Energetska Obnova

Energetska obnova
stambenih zgrada
i drugih graevina za stanovanje
i racionalno troenje energije
Projekt Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada

sufinancirano sredstvima javnog sektora, jedinica lokalne samouprave, gospodarstva i drugih
pravnih i fizikih osoba. Slui za edukaciju graana za podruje stanovanja.
www.udruga-stanara.hr
ENERGETSKA OBNOVA stambenih zgrada i drugih graevina za stanovanje HRVATSKA UDRUGA STANARA I SUVLASNIKA ZGRADA
PROJEKT KOORDINACIJE UDRUGA SADRAJ

STANARA REPUBLIKE HRVATSKE
Predsjednik Vladimir Stani, dipl.iur. UVOD 4
NAPREDNA ENERGETSKA OBNOVA 5
ENERGETSKA OBNOVA U PRAVO VRIJEME 7
KAKO DO CILJA 8
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE 8
NOSITELJ PROJEKTA:
UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HRVATSKOJ 9
HRVATSKA UDRUGA STANARA I SUVLASNIKA ZGRADA HRVATSKA OBRTNIKA KOMORA 9
u suradnji s Udrugom gradova u Republici Hrvatskoj FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU UINKOVITOST 10
KORACI U PROVEDBI ENERGETSKE OBNOVE 11
Predsjednica mr. sc. ana Pahor
CERTIFICIRANJE 12
TOPLINSKA IZOLACIJA FASADE 13
KROVOVI I KLIMATSKE PROMJENE 20
VODITELJ PROJEKTA UREDNIK:
SOLARNA ENERGIJA 22
Milan Joki
KAKO UTEDJETI ENERGIJU I NOVAC ZAMJENOM STARIH PROZORA? 22
SURADNICI UREDNIKA: KAKO JO SMANJITI POTRONJU ENERGIJE? 25
Nives Kopajtich-krlec, UGRH TOPLINSKA ENERGIJA 26
Zlatko Mihelec, dipl. iur. - savjetnik PLIN 27
SANACIJA STAMBENIH ZGRADA BRZO ISPLATIVA INVESTICIJA 28
U PROJEKTU SU SUDJELOVALI: GRIJANJE NA BIOMASU ISPLATIVO GRIJANJE 30
ULOGA DIMNJAKA U UTEDI ENERGIJE 33
Matija Dui, dipl. oec. - Hrvatska obrtnika komora
TEMELJNI ZAKONI I PROPISI KOJI REGULIRAJU OBAVLJANJE DIMNJAARSKIH POSLOVA 35
prof. Ljubomir Mievi, dipl. in. arh., Sveuilite u Zagrebu, Arhitektonski fakultet
RAZDJELNICI 38
dr. sc. Bojan Milovanovi, dipl. in. gra., Sveuilite u Zagrebu, Graevinski fakultet
OSNOVNE SMJERNICE ZA UGRADNJU RAZDJELNIKA TROKOVA CENTRALNOG GRIJANJA 38
Zlatko Vlai, dipl. ing. gra., upravitelj Zapad stan d.o.o, Zagreb, lan vijea
POZITIVNA PRAKSA 43
Udruenja upravitelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
POTENCIJALI STAMBENIH ZGRADA 43
Dolores Zadkovi Cuculi, dipl.ing. gra., upravitelj Doring, Rijeka
FINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA 44
Mario Novoselovi, upravitelj MAR KAT, Krk
Irena Brnada, Regionalni centar zatite okolia Hrvatska
Mr. sc. Dorijan Rajkovi, Hrvatska udruga proizvoaa toplinsko fasadnih sustava
Vladimir Makoter, ing. gra., Hrvatska udruga krovopokrivaa
2 3
UVOD
ak 40% energije koju ovjeanstvo troi odnosi se na zgrade. U Hrvatskoj je veina zgrada izgraena u drugim
vremenima kad se o zatiti okoline nije aktivno razmiljalo. Za vrijeme ekonomske krize mnogima je vanija vlastita
egistencija nego briga o okolini, stoga je vano znati da energetska uinkovitost ne znai samo borbu s klimatskim
promjenama nego i borbu s trokovima.
NAPREDNA ENERGETSKA OBNOVA
Kvaliteta naega ivota ovisi o energiji. Kako se cijene energenata iz godine u godinu poveavaju, tako rastu i troko-
vi kuanstva vezani uz elektrinu energiju te grijanje i hlaenje objekata. Praenjem rauna za struju, grijanje i vodu Energetska obnova stambenih zgrada u Republici Hrvatskoj sve je intenzivnija. Zakonski se okvir odreuje u skla-
te usporeivanjem potronje za razliite mjesece i godine, na vrijeme se mogu uoiti nepravilnosti u radu i traiti du s regulativom Europske unije odnosno sa slinim sluajevima pojedinih zemalja lanica. Europska Direktiva o
naini da se smanji potronja. To je vano jer uinkovitijim koritenjem energije u domovima tedimo energiju, ali i energetskim svojstvima zgrada (Energy Performance in Buildings Directive - EPBD) kontinuirano se unaprjeuje
ivimo kvalitetnije. postavljajui sve zahtjevnije razine utede energije, koje su zacrtane kao obvezujui ciljevi s rokovima provedbe.
Tako i poznati scenarij EU 3x20 ima zadan datum provedbe. Uz smanjenje energetske potronje za 20% i ostvarenje
Ratificiranjem Ugovora o Energetskoj povelji, Hrvatska je zapoela reorganizaciju energetskog sektora i usklaivanje udjela obnovljivih izvora energije do 20% od sveukupne energetske potronje, potrebno je ostvariti i 20% manju
nacionalnog zakonodavnog okvira s pravnim okvirom Europske unije. Tim se inom Hrvatska obvezala preuzeti pa- emisivnost staklenikih plinova (CO2 i drugi). U Hrvatskoj se u sektoru zgradarstva troi oko 43% od ukupne energet-
ket energetskih ciljeva poznat kao 20+20+20, tj., poveati udio proizvodnje energije iz obnovljivih izvora na 20 po- ske potronje, a upravo toliko se primarne energije proizvede iz svih energetskih izvora. Kao i novogradnja u skladu
sto, poveati energetsku uinkovitost za 20 posto i smanjiti emisije staklenikih plinova za 20 posto, a sve do 2020. sa zakonskom regulativom, tako i obnova mora postii odreenu isplativu energetsku uinkovitost. Naprednom
obnovom moemo nazvati svaku obnovu koja postie bitno viu energetsku uinkovitost od one koja zadovoljava
Program energetske obnove stambenih zgrada 2013-2020 temelji se na 2. Nacionalnom akcijskom planu doputeni minimum tekuih propisa.
energetske uinkovitosti i bit e sastavni dio 3. NAPEnU. U tom Programu se analizira stanje postojeeg
stambenog fonda i potronje energije u njemu te se daje prijedlog i razrada mjera za unaprjeenje energet-
ske uinkovitosti postojeih zgrada koje e se provoditi u razdoblju od 2014. do 2020. godine. Energetska uinkovitost obnove
Ovisno o razini uinkovitosti energetske obnove ovise i konani rezultati. S obzirom na to da su propisane razine
U pripremi je nacionalni program energetske obnove stambenih zgrada. To e biti sretna okolnost koju graani energetske uinkovitosti, odnosno utede energije, razliite u pojedinim dravama, tako je i za postizanje niskoener-
mogu iskoristiti. Naime, mnoge su zgrade ve odavno zrele za rekonstrukciju fasade. Ako se suvlasnici odlue za getskog ili vrlo niskoenergetskog standarda (A+ ili energetski standard pasivne kue) potrebna razliita dodatna
ureenje fasade i pritom jo dobiju poticajna sredstva za energetsku obnovu zgrada, uz rjeenje problema dotra- investicija u odnosu na standardnu. Dodatna investicija za postizanje napredne novogradnje u odnosu na standar-
jalih fasada uz energetski uinkovitu ovojnicu mogu dobiti i puno kvalitetniji i jeftiniji ivot u zgradi. Energetska dnu te za postizanje napredne energetske obnove nia je u Njemakoj nego u Hrvatskoj. Energetska uinkovitost
uinkovitost u graevinama za stanovanje i poticanje primjene obnovljivih izvora energije mogu promijeniti odnose obnove, naravno, moe biti i via od propisane, a u Hrvatskoj je upravo sada trenutak odreivanja zakonskog okvira.
energetskih potreba Republike Hrvatske, a to je u izravnoj vezi sa smanjenjem zagaenja okolia u kojemu ivimo. Svaki se investitor na temelju strune analize ulaganja i povrata investicije moe odluiti za priutivu razinu energet-
ske uinkovitosti. Odreeni ritam obnove od 3% povrine zgrada javne namjene godinje, odnosno razina pobolj-
Presudnu ulogu u nacionalnom programu energetike zgradarstva ini edukacija, informiranje i savjetovanje korisni- anja energetske uinkovitosti tog izgraenog fonda u odnosu na stambene zgrade u vlasnitvu fizikih osoba ne
ka, tj. svih nas potroaa energije. mora biti mjerodavan. Drugim rijeima, postotak energetske obnove zgrada u vlasnitvu graana moe biti puno
vei, a bitno je odrediti to viu energetsku uinkovitost, jer taj vlasniki udio predstavlja mnogo vei potencijal za
Urednik utedu energije na nacionalnoj razini. U Hrvatskoj je danas dozvoljena tzv. estolitarska energetska potronja za
zagrijavanje prostora. To je energetski ekvivalent od est litara loivog ulja po m2 godinje (90 kWh/m2a), u cijeloj
sezoni grijanja. Energetski standard pasivne kue naziva se jednolitarskim, jer est puta manjoj potronji, a iznosi 15
kWh/m2a. Mora se naglasiti da se tako visoki energetski standard, odnosno tako mala energetska potronja moe
postii samo dosljednom izvedbom - obnovom ovojnice (zidni i ostakljeni presjeci), prekidanjem toplinskih mo-
stova, izvedbom zrakonepropusnosti ovojnice i ventilacijskim sustavom za provjetravanje prema definiciji pasivne
kue.
Aktivni instalacijski energetski uinkoviti sustavi
Planiranje i projektiranje suvremene energetski uinkovite obnove mora predvidjeti ugradnju aktivnih in-
stalacijskih sustava za kortenje obnovljivih izvora energije. Potrebno je pravovremeno projektirati i even-
tualno izvesti odgovarajue elektroinstalacije za naknadno prikljuenje fotonaponskih sunanih pretvor-
4 5
nika i strojarske instalacije za naknadno prikljuenje toplinskih sunanih pretvornika, kako bi se izbjegle
naknadne intervencije na obnovljenoj ovojnici. Tehnoloki razvoj donosi razne inovacije i sve priutivije in-
stalacijske sustave za koritenje obnovljivih izvora energije pa je elektroinstalaciju poeljno predvidjeti i za
male, tzv. kune vjetrogeneratore.
Energetska obnova Faktor 10
Prof. dr. sc. Wolfgang Feist, fiziar, autor modela energetskog standarda pasivne kue, energetsku obnovu takve ENERGETSKA OBNOVA U PRAVO VRIJEME
uinkovitosti nazvao je Faktor 10, jer se obnovom stare gradnje do standarda pasivne kue postiu deseterostruke
utede energije. Pasivna kua je vrlo niskoenergetski, gotovo bezemisijski sustav s rekuperacijom otpadne topline, Najvei utjecaj na kvalitetu zgrade u smislu energijske uinkovitosti ima ovojnica zgrade i to ne samo vrste upotri-
koritenjem topline / hladnoe zemlje ili vode (podzemna, rijena, morska i sl.), dizalicom topline i protustrujnim jebljenih materijala ve i izvedba pojedinih detalja. Tijekom posljednjih dvadeset godina dolo je znaajne evolu-
zranim izmjenjivaem. Sve se strojarske komponente mogu smjestiti u tzv. kompaktni agregat. Nema potrebe za cije standarda projektiranja i izvoenja toplinske zatite vanjske ovojnice zgrade, poevi od stanja s kraja 1980-tih
proizvodnjom visoke temperature - nema kotlovnice! Danas je to najnapredniji standard energetske obnove. Obno- godina kad se toplinska zatita vanjske ovojnice poela razmatrati, ali se na nju pri projektiranju nije obraalo puno
vu Faktor 10 mogue je i zvesti i na zatienoj graditeljskoj batini. Kako bi se obnovila proelja prema izvornom panje, obino samo kod velikih graevina, preko stanja kad je vanjska ovojnica uvedena u sedam temeljnih zahtje-
obliku, toplinska izolacija se postavlja iznutra, a na prozorima i drugim ostakljenim stijenama uspjeno se zamjenjuje va za graevinu, pa do injenice kad se razgovara o obnovi u prolosti izvedenih ovojnica.
postojee s viestrukim ostakljenjem bez utjecaja na dimenzije vidljivih ploha doprozornika i prozorskih krila.
U Hrvatskoj postoji mnogo primjera loeg izvoenja graevinskih radova, zbog nedostatka potrebnog znanja, pri-
Dubinska obnova tisaka rokova izvoenja, pokuaja utede na materijalu i drugih razloga. Pri tome ni vanjska ovojnica zgrada nije
iznimka, te je mogue nabrojiti nekoliko primjera kod kojih je dolo do opasnog otpadanja dijelova fasada zbog
Energetska obnova moe biti povrinska i dubinska, ukoliko obuhvaa prostorne i instalacijske intervencije u zgradi. upotrebe neadekvatnih materijala te nepotivanja pravila struke i preporuene tehnologije gradnje.
Prije svega, to su intervencije koje doprinose vioj energetskoj uinkovitosti, a ujedno mogu odreenim prostornim
rjeenjima povisiti razinu prostorne funkcionalnosti i oblikovanja. Obnova Faktor 10 je napredna i dubinska, jer S obzirom na injenicu da je vrlo velik broj stambenih zgrada u Hrvatskoj star trideset i vie godina, neki dijelovi vanj-
pretpostavlja uvoenje mehanike ventilacije koja je obvezna u nepropusnoj ovojnici zgrade za osiguranje potreb- ske ovojnice (poput prozora i samih fasadnih sustava) su pri kraju svog ivotnog vijeka te ih je potrebno zamijeniti.
nih koliina filtriranog zraka kao zdravstvenog preduvjeta. Dubinska obnova ukljuuje modernizaciju svih instalacij- Pri tome je potrebno znati da regulativa (Tehniki propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u zgrada-
skih sustava ukljuujui rasvjetu i primjerice instalaciju za zatitu od munja. ma) u lanku 32. govori o tome da se prilikom rekonstrukcije kojom se obnavljaju te djelomino ili potpuno zamje-
njuju graevni dijelovi zgrade koji su dio omotaa grijanog dijela zgrade, u obuhvatu od najmanje po 25 % povrine
Protupoarna sigurnost svakog graevnog dijela, ili najmanje 75 % omotaa grijanog dijela zgrade; na takve dijelove zgrade primjenjuju se
zahtjevi kao da se radi o novoj zgradi, tj. potrebno je zadovoljiti trenutno vaee propise.
Graevinska obnova, a pogotovo energetska, mora biti organizirana na krajnje odgovoran nain. Tipine opasnosti
na gradilitu mogu biti dodatno potencirane opasnou od poara, zbog zapaljivosti pojedinih materijala i grae- Pri provoenju mjera poboljanja vanjske ovojnice zgrade, potrebno je pridravati se postojee zakonske regula-
vinskih elemenata koji se ugrauju. Opasnost poinje ve preuzimanjem takvih materijala, njihovim uskladitenjem tive. Kao i u svakom drugom sluaju proces se dijeli na projektiranje i na izvoenje radova s kvalitetnim materijali-
i nepanjom u izvedbi drugih radova u njihovoj neposrednoj blizini (npr. zavarivanje). Nadalje, rizik ugroza traje do ma. Iskustvo je takoer pokazalo da je za kvalitetno izvoenje radova potrebno je imati kvalificiranu radnu snagu,
zavretka izvedbe izolaterskih radova. Pri projektiranju graevinske fizike za obnovu mora se posebno voditi briga odgovarajuu opremu, a isto tako treba biti motiviran za kvalitetan rad te se mora ostvariti dobra komunikacija i
o zatiti od poara u svim vrstama graevinskih presjeka ovojnice s obzirom na postojee i nove materijale i presje- informiranje svih sudionika u graenju. Iz navedenog slijedi da je jedan od kljunih postupaka prilikom energetske
ke (drvena, metalna i dr. vrsta materijala konstrukcije, vrsta izolacijskog materijala, potkonstrukcije, neventilirani ili obnove zgrada dobar projekt obnove te isto tako nadzor nad provoenjem radova obnove, kojim se uz provoenje
ventilirani presjek ovojnice itd.). dostupnih mjerenja moe osigurati kvaliteta izvoenja, odnosno kvaliteta konanog proizvoda zgrade.
Kvaliteta energetske obnove Tijekom posljednjih nekoliko godina dolo je poveane aktivnosti oko poboljanja energetske uinkovitosti posto-
jeih zgrada, posebno uslijed pojaane promidbe svih prednosti, ali i poveanja trokova za grijanje i hlaenje
Odgovorno planiranje energetske obnove mora biti sinergija odrivog financijskog modela, strunog inenjerskog prostora. Pokazalo se, meutim, da implementacija mjera za poboljanje energijskog svojstva zgrada u sluaju ne-
rada, integralnog projektiranja, odgovarajueg nadzora i praenja postignute energetske uinkovitosti, uporabnosti strune izvedbe moe uzrokovati probleme najee vezane uz kondenzaciju vodene pare unutar graevnih dije-
i odravanja graevinskih i instalacijskih sustava tijekom ivotnog ciklusa ugraenih materijala i elemenata opreme. lova zgrada, poveanje relativne vlanosti u zgradi i vei utjecaj toplinskih mostova na ukupnu potronju energije.
Kvaliteta energetski uinkovite obnove izravno ovisi o pravovremenom interdisciplinarnom strunom savjetovanju, Najee pritube dolaze prema proizvoaima stolarije, zbog toga to dolazi do roenja unutarnje povrine stakala,
o iskustvu i kompetentnosti projektanata te nadzoru i certifikaciji izvedene obnove. odnosno openito poveanja relativne vlanosti i smanjenja kvalitete zraka u prostoriji.
Poboljanje kvalitete postie se ukoliko se slijedi nekoliko jednostavnih pravila, holistiko projektiranje postaje stan-
prof. Ljubomir Mievi dipl. in. gra. dard, te je neizbjeno kod projektiranja niskoenergetskih i pasivnih zgrada. Potrebno je unaprijed promiljati detalje
6 7
kako bi se izbjegli problemi i improvizacija prilikom izvoenja, jer vrijedi pravilo da improvizacija esto rezultira Uz vrlo konkretno opredjeljenje i mjere koje gradovi ine u domeni utede energije i racionaliziranja njezine potronje
problemima. Izvoenje radova potrebno je povjeriti iskusnim i obrazovanim radnicima koji razumiju posljedice ne- uvjereni smo da je vra i konkretnija suradnja s Hrvatskom udrugom stanara i suvlasnika zgrada te i izdavanje Priru-
marne ili loe gradnje te koristiti kvalitetne proizvode primjerene za specifinu upotrebu. nika vie no dobra prigoda da se osiguraju daljnji pomaci i korist, kako za graane, tako i za lokalnu zajednicu. Program
energetske obnove zgrada sa sobom donosi i druge pozitivne uinke. Obnovljene stambene zgrade ogledalo su svake
Znanje u projektiranju ali i izvoenju vanjske ovojnice zgrade posebno se istie kod zgrada visoke razine toplinske urbane sredine pa je to jo jedan od razloga za ukljuivanje u program lokalnih zajednica.
zatite, kod kojih do veeg izraaja dolazi rjeavanje detalja kao to su toplinski mostovi ili pak proboji na vanjskoj
ovojnici zgrade.
UDRUGA GRADOVA U REPUBLICI HR-
Energetska obnova zgrada dolazi u pravo vrijeme jer sanacija fasada je nuna. Graanima se nudi izuzetna VATSKOJ
prilika da se sanacija i obnova ovojnice stambenih zgrada rijee jednim projektom i da se pritom dobiju sred-
stva potpore prema programu koji priprema Vlada RH, Ministarstvo graditeljstva i prostornog ureenja te U programu energetske obnove zgrada od posebnog je znaaja
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost. suradnja s jedinicama lokalne samouprave. Zgrade daju sadrajni i
vizualni identitet urbanih sredina. U programu energetske obnove
dr. sc. Bojan Milovanovi dipl. in. gra. zgrada vanu ulogu imaju i gradovi koji organizirano djeluju u Udru-
zi gradova u Republici Hrvatskoj.
KAKO DO CILJA Udruga gradova u Republici Hrvatskoj nacionalna je i nestranaka

organizacija koja okuplja 119 gradova iz cijele zemlje, a ujedno je i svojevrstan interesni sindikat gradova bez obzira
Na podruju Hrvatske ima oko 60 posto stambenih zgrada izgraenih prije 1990. koje zahtijevaju nunu sanaciju gra- na broj stanovnika, stupanj gospodarskog razvitka ili pak politike preferencije i opredjeljenja lokalnih vlasti. Kao naci-
evinskih elemenata fizike zgrade. onalna Udruga zalae se ne samo za kvalitetniji pravni okvir lokalne samouprave, ve i za suradnju svih gradova kako
bi zajednikim znanjem i zajednikim snagama prebrodili probleme i izazove kojih, naalost, ne manjka. U brojim je
Stanje stambenih zgrada zahtijeva kvalitetne pripreme za sanaciju i energetsku obnovu. Mnoge zgrade izgraene u podrujima djelovanja Udruge do danas uinjeno mnogo, od afirmiranja lokalne samouprave i lokalnih jedinica kao
drugoj polovini prolog stoljea danas pokazuju znakove neprimjerene tehnologije i materijala. Azbest u fasadama i na partnera i sugovornika graanima i tijelima sredinje dravne vlasti, do konzultiranja jedinica ve u ranim fazama zako-
krovovima, materijal koji pod utjecajem atmosferskih prilika ugroava zdravlje i sigurnost ljudi, treba nuno uklanjati nodavnog postupka i ukljuivanja graana u sve vidove javnog ivota.
i zbrinjavati. Zbog toga je za sanaciju i energetsku obnovu potreban struan pristup u koji moraju biti ukljueni svi
relevantni imbenici.
HRVATSKA OBRTNIKA KOMORA
Budui da u mnogim zgradama jo uvijek ive nekadanji nositelji stanarskog prava, potrebno je djelovanje na podiza-
nju razine svijesti o obvezama koje su preuzete prilikom otkupa stanova. Hrvatska obrtnika komora je samostalna struno poslovna organizaci-
HRVATSKA ja obrtnika koja je osnovana radi promicanja, usklaivanja i zastupanja
Da bi se ostvarili ciljevi prema programima i potrebama, nuno je ukljuivanje i suradnja svih relevantnih imbenika
OBRTNIKA zajednikih interesa obrtnitva. lanovi Hrvatske obrtnike komore su
KOMORA obrtnici koji obavljaju obrt na podruju RH.
bitnih za odrivi razvoj urbanih sredina. To je mogue kroz zajedniko djelovanje, poevi od jedinica lokalne samou-
prave, FZOEU, znanstvenih ustanova i institucija, strukovnih udruga, do gospodarstva i banaka.
S 30. lipnjem 2011. godine u Hrvatskoj je bilo registrirano preko 79 000
aktivnih obrta, u kojima je zaposleno vie od 100 000 radnika.
JEDINICE LOKALNE SAMOUPRAVE
Zadaci Hrvatske obrtnike komore su:
Lokalna samouprava, primarno gradovi, uviaju potrebu i prednosti utede energije i podizanja kvalitete stanovanja. promicanje obrta i obrtnitva,
O tome svjedoi i viegodinji angaman Udruge gradova po pitanjima energetike, uinkovitog i racionalnijeg gospo- zastupanje interesa obrtnika pred dravnim tijelima u oblikovanju gospodarskog sustava,
darenja energijom, afirmiranjem koritenja obnovljivih izvora energije te ukljuivanjem i Udruge, ali i brojnih gradova
davanje miljenja i prijedloga dravnim tijelima kod donoenja zakona u podruju obrtnitva,
u sad ve opeprihvaenu inicijativu Covenant of Mayors. Takoer o prepoznavanju znaaja svjedoi i ukljuivanje
gradova i same Udruge u Program poticanja energetske efikasnosti u Hrvatskoj koji je, izmeu ostalog, rezultirao pot- provedba javnih ovlasti u podruju obrazovanja
pisivanjem Energetske povelje od strane svih gradonaelnika. Posljednja od aktivnosti u nizu bila je organizacija regio- djelovanje obrtnika,
nalnog sajma Nexpo koji je odran koncem rujna 2013. godine, upravo na temu energetske uinkovitosti i obnovljivih osnivanje arbitranog vijea,
izvora energije, a okupio je gotovo dvije tisue sudionika iz raznih zemalja, brojne predstavnike lokalnih vlasti te pred- voenje knjige obrtnika,
stavnike meunarodnih organizacija.
pruanje pomoi obrtnicima prilikom osnutka i poslovanja obrta.
8 9
1. srpnja 1994. godine odrana je obnoviteljska skuptina Hrvatske obrtnike komore. Sjedite Hrvatske obrtnike troak strunog nadzora. Energetska obnova zgrade mora biti izvedena sukladno Glavnom projektu rekonstrukci-
komore je u Zagrebu, Ilica 49, a nalazi se u zgradi Matice hrvatskih obrtnika koju su 1939. godine izgradili hrvatski je i pravilima struke.
obrtnici. Bitno je napomenuti da e sredstva biti isplaivana nakon strunog pregleda kojim e se ustanoviti ispunjava-
nje svih normi sukladno Glavnom projektu.
Na razini Hrvatske djeluje Hrvatska obrtnika komora (HOK), na razini upanija djeluju podrune obrtnike komore
(20 POK-ova), a na razini opina i gradova djeluju udruenja obrtnika (116 udruenja). FZOEU zaprima sve projekte, koji e biti rjeavani sukladno raspoloivim financijskim sredstvima.
Radi usklaivanja i rjeavanja strunih pitanja gospodarske grane kojoj obrtnik pripada, obrtnici organiziraju svoj
strukovni rad po sekcijama i cehovima na razini udruenja obrtnika, podrune obrtnike komore i HOK-a.
KORACI U PROVEDBI ENERGETSKE OBNOVE

Kontakt: Preduvjeti za ostvarivanje subvencija preko FZOEU
Hrvatska obrtnika komora 1. Interes zgrade za energetskom obnovom
Ilica 49, 10000 Zagreb Ako postoji interes zgrade za energetskom obnovom, suvlasnici zgrade se putem svog ovlatenog predstavni-
tel.: 01 4806-666, fax: 01 4846-610 ka obraaju upravitelju zgrade.
e-mail: hok@hok.hr 2. Odabir ovlatenog certifikatora
www.hok.hr, com.hok.hr Upravitelj zgrade, ali i predstavnik stanara, moe osobno traiti ponudu od ovlatene certifikatorske kue za
izradu energetskog pregleda i energetskog certifikata. Odabirom certifikatora pristupa se izradi energetskog
pregleda koji daje prijedloge mjera za energetsku obnovu.
3. Odabir predloenih mjera
FOND ZA ZATITU OKOLIA I ENERGETSKU UINKOVITOST Suvlasnici zgrade zajedno sa svojim upraviteljem odabiru energetski opravdane mjere iz energetskog pregle-
da te zajednikim dogovorom predlau koju bi mjeru proveli. Uz suvlasnike zgrade i upravitelja poeljno je i
SUFINACIRANJE
sudjelovanje strune osobe koja bi suvlasnike educirala o energetskoj obnovi i mjerama kojima se ostvaruju
utede (vanjska ovojnica), a potom i o drugim mjerama koje doprinose poveanju energetske uinkovitosti
I prije donoenja nacionalnog programa Republika Hrvatska putem Fonda za zatitu okolia i energet-
(npr., sustav grijanja i slino).
sku uinkovitost (FZOEU) omoguuje sufinanciranje energetske obnove viestambenih zgrada i
obiteljskih kua. Dostupna su sredstva za sufinanciranje svakog od pojedinih koraka energetske 4. Odabir ovlatenog projektanta
obnove, a za njihovo dobivanje Fondu se obraa iskljuivo upravitelj zgrade. Ovisno o odabranoj mjeri, trai se ponuda od ovlatenih projektanata (graevinarstva, arhitekture, strojarstva,
elektrotehnike) za izradu glavnog projekta odabrane mjere iz energetskog pregleda. Glavni predmetni projekt
FZOEU provodi program na nain da sukladno raspoloivim sredstvima raspisuje natjeaje za sufinanciranje. s trokovnikom razrauje odabranu mjeru i dokazuje pretpostavljenu utedu definiranu energetskim pregle-
Da bi se ostvarilo pravo na sufinanciranje, potrebno je ispuniti sljedee uvjete koji e po zavretku obnove iskazati po- dom.
zitivne rezultate vidljive kroz utedu energije. 5. Odabir izvoaa radova i nadzornog inenjera
Na temelju izraenog glavnog projekta s trokovnikom trai se ponuda od izvoaa. Odabirom najkvalitetnije
Uvjeti za subvencije mogu se u manjem dijelu mijenjati tijekom provedbe. ponude radovi na energetskoj obnovi mogu zapoeti. Trai se takoer i ponuda nadzornog inenjera, vrlo va-
nog sudionika u gradnji, koji prati izvoenje radova i priprema izvjea. Odabir izvoaa radova i nadzornog
Trenutno vaei uvjeti su: inenjera potrebno je provesti sukladno Zakonu o gradnji.
6. Zavretak radova
1. Izrada energetskog pregleda i izdavanje energetskog certifikata Po zavretku radova zapoinju garantni rokovi te se izrauju se izvjea svih sudionika u gradnji.
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sufinancira do 40% (60%-80% na posebnim podrujima) troko- 7. Izdavanje zavrnog certifikata
va za izradu energetskog pregleda i izdavanje energetskog certifikata. Izradom zavrnog inenjera stjeu se uvjeti za izdavanje zavrnog energetskog certifikata, kojim se potvruje
2. Izrada glavnog projekta s trokovnikom da je energetska obnova tekla prema propisima.
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost daje do 35.000,00 kuna izradu glavnog projekta s trokovnikom.
3. Energetska obnova zgrade Svi navedeni koraci pretpostavljaju kontinuiranost u financiranju energetske obnove. Meutim, u veini sluajeva
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost sufinancira 40/60/80% OPRAVDANIH TROKOVA energetske zgrade nemaju dovoljno sredstava za provedbu svih ili nekih od gore navedenih mjera. Zato je potrebno zatraiti
obnove viestambenih zgrada, to ukljuuje izvedene radove i materijal za poveanje energetske uinkovitosti i pomo u financiranju.
10 11
CERTIFICIRANJE 10. sustav opskrbe vodom

11. sustav mjerenja, regulacije i upravljanja
Certifikat je zavrni dokument na temelju kojeg FZOEU dodjeljuje sredstava, a smatramo da je korisno da se taj po-
12. alternativne sustave za opskrbu energijom
stupak prikae na jednostavan nain.
Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade.

FZOEU e sukladno programu Vlade Republike Hrvatske u razdoblju do 2020. godine prilagoavati program
sufinanciranja obnove graevina za stanovanje.
Energetski certifikat sadri ope podatke o zgradi, energetski razred zgrade, podatke o osobi koja je izdala energet-
ski certifikat, podatke o termotehnikim sustavima, klimatske podatke, podatke o potrebnoj energiji za referentne i
stvarne klimatske podatke, objanjenja tehnikih pojmova te popis primijenjenih propisa i normi.
Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju

zgrada (Narodne novine 81/12, 29/13, 78/13), Pravilnikom o uvjetima i mjerilima za osobe koje provode energetske
preglede graevina i energetsko certificiranje zgrada (Narodne novine 81/12, 64/13), Pravilnikom o kontroli energet-
skih certifikata zgrada i izvjea o energetskim pregledima graevina (Narodne novine 81/12, 79/13).
Registar fizikih i pravnih osoba ovlatenih za energetske preglede i energetsko certificiranje zgrada objavljen je na
web stranici Ministarstva: http://www.mgipu.hr/doc/Graditeljstvo/Registar_certifikatora.htm
Energetski pregled graevine sadri:

pripremne radnje, TOPLINSKA IZOLACIJA FASADE
prikupljanje svih potrebnih podataka i informacija o zgradama koji su nuni za provoenje postupka energet-
skog certificiranja zgrade i odreivanja energetskog razreda zgrade, Toplinska izolacija fasade danas je nuan graevinski standard i opeprihvaen postupak. Toplinska izolacija je zbog
velikih povrina vanjskih zidova jedan od najvanijih elemenata toplinske zatite. Fasadni sustavi odravaju ugodnu
provoenje kontrolnih mjerenja prema potrebi,
mikroklimu ivotnog prostora i bitno produljuju vijek trajanja graevine. No fasadni sustavi osim presudne uloge u
analizu potronje i trokova svih oblika energije, energenata i vode za razdoblje od tri prethodne kalendarske toplinskoj zatiti imaju i estetsku funkciju!
godine,
prijedlog mjera za poboljanje energetske uinkovitosti graevina odnosno za poboljanje energetskih svojsta- Toplinski fasadni sustav vaan je dio svake zgrade, to je jasno svima kojima je u kui ljeti (pre)vrue, a zimi (pre)
va zgrade koje su ekonomski opravdane s proraunom povratnog perioda povrata investicija i izvore cijena za hladno. Bez toplinske izolacije i fasadne zatite zidovi su izloeni velikim temperaturnim razlikama i naprezanjima,
provoenje predloenih mjera, koja s vremenom uzrokuju slabljenje struktura, eroziju i oteenja. Uz to, na vanjskim zidovima bez izolacije zbog
izvjee i zakljuak s preporukama i redoslijedom provedbe ekonomski opravdanih mjera za poboljanje energetske razlike u temperaturi izmeu hladne stjenke zida i zagrijanog zraka dolazi do pojave kondenzata i mogunosti ra-
uinkovitosti graevine. zvoja zaraze gljivicama i plijesni. Rezultat toga je ubrzano propadanje zgrade i pojava vlage u unutranjosti zgrade.
Fasadna izolacija pomae zidovima da akumuliraju toplinu od grijanja prostorija te se tako nakon prestanka grijanja
U postupku provoenja energetskog pregleda graevine provode se analize koje se odnose na: unutarnje prostorije sporo hlade, to oteava kondenzaciju vlage. Toplinska ovojnica zgrade podrazumijeva zatitu
1. nain gospodarenja energijom u graevini od razliitih agresivnih atmosferskih utjecaja, spreavanje nastanka algi i plijesni te zatitu graevinske konstrukcije
od propadanja, a pravilan odabir sustava e i vanjski izgled zgrade uiniti ljepim, atraktivnijim i trajnijim.
2. toplinske karakteristike vanjske ovojnice
3. sustav grijanja Vie je razloga zbog kojih bi se svaki investitor i kupac pri odabiru toplinskog sustava trebao savjetovati sa strunja-
4. sustav hlaenja cima, profesionalcima, koji e svojim znanjem i iskustvom moi prepoznati i individualne elje, sklonosti i zahtjeve
5. sustav ventilacije i klimatizacije odreenog naina ivota. Pravilnim odabirom toplinskog fasadnog sustava zadovoljit e se itav niz tehnikih, fi-
6. sustav za pripremu potrone tople vode zikalnih, estetskih i sigurnosnih svojstava. Vrlo je vano da je sustav ispitan u skladu s vaeim propisima i izveden
prema propisanim smjernicama. Certificirani sustavi podrazumijevaju proveden postupak ocjenjivanja sukladnosti
7. sustav napajanja, razdiobe i potronje elektrine energije
i izdane isprave o sukladnosti u skladu s odredbama Pravilnika za ocjenjivanje sukladnosti, isprave o sukladnosti i
8. sustav elektrine rasvjete oznaavanje graevnih proizvoda.
9. specifine podsustave (komprimirani zrak, elektromotorni pogoni i dr.)
12 13
Vaan je cjelovit fasadni sustav Toplinski sustavi izvode se u nekoliko faza:

Proizvoai isporuuju toplinske fasadne sustave kao potpune sustave koji moraju sadravati sljedee prilagoene 1. Toplinsko-izolacijski materijal lijepi se na pripremljenu podlogu i po potrebi dodatno mehaniki privruje
komponente: privrsnicama.
mort za lijepljenje i/ili mehaniko privrenje 2. Na zalijepljeni toplinsko izolacijski materijal nanosi se polimer-cementni mort u debljini od min. 2 mm, u koji se
toplinsko-izolacijski materijal (EPS, mineralna vuna) utiskuje alkalno postojana staklena mreica.
mort za armaturni sloj
staklenu mreicu
zavrno-dekorativnu buku
Sve komponente sustava odabiru se ovisno o specifinosti sustava i podloge. Kako bi se osigurala funkcionalnost
izvedenog sustava, vana je savrena usklaenost svih komponenata te struno planiranje, kao i izvedba. Nije dopu-
teno kombiniranje komponenti sustava razliitih proizvoaa, kao ni izbor nedovoljno educiranih izvoaa koji, u
pravilu, nude rjeenje koje je za njih najjednostavnije i najprofitabilnije.
Slika 2. Runo nanoenje morta za lijepljenje

metodom rubno-tokasto
Slika 1 Prikaz povezanog toplinsko-fasadnog sustava
Iako se izvoenje toplinskih sustava ini vrlo jednostavnim, ne radi se samo o lijepljenju toplinskog izolatora, Slika 3. Nanoenje armaturnog sloja na toplinski izolator
utapanju mreice i zavrnoj obradi.
14 15
Vano je znati
Iz svega gore navedenog moe se zakljuiti da izolacija vanjskih zidova nije samo
problematika kako zalijepiti nekakav toplinsko izolacijski materijal na vanjsku po-
vrinu zida, ve je to jedan vrlo kompleksan zahvat koji zahtijeva znanje i vjetinu.
Prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

zgradama (NN 110/08), l.6, uporabni vijek zgrade u odnosu na bitni zahtjev za
graevinu uteda energije i toplinska zatita je najmanje 50 godina.
Dakle, prilikom svakog odabira proizvoda, materijala i izvedbe to treba imati na
Slika 4. Nanoenje predpremaza (lijevo) i zavrno-dekorativne buke
umu. Svakodnevno smo svjedoci propadanja, otpadanja i apsolutne nefunkcio-
nalnosti ETICS sustava ve nakon nekoliko godina uporabe.
3. Drugi sloj polimer-cementnog morta nanosi se u debljini 1,52 mm unutar 24 sata.

Naime, vrlo je bitno da toplinska, zvuna i protupoarna zatita vanjskih zidova
Oba sloja polimer-cementnog morta, zajedno s mreicom ine armaturni sloj ukupne minimalne debljine 4 mm.
ima podjednaka svojstva izolativnosti kroz dugi niz godina, a ne da dolazi do opa-
4. Nakon najmanje 7-10 dana suenja nanosi se predpremaz za ujednaavanje upojnosti podloge te zavrno-de- danja svojstava vrlo brzo nakon izvedbe, a sve po principu dri vodu dok majstori
korativna buka (mineralna, silikatna, akrilatna ili silikonska) teksture, granulacije i tona prema elji investitora. ne odu.
Vrlo vani detalji prilikom izvedbe toplinskih sustava, osim standardnih uvjeta za izvedbu fasaderskih radova (tem- Cilj svake izolacije vanjskih zidova nije samo uteda energije, ve poboljanje
peratura zraka i podloge, vlanost zraka, izravno djelovanje sunevih zraka i sl.) su pravilno nanoenje ljepila i li- ugodnosti stanovanja kroz osiguranje povoljne mikroklime, a sve to uz znaajno
jepljenje ploa, odabir odgovarajuih privrsnica i njihova pravilna ugradnja, izvedba armirajueg sloja dostatne nie trokove grijanja i hlaenja.
debljine i pravilno pozicioniranje mreice s izvedbom preklopa, dodatna dijagonalna armiranja na kutovima oko
otvora, mehanika ojaanja svih kutova, postava okapnih profila na isturenim dijelovima proelja, dodatna armira- Postavite li toplinsku izolaciju niske paropropusnosti, morate biti svjesni da ete
nja u zonama poveanog optereenja na udar, izvedba podnoja i dr. imati viu relativnu vlanost unutarnjeg prostora, to pridonosi neudobnijem sta-
novanju i veoj opasnosti od razvoja plijesni i gljivica na unutarnjim povrinama
Iz svega navedenog moe se zakljuiti da je izvedba toplinske zatite primjenom povezanih sustava za vanjsku to- zidova. elite li to sprijeiti, morate ee provjetravati unutarnje prostore ime
plinsku izolaciju sloen zahvat koji zahtijeva odreena znanja i vjetine. pogodujete znaajnim toplinskim gubicima uslijed direktnog odljeva topline. U
tom se sluaju ostavlja i logino pitanje svrhe toplinske izolacije.
Naalost, svakodnevno se suoavamo s brojnim problemima: otpadanjem, pucanjem sustava, promjenom boje za-
vrnog sloja, kao i potpunom nefunkcionalnou izvedenih toplinskih sustava, i to ve 2-3 godine nakon izvedbe. Mala otpornost na vie temperature dovodi do znaajnog temperaturnog rada
Stoga je prilikom projektiranja, odabira i izvedbe toplinskih sustava, potrebno imati na umu da je, prema vaeoj izolacije (istezanju i/ili skupljanju) to pridonosi pucanju zavrnih slojeva i postu-
regulativi, uporabni vijek svake izvedene graevine, u odnosu na zahtjev utede energije i toplinske zatite, najma- pnom gubitku svojstava materijala. Ne treba ni spominjati posljedice djelovanja
nje 50 godina. visokih temperatura uslijed npr. spaljivanja korova ili koritenja rotilja uz samu
povrinu fasade. Korisnici esto u takvim sluajevima primijete nestajanje to-
Cilj pravilno odabranog toplinskog sustava, primjene kvalitetnih materijala, kao i pravilne izvedbe je ostvarivanje plinske izolacije zbog specifinosti razliitih materijala.
ugodne mikroklime prostora i toplinske zatite kroz cijeli ivotni vijek graevine.
16 17
ZGRADE 41%
ZGRADE 41%
INDUSTRIJA 31%
INDUSTRIJA 31%
ivot bez fasade HUPFAS

TRANSPORT 28%
TRANSPORT 28%
nam je nezamisliv hrvatska udruga

proizvoaa
Stanje
Stanje uu Hrvatskoj
Hrvatskoj toplinsko-fasadnih

50% stambenih jedinica je izgraeno prije 1975.
50% stambenih jedinica je izgraeno prije 1975.
80% zgrada su malo ili u potpunosti toplinski neizolirane
80% zgrada su malo ili u potpunosti toplinski neizolirane sustava
2/3 energije u kuanstvima se troi na grijanje i hlaenje
2/3 energije u kuanstvima se troi na grijanje i hlaenje
T Trokovi grijanja i hlaenja e u budunosti rasti
rokovi grijanja i hlaenja e u budunosti rasti
Kompleksni tehniki propisi i zakonska regulativa
Kompleksni tehniki propisi i zakonska regulativa
Okuplja 15 renomiranih tvrtki proizvoaa
Okuplja 15 renomiranih tvrtki proizvoaa
komponenti ili cijelih toplinsko-fasadnih sustava
komponenti ili cijelih toplinsko-fasadnih sustava
Vie od 1.500 zaposlenih
Vie od 1.500 zaposlenih
Aktivnosti
Aktivnosti ii ciljevi:
ciljevi:

Podizanje znanja i svijesti investitora i krajnjih korisnika o
Podizanje znanja i svijesti investitora i krajnjih korisnika o
rasvjeta 6,3%
rasvjeta 6,3% pozitivnim uincima ugradnje toplinsko-fasadnih sustava
pozitivnim uincima ugradnje toplinsko-fasadnih sustava
drugi
drugi procesi
procesi
Stalna edukacija svih sudionika u procesu gradnje
Stalna edukacija svih sudionika u procesu gradnje
zagrijavanja 15,3%
zagrijavanja 15,3%
Suradnja na izradi tehnike i zakonske regulative
Suradnja na izradi tehnike i zakonske regulative
mehanika energija 22,5%
mehanika energija 22,5%

Standardiziranje ugradnje toplinsko-fasadnih sustava
Standardiziranje ugradnje toplinsko-fasadnih sustava
grijanje 42,2%
grijanje 42,2%
topla voda 9,7%
topla voda 9,7%
Poveanje broja objekata s toplinsko-fasadnim sustavom
Poveanje broja objekata s toplinsko-fasadnim sustavom

Izrada strunih dokumenata i broura
Izrada strunih dokumenata i broura

Organizacija strunih dogaanja
Organizacija strunih dogaanja

Suradnja s ministarstvima i strunim udrugama
Suradnja s ministarstvima i strunim udrugama

Sudjelovanje u izradi strategije obnove zgrada u RH
Sudjelovanje u izradi strategije obnove zgrada u RH

Poticanje izrade financijskih projekata za subvencioniranje
Poticanje izrade financijskih projekata za subvencioniranje
izrade fasada
izrade fasada
Baumit
Baumit graevinski
graevinski materijali + Bifix
materijali + Bifix +
+ Caparol
Caparol +
+ Chromos
Chromos boje
boje ii lakovi + Chromos
lakovi + Chromos svjetlost
svjetlost +
+ Prednosti
Prednosti ugradnje
ugradnje
Ejot
Ejot spojna
spojna tehnika + Fragmat
tehnika + Fragmat H
H++ Kelteks
Kelteks +
+ Knauf
Knauf Insulation
Insulation +
+ Lasselsberger-Knauf
Lasselsberger-Knauf +
+ ITV-Murexin
ITV-Murexin toplinsko-fasadnih
toplinsko-fasadnih sustava:
sustava:
+ Plastform
+ Plastform +
+ Rockwool
Rockwool Adriatic + Rfix
Adriatic + Rfix +
+ Samoborka
Samoborka Kvalitetnom izolacijom do 50% utede novca za grijanje i
Kvalitetnom izolacijom do 50% utede novca za grijanje i
hlaenje
hlaenje
www.hupfas.hr
www.hupfas.hr Mogunost poveanja proizvodnje i novo zapoljavanje
Mogunost poveanja proizvodnje i novo zapoljavanje
5.000 ljudi
5.000 ljudi
Manje emisije CO2 ublaavaju klimatske promjene
Manje emisije CO2 ublaavaju klimatske promjene
Poveana kvaliteta ivota i rada u zgradama
Poveana kvaliteta ivota i rada u zgradama
Smanjena energetska ovisnost
Smanjena energetska ovisnost
Kontakt:
Kontakt:
info@hupfas.hr
info@hupfas.hr
www.hupfas.hr
www.hupfas.hr
GRADI TEDI VRIJEDI

pokrova krova postaviti podlone limove koji e odvesti vodu u horizontalni lijeb i jo vanije - onemoguiti
Vladimir Makoter ing. gra. snanim udarima vjetra ulaz ispod krovnog pokrova.
Osim svih ovih savjeta potrebno je prilagoditi se i posebnim uvjetima lokalnih podruja na kojima se gradi ili obnav-
lja krov.
KROVOVI I KLIMATSKE PROMJENE Na krovovima veine naih gradova i naselja u snjenoj sezoni moemo zorno vidjeti kako se gubi energija kroz ne-
adekvatno izolirane krovove. U zimskom razdoblju tako se gubi i do 30% energije, a ljeti prodire vruina. To je lako
FUNKCIJA KROVOVA vidljivo na krovovima na kojima se zbog prodora topline iz kua postupno topi snijeg a naroito na krovovima
U funkcionalnom smislu krov mora predstavljati sklad nosive konstrukcije, pokrova krova, svih prodora kroz krovnu zgrada ije je potkrovlje u funkciji stanovanja.
povrinu (prozori, dimnjaci, ventilacije, oduci, antene), sustava odvodnje oborinskih voda s krovita i raznih dodat-
nih elemenata: snjegobrani, klima ureaji, sustavi fotonaponskih kolektora, sustavi solarnog grijanja, gromobranski VANOST IZOLACIJE KROVA
sustavi te razne druge instalacije. Najvei dio topline izgubimo preko krova. Tko eli utedjeti energiju, a time i novac, pomou suvremene izolacije
moe znatno smanjiti gubitak topline. Najuinkovitije rjeenje je krovna izolacija koja se punom, neprekinutom po-
KLIMATSKE PROMJENE UBRZAVAJU POTREBU ZA ENERGETSKI UINKOVITOM GRADNJOM vrinom postavlja iznad rogova ime se izbjegavaju toplinski mostovi.
Naglasak i panju treba usmjeriti na snane vjetrove, povremene ekstremno obilne kine padaline, ekstremno vrua
ljeta i povremene ekstremno hladne zime praene rekordnom debljinom snjenog pokrivaa.
KAKO GRADITI KROVOVE NA ENERGETSKI UINKOVIT NAIN?

a. NOSIVE KROVNE KONSTRUKCIJE projektirati i graditi tako da mogu odolijevati veim optereenjima nego do
sada veim koliinama snijega i jaim udarima vjetra, a ujedno moraju osigurati dovoljno mjesta za ugradnju
dovoljne koliine toplinske izolacije,
b. TOPLINSKE IZOLACIJE ne smijemo vie razmiljati da nas toplinska izolacija titi iskljuivo od hladnoe jer vrua
ljetna razdoblja bez dovoljne koliine toplinske izolacije mogu ivot u potkrovlju uiniti nesnoljivim.
c. KROVNE FOLIJE (visokoparopropusne/vodonepropusne) da bi se ostvarili uvjeti vodonepropusnosti i vjetrone-
propusnosti kroz dugi niz godina treba koristiti najkvalitetnije troslojne ili etveroslojne krovne folije.
d. PARNE ZAPREKE (nepropusne ili slaboparopropusne folije) koje ne dozvoljavaju ulaz velikih koliina vodene
pare iz prostora potkrovlja u slojeve krova, osobito u toplinsku izolaciju gdje neeljena vodena para kondenzira.
Parne zapreke se postavljaju ispod toplinskih izolacija.
e. KONSTRUKCIJA ISPOD POKROVA KROVA mora zadovoljiti nekoliko uvjeta: omoguiti kontinuirano strujanje
zraka u svim godinjim dobima izmeu krove folije i pokrova krova.,
USPOREDBA STUPNJEVA TOPLINSKE IZOLACIJE (WLS) I DEBLJINA IZOLACIJE
f. POKROV KROVA s obzirom na uestalost snanih vjetrova u cijelom svijetu, oekuje se preporuka proizvoa-
(primjer: pri R>3,3):*
a da se svi krovni pokrovi bez obzira na vrstu materijala, veliinu ili oblik dodatno uvruju avlima, vijcima i
Izolacijsko svojstvo se uvijek iskazuje stupnjem toplinske izolacije (WLS). to je vodljivost topline manja, to su toplin-
tipskim spojnicama, po mogunosti da ti spojni materijali budu pocinani ili jo bolje - izraeni od nehrajuih
ska svojstva izolacijskog materijala bolja.
metala ili legura.
g. SNJEGOBRANI u podrujima gdje se oekuju snjene padaline najbolja zatita od snjenih lavina s kosih kro-
vova je kombinacija linijskih i tokastih snjegobrana, s time da tokasti snjegobrani ne bi smjeli biti postavljeni
na manje od 70% krovne povrine. KAKO UTEDJETI ENERGIJU I NOVAC ZAMJENOM
h. SOLARNI FOTONAPONSKI SUSTAVI I SOLARNI KOLEKTORI ZA PRIPREMU TOPLE VODE ako se ovi kolektori po-
stavljaju u razini pokrova krova, potrebno je koristiti posebne krovne folije koje mogu izdrati temperature od
STARIH PROZORA?
120C koje se mogu razviti ispod kolektora tokom ljetnog razdoblja, PVC stolarija s dvostrukim ili trostrukim niskoemisijskim ostakljenjem najbolji omjer izmeu uloenog i
i. KROVNI PROZORI ugraivati krovne prozore koji zadovoljavaju najvie standarde sigurnosti i toplinskih zatita, dobivenog te najisplativije ulaganje za va stambeni prostor.
te koristiti vanjske zatite od topline/hladnoe, kao i unutarnja sjenila s istom svrhom,
j. LIMARSKI DETALJI preporuka je na dnu krovnih ploha postaviti okapne limove ispod krovne folije da u sluaju PVC je visokokvalitetni materijal kojem zbog odlinih termoizolacijskih svojstava i relativno povoljne cijene nema
prodora vode kroz krovnu plohu voda iskapa na dnu preko svih rubova krova, ali potrebno je i ispod prvog reda premca u izradi energetski uinkovite i ekonomski isplative graevinske stolarije.
20 21
STAKLO je kljuni faktor kojim se moe utedjeti najvie novca Okviri (profili) su takoer bitan faktor utede
Kako smo ve naveli, prozor se sastoji od okvira (PVC profila) i stakla, a najvei udio povrine odnose se na staklo.
Pri odabiru PVC stolarije kojom elite postii utedu na potronji energije i time tedjeti novac najveu ulogu e imati
Okviri zauzimaju oko 30% povrine prozora, to znai da i oni utjeu na izolacijska svojstva prozora i vani su u utedi
staklo koje izaberete. Svaki prozor sastoji se od okvira (npr. PVC profila) i stakla. Gotovo na svakom prozoru najvei
energije. Dananji standard su profili ugradbene dubine 74 mm i sa est zranih komora. Na izolacijska svojstva pro-
udio povrine zauzima upravo staklo koje samim time i najvie utjee na zatitu od hladnoe ili topline. Danas su
fila najvie utjee njihova debljina, konstrukcija i broj zranih komora koje daju toplinskoizolacijska svojstva.
standardna Izo stakla s LOW-E premazom, dvostrukim ostakljenjem od 4mm i razmakom od 16 mm, ime se dobiva
ukupna debljina stakla od 24 mm (4-16-4 mm).
Profili debljine 74 mm, sa est komora, imaju koeficijent prolaza topline kroz okvir uglavnom Uf=1,3 W/m2K. Budui
da staklo ima udio utjecaja na ukupan faktor od gotovo 70-75%, a profil 25-30%, vrlo je vano da se unutar profila
Takvo staklo ima koeficijent prolaznosti
ugradi to bolje staklo.
topline Ug=1,1 W/m2K, to znai da na
1m2 povrine stakla gubimo 1,1W ener-
Zahvaljujui sve snanijoj svijesti o utedi energije te utjecaju prozora i vrata na takve utede, na tritu se pojavljuju
gije u jednom satu ako je razlika izmeu
materijali (profili) sve veih ugradbenih debljina, sa sve vie zranih komora (npr. 83 mm i est komora), a pojavljuju
vanjske i unutarnje temperature 1 C.
se, primjerice, i profili koji su punjeni toplinskoizolacijskom pjenom. Cilj je da se koeficijent prolaza topline kroz pro-
zor to vie smanji i danas su ve mogui rezultati do Uw= 0,6 W/m2K, to je ak do etiri puta bolje nego to je do
sada bio standard u Hrvatskoj. Time je omogueno da se kroz stolariju utedi i 75% vie energije i novca nego to se
do sada moglo, ovisno o povrini prozora na zgradi, vrsti ugraenog prozora, staklu, itd.
Prilikom investicije u prozore i vrata, bitno je da se

poznaju karakteristike proizvoda. Fotografija prika-
zuje simulaciju prolaska topline ovisno o izvedbi i
upotrebi materijala.
LOW-E stakla ili niskoemisijska stakla su stakla koja na sebi imaju

poseban zatitini premaz koji omoguuju zadravanje dijela topline
unutar prostorije i na taj nain smanjuju toplinske gubitke. Uobiaje-
na LOW-E stakla kod nas takoer su debljine 24 mm (4-16-4), s time
da je unutarnje staklo s vanjske strane premazano low-e premazom.
Takva stakla imaju koeficijent prolaza topline Ug= 1,1 W/m2K to
je vie od trostruko bolje nego stara IZO stakla koja su se ugraiva-
la prije 20-tak godina. Samim time zakljuujemo da se ugradnjom
LOW-E stakala ak trostruko poboljavaju izolacijska svojstva i omo-
guuju da kroz takve prozore utedimo i do 70% vie energije.
Primjer prozora GEALAN S 9000 FUTURA: 83 mm Iz ovog se teksta moe zakljuiti da se itekako isplati uloiti u zamjenu starih
Pojavom svijesti o energetskoj uinkovitosti i utedama na energiji
Primjer prozora GEALAN S 8000 IQ 74 mm dubine, dubine, 6 komora i 3 razine brtvljenja, komora prozora, koji su gubili znaajnu koliinu energije zbog loe izolativnosti. Na-
sve se vie poinju ugraivati i koristiti troslojna stakla koja imaju jo
6 komora, dvostruko ostakljenje 24 mm, Uw vrijed- ispunjena termoizolacijskom pjenom, trostruko ime, ta e se investicija u kratkom razdoblju vratiti kroz smanjene raune za
bolja izolacijska svojstva. Njihovi Ug faktori padaju i do Ug= 0,5 W/
nost prozora 1,3 W/m2K. ostakljenje, Uw vrijednost prozora 0,8 grijanje ili hlaenje.
m2K, ime se postie dvostruka uteda.
Marijan Brlei, dipl. oec.
22 23
KAKO JO SMANJITI POTRONJU ENERGIJE? TOPLINSKA ENERGIJA

ELEKTRINA ENERGIJA Proizvodnja i distribucija toplinske energije putem toplane i zajednikih kotlovnica najekonominiji je model op-
skrbe kuanstava toplinskom energijom. U Hrvatskoj sustavi toplana opskrbljuju vie od 130.000 kuanstava, od-
Odabir odgovarajueg ureaja omoguuje racionalno koritenje i smanjenje trokova za potroenu elektrinu ener- nosno oko 30 posto ukupnog broja. Vanu ulogu imaju i distributeri plina koji zadovoljavaju potrebe oko 700.000
giju u cijelom vijeku ureaja. Zbog toga, prigodom nabave novog ureaja treba voditi rauna o: kuan-stava.
veliini ureaja s obzirom na broj korisnika (lanova kuanstva)
Mnogi potroai nemaju na odgovarajui nain rijeeno pitanje naplate utroene toplinske energije pa nemogu-
vrsti ureaja s obzirom na uestalost koritenja
nost pravedne izmjere potronje (a to znai i podjele trokova), uz ogromne gubitke topline zbog loe izolacije,
razredu energetske uinkovitosti ureaja (Pravilnikom o oznaavanju energetske uinkovitosti kuanskih urea-
zastarjelih pogona i niske razine svijesti potroaa, negativno utjee i na ekoloku svijest, odnosno na shvaanje
ja ureaji su podijeljeni na sedam stupnjeva energetske uinkovitosti i oznaeni slovima A, B, C, D, E, F, G, gdje A
nunosti tednje energije.
ine energetski najuinkovitiji ureaji)
Vrlo je znaajno voditi rauna i o: Kako smanjiti potronju toplinske energije?

nainu koritenja pojedinih elektrinih ureaja Na smanjenu potronju toplinske energije na razini zgrade moe se utjecati prije svega njenom izolacijom. Oko 85
poloaju ureaja u prostoriji posto zgrada ne zadovoljava vaee propise o toplinskoj zatiti, a dobra prilika za poboljanje izolacije stare zgrade
vremenu koritenja (s obzirom na tarifne modele koritenja elektrine energije) mogua je samo kada se stanari odlue na obnovu fasade. Iako je rije o znaajnoj investiciji, ona je dugorono ispla-
tiva jer se moe postii uteda na grijanju i do 30 posto.
Kako smanjiti potronju elektrine energije?

Na razini zgrade moe se utedjeti i na nain da se stari i dotrajali kotlovi u kotlovnicama zamijene novim plinskim
kondenzacijskim kotlom ili kotlom na loivo ulje koji ima vei stupanj iskoristivosti goriva. Naravno, vano je pri
Prilikom kupnje novog kuanskog ureaja, najbolje je odabrati ureaj energetske klase A, koji moe ostvariti
tome ugraditi i modernu regulaciju kotla.
znaajne utede elektrine energije i vode u odnosu na ureaje nie klase, a manja je i razina buke koju proizvo-
di. Na primjer, cijena tipinog hladnjaka C klase je petstotinjak kuna nia od slinog modela A klase, no godinje
Meutim, svaka osoba pojedinano moe doprinijeti smanjenju potronje toplinske energije. Zato je dobro znati
potroi struje u vrijednosti stotinjak kuna vie. To znai da e se ureaj isplatiti nakon pet godina, a budui da mu
sljedee: kroz prozore se gubi i do 50 posto topline, stoga sve prozore, ukljuujui i prozore u spavaoj sobi, tijekom
je ivotni vijek 10 do 15 godina, uteda je 500 do 1000 kuna.
sezone grijanja treba drati zatvorenima. Prostorije treba provjetravati dva do tri puta dnevno po pet minuta kako
Hladnjake i ledenice treba postaviti na to hladnijem mjestu u stanu, daleko od tednjaka ili bojlera, podalje od bi se obnovio zrak i uklonila vlaga. Provjetrava li se stan due, treba zatvoriti ventile na radijatorima. Prostore oko
izlaganja sunevom zraenju, te barem 10 centimetara od zida kako ne bi dolo do pregrijavanja i poveanja prozora (i ulaznih vrata) treba za dobro zabrtviti i izolirati, a postavljanjem prozora s UW staklima godinje se moe
potronje elektrine energije. utedjeti i do 30 posto energije.
Hladnjak ne smije biti otvoren dulje no to je potrebno i treba dobro zatvoriti vrata nakon koritenja.
Vrua ili topla jela ne treba stavljati u hladnjak, treba priekati da se ohlade. Rolete u zimskom periodu treba koristi u nonim satima kako bi se sprijeio gubitak topline, dok u ljetnom razdoblju
Hladnjake i ledenice treba pravovremeno odleivati jer se tako tedi energija i produuje radni vijek ureaja. vanjske rolete mogu smanjiti temperaturu u prostoru i do osam stupnjeva Celzijusa, to znai da je potreba za hla-
Debljina leda maksimalno smije biti 4 milimetra. anjem prostorija smanjena ili uope nema.
Utedjeti se moe i pravilnim koritenjem perilice rublja. Uvijek se bira program pranja s najniom temperatu-
Temperatura u prostoriji ne regulira se otvaranjem prozora ve koritenjem termostatskih ventila jer se na taj nain
rom vode dostatnom da bude kvalitetno oprano. Osim toga, treba prati punu perilicu rublja (perilice su stan-
moe utedjeti i do 20 posto energije za grijanje. Temperatura na termostatu podeava se na 20 do 22 stupnja Cel-
dar-dizirane prema teini rublja koje se pere, uglavnom 4 do 7 kilograma rublja).
zijusa, a za svaki stupanj viu temperaturu podeenu na termostatu troi se 3 do 5 posto vie energije.
Perilicu posua treba koristiti samo kad je napunjena, a prije stavljanja u perilicu s posua treba ukloniti krupne Ukljuene radijatore ne smije se niim prekrivati ili zaklanjati. I samo odijevanje doprinosi utedi energije. Noenjem
ostatke hrane. Vrlo je vano redovito provjeravati filter i razinu soli u perilici te istiti unutranjost. toplije odjee tijekom dana i pokrivanjem dodatnim prekrivaem nou koje e omoguiti da grijanje u nonim sati-
Prilikom kuhanja na tednjacima uvijek treba stavljati poklopce na posude u kojima se kuha. Ako je tednjak ma bude iskljueno, potronja elektrine energije moe se smanjiti i do 30 posto.
plinski, vano je paziti da plamen ne bude prejak i ne krui oko posude. Zagrijavati treba samo potrebnu koliinu
vode za kuhanje.
Mikrovalne penice su energetski uinkovitije za podgrijavanje od obinih penica.
Zamjena klasinih arulja tednima takoer doprinosi smanjenju potronje elektrine energije i trokova. One
troe est puta manje energije, a imaju i do deset puta dulji vijek trajanja. Skuplje su, istina. Njihova je cijena 50
do 60 kuna, vijek trajanja joj je oko 5,5 godina. Ali za njezina trajanja moe se utedjeti i do 400 kuna.
24 25
HRVATSKA UDRUGA STANARA I SUVLASNIKA ZGRADA
PLIN
Plin svojim izgaranjem, u pojednostavljenoj kemijskoj jednadbi, uz
toplinu daje ugljini dioksid i vodu. Ova voda se pojavljuje kao rezul-
tat spajanja vodika iz goriva s kisikom iz zraka za izgaranje, a i zbog
odreenog sadraja vode u gorivu i zraku za izgaranje. S obzirom na
visoku temperaturu izgaranja, voda se pojavljuje u plinovitom obliku,
dakle, kao vodena para. Visoka temperatura ove vodene pare jasno
ukazuje na to da sadri odreenu koliinu energije.
NAPOMENA : Sredstva FZOEU mogu se dodijeliti ondje gdje postoji infrastruktura za opskrbu plinom.
Sanacija stambenih zgrada brzo isplativa investicija
Oronula proelja, propusni prozori, zastarjela instalacija grijanja dovode do neeljenog gubitka energije, to uzroku-
Kako utedjeti energiju koritenjem plina? je znatno vee trokove. Kako bi se moglo ovladati trokovima za energiju, a time i sniziti trokove pogona, postoji
samo jedno rjeenje: uteda energije. A to znai u prvom redu da zastarjele instalacije grijanja treba zamijeniti no-
Tu energiju moemo utedjeti koritenjem kondenzacijskih umjesto konvencionalnih ureaja, kod kojih je nepovrat-
vim, energetski uinkovitim rjeenjima sustava grijanja. Na taj se nain ne samo sniavaju sporedni trokovi, nego se
no isputamo u atmosferu. Oduzimajui toplinsku energiju vodenoj pari, dobivamo dodatnu energiju za zagrijava-
i osjetno povisuje komfor stanovanja.
nje prostora ili sanitarne vode. Pritom vodena para kondenzira, dakle prelazi u tekue agregatno stanje. Temperature
dimnih plinova kondenzacijskih ureaja oko tri puta su nie od temperature dimnih plinova klasinih konvencional-
Zastarjeli sustavi grijanja predstavljaju Vam nepotreban izdatak, neprihvatljiv za
nih ureaja jer im je oduzeta toplinska energija iz vodene pare. Iz tog podatka vidljivo je da klasini konvencionalni
dananje tehnoloke i financijske mogunosti. Izdatak koji ve u kratkoronom
ureaji veliku koliinu toplinske energije, koju plaamo, nepotrebno izbacuju u atmosferu. Kondenzacijski ureaji
razdoblju nadmauje investiciju u moderan sustav, a nakon toga predstavlja
iskoritavaju ovu toplinu sadranu u dimnim plinovima i time donose utede od 15 do 17 posto.
nepotrebno uskraivanje mogunosti dananjeg ivotnog standarda. Sanacija
sustava grijanja predstavlja danas odgovornost prema sigurnom i kvalitetnom
Prednost kondenzacijske tehnologije oituje se u velikoj utedi energije, ali i u smanjenoj emisiji tetnih sastojaka di-
ivotu Vas i Vae obitelji. Osim toga, zastarjeli i nesigurni dimnjaci predstavljaju
mnih plinova. U odnosu na klasine konvencionalne plinske ureaje, kondenzacijski ureaji donose utede energije
ozbiljnu opasnost za ivot i zdravlje, to uestalo dokazuju stranice crne kronike i
koju moe osjetiti svaki kuni budet pa se takvi ureaji sami otplauju nakon nekog vremena. Usporedba potronje
neslavna statistika trovanja dimnim plinovima.
energije klasinog konvencionalnog ureaja i kondenzacijskog jasno pokazuje golemu utedu od oko 15 posto, to
je privlano svakome.
Bosch toplinska tehnika nudi jedinstveno rjeenje sanacije sustava grijanja, koje
se sastoji od modernog kondenzacijskog plinskog ureaja i dimovodnog sustava
Kondenzacijska tehnologija zauzela je vanu ulogu i u sanaciji starih sustava grijanja, a prije svega u sanaciji starih
koji omoguava prikljuak veeg broja ureaja na zajedniki dimovod. Osnovne
dimnjaka sustavom s viestrukim prikljukom veeg broja ureaja na jedan dimovodno-zrakovodni sustav. Primje-
prednosti ovog rjeenja su poveana sigurnost i komfor korisnika, smanjena po-
nom ove tehnologije i odgovarajueg sustava odvoda dimnih plinova omogueno je iskoritenje postojeih kanala
tronja plina, iskoristivost jednog kanala dimnjaka za vie ureaja, uteda skupog
dimnjaka, ime se znaajno smanjuju trokovi sanacije. Osim toga, kondenzacijska tehnologija donosi i utedu pri-
stambenog prostora ugradnje, minimalni graevinski zahvati i ekoloka prihvat-
likom daljnje eksploatacije.
ljivost.
Uz utedu energije mora se naglasiti i smanjena emisija staklenikih plinova. Kondenzacija pripada u skupinu iih
Kondenzacijski ureaji preuzimanjem topline sadrane ne u dimnim plinovima
i tedljivih tehnologija, uz uporabu alternativnih ili obnovljivih izvora energije. Energetsku utedu i doprinos zatiti
koriste gornju ogrjevnu vrijednost goriva, to Vam moe donijeti utede od 15%
okolia treba promatrati ne samo sa stajalita jednog domainstva, nego i sa stajalita drave, a onda i ire, sa staja-
u odnosu na konvencionalne ureaje, pa i do 30% u odnosu na stare konvenci-
lita cjelokupnog planeta. Upravo zato su neke europske drave uvele obvezu ugradnje iskljuivo kondenzacijskih
onalne ureaje. Kondenzacijski ureaji Bosch su tvorniki opremljeni nepovrat-
ureaja u nove ili obnovljene sustave grijanja, dok u mnogim dravama energetske i ekoloke propise zadovoljavaju
nom zaklopkom dimovoda, to je neophodan element ispravnog prorauna pre-
gotovo iskljuivo kondenzacijski ureaji.
ma europskim normama EN 13384-1 i 13384-2 i pravilne sanacije.
Hrvatska s europskom pravnom steevinom preuzima i obveze ispunjenja ekolokih ciljeva smanjenja emisije tet-
Bosch toplinska tehnika, razvijajui ovaj sustav i prateu strunu podrku od prvog svjetskog predstavljanja ovog
nih plinova.
tipa sanacije, u mogunosti je danas ponuditi Vam tehniki optimalno rjeenje u realnim financijskim okvirima. Osim
usavrene i tradicionalno dokazane tehnike, s najveim udjelom sanacija na hrvatskom tritu.
Dino Juria dipl. ing. str.
27
Bosch toplinska tehnika za Vas je osigurala:
tim projektnih strunjaka

tim instalaterskih strunjaka
besplatno putanje u pogon
Stambena zgrada Ruera Bokovia 2, Varadin, ugraena oprema: kondenzacijski kombinirani ureaj Condens 3000 W, ZWB 24-3, 54 kom
Kontakt: Tel. 01/295 80 85 Fax. 01/295 80 80
Robert Bosch d.o.o. Kneza Branimira 22 Mail: info_toplinskatehnika@hr.bosch.com

10040 Zagreb-Dubrava www.bosch-climate.com.hr
www.buderus.com.hr
GRIJANJE NA BIOMASU ISPLATIVO GRIJANJE
Svjetski je trend prelazak s klasinih goriva (loivo ulje, plin, ugljen) na obnovljive izvore energije. Obnovljivim izvo-
Stambena zgrada Trakoanska, Varadin, ugraena oprema: rima energije (OIE) smatraju se izvori energije koji su sauvani u prirodi i obnavljaju se u cijelosti ili djelomino:
kondenzacijski kombinirani ureaj Condens 3000 W, ZWB 24-3, Suneva energija biomasa (cijepano drvo, drveni peleti, drvena sjeka,), biogorivo, bioplin, energija vodoto-
54 kom
ka, vjetra, geotermalna energija, energija valova, energija plime i oseke, energija plina iz deponija ili postrojenja za
preradu otpadnih voda.
Poticanje koritenja OIE je strateki cilj Europske unije, jer je u skladu sa strategijom odrivog razvoja i omoguava
ostvarenje ciljeva Kyoto protokola u smislu smanjenja emisije staklenikih plinova (izmeu ostalih i CO2) i zatite
okolia. Iako veina upanija potie koritenje biomase, u Hrvatskoj kao cjelini poticaji za koritenje biomase, solar-
nih toplinskih kolektora i dizalica topline jo uvijek su samo u najavi.
Emisija ugljinog dioksida je ovisna o vrsti goriva
Drvo, drveni peleti i drvena sjeka spadaju u obnovljive izvore energije te su prema emisijama tetnih plinova
Stambena zgrada Ludbreka 5, Varadin, ugraena oprema: neutralno gorivo.
kondenzacijski kombinirani ureaj Buderus GB072 24 kW, 84
Zato biomasa kao energent?
Ekoloka prednost biomase, u odnosu na fosilna goriva, je njena obnovljivost i pristupanost. Optereenje atmosfe-
re s CO2 pri koritenju biomase kao goriva je gotovo zanemarivo.
Gospodarske prednosti biomase iz umarstva, drvne industrije i poljoprivrede su smanjenje uvoza fosilnih energe-
28 29
nata i sigurnost opskrbe energijom, to je jedan od stratekih problema svake zemlje. CentroPelet Z i ZS, jest u tome da nema potrebe za kompliciranim razvodom centralnog grijanja te jednostavna
Socijalne prednosti koritenja biomase mogunost su otvaranja veeg broja novih radnih mjesta, to pridonosi ra- montaa i koritenje pei, dok im je mana da griju samo prostor gdje su smjetene. Osim za stanove i kue, ovakve
zvoju ruralnog gospodarstva, a to je imperativ hrvatske gospodarske i socijalne politike. Cijena biomasebit e uvijek pei su idealan izbor za vikendice, gdje se ne isplati ulagati u sustav centralnog grijanja, a nee se odustati od kom-
manja nego cijena fosilnih goriva, a na sreu, Hrvatska je bogata umom. fora grijanja na obnovljive izvore energije. Ako se ne elite odrei ugoaja u prostoru kojeg rade pei na pelet, a ve
postoji sustav centralnog grijanja, postoje pei koje kombiniraju toplozrano i toplovodno grijanje, kao CentroPelet
ZV.
Cjepanice kao ogrjev
Drvena sjeka
Ogrjevno drvo (cjepanice) slui kao gorivo u kotlovima na kruta goriva. Dobiva se rezanjem i cijepanjem drvenih Drvena sjeka je usitnjen otpad iz drvne industrije/ume tj. sjeckani
trupaca na duinu od 35 cm za etane kotlove pa sve do vie od 1 metra za velike kotlove. Kao gorivo za loenje komadii drva prosjene veliine 3-5cm2 i vlage maksimalno 35%
preporuuje se koristiti nakon najmanje godine dana suenja na zraku, kako bi se vlaga u drvu spustila ispod 30%. (G30-G50, W35). Drvena sjeka se sprema u spremita sjeke iz kojih
se automatski dobavlja do kotla kao to je BIO-CK P Unit 25-100kW
Postoji vie vrsta kotlova koji mogu koristiti ogrjevno ili EKO-CKS Multi 160-580 kW i izgaranjem u plameniku/kotlu griju
drvo. U klasinim kotlovima na cjepanice, kao to su eta- vodu centralnog grijanja. Ovakvi su kotlovi idealno rjeenje za vee
ni kotlovi BIO-CET/PEK 17-29 kW ili kombinirani kotlovi centralne kotlovnice blokovskih naselja gdje se na jednom mjestu vri
EKO-CK P 14-110 kW / EKO-CKB P 20-50 kW, pravilan dovoz, skladitenje te koritenje (loenje) drvene sjeke.
rad osigurava ispravno dimenzioniran dimnjak, tj. njegov
podtlak. Kotlovi kao to je BioSolid 17-34 kW imaju kla-
sino izgaranje, ali potpomognuto ventilatorom i digital-
nom kotlovskom regulacijom ime se dobila vea isko-
ristivost kotla. Trenutno najefikasniji kotlovi na drvene
cjepanice su pirolitiki kotlovi. U pirolitikim kotlovima,
ULOGA DIMNJAKA U UTEDI ENERGIJE
kao to je Bio-Tec 25-45 kW, drvo izgara pomou pirolitikog procesa u dvodijelnom loitu u nekoliko faza, ime se Svi energenti koji proizvode toplinsku energiju sagorijevanjem zahtijevaju kvalitetne dimovode sustave. Dimovodni
dobiva najvea iskoristivost kotla, a najmanje pepela. Kako bi se osigurala visoka iskoristivost ovih kotlova, uz njih je sustavi najee dou na red za odravanje ili obnovu tek onda kad se pojave tetne posljedice.
obavezna ugradnja akumulacijskih spremnika odreene
veliine, ime se osigurava i velik komfor loenja krutim gorivom. Zato je vana ispravnost dimnjaka
Cijene energenata se iz sezone u sezonu poveavaju, to direktno utjee na kuni budet. Uvrijeeno je miljenje da
Drveni peleti komfor loenja biomasom se promjenom loita i eventualno prelaskom na jeftiniji energent smanjuju osnovni trokovi grijanja. No najee
nije poznata injenica da novo loite ne moe u potpunosti iskoristiti svoju ekonominost i efikasnost ako nije
Peleti se primarno proizvode iz drva, jednostavnim i relativno jeftinim postupkom preanja drvnog ostatka to za- kompatibilno s dimnjakom.
htijeva malo energije u samoj proizvodnji. To su preani cilindri koji nastaju preanjem piljevine i drvnog ostatka
pod visokim pritiskom. Njihova je osnovna prednost visok udio energije u malom obliku, standardiziranost te mali Dakle, bez obzira to je novo loite ekonominije u potronji goriva, ako dimnjak nije kvalitetno prilagoen novom
troak transporta odnosno skladitenja. Budui da se drveni peleti proizvode iz biomase, nakon izgaranja peleta u loitu (bojleru, troilu, op.a.), to jest, ako oteenja dimnjaka nisu sanirana, nemogue je ostvariti eljeni cilj utede
sustavu ostaje odreena koliina pepela (0,5-1,5%) kojeg je potrebno redovno istiti. U usporedbi cijena goriva, dr- energije i time smanjiti izdatke za trokove grijanja.
veni peleti bit e uvijek skuplji od cijepanog drva, ali su i do 50% jeftiniji od loivog ulja. Drveni peleti se koriste u
kotlovima namijenjenim za loenje drvenim peletima. Automatizirani kotlovi kao to su PelTec i PelTec Lambda 12- Dimnjak mora promjerom, visinom i kvalitetom materijala biti prilagoen svakom troilu, kako temperatura koju
48 kW imaju digitalnu regulaciju koja vodi modulaciju kotla (30-100%) te automatsko ienje reetke plamenika i koristimo za zagrijavanje stambenog prostora ne bi bila preusmjerena na dimovodni kanal i samim time nepovratno
dimovodnih prolaza. Kombinirani kotlovi EKO-CK P + Cm Pelet-set 14-90 kW mogu biti loeni drvenim peletom, a izgubljena.
prema potrebi i krutim gorivom (skidanjem pelet plamenika), dok se kotlovi na pelete veih snaga, kao to su EKO-
CKS P Unit 91-560 kW mogu koristiti u veim kotlovnicama, za grijanje cijelih blokova. Grijanje peletima automatski
je proces u kojem peleti izgaraju u plameniku voenom digitalnom kotlovskom regulacijom. U osnovnu opremu
ovakvih sustava grijanja spada kotao, pelet plamenik, digitalna kotlovska regulacija, transporter te spremnik peleta,
koji je ovisno o snazi kotla i vanjskim vremenskim uvjetima potrebno puniti, a kao dodatna oprema moe se naruiti
i automatsko dopunjavanje peleta iz nekog veeg spremnika ili silosa. Time se osigurava komforni rad pelet sustava
koji se pribliava komforu uljnog ili plinskog grijanja. Prednost toplozranog grijanja preko sobnih pelet pei, poput
30 31
zbog toga dolazi do stvaranja kondenzata. Sanaciju takvih dimnjaka nepoeljno je odgaati, budui da su stanari di-
ZATO OBAVITI REKONSTRUKCIJU ILI SANACIJU POSTOJEEG rektno izloeni trovanju tetnim izlaznim dimnim plinovima, koji u najgorem sluaju mogu uzrokovati bolest ili smrt.
DIMNJAKA
Neugodan miris u stanu

smanjeni trokovi grijanja Zbog puknua u stjenkama dimni plinovi, umjesto u atmosferu, prodiru u prostor u kojem je dimnjak smjeten. To su
poveana sigurnost korisnika (zrako-dimovodni sustav omoguava rad svakog loita neovisno o zraku u pros- najee dijelovi stana u kojem stanari najvie borave (dnevne sobe, spavae sobe), a pukotine u veini sluajeva
toriji ugradnje) nisu vidljive jer su prekrivene raznim oblogama, poput tapeta ili drvenih obloga, koje ne mogu sprijeiti ulazak ne-
ekonomska isplativost (zajedniki zrako-dimovodni sustav koji se moe koristiti za prikljuak veeg broja loita, ugodnih mirisa, a i tetnih izlaznih dimnih plinova. tetni izlazni dimni plinovi uzrokuju bolest ili u najgorem sluaju
broj loita odreuje projektant, a moe ih biti i do 10 kom) smrt stanara.
sanacija je brzo i jednostavno rjeenje
Neugodan, kiselkast miris koji se pojavljuje u stambenom prostoru mora vam biti upozorenje da pozovete ovlate-
iskoristivost postojeih kanala
nog dimnjaara i hitno pokrenete sanaciju neispravnog dimnjaka.
energetski povoljno, primjena kondenzacije
ekoloki povoljno, primjena kondenzacije
certificirani sustav u skladu sa zahtjevima EU Dimnjak stariji od deset godina
bogato iskustvo u primjeni Kao i veina ostalih dijelova kue ili stana, dimnjak je nakon dugotrajnog koritenja potrebno obnoviti, jer postoji ve-
lika vjerojatnost da nema vie karakteristike poput nepropusnosti, vatrootpornosti, te otpornosti na vlagu i agresivni
usklaenost sa zakonom i vaeim propisima
kondenzat, a to je potrebno da se zadovolji potpuna funkcionalnost dimnjaka.
Za sanaciju dimnjaka preporuujemo visokokvalitetne sisteme koji posjeduju svu potrebnu, zakonom predvienu
Promjena loita (bojler) dokumentaciju izdanu od strane ovlatenih institucija, te Izjave o sukladnosti proizvoda.
Prema saznanjima od ovlatenih dimnjaara i instalatera grijanja, preko 50 % loita u RH potrebno je promijeniti Kako smo ranije napomenuli, vea energetska uinkovitost postie se zamjenom starih loita i dimovoda novim
zbog dotrajalosti te nekvalitetne i neracionalne potronje goriva. Plinofikacijom cijelog jadranskog dijela RH potre- modernim, ali ne smijemo zaboraviti da se energetska uinkovitost nekog sustava grijanja odrava na visokoj razini
ba za promjenom troila postala je jo intenzivnija. i redovnim odravanjem od strane ovlatenih osoba (serviseri, dimnjaari).
Prilikom promjene troila potrebno je prema zakonu zatraiti suglasnost od ovlatenog podrunog dimnjaara o
ispravnosti postojeeg dimnjaka, odnosno prilagodbi postojeeg s novim troilom.
U veini sluajeva stari dimnjak nije ispravan za prikljuenje novog troila. Karakteristike novih troila su visoka
uinkovitost, nie temperature izlaznih dimnih plinova te vei stupanj kondenzacije, to zahtijeva promjene profila i TEMELJNI ZAKONI I PROPISI KOJI REGULIRAJU OBAVLJANJE
materijala postojeeg dimnjaka, kako bi on mogao kvalitetno djelovati. DIMNJAARSKIH POSLOVA
Vremena se mijenjaju pa plin postaje jedan od najskupljih energenata pa sve vei broj korisnika u prijelaznom raz-
doblju (proljee, jesen) ili ak i tijekom zime koristi drvo kao energent. Grijanje na drva predstavlja najstariji oblik esto se postavlja pitanje obaveze odravanja dimnjaka. Odgovor se nalazi u injenici da je zabiljeen veliki broj
grijanja, no loita na drva su takoer kroz godine tehnoloki usavrena s ciljem vee uinkovitosti grijanja, pa tako- sluajeva s tekim posljedicama zbog neispravnih dimnjaka. Poari i tragini dogaaji u kojima su stradale osobe
er dolazi do stvaranja vee koliine kondenzata, ali ne i smanjenja koliine dimnih plinova. Stoga je izuzetno vana upozoravaju sve korisnike dimnjaka da redovito odravaju dimnjake. Za one koji nisu dovoljno savjesni, zakonoda-
kvalitetna prilagodba dimnjaka. vac je propisao obveze s naglaenom odgovornou za njihovo neizvravanje.
1. Dimnjaarski poslovi su jedna od komunalnih djelatnosti i obavljaju se prema ZAKONU O KOMUNALNOM GOS-
Schiedel u svom proizvodnom programu za sanacije nudi rjeenja za sve vrste troila, bez obzira na vrstu PODARSTVU s ciljem pruanja usluge od interesa za fizike i pravne osobe.
goriva. Pod obavljanjem dimnjaarskih poslova razumijeva se obveza ienja i kontrole dimovodnih objekata i urea-
ja zaloenje.
Oteenja na dimnjaku 2. U svrhu zatite ivota ljudi i imovine od poara donesen je ZAKON O ZATITI OD POARA koji vlasnike ili kori-
Prvi znak neispravnog dimnjaka je pojava mrlja ili pukotina ute ili smee boje. Najee se to dogaa kad se plinsko snike dimnjaka i loita obvezuje da ih odravaju u ispravnom stanju, o emu moraju posjedovati dokumenta-
troilo (bojler) prikljui na stari dimnjak od opeke nova troila imaju nisku temperaturu izlaznih dimnih plinova, te ciju.
32 33
3. TEHNIKIM PROPISOM ZA DIMNJAKE U GRAEVINAMA, u okviru ispunjavanja bitnih zahtjeva za graevinu, pro- sve zgrade s vie od 70 stanova moraju obaviti ugradnju do kraja 2015. godine, a
pisuju se tehnika svojstva za dimnjake, zahtjevi za projektiranje, izvoenje, uporabljivost, odravanje dimnjaka svi ostali s dva stana i vie do 01.01.2017. godine
i drugi zahtjevi za dimnjake, te tehnika svojstva i drugi zahtjevi za graevne proizvode namijenjene ugradnji u
dimnjake. Vlada RH odredila je kaznu od 10.000 - 50.000 kn po stanu za svakoga tko ne ugradi razdjelnik topline!
NAPOMENA:
TEHNIKI PROPIS ODRAVANJA DIMNJAKA ODREUJE: Razdjelnici za raspodjelu potronje toplinske energije ne tede energiju nego su samo sredstvo za kontroliranu po-
tronju i pravednu raspodjelu potronje unutar suvlasnike zajednice!
da se redoviti pregledi u svrhu odravanja dimnjaka provode sukladno zahtjevima iz projekta graevine, ali naj-
manje jedanput godinje. Pregled dimnjaka treba se obaviti i prije prve upotrebe ureaja za loenje, odnosno Jasmina Mimica, mag.oecc.
prije ponovne upotrebe ako dimnjak nije bio u upotrebi dulje od godinu dana. Prilikom svih pregleda, dimnjak
se obavezno isti primjereno vrsti dimnjaka.
da se izvanredni pregled dimnjaka provodi prije svake promjene ureaja za loenje ili promjene goriva, nakon
OSNOVNE SMJERNICE ZA UGRADNJU RAZDJELNIKA
svakog izvanrednog dogaaja koji moe utjecati na tehnika svojstva dimnjaka ili izaziva sumnju u uporabljivost
dimnjaka, te po nalogu inspekcije. TROKOVA CENTRALNOG GRIJANJA
Schiedel u svojim sustavima u novogradnji i pri sanacijama starih dimnjaka koristi jedinstvene materijale od tehni- 1. Za voenje i nadzor projekta izabrati tim suvlasnika s dovoljno strunosti za taj zadatak, u koje ostali suvlasnici
ke keramike i nehrajueg elika. S obzirom na njihovu univerzalnost primjene za sve vrste goriva i loita, ti mate- zgrade imaju povjerenja.
rijali istovremeno omoguuju prikljuivanje kondenzacijskih loita, ali i loita s visokim izlaznim temperaturama; 2. Za ugradnju i odravanje sustava odabrati izvoaa koji je primarno okrenut korisnicima i njihovim interesima te
oni su kiselootporni, mogu raditi u podtlanim te predtlanim uvjetima i ono to je najvanije, vatrootporni su u koji sagledava sustav u cjelini i nudi cjelovito rjeenje te posjeduje opremu dokazive kvalitete i potpunu suklad-
objektu, to je jedan od osnovnih zahtjeva Standarda HRN DIN 18160 - Projektiranje i izvoenje dimnjaka, u sluaju nost zakonskim HRN EN i EC normama te novim odnosima DISTRIBUTER KUPAC KRAJNJI KUPAC.
nastanka poara na zgradi.
3. Uz suradnju izvoaa utvrditi jasne i mjerljive ciljeve projekta, obostranu odgovornost i uvjete realizacije.
4. Ovladati funkcioniranjem sustava centralnog grijanja i mjerenjem potronje toplinske energije.
elimir Dolak dipl. ing i Zvonimir Brkovi, ing.
5. Ovladati sustavom obrauna i raspodjele potronje. Ovo ukljuuje i upoznavanje sa zakonskom regulativom u
RAZDJELNICI domeni proizvodnje, distribucije i potronje toplinske energije.
6. Sustavi mjerenja i obrauna moraju biti potpuno transparentni. Usvojena pravila, kao i rezultati mjesene ras-
podjele utroene energije moraju svim suvlasnicima zgrade biti lako dostupni, kao i kontrola pregrijavanja te
Ugradnja razdjelnika za raspodjelu potronje toplinske energije u poetkuje bila samo jedna od mogunosti, ali ne
upravljanje gubicima.
obaveza. U poetnom periodu bilo je raznih problema koji su ometali pozitivne uinke. Na primjer, neprilagoena
7. Utvrditi i rijeiti toke gubitka energije (posebno u zajednikim prostorima zgrade), a mjerenjem i obraunom
infrastruktura, nepoznavanje okolnosti i druge potekoe rezultirale su vrlo visokim raunima u pojedinim sluaje-
obuhvatiti sve grijae elemente u stanu ili poslovnom prostoru (ukljuujui i cijevi); u suprotnom te elemente
vima.
iskljuiti iz sustava ili izolirati.
Zato se uvodi obaveza ugradnje razdjelnika? 8. Ugradnja Termostatskih ventila je osnovni uvjet za TEDNJU. Najbolje je termostatske ventile ugraditi svima, iz
sredstava priuve jer se to odnosi na tehniko poboljanje sustava grijanja zgrade. Odaberite samo provjerene
Hrvatska je preuzela europsku Direktivu 27/2012 iz lipnja 2012., kojom se propisuje obaveza ugradnje razdjelnika u termostatske ventile na instalacijama za velike zgrade.
svim zemljama Europske Unije. Razlog uvoenja ove obaveze je dokazana uinkovitost sustava individualne regu-
lacije i obrauna grijanja na smanjenje potronje toplinske energije, u prosjeku za 25-30%. EU je, dakle, prepoznala POSEBNE NAPOMENE
razdjelnike kao relativno jeftino i iroko primjenjivo sredstvo za postizanje energetske uinkovitosti u zgradarstvu, Prije ugradnje razdjelnika, nuna je prilagodba infrastrukture novom reimu cirkulacije tople vode kroz s ustav.
na koje otpada ak 40% ukupne potronje energije.
Balansiranje sustava centralnog grijanja u zgradi
Rokovi za ugradnju razdjelnika topline Uz ugradnju sustava razdjelnika i termostatskih ventila, esto se spominje potreba ugradnje balansirajuih ventila
s delta-p regulacijom i zamjena pumpe u podstanici. Ako u zgradi ve postoji problem s neravnomjernim dotokom
Vlada Republike Hrvatske na sjednici 17.05.2013. god. prema direktivi EU br. 2012/27/EU odredila je rokove za ugrad- topline po etaama, to je svakako znak da e balansiranje biti nuno za ispravak i ekonomian rad sustava grijanja.
nju razdjelnika topline.
34 35
IZBOR SUSTAVA POZITIVNA PRAKSA

Da bi se krajnji korisnici upoznali sa sustavima za raspodjelu potronje toplinske energije, u ovoj smo brouri pred-
stavili one koji su trenutno na tritu. INVESTICIJA KOJA SE ISPLATI
U najveem broju zgrada opskrba toplinskom energijom vri se kroz instalacije koje su postavljene tako da vertikalni
provodnici topline do grijaih tijela (radijatora) prolaze kroz stanove.
Prilikom prilagodbe sustava od podstanice do troila, na-
jprije se rjeava pitanje pumpe koja je prilagodljiva no-
Praksa je pokazala da se pravednija raspodjela i znaajnije utede toplinske energije postiu u zgradama gdje su
vom reimu rada. Nadalje, potrebno je pregledati cjelok-
upnu instalaciju i izvriti kontrolu svih troila (radijatora). vertikalne cijevi-provodnici toplinske energije smjetene izvan stanova. Ovo su u praksi najbolje osjetili stanovnici
Kontrola prikljuenih radijatora je esto bitna jer su se u Karlovca koji su u svojim zgradama izvrili preinake na instalacijama i postavili vertikalne cijevi izvan stanova. To im
mnogim stanovima vrile razne preinake. je omoguilo da s jednog mjernog mjesta mogu kontrolirati ukupnu potronju. Osim toga, sami odreuju koliinu
Pumpa e mijenjati broj okretaja ovisno o otvorenosti ter- toplinske energije koja im je potrebna. Kad su odsutni iz stana, jednostavno zatvore ventil i nemaju nikakve potro-
mostatskih ventila i smanjiti potronju kada je to potreb- nje.
no. S obzirom na manje tlakove smanjit e se ili sasvim
nestati i umovi u instalaciji.
Prema raunima, koji su najbolji pokazatelji, vidljivo je da se na taj nain moe utedjeti i do 40%.
Grad Karlovac je za sada jedinstven primjer i po tome to su graani dobili

i financijsku podrku iz prorauna grada za pokrivanje ovog investicijskog
zahvata. Izmjetanje vertikala iz stanova je izvedeno prema projektu, od
strane strunih osoba. Nakon izvrenih promjena, bitno su smanjeni tro-
kovi energije u stanovima. Rauni su smanjeni od 10 % do 40%. Ovi re-
zultati su posljedica racionalnog raspolaganja energijom jer graani mogu
izravno regulirati potronju. Iako se radi o znaajnim investicijama, ocjena
korisnika je da e se one isplatiti u razdoblju od 5 do 6 godina.
Vertikalne cijevi su esto postavljene u neposrednoj blizini prozora i esto

su predmet spornih situacija. Uglavnom isijavaju znaajne koliine energije
pa su neki korisnici u potpunosti iskljuili grijaa tijela i zahvaljujui nereg-
uliranim odnosima oslobodili se obveza plaanja grijanja povrine stana u
kojima se nalaze!
Milan Joki i Alen Kristovi
POTENCIJALI STAMBENIH ZGRADA

PRIUVA
Prema Zakonu o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, zajednika priuva namjenski je vezana zajednika imovina
GRUNDFOS d.o.o. svih suvlasnika neke nekretnine, a slui za pokrivanje trokova odravanja i poboljavanja nekretnine te za otplai-
Buzinski prilaz 38, Buzin
http://hr.grundfos.com/ vanje zajma za pokrivanje tih trokova.
HR-10010 Zagreb, Hrvatska
(+385) + 385 1 6595 400 Drugim rijeima, priuva stambene zgrade je novani fond suvlasnika zgrade iz kojeg se plaa zakonski obvezno,
nuno i drugo odravanje zgrade te poboljice na zgradama. Iz priuve se podmiruju svi obvezni trokovi zgrade te
36 37
HRVATSKA UDRUGA STANARA I SUVLASNIKA ZGRADA
redovno i izvanredno odravanje zajednikih dijelova i ureaja. Suvlasnici mogu odluiti da se plaaju i drugi troko- u stambenim zgradama.
vi koji su vezani uz odravanje zajednikih dijelova i ureaja zgrade. Uplata u priuvu je zakonska obveza suvlasnika. Zato se suvlasnici teko ukljuuju u donoenje odluka o uzimaju kredita banaka?
Visina priuve ne ovisi o upravitelju, ve o godinjim trokovima koji se podmiruju iz fonda priuve. Odluku o visini U zgradama ive ljudi razliitog socijalnog statusa. Za neke je upitno i osnovno osiguranje sredstava za svakodnevni
priuve po jednom etvornom metru neto povrine stana donosi veina suvlasnika i takva odluka je obvezujua za ivot i svaki vei izdatak im oteava situaciju. Meutim, u znaajnoj veini su oni koji mogu podnijeti i dodatno op-
sve suvlasnike. Bitno je naglasiti da se veina glasova rauna po neto povrini stanova (posebnih dijelova nekret- tereenje koje je ipak zanemarivo u odnosu na ostale trokove.
nine), a ne po broju suvlasnika. Naplatu priuve organizira i prikuplja upravitelj na raun zgrada, te je rasporeuje
prema potrebi sukladno zakonskim odredbama te odluci suvlasnika. Svaki vlasnik posebnoga dijela plaa priuvu Velik broj graana ima osobne kredite na koje odlazi znaajan dio njihovog kunog budeta. No kreditno zaduiva-
mjeseno. Jedan od moguih modela odreivanja visine iznosa priuve, podrazumijeva donoenje Godinjeg pro- nje stambenih zgrada uvelike se razlikuje od osobnog zaduivanja. U gotovo svim situacijama, radi se o skupnom
grama odravanja. zaduivanju. Kad je rije o veim zgradama, osobni udio zaduenja po pojedinom suvlasniku je manji. Zapravo, svaki
je s uvlasnik zaduen sukladno udjelu u vlasnitvu zgrade.
Bitno je naglasiti da se radi o sigurnom priljevu sredstava jer se radi o zakonskoj obvezi suvlasnika a ujedno i zakon-
skoj obvezi upravitelja na pokretanje postupaka za prisilnu naplatu. Upravo ta zakonska obveza je vrsta garancija Kako prepoznati potencijale stambenih zgrada
da su gotovo sve zgrade solventne i kreditno sposobne. Stvaranjem fonda priuve u svaki suvlasnik sudjeluje proporcionalno udjelu u vlasnitvu. Isto tako se mogu proma-
trati i obveze.
Prilikom planiranja visine priuve, najprije se uzmu pokazatelji o redovitim godinjim trokovima:
PROCJENA MJESENIH TROKOVA REDOVITOG ODRAVANJA VIESTAMBENIH GRAEVINA (aproksimativni trokovi) Kako biste bolje razumjeli o emu se radi, naveli smo sljedee primjere:
Vrsta trokova Zgrade s osnovnom infrastrukturom Zgrade s dizalima kotlovnicom/podstanicom
Primjer zaduenja po suvlasniku temeljem udjela u vlasnitvu
Naknada upravitelju Od 0,30 do 0,35 Kn/m2 Od 0,30 do 035 Kn/m2
Premija obaveznog osiguranja 0,80 Kn/m2 1,30 Kn/m2 Povrina zgrade: 3716 m/2
Naknada ovlatenoj osobi Od 0,25 do 0,55 Kn/m2 Od 0,25 do 0,60 Kn/m2 Odobrena vrijednost kredita: 860.000,00 Kn
Redovni mjeseni servis dizala 200,00 Rok otplate kredita 10 godina
Red.mj.servis centralnog grijanja Od 70,00 do 600,00

Broj suvlasnikih jedinica: 72
Visina priuve: 5 Kn/m2
Godinji pregled dimnjaka 220,00 (po dimnjaku) 220,00 (po dimnjaku)
(Prikazani su podaci samo ogledni primjer i ne odnose se na sve zgrade.)
Primjeri udjela pojedinaca u obvezama prema povrini stana:
Godinjim planom predvia se visina priuve radi obavljanja ostalih poslova redovitog odravanja.
Povrina Udio u ukupnoj povrini Vlasnika obveza Mjesena rata
Milan Joki, Dolores Zadkovi Cuculi, Mario Novoselovi, Zlatko Vlai
20 m/2 0,54 % 4.628,36 kn 38,5 kn
60 m/2 1,61 % 13.972,64 116,43 kn
FINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA 87 m/2 2,36 % 20.323,12 169,35 KN
Veliki broj stambenih zgrada zahtijeva kapitalna ulaganja. Rekonstrukcije fasada, krovova, dizala, infrastrukture Ili drugi primjer manje zgrade:
postaju nunost. to zbog dotrajalosti, to zbog nemara pri odravanju, posebice u posljednjih dvadesetak godina, Povrina zgrade: 1 111,67 m/2
trokovi su svakim danom sve vei. Odobrena vrijednost kredita: 85.000,00 Kn na rok od 10 godina
Broj suvlasnikih jedinica: 16
injenica je da su stambene zgrade uglavnom solventne. Suvlasnici veinom izvravaju obveze plaanja priuve.
Meutim, sredstva priuve se svakodnevno tope pri otklanjanju posljedica. Sitni popravci, a veliki izdatci. Jo kad POVRINA U M/2 ZADUENJE MJESENA RATA/KN
se napomene da sitne popravke malo tko nadzire i provjerava, jasno je da odljev sredstava rezultira injenicom da 38,30 2.928,48 24,40
su na raunima zgrada uglavnom manja financijska sredstva. 50,69 3.875,84 32,29
76,92 5.881,42 49,01
Kreditna sposobnost esto ne ovisi o tome koliko sredstava priuve ima na raunu zgrade. Bitno je da se priuva re-
dovito uplauje i da su je s uvlasnici spremni podii do razine kreditne sposobnosti. Krediti su jedini nain osiguranja
Koliko je opravdano ulaganje u energetsku obnovu zgrada moe se vidjeti iz bilance koju je izradio Energetski insti-
sredstava kojima se dugorono rjeavaju problemi, unaprjeuju vrijednosti graevina i poboljavaju uvjeti ivljenja
tut Hrvoje Poar:
39
ENERGETSKA OBNOVA stambenih zgrada i drugih graevina za stanovanje
Bilanca toplinskih gubitaka zgrade
Bilanca toplinske energije za zgradu opisuje odnos energije dovedene u zgradu radom termotehnikih sustava i
dobitaka od Sunevog zraenja i unutarnjih dobitaka te gubitaka toplinske energije kroz elemente vanjske ovojnice.
Udjeli toplinskih gubitaka imaju specifine vrijednosti za prosjenu obiteljsku kuu:
Kroz prozore - transmisijski toplinski gubici i toplinski gubici provjetravanjem s udjelom do 50%
Kroz vanjske zidove transmisijski toplinski gubici s udjelom do 20%
Kroz krov - transmisijski toplinski gubici s udjelom do 20% BKS Bank d.d. Rijeka od samog donoenja Zakona o vlasnitvu iz 1997.godine, tada pod imenom Kvarner banka ak-
Kroz pod - transmisijski toplinski gubici s udjelom do 5% tivno se ukljuila u financiranje i praenje potreba stambenih zgrada i stanara, kako u gradu Rijeci, tako i u okolici te
danas u svom portfelju ima oko 2000 otvorenih rauna stambenih zgrada, to ini vie od 50% ukupnog stambenog
Gubici u sustavu grijanja s udjelom do 12%
fonda u naoj regiji.

Mogu se ostvariti i specifini udjeli dobitaka toplinske energije: Banka je zahvaljujui dugogodinjoj suradnji s upraviteljima i predstavnicima zgrada uvijek ulagala znatne napore
kroz prozore od Sunevog zraenja s udjelom do 12 % u cilju poboljanja svoje usluge i praenja sve veih i kompleksnijih potreba stanara. Danas Banka nudi komplet-
unutarnji dobici od rada ureaja i topline uslijed boravka ljudi s udjelom do 6%. nu uslugu svojim klijentima, to ukljuuje otvaranje i odravanje rauna sredstava zajednike priuve, obradu jed-
nokratnih i trajnih naloga za plaanje, obraun kamata, formiranje izvadaka itd.
Poboljanjem toplinskih karakteristika konstrukcija vanjske ovojnice i poveanjem uinkovitosti termotehnikih su-
stava utjee se na smanjenje toplinskih gubitaka proporcionalno njihovom udjelu u ukupnim gubicima. Osim same usluge prikupljanja i voenja uplata svih stanara putem iro rauna otvorenih kod BKS Bank d.d. Banka se
aktivno ukljuila u financiranje projekata unapreenja kvalitete ivljenja i sigurnosti stanara u zgradama s ureenim
Cilj nam je da se ova negativna bilanca pretvori u pozitivnu! oblikom upravljanja.
injenica je da gotovo nijedna zgrada bez kreditnog zaduivanja ne moe ispuniti obveze iz programa energetske
obveze zgrada. U periodu od 1997.godine do danas Banka je odobrila vie od 400 kredita kojim su se financirali radovi poput po-
pravaka krovova, fasada, dotrajalih instalacija, liftova, zamjenu dotrajalih otvora i sl., ime se znaajno poveala vri-
Prilikom kreditnog zaduivanja zgrade, kljunu ulogu ima upravitelj koji e pronai banku s najpovoljnijim progra- jednost nekretnina, uteda potronje energije za grijanje/hlaenje, ali i kvaliteta ivljenja sigurnost svih stanara i
mom kreditiranja stambenih zgrada. susjeda okolnih zgrada.

INJENICE Banka svojim klijentima odobrava dugorone kredite s razdobljem otplate do 10 godina. Stanari se ne moraju bo-
Zahvaljujui solventnosti stambenih zgrada i sigurnosti banaka, do danas nije zabiljeen nijedan sluaj jati mogue promjene teaja strane valute jer su krediti odobreni u kunama, bez valutne klauzule, uz najpovoljniju
neispunjavanja kreditnih obveza od strane stambenih zgrada! kamatnu stopu na tritu.
Ovdje predstavljamo tri banke koje imaju znaajan udio u kreditiranju stambenih zgrada.
Banke ije programe predstavljamo odazvale su se na na Opi poziv bankama na suradnju na ovom projektu. Kako bismo izali klijentima ususret, nastojali smo maksimalno pojednostavniti proceduru odobravanja kredita, ali
uz maksimalnu sigurnost ne samo Banke ve i svakog stanara pojedinano. Naime kod strukturiranja otplatnog
plana svakog kredita Banka uzima u obzir mogunosti otplate svakog pojedinog stanara. Zahvaljujui visokim stan-
dardima procjene kreditnog potencijala i potreba za zaduivanje, ali i zahvaljujui kvalitetnom voenju realiziranih
projekata 100% odobrenih kredita vratio se bez ikakvih potekoa to kod odabira banke-kreditora svim stanarima
daje dodatno povjerenje i sigurnost to je najee razlog odabira BKS Bank d.d. Stanari znaju da e BKS Bank d.d.
svojom aktivnom ulogom u financiranju stambenih zgrada napraviti sve da zatiti i svakog stanara pojedinano.
Molimo Vas da nas za sva pitanja kontaktirate na broj telefona 051 353 562
40

Energetska Obnova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Energetska Obnova

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Energetska Obnova

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Energetska obnova

Projekt Hrvatske udruge stanara i suvlasnika zgrada

PROJEKT KOORDINACIJE UDRUGA SADRAJ

Aktivni instalacijski energetski uinkoviti sustavi

Energetska obnova Faktor 10

KAKO DO CILJA Udruga gradova u Republici Hrvatskoj nacionalna je i nestranaka

KORACI U PROVEDBI ENERGETSKE OBNOVE

CERTIFICIRANJE 10. sustav opskrbe vodom

Energetski certifikat je dokument koji predouje energetska svojstva zgrade.

Energetsko certificiranje regulirano je Pravilnikom o energetskim pregledima graevina i energetskom certificiranju

Energetski pregled graevine sadri:

Vaan je cjelovit fasadni sustav Toplinski sustavi izvode se u nekoliko faza:

Slika 2. Runo nanoenje morta za lijepljenje

Slika 1 Prikaz povezanog toplinsko-fasadnog sustava

Prema Tehnikom propisu o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zatiti u

3. Drugi sloj polimer-cementnog morta nanosi se u debljini 1,52 mm unutar 24 sata.

ivot bez fasade HUPFAS

nam je nezamisliv hrvatska udruga

GRADI TEDI VRIJEDI

KAKO GRADITI KROVOVE NA ENERGETSKI UINKOVIT NAIN?

Prilikom investicije u prozore i vrata, bitno je da se

LOW-E stakla ili niskoemisijska stakla su stakla koja na sebi imaju

Marijan Brlei, dipl. oec.

KAKO JO SMANJITI POTRONJU ENERGIJE? TOPLINSKA ENERGIJA

Vrlo je znaajno voditi rauna i o: Kako smanjiti potronju toplinske energije?

Kako smanjiti potronju elektrine energije?

Bosch toplinska tehnika za Vas je osigurala:

tim projektnih strunjaka

Kontakt: Tel. 01/295 80 85 Fax. 01/295 80 80

Robert Bosch d.o.o. Kneza Branimira 22 Mail: info_toplinskatehnika@hr.bosch.com

GRIJANJE NA BIOMASU ISPLATIVO GRIJANJE

Emisija ugljinog dioksida je ovisna o vrsti goriva

Zato biomasa kao energent?

Neugodan miris u stanu

IZBOR SUSTAVA POZITIVNA PRAKSA

Grad Karlovac je za sada jedinstven primjer i po tome to su graani dobili

Vertikalne cijevi su esto postavljene u neposrednoj blizini prozora i esto

Milan Joki i Alen Kristovi

POTENCIJALI STAMBENIH ZGRADA

Red.mj.servis centralnog grijanja Od 70,00 do 600,00

FINANCIRANJE ENERGETSKE OBNOVE ZGRADA 87 m/2 2,36 % 20.323,12 169,35 KN

Bilanca toplinskih gubitaka zgrade

You might also like