iznad 380 24 do 60 do 16 do 16
od 60 do 110 do 6

Ako se zamjena visokouinskih niskonaponskih osiguraa vri pod naponom, te poslove moraju obavljati
osposobljeni radnici, uz prijenu zatitnog ljema, zatitnih naoala ili zatitnog tita za lice, konih rukavica
za elektriare i pomou izolacionih ruki.
Visokouinski niskonaponski osigurai ne smiju se mijenjati pod optereenjem.

9) Radovi
lan 65.

Radovi u elektrinim postrojenjima u pogledu zatitnih mjera od opasnog djelovanja elektrine struje
razvrstavaju se u tri kategorije:
1. radovi koji se izvode u beznaponskom stanju;
2. radovi u blizini dijelova pod naponom;
3. radovi pod naponom na provodljivim dijelovima elektrinog postrojenja.

lan 66.

Nisu dozvoljeni radovi na nadzemnim vodovima, uvodima i rasklopnim ureajima, koji su neposredno
spojeni sa nadzemnim vodovima u sluajevima iz lana 26. ovog pravilnika.

10) Mjere za bezbjedan rad u beznaponskom stanju

lan 67.

Pri radovima u beznaponskom stanju u elektrinim postrojenjima moraju se sprovesti mjere zatite I to:

Stranica 11 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

1. izvriti neophodna iskljuivanja na dijelovima odreenim za rad i preduzeti mjere koje e sprijeiti
pojavu napona, bilo pogrenim ili namjernim ukljuivanjem rasklopnih ureaja;
2. istai upozorenje da rade ljudi;
3. provjeriti beznaponsko stanje na dijelovima elektropostrojenja koja su predviena za rad;
4. izvriti uzemljivanje i kratko spajanje pomou prenosnih uzemljivaa svih provodnika koji su
iskljueni sa mree, ukljuujui i neutralni provodnik;
5. izvriti ograivanje mjesta rada i dijelova pod naponom.
Postavljanje tablica o zabrani ukljuenja moe biti jedini nain spreavanja sluajnog ponovnog
ukljuivanja, ako su oteani uslovi primjene drugih mjera.
Ako se javnim osvjetljenjem upravlja foto elijama, pri osiguranju mjesta rada u beznaponskom stanju
treba onemoguiti njihovo funkcionisanje.
Kod radova sa razvodima niskog napona i izolacionim nadzemnim radovima niskog napona, mjere
navedene u stavu 1. lanka 4. ovog lana mogu se izostaviti ako je osigurano beznaponsko stanje i ako ne
postoji opasnost povratnih napona i prodiranja atmosferskih pranjenja na mjestu rada.
Pomona strujna kola, koja se nalaze na mjestu rada, ne moraju se iskljuiti ako je sprijeen neposredan
dodir sa neizolovanim dijelovima i ako se preko njih ne moe izazvati nekontrolisano ukljuenje rasklopnih
aparata.
Osnovna organizacija koja ima elektroenergetska postrojenja do 1000 V napona, duna je donijeti
uputstva kojim e se blie urediti: iskljuivanje, ograivanje radnog mjesta, provjera beznaponskog stanja,
uzemljivanje i isticanje upozorenja.

lan 68.

Kod nadzemnih vodova nazivnih napona do 1000 V, nije potrebno uzemljivanje i kratko spajanje na
mjestima odvajanja od napona.
Na vodovima iz prethodnog stava, u blizini mjesta pada, mogu se svi provodnici (ukljuujui neutralni vod i
vod javnog osvjetljenja) kratko spojiti, bez prethodnog uzemljivanja ako ne postoji mogunost uzemljivanja
(npr. Drveni stubovi, stubovi bez zemljovoda).
Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje se prvo spoje sa neutralnim provodnikom, a zatim sa
ostalim (fazni, javne rasvjete) koji se kratko spajaju. Postupak skidanja vri se obrnutim redoslijedom.

lan 69.

Pri radovima na kablovskom vodu nazivnog napona do 1000 V moe se odustati od uzemljivanja i kratkog
spajanja na mjestima odvajanja od napona i na mjestima rada, ako je osigurano beznaponsko stanje.
Kod rada na kablovskom vodu koji prelazi u nadzemni, obavezno je uzemljivanje i kratko spajanje.

lan 70.

Na dijelovima elektroenergetskih objekata, kod kojih nazivni naponi izmeu aktivnih provodnika ili napon
izmeu aktivnih provodnika i zemlje ne prelazi 50 V neizmjeninog napona, odnosno 120 V istosmjernog
napona, dozvoljen je rad pod naponom, uz primjenu konih zatitnih rukavica i normalno izolovanog
elektrinog alata.
Radovi na dijelovima elektroenergetskih objekata koji su pod naponom iznad napona iz prethodnog stava
dozvoljeni su pod uslovima propisanim u l. 51. ovog pravilnika.

11) Mjere za bezbjedan rad u blizini dijelova pod naponom

lan 71.

Pri radovima koji se izvode u blizini napona treba susjedne dijelove pod naponom osigurati od sluajnog
neposrednog ili posrednog dodira dijelova pod naponom, pomou dovoljno vrstih i pouzdano postavljenih
izolacionih zatitnih pregrada, ploa, prekrivaa i drugih.

lan 72.

Pri upotrebi ljestava, kabastih predmeta i transportnih sredstava u vanjskim postrojenjima i kod radova na
vodovima, najmanji sigurnosni razmak pribliavanja dijelovima pod naponom je 800 mm.

Stranica 12 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

12) Organizacione mjere za bezbjedan rad

lan 73.

Organizacione mjere, koje obezbjeuju siguran rad u elektrinim postrojenjima napona do 1000 V, su
pravila ponaanja pri radu, izdavanju dozvole za rad, nadzora za vrijeme rada i zavretku rada.

lan 74.

Radovi u elektrinim postrojenjima napona do 1000 V vre se po nalogu ovlaenog strunog radnika.

lan 75.

Nain pripreme rada, izdavanje dozvole za rad, nadzor za vrijeme rada, prekid i zavretak rada u
elektrinim postrojenjima do 1000 V, ureuje se uputstvom osnovne organizacije.

13) Mjere za spreavanje povreda elektrinom strujom indukovanog napona

lan 76.

Pri izvoenju radova na nadzemnim elektroenergetskim vodovima koji prolaze u blizini drugih vodova pod
naponom, kao dopuna tehnikim mjerama, treba preduzeti sljedee mjere zatite:
1. pri obuavanju radnika, koji e raditi ili koji rade na nadzemnim vodovima, treba obratiti posebnu
panju na opasnost od indukovanog napona i na preventivne mjere spreavanja povreda od udara
elektrine struje indukovanog napona;
2. zabraniti postavljanje uzemljivaa, naprave za uzemljivanje i kratko spajanje u sluajne gomile
zemlje;
3. pri postavljanju i skidanju naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, radnik se mora nalaziti najmanje
na rastojanju izolacionog dijela motke koja se koristi za postavljanje ili skidanje uzemljenja;
4. pri dodavanju alata sa zemlje ili drugih ureaja rdnik, koji se nalazi na stubu vazdunog voda ili na
dizalici, mora koristiti izolaciono ue;
5. pri vrenju popravki i regulacije na linijskom rastavljau treba postaviti naprave za uzemljivanje i
kratko spajanje, bez obzira da li rastavlja ima noeve za uzemljenje;
6. pri radu na nadzemnim vodovima sa vie provodnika po fazi, koji su meusobno razdvojeni
izolacionim rasporima ( umecima ), treba da se uzemlji svaki provodnik;
7. pri razvlaenju vodia u neposrednoj blizini vodia visokog napona treba uzemljiti vodie koji se
razvlae.

14) Zatitna sredstva i oprema za rad u elektrinim postrojenjima

lan 77.

Za zatitu od udara elektrine struje, djelovanja elektrinog luka, produkta gorenja ipada sa visine radnici
moraju biti obezbijeeni odgovarajuim zatitnim sredstvima i opremom.
Zatitna sredstva i oprema iz prethodnog stava obuhvataju:
a) lina zatitna sredstva:
1. zatitne naoale, kone rukavice, gas maske, bezbjednosni pojas, osiguravajua uad i zatitni
ljem;
2. izolacione rukavice, izme i kaljae.
b) zatitna oprema:
1. izolacione motke (manipulativne, mjerne, za uzemljivanje), izolaciona klijeta (za osigurae i za
eletrina mjerenja) indikatori napona;
2. izolaciona sredstva za radove pod naponom viim do 1000V i elektro-monterski alat sa izolacionim
suicama (draima);
3. prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje;
4. sredstva za ograivanje i izoliranje od dijelova pod naponom i oznake upozorenja;
5. izolacioni tepisi, izolacioni pokrivai i izolaciona postolja.

lan 78.

U elektrinim postrojenjima napona preko 1000V, kao osnovna izolaciona sredstva, koriste se: izolacione
motke (manipulativne i mjerne), izolaciona klijeta za elektrina mjerenja, indicator napona, sredstva za

Stranica 13 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

radova pod naponom preko 1000V ( izolacione ljestvice izolacione platforme, izolacina pogon vua, koja se
neposredno dodiruje s provodnikom, izolacioni oklopi, motke za uvrivanje stezaljki i instaliranje oklopa).
U prostorijama iz prethodnog stava, kao dopunska izolaciona sredstva, koriste se: izolacione kone
rukavice, izolacione izme, izolacioni tepisi i izolaciona postolja.

lan 79.

U elektrinim postrojenjima napona do 1000V, kao osnovna izolaciona sredstva, koriste se: izolacione
motke, izolaciona klijeta za elektrina mjerenja, indikatori napona, izolacione i kone rukavice,
elektromonterski alat sa izolacionim ruicama (draima).
U postrojenjima iz prethodnog stava kao dopunska izolaciona sredstva, koriste se: izolacione kaljae,
izolacioni tepisi i izolaciona postolja.

lan 80.

Radnik koji radi u elektrinim postrojenjima mora biti sabdjeven odgovarajuim zatitnim sredstvima.
Razvodna postrojenja, elektrane, transformatorske stanice, operativne mobilne radne grupe, pokretne
laboratorije, radne grupe centralizovanog remonta i slino, moraju biti snabdjeveni sa odgovarajuim linim
zatitnim sredstvima.
Zatitna sredstva mogu se izdavati i na lino koritenje.
Samoupravnim optim aktom osnovne organizacije koja ima elektrina postrojenja utvruje se:
snabdjevenost zatitnim sredstvima prostorija i grupa, kao i lino zaduenje potrebnim zatitnim sredstvima
u propisanim rokovima, pravilno uvanje i stvaranje neophodne reserve, odgovornost za pravovremene
periodine preglede i ispitivanja, odstranjivanje neupotrebljivih sredstava i njihova zamjena.

lan 81.

Korisnici zatitnih sredstava duni su da:


1. izolaciona zatitna sredstva koriste prema namjeni u elektrinom postrojenju, za napone za koje su
predviena;
2. prije upotrebe zatitnog sredstva obavezna je provjera njegove ispravnosti; odsutnost vanjskih
oteenja, ienje i provjera roka upotrebe;
3. osnovna izolaciona zatitna sredstva predviena su za rad u zatvorenim elektrinim postrojenjima i
na nadzemnim vodovima samo u suho vrijeme, a na otvorenom prostoru, u vlanim uslovima,
izolaciona sredstva specijalne konstrukcije mogu se koristiti prema uputstvu proizvoaa za rad u
takvim uslovima:

a. Uzemljivanje i kratko spajanje

lan 82.

Kratko spajanje i uzemljivanje se vri zemljospojnikom ili prenosnom napravnom za uzemljivanje i kratko
spajanje.
Izbor presjeka ueta prenosnih naprava za uzemljivanje i kratko spajanje vri se prema sljedeoj tabeli:

Presjek bakrenog Najvea dozvoljena struja kratkog spoja


ueta u mm (kA u trajanju u sekundama)

10 s 5s 2s 1s 0,5 s 0,2 s

16 1,0 1,4 2,2 3,2 4,4 7


25 1,5 2,2 3,5 5,1 6,8 11,1
35 2,2 3,2 4,8 7,0 9,6 15,4
50 3,1 4,3 7,0 10,0 14,0 22,0
70 4,3 6,0 9,5 14,0 19,5 30,8
95 5,8 8,3 13,0 18,5 26,5 41,9
120 7,5 10,5 16,5 23,5 33,5 52,9
150 9,2 13,0 21,0 29,5 42,0 66,1

Ue mora biti izraeno od tankih bakarnih ica.


Stezaljke moraju biti tako dimenzionisane da izdre oekivana termika i dinamika naprezanja struje
kratkog spoja.

Stranica 14 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

lan 83.

Na vodovima napona iznad 1000V dozvoljena je upotreba bakarnog ueta prenika 25mm u prenosnim
napravama za uzemljivanje i kratko spajanje na mjestu rada, ako je vod identifikovan i ako je na svim
krajevima voda, odakle bi mogao prodrijeti pogonski napon, izvedeno uzemljivanje i kratko spajanje sa
napravama koje su dimenzionisane da izdre oekivane struje kratkog spoja.

lan 84.

Uzemljenje metalne konstrukcije mogu se koristiti za uzemljivanje i kratko spajanje ako imaju ekvivalentan
presjek prema tabeli iz lana 82. stava 2. ovog pravilnika i ako su spojevi u konstrukciji dobro provodljivi.

lan 85.

Postrojenjima visokih napona, u kojima potoji mogunost indukovanja napona usljed elektrostatikih i
elektromagnetskih uticaja, treba metalne skele, dizalice, transportna sredstva i ostale dugake provodne
predmete, privremeno uzemljiti bakarnim provodnikom presjeka 16mm, zbog odvoenja indukovanih
napona.

lan 86.

Prenosne naprave za uzemljivanje i kratko spajanje, koje su bile izloene naprezanju usljed struje kratkog
spoja, treba iskljuiti iz upotrebe.

VI RADNE PROSTORIJE

lan 87.

U radnim prostorijama izvode se stalne elektrine instalacije prema klasifikaciji radne prostorije odnosno
prostora u skladu sa jugoslovenskim standardima i propisima o tehnikim mjerama.

lan 88.

U svim radnim prostorijama i prostorima bez obzira na klasifikaciju, na svim elektrinim instalacijama,
ureajima i napravama mora se sprovesti zatita od elektrinog udara u skladu sa odredbama
jugoslovenskih standarda.

VII RADNI PROSTORI (RADILITA)

lan 89.

Privremene elektrine instalacije na radnim prostorima (radilitima) izvode se na nain utvren u lanu 6.
ovog pravilnika, uz obavezno izvoenje efikasne zatite od udara elektrine struje.

lan 90.

Neizolovani elektroprovodljivi dijelovi elektrinih postrojenja ( provodnici, ine, kontakti, prekidai, osigurai,
stezaljke elektrinih maina i aparata i slino), koji se nalaze iznad elektrinih prostorija, sa svih strana,
moraju biti ograeni ili se moraju nalaziti na visini iznad dohvata rukom.

Nije dozvoljeno ostavljanje neizolovanih krajeva provodnika ili kablova poslije demontae svjetleih
armature, elektromotora I drugih prijemnika.

lan 91.

Svi ureaji za ukljuivanje postavljaju se tako da se ne mogu sluajno ukljuiti maine i ureaji.
Zabranjeno je ukljuivanje dva ili vie elektrinih potroaa jednim pokretakim ureajem, ako ne ine
jedinstvenu funkcionalnu cjelinu.
Prekidai moraju biti opremljeni zatitnim oklopima bez otvora i procjepa za kretanje ruice i smjeteni u
ormarima koji se zakljuavaju.
U poloaju iskljueno prekidai i drugi ureaji ua ukljuivanje ne smiju sami svojom teinom da
zatvaraju strujno kolo.
Pokretni dijelovi prekidaa ne smiju se nalaziti pod naponom.

Stranica 15 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

lan 92.

Ograde i kuita elektroprovodljivih dijelova moraju biti tako izvedeni da se njihovo skidanje ili otkrivanje
moe izvesti samo pomou kljua ili alata.

lan 93.

Privremene elektrine vodove na otvorenom prostoru radilita treba izvoditi sa izolovanim provodnicima na
sigurnim stubovima, tako da se najnia taka provodnika nalazi na najmanje 2,5m visine iznad mjesta rada,
3,5m iznad pjeakog prelaza i 6m iznad kolskog prolaza.
Na visinama manjim od 2,5m od zemlje, poda ili platforme, elektrini provodnici moraju biti u cijevima ili
kutijama dovoljne mehanike otpornosti.
Svjetiljke opteg osvjetljenja napona 220 V treba postavljati na visini najmanje 2,5m od zemlje ili poda. Ako
se svjetiljke postavljaju na visinama manjim od 2,5m od zemlje ili poda, mora biti iskljuena mogunost
dodira njihovih provodljivih dijelova ili treba upotrebljavati napon najvie 42 V.

lan 94.

Elektrina mrea na radilitima treba da bude tako izvedena da se sa jednog mjesta mogu iskljuiti svi
provodnici pod naponom.
Nakon iskljuenja napona glavnim prekidaem, obavezno je iskljuivanje opasnih orua za rad i alata
vlastitim prekidaima.

lan 95.

Svi montani i remontni radovi na elektrinim mreama i postrojenjima, ili blizu njih i radovi na prikljuivanju
i iskljuivanju, provodnika moraju se vriti pri iskljuenom naponu, u skladu sa odredbama l. 27. i 57. ovog
pravilnika.
Izuzetno, radovi sa mjernom izolacionom motkom i prikljuivanje pokretnih mehanizama pomou
specijalnih vodljivih ureaja, ne moraju se obavljati na nain utvren u prethodnom stavu.

lan 96.

Zamjena osiguraa pod naponom vri se na nain utvren u lanu 64. ovog pravilnika, uz obavezno
prethodno iskljuivanje optereenja.

lan 97.

Radnici koji rukuju elektroenergetskim instalacijama i elektrinim postrojenjima na radilitima, moraju biti
snabdjeveni izolacionim i konim rukavicama, izolacionim izmama ili cipelama, izolacionom prostirkom,
alatom sa izolacionim ruicama i zatitnim rukavicama.
Izolaciona zatitna sredstva iz prethodnog stava moraju imati oznaku sa datumom posljednjeg ispitivanja i
napona pri kojem je dozvoljeno koristiti zatitno sredstvo.

VIII PRENOSNI ELEKTRINI ALAT, PRENOSNE RUNE SVJETILJKE I ZATITNI


TRANSFORMATORI

lan 98.

Uslovi korienja prenosnih elektrinih alata zavise od radne okoline u kojoj se alati koriste u smislu lana
6. ovog pravilnika.

lan 99.

Na otvorenom prostoru moe se obavljati samo rad sa prenosnim elektrinim alatima II i III klase.
U skuenim vodljivim prostorima kao to su metalni rezervoari, kotlovi, cjevovodi i drugo mogu se koristiti
samo prenosni elektrini alati III klase ili alati napajani iz transformatora za odvajanje.

lan 100.

Zatita od napona dodira prenosnog elektrinog alata mora se izvesti pomou posebnog zatitnog
provodnika koji se nalazi u istom kablovskom vodu sa faznim i neutralnim provodnikom.
Zabranjeno je korienje neutralnog provodnika.

Stranica 16 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

lan 101.

Zabranjeno je za vrijeme rada sa prenosnim elektrinim alatom zatezati i lomiti kablove, ukrtavati ove
kablove sa elinim uadima, kablovima za zavarivanje i sa crijevima za gasno rezanje i zavarivanje.

lan 102.

Pri nestanku napona za vrijeme rada sa prenosim elektrinim alatom, pri prekidu rada, kao i pri udaljavanju
alata sa mjesta rada, alat mora biti iskljuen iz elektrine instalacije.

lan 103.

Ukljuivanje i iskljuivanje prenosnog elektrinog alata u utinicu i njegovo podeavanje moe se vriti
samo poslije njegovog zaustavljanja i iskljuenja njegovog prekidaa.

lan 104.

Pri radu sa prenosnim elektrinim alatom zabranjeno je:


1. davati prenosni alat drugim radnicima koji nisu osposobljeni za rad sa takvim alatima;
2. unositi unutar kotolova, metalnih rezervoara, cilindara i slino prenosne zatitne transformatore i
pretvarae uestalosti;
3. dodavati alat u ukljuenom (random) stanju.

lan 105.

Ispravnost prenosnih elektrinih alata, prenosnih svjetiljki, produnih kablova i transformatora za


odvajanjemora se periodino provjeravati I ispitivati na nain utvren samoupravnim optim aktom osnovne
organizacije.

lan 106.

Rune svjetiljke moraju ispunjavati uslove propisane jugoslovenskim standardima, a pri radu u kotolovima i
slinim objektima moraju biti zatiene zatitnom mreom i zatitnim staklom. Rune svjetiljke za rad u
kotlovima ili slinim opasnim prostorijama sa dobro provodljivim konstrukcijama mogu se upotrebljavati samo
sa malim naponom do 24 V.

lan 107.

Zatitni transformator na koji se prikljuuje prenosna svjetiljka ili prenosni elektrini alat treba se nalaziti
iznad opasnog prostora u kome se obavljaju poslovi (kotlovi, ahtovi i drugo).
Zabranjena je primjena autotransformatora, induktivnih namotaja i reostata za dobijanje niih napona.

lan 108.

Zatitni transformator iz prethodnog lana mora da ima na strain vieg napona kabal sa utikaem sa
zatitnim kontaktom za prikljuivanje na elektrinu instalaciju.

Kabal mora biti oklopljen izolacionim platom i ne smije da ima duinu veu od 1,5m, a na strain nieg
napona 12-42 V transformator mora da ima prikljunice konstruktivno razliite od prikljunica 127V i 220 V.

IX NADZOR, ISPITIVANJE I ODRAVANJE ELEKTRINIH INSTALACIJA I POSTROJENJA

lan 109.

Osnovna organizacija duna je organizovati interni nadzor i odravanje elektroenergetskih postrojenja i


instalacija u pogledu njihove ispravnosti, odnosno vriti preglede i ispitivanja elektrinih postrojenja i zatitnih
sredstava u rokovima utvrenim samoupravnim optim aktom osnovne organizacije.
Rezultati pregleda ispitivanja iz prethodnog stava unose se u knjigu odreenu za tu svrhu.
Knjiga iz prethodnog stava sadri slijedee podatke:
1. datum pregleda, ispitivanja i mjerenja;
2. mjesto pregleda, ispitivanja i mjerenja;
3. podatke o metodu mjerenja i instrumentima;
4. rezultate pregleda, ispitivanja i mjerenja;

Stranica 17 od 18
''Slubeni list SR BiH'', broj: 34/88

5. ocjenu rezultata;
6. ime, prezime, zvanje i potpis lica koje je vrilo preglede, ispitivanja i mjerenja.

lan 110.

Preventivna ispitivanja i mjerenja na elektroopremi vre se uz primjenu zatitnih mjera:


1. pokretne ispitne laboratorije moraju imati prekida sa vidljivim prekidom kontakta na dovodu
elektrine energije, sa zatitom od sluajnog dodira dijelova pod naponom;
2. pokretne ispitne laboratrije moraju imati svjetlosne signale koji signaliu prisustvo napona u
visokonaponskom dijelu pokretne laboratorije;
3. ne smiju se upotrebljavati spojeni provodnici bez specijalnih zavrnica;
4. oklop pokretne laboratorije mora da bude uzemljen posebnim zemljovodom od elektrinog bakarnog
provodnika sa najmanje 10mm povrine poprenog presjeka;
5. radnik koji obavlja mjerenja prije svakog podizanja ispitnog napona mora udaljiti radnike od ispitnog
kruga i opreme koja se ispituje, provjeriti iskljuivanje i uzemljivanje poslije zavretka svakog
ispitivanja.

X PRELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lan 111.

Osnovne organizacije koje posjeduju elektroenergetske instalacije i elektrina postrojenja, dune su da


urede zatitu na radu u skladu sa odredbama ovog pravilnika u roku od est mjeseci od dana njegovog
stupanja na snagu.

lan 112.

Danom stupanja na snagu ovog pravilnika prestaje da vai primjena odredaba Pravilnika o zatitnim
mjerama protiv opasnosti od elektrine struje u radnim prostorijama I radilitima. (Slubeni lisr FNRJ, broj
107/47), koje su preuzete kao odredbe republikog propisa (lan 118. stav 1. taka 4. Zakona o zatiti na
radu).

lan 113.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenom listu SRBiH.

Predsjednik
Broj 08-17 Republikog komiteta za rad
2.septembar 1988, godine i zapoljavanje
Sarajevo dr Mato Paak s.r.

Stranica 18 od 18

You might also like