Danijela Trkan

Filozofski fakultet Ljubljana

Pregledni rad
UDK 371.3
Primljeno: 27. sijenja 2006.

Motivacijske tehnike u nastavi

Saetak
Autorica govori o motivacijskim tehnikama, koje su u nastavi prisutne u svim stadiji-
ma nastavnog procesa, a posebno su vane na poetku nastavnog sata kada nastavnici
pokuavaju privui uenikovu pozornost na novo nastavno gradivo. Motivacijske tehnike
mogu se konkretno odnositi na nastavno gradivo (nastavne motivacijske tehnike) ili su
pak samo motivacijske tehnike koje pokuavaju odrati pozornost uenika. Posebne
motivacijske tehnike namijenjene su oputanju i kraem odmoru uenika. Razne nastav-
ne i motivacijske tehnike te metode u nastavi utjeu na emocionalni angaman uenika,
na njihovo zanimanje i elje te stvaraju pozitivno nastavno okruje.

Kljune rijei: motivacijske i nastavne tehnike, motivacijske nastavne metode,

tehnike oputanja, autentini zadaci, motivacija

Uvod

Motiviranje uenika za nastavu obuhvaa sve to (izvana ili iznutra) potie na ue-
nje, usmjerava ga, odreuje mu intenzitet, trajanje i kakvou.
Nastavnici bi morali na svakom satu odravati pozornost, poveavati vanost
predmeta te graditi pouzdanje u sposobnosti i poticati zadovoljstvo uenika. Morali
bi redovito koristiti nastavne i motivacijske tehnike kojima poveavaju zainteresira-
nost i zanimanje za predmet, odnosno nastavni sadraj i kolski rad.

Motivacijske tehnike

Motivacijske se tehnike mogu konkretno odnositi na nastavno gradivo (nastavne

motivacijske tehnike) ili pak samo pokuavaju odrati pozornost uenika (motiva-
cijske tehnike).
 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS, str. 184.
 Ibid, str. 201
 Motivacijske tehnike prikazane su u: Trkan, D. (2005): Motivacija in motivacijske tehnike pri pouku
zgodovine: prispevek k Didaktiki zgodovine. U: asopis za zgodovino in narodopisje, g. 41. Br. 1/2, str.
174-178.

19
 Povijest u nastavi

Motivacija u nastavi sastavni je dio uvoenja, odnosno uvodnoga dijela nastav-

nog sata, no uz nju je potrebna i motivacija po stupnjevima, odnosno meu-motiva-
cija pri obraivanju nastavnog gradiva. Motivacijske tehnike tako mogu biti prisutne
u svim stadijima nastavnog sata, a posebno pri ponavljanju nastavnog gradiva te
takoer prije provjere znanja i ocjenjivanja.
U nastavi se mogu koristiti sljedee nastavne motivacijske tehnike: ispunjaljke,
krialjke, mree, skrivalice, asocijacije, kvizovi i mentalne mape. Kvizovi mogu biti
jako razliiti. Mogu se natjecati svi uenici, skupine ili odreeni uenici. Kvizovi
mogu biti oblikovani i kao aktualni televizijski kvizovi. Uz njih se esto koriste i
zagonetke, rebusi, igre vjeala, kratki zvuni zapisi, kratki video zapisi, karikature,
skice, mimika, pantomima, odjea, predmeti, modeli, lopte, lutke, kola, razliite
igre (drijeb, lov na blago, i sl.), crtanje, kratke smijene priice, anegdote, citati,
metafore itd. U kolama se pak najee koriste motivacijske tehnike zapisivanja
zamisli ili brainwriting, te oluje ideja ili brainstorming.
Svrha motivacijskih tehnika u nastavi je to bre i uinkovitije uenje novih rijei,
godina, imena i dogaaja. Te se motivacijske tehnike odnose na nastavni sadraj i
motiviraju uenike za uenje novog nastavnog sadraja. Nastavnici mogu poveati
ili smanjiti zahtjevnost nastavnog sadraja uz pomo nastavnih motivacijskih tehni-
ka (veim brojem novih pojmova i izraza i slino), a mogu ih koristiti za bilo koji
nastavni sadraj u nastavi.
Posebne su motivacijske tehnike pak namijenjene oputanju i kraem odmoru
uenika. Te tehnike su prije svega oputanje uz glazbu (s vjebama disanja), uz
kretanje (npr. dizanje ruku, ustajanje, mijenjanje rasporeda sjedenja i sl.) ili posebne
tehnike meditacije, odnosno oputanja (s naglaskom na snazi rijei). Motivacijske
tehnike oputanja mogu se koristiti na poetku nastavnog sata ili prije izvravanja
zahtjevnih zadataka.
Glazba moe pomoi u stvaranju posebnog raspoloenja uenika. Najee
se koristi kao zvuna pozadina prije poetka nastavnog sata i za vrijeme odmora.
Moe se koristiti i kao pomo ili dodatak vjebama oputanja, posebno na poetku
nastavnog sata ili prije ocjenjivanja. Glazba se moe koristiti i kao pozadina prilikom
 Vie o apstraktnim uzorcima u: Znanje velja (1996): Zbornik prispevkov o miselnih vzorcih, uenju in
znanju v prihodnje. Ljubljana: Artur, str. 59-63: Zgodovina. Vie o tehnikama u: Toman, M., eko, M.
(2002): Ustvarjalne igre. U: Uitelj govornik in moderator pouka. Kako do kakovostnejega pouevanja,
Ljubljana: Zavod RS za olstvo, str. 96-113.
 Zvune snimke: glazba razliitih drava, govori i razgovori ili narodne pjesme, npr. Slovenske ljudske
pesmi, I. Junake, zgodovinske, bajeslovne in pravljine pripovedne pesmi. (1996): Ljubljana: ZRC
SAZU.
 Smeh stoletij: zbirka najboljih znanih anekdot. (1987): Ljubljana: Mladinska knjiga. Smeh stoletij 2:
1433 anekdot znanih osebnosti, (1998), Ljubljana: Co Libri. Vovko, A. (1996): Nasmejana zgodovina,
Ljubljana: MK.
 Prirunik i CD: Globinska sprostitev, (1999): Ljubljana: CDK. Za oputanje su primjereni polagani
stavci sljedeih skladatelja: Antonio Vivaldi, Georg Friederich Haendel, Johan Sebastian Bach, Albinoni,
Corelli itd.
 Glazbeni prijedlozi su u: Revolucija uenja, (2001): Ljubljana: EDUCY, str. 164, 172, 314 i u: Urbanc,
D. (1991), Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica: Didakta, str. 9.

20
 Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

itanja ili sluanja izvornih tekstova, odnosno kao pozadina prilikom obraivanja
novog nastavnog gradiva.10 Nastavnici mogu izabrati posebnu glazbu za ponavljanje
nastavnog gradiva, te kao motivaciju za novo nastavno gradivo (klasina, narodna,
popularna glazba ...), a posebnu glazbu tijekom obraivanja nastavnog gradiva (npr.
klasina glazba 19. stoljea kako bi se privukla pozornost uenika ili barokna glazba
za sustavno izlaganje nastavnog gradiva), dok prilikom vjebanja i aktivnog sudje-
lovanja uenika mogu koristiti posebnu glazbu u kombinaciji s itanjem teksta ili
odgovaranjem na pitanja (individualno, u parovima ili svi uenici). Isto tako se u
nastavi mogu koristiti narodni plesovi i pjevanje narodnih ili slinih pjesama.11
Posebna motivacijska tehnika koja ukljuuje kretanje moe se koristiti prilikom
primjene metode razgovora ili prilikom utvrivanja i ponavljanja gradiva. Tako na
primjer uenici mogu odgovarati na pitanja podizanjem lijeve ruke (tona tvrdnja)
ili podizanjem desne ruke (netona tvrdnja), svi uenici mogu ustati, a onda u slu-
aju netone tvrdnje sjesti itd. Uz to se moe koristiti i pljeskanje rukama. U nastavi
uenici dijele nastavne/radne listove po razredu, pomau nastavniku pripraviti
nastavna pomagala i slino. Moe se koristiti i igra pri kojoj uitelj baca manju loptu
i postavlja razliita pitanja ili pak uenik baca loptu i ispituje ostale uenike. Bacanje
i hvatanje lopte trebalo bi utjecati na bre reakcije i odgovore uenika.12
Posebna tehnika oputanja i koncentracije provodi se uporabom pozitivne
sugestije koja moe potaknuti, odnosno utjecati na pozitivno raspoloenje, misli i
osjeaje. Tom tehnikom uenici i nastavnici postaju svjesni trenutka i tako ulaze u
nastavni proces. Nastavnik moe, na primjer, zapoeti nastavni sat sljedeim rije-
ima: Uivimo se u ovaj trenutak i udruimo sve svoje snage ... diite sve dublje
i dublje. Osjetite kako u vama raste osjeaj oputenosti i smirenosti... Svaki udah
i izdah je kao val smirujue energije koji odnosi napetosti i brige ... i otplavljuje
rastresene misli i probleme ...13
Posebna tehnika oputanja je i vizualizacija koja omoguuje da si uenici lake i
jasnije predoe eljene ciljeve. Tako nastavnik moe traiti od uenika da zamisle sebe
kako uivaju u uenju, kako brzo napreduju i stjeu vjetine.14 Nastavnik samo mora
paziti na izgovor i izbor rijei te na intonaciju. Moe rei: Opustite se i pokuajte se
prisjetiti nekog jako uspjenog nastavnog iskustva [...] Iskustvo vas je nauilo neem
jako vanom [...] Koje ste posebne kvalitete osjetili tada? [...] Radoznalost, veselje,
uznemirenost, samopouzdanje, sreu, moda jo neto? [...] Pokuajte sve to ponovno
doivjeti [...] Neka vas te kvalitete ponovno promu u cijelosti [...] I sada se polako,
vrlo postupno ... vratite u sadanjost ... i u sebi zadrite sve osjeaje koje ste upravo
doivjeli ... Neka postanu izvor svjee energije za dan koji je pred vama ...15
 Revolucija uenja, (2001): Ljubljana: EDUCY, str. 172.
10 Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja. Ljubljana, Alpha Center, str. 109.
11 Vie o glazbi u: Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center, str. 107-126.
12 Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center, str. 203 .
13 Ibid, str. 66.
14 Ibid.
15 Ibid.

21
 Povijest u nastavi

Odabrane rijei su vezane uz gledanje, sluanje i osjeanje, zato to imaju veliku

snagu u ostvarivanju pozitivnog nastavnog ozraja. Tako nastavnici mogu zapoeti
nastavni sat sljedeom vjebom za oputanje: Dobro jutro. Zapoet emo sljedeom
vjebom za oputanje. Paljivo sluajte jednolian zvuk moga glasa i osjetite kako u
vaem tijelu poinje poputati napetost. Zamislite da ste na nekom sasvim mirnom
mjestu i oima lagano preite scenom koju ste izabrali. Obratite pozornost i na zvu-
kove koji dolaze iz prirode oko vas. Osjetite toplinu i ugodu koja vas okruuje i u
kojoj uivate, oputeni i laki.16 Takvu vjebu za oputanje nastavnici povijesti mogu
koristiti za uvoenje uenika u prolost, u konkretno razdoblje i dogaaj, te im
mogu pomoi uivjeti se u prolost. Nastavnikovu pripovijedanju mogu se pridruiti
i uenici, npr. prisjeajui se ekskurzije ili izvedenoga projekta. Takvom se vjebom
uenike moe uvesti i u refleksiju i razmiljanje o kolskom radu.
Nastavnici mogu koristiti oputajuu tehniku koja se naziva alfa-trening. Ta teh-
nika znai usporavanje djelovanja razuma predoavanjem boja i unutarnjom pre-
dodbom.17 Za vrijeme alfa-treninga uenici se najprije udobno smjeste na stolcu,
zatvore oi, pokuaju si predoiti pojedine boje i brojke, duboko udiu i izdiu te se
potpuno opuste. Uenici si predoe crvenu boju i brojku sedam, naranastu boju i
brojku est, utu boju i brojku pet, zelenu boju i brojku etiri, plavu boju i brojku
tri, ruiastu boju i brojku dva, ljubiastu boju i brojku jedan.18
Pozitivnom nastavnom ozraju doprinose oputajue, domiljate, razigrane, uzbud-
ljive i matovite motivacijske tehnike. Te su tehnike npr. zapisivanje ciljeva, ueniko
sastavljanje testa, samoocjenjivanje, vrui stolac, igranje mirovnjaka, oprotaj od ne
mogu, itanje knjige u sat vremena, zajednika foto-pria, razredni foto-album, crta
ivota, kota slinosti, moja knjiga, tjeralice, upoznaj autora, piknik dopisnika itd.19
Isto tako, od nastavnika se zahtijeva poznavanje i koritenje razliitih motivacijskih igri-
ca (npr. veleposlanici u razredu, pogodi tko, zamrznuta slika, kolo sree, nogomet rijei-
ma, domino s pitanjima i odgovorima, odgonetni tko je to, lov na podatke itd.).20

Poveanje motivacije za uenje21

Interes i pozornost uenika u kolskom radu ne potiu samo motivacijske tehnike. U

koli je dragocjeno da nastavnik zna stvoriti takvu nastavnu situaciju koja budi interes
i stvaralatvo i kod onih uenika koje gradivo ne zanima, a to postie razliitim aktiv-
nostima, djelatnostima odnosno aktivnim nastavnim oblicima i metodama rada.

16 Ibid, str. 78.

17 Urbanc, D. (1991): Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica: Didakta, str. 3.
18 Ibid, str. 4-6.
19 Brojni savjeti za poticanje unutarnje motivacije kod uenika su u: Raffini, J. P. (2003): 150 vaj za
poveanje notranje motivacije pri uencih, Ljubljana: Educy.
20 Ginnis, P. (2004): Uitelj sam svoj mojster. Kako vsakega uenca pripeljemo do uspeha, Ljubljana: Rokus.
21 I u: Trkan, D. (2005): Motivacija in motivacijske tehnike pri pouku zgodovine: prispevek k Didaktiki
zgodovine. U: asopis za zgodovino in narodopisje, Letnik 41. t. 1/2, str. 178-180.

22
 Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

Poticaji za uenje ne izviru samo iz nastavnog sadraja, ve i iz neposrednih

postupaka uenja. Uenici vie vole one naine rada koji stvaraju zadovoljstvo. To
zadovoljstvo je vee to su nastavne metode i oblici razliitiji, ako uenici suodluuju
i sudjeluju ve u postavljanju nastavnih ciljeva i zadataka u samom tijeku nastave,
ako to samostalnije provjeravaju i ocjenjuju rezultate uenja te ih usporeuju s pri-
janjim postignuima i slino.22
Nastavnici mogu potaknuti interes na vie naina. Prvi nain je da pokuaju kod
uenika uspostaviti pozitivan odnos prema predmetu odnosno nastavnim temama.
Barica Marenti Poarnik navodi sljedee mogunosti:

- primjeren stupanj novosti, iznenaenja, te neoekivanih i spoznajno

neskladnih podataka (Je li doista Kolumbo otkrio Ameriku?);
- povremeno ukljuivanje metoda koje potiu osobnu angairanost uenika
simulacije, igre uloga;
- organiziranje utvrivanja i provjere znanja u obliku zagonetaka i kvizova;
- omoguavanje izbora tema i naina kako izvesti odreene zadatke (uenici
biraju knjievna djela koja e proitati i o njima izvjetavati ili teme koje
e istraiti); i izborni predmeti mogu pomoi pri utvrivanju i proirivanju
uenikova interesa;
- interes i unutarnju motivaciju openito jaa i mogunost da uenici pitaju
o onome to im nije jasno, da govore o svojim iskustvima i idejama te da
izraavaju svoja miljenja, ak i kad se ona razlikuju od nastavnikovog, to
omoguuju otvoreni, demokratski odnosi.23

Nastavnici mogu poveati motivaciju za kolski ili domai rad autentinim zadacima
(vizualni ili pismeno-grafiki prikazi), radom u skupinama, strunim izletima, radom
u arhivu ili u muzeju, raznim projektima i istraivakim radom te alternativnim ocje-
njivanjem (kolegijalno, samoocjenjivanje) i na druge naine. Mogu koristiti i razne
nastavne strategije, metode i postupke koje potiu interes uenika i djeluju motivacij-
ski na njih, npr. slikovnu ili usmenu demonstraciju, upotrebu razliite slikovne ili pisa-
ne grae, upotrebu Interneta ili CD-a, iskustveno uenje (pisane ili govorne igre po
ulogama) itd. Upravo pri metodi izlaganja nastavnici mogu koristiti posebne tehnike
kao to su npr. tehnika oputanja i vizualizacije, metaforiko pripovijedanje, globalno
predstavljanje nastavnog gradiva, izbor rijei, varijacije glasa, glazba i slino.24
Naini za poticanje motivacije za uenje esto su prikazani u obliku savjeta
odnosno osnovnih pravila za nastavnike. Prvo se pravilo odnosi na zadovoljavanje

22 Strmnik, F. (2001): Didaktika. Osrednje teoretine teme, Ljubljana: Znanstveni intitut Filozofske fakul-
tete, str. 166.
23 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja i nastave, Ljubljana: DZS, str. 191.
24 Vie o nastavnim obicima u: Trkan, D., Gerden, V., Kunaver, V. (1999): Evropsko gospodarstvo v 18.
stoletju in zaetki moderne industrializacije v Angliji. Uporaba aktivnih unih oblik in metod, Ljubljana:
Zavod Republike Slovenije za olstvo.

23
 Povijest u nastavi

osnovnih zahtjeva: Omoguite organiziranu razrednu sredinu. Budite nastavnik

koji podupire. Zadajte zadatke koji predstavljaju izazov, ali nisu preteki. Neka
zadaci budu vrijedni rjeavanja.25 Drugo pravilo glasi da kod uenika treba gra-
diti samosvijest i pozitivna oekivanja: Zaponite rad na uenikovoj razini. Neka
nastavni ciljevi budu jasni, specifini i ostvarivi. Naglasite usporeivanje ueni-
kih rezultata, a ne natjecanje. Modelirajte dobro rjeavanje problema.26 Tree je
pravilo da uenicima treba pokazati vrijednost uenja: Poveite nastavni zadatak
s potrebama uenika. Nadoveite radne aktivnosti na interese uenika. Potaknite
znatielju. Neka uenicima zadatci budu zabavni. Uporabite novo, ali i ono to je
ve poznato. Pojasnite veze izmeu trenutnog uenja i kasnijeg ivota.27 etvrto je
pravilo da nastavnici moraju pomagati uenicima da ostanu usredotoeni na zada-
tak: Redovito omoguite uenicima izradu radova. Izbjegavajte naglaavanje ocjena.
Smanjite rizik u zadatku, a da pri tom zadatak suvie ne pojednostavite. Modelirajte
motivaciju za uenje. Poduavajte uenike nastavnim taktikama.28
Jedno od pravila za motivaciju je i to da je potrebno to bolje iskoristiti uvodni dio
na poetku svakog nastavnog sata. Taj dio trebao bi biti usredotoen na motivaciju za
uenje i rad za vrijeme nastavnog sata. Zato bi nastavnici koritenjem razliitih moti-
vacijskih tehnika trebali posvetiti veliku pozornost upravo prvim minutama nastavnog
sata. Primjerice, nastavnici povijesti najee koriste usmeno izlaganje zanimljivih
opisa i doivljaja iz prolosti, slikovno pokazivanje, razgovor o aktualnim dogaajima,
pokazivanje predmeta i odjee te didaktine igre (kvizove, krialjke) i drugo.
Poetnu ueniku motivaciju nastavnici mogu poveati pozitivnim odgovorima
na sljedea pitanja koja se odnose na uspjeh, namjenu, radost, poticanje i cilj:
Uspjeh: Je li predvieni rad na odgovarajuoj razini za uenike? Odvija li se
odgovarajuim tempom? Radi li svaki uenik ono to odgovara njegovim sposob-
nostima, prethodnom znanju i iskustvu? Ako uenikov rad nije na traenoj razini,
zahtijeva li se da radi dalje dok ne uspije?
Namjena: Razumiju li uenici osobnu prednost koju e stei uenjem onoga to
poduavate? Cijene li uenici vanost onoga to ue za posao u ivotu? Prodajete li
aktivno svoj predmet i teme?
Radost: Jesu li vai nastavni satovi razliiti? Ukljuuju li vai nastavni satovi
znatnu aktivnost uenika? Jesu li aktivnosti koje koristite uenicima zabavne, npr.
diskusije, rad u skupinama, igre, natjecanja, kritike itd.? Uvaavate li uenikovu
vanost i zanimanje? Imaju li uenici mogunost pokazati kreativnost ili izraavanje,
npr. u problemskom uenju ili planskim aktivnostima? Pouavate li s oduevljenjem?
Imate li dobar odnos s uenicima?

25 Woolfolk, A. (2002): Pedagoka psihologija, Ljubljana: EDUCY, str. 373.

26 Ibid.
27 Ibid.
28 Ibid.

24
 Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

Poticaji: Potiete li esto svoje uenike, npr. ocjenama, komentarima, pohvalama

itd.? Daju li se poticaji i priznanje za uspjeh pravovremeno, nakon to uenik zavri
sa svojim radom?
Cilj: Jesu li postavljeni ciljevi vrijedni toga da ih vai uenici dosiu i? Provjeravate
li esto i planirate li krajnje rokove za predavanje uenikih radova? Postavljate li
osobne ciljeve za uenike,, hvalite li ih kao to je primjereno? Potiete li uenike da
preuzmu odgovornost za svoje uenje? Potiete li nadarenije uenike da odreuju
svoje nastavne potrebe i postavljaju svoje nastavne ciljeve te ocjenjuju svoje uenje i
mijenjaju ga u skladu s rezultatima?
Nastavnici ne bi trebali postavljali jednostavna pitanja, kao to je npr.: Kako moti-
virati uenike?, ve prije svega pitanje: Kako poveati kakvou motivacije uenika?29
Optimistine poruke morale bi biti sastavni dio nastavnog sata. Jedna od njih
moe biti: Znam da dananji rad predstavlja teak izazov, no znam da ga svi moe-
mo savladati. Potrudimo se! Pripremio sam neke vjebe koje e vam moda biti
zamorne, iako ete na kraju biti oduevljeni onime to ste postigli.30
Nastavnik i za neprimjereno ponaanje u nastavi moe koristiti razliite motiva-
cijske strategije npr. moe koristiti semafor, odnosno crvenu, zelenu i naranastu
karticu, i to tako da nalijepi zelenu karticu ili papir na plou kad dozvoljava da
uenici meu sobom razgovaraju. Kad nastavnik nalijepi naranastu karticu, znai
da oekuje tiinu u roku od jedne minute, a ako pak nalijepi crvenu karticu, to,
naravno, znai da u razredu treba biti potpuna tiina.31
Nastavnik bi trebao ponuditi uenicima razna podruja, zadatke i djelatnosti
na izbor; trebao bi ukljuivati divergentna pitanja i zadatke; trebao bi unositi nove
elemente, raznolikosti i iznenaenja; trebao bi stalno davati konkretne povratne
informacije o uspjehu; trebao bi ukljuivati elemente mate i igre; izraavati pozi-
tivna oekivanja prema uenicima; trebao bi uvoditi samostalne projekte uenika ili
projekte u skupinama, uenje u prirodi itd.32

Zakljuak

Motivacija za uenje znai usmjeravanje energije na dostizanje postavljenih nastav-

nih ciljeva. Pritom se mogu koristiti razne motivacijske tehnike. Za motivaciju ue-
nika vana je ustrajnost, odnosno trajanje. to dulje traje, vea je mogunost uspjeha
i zavravanja postavljenih zadataka. Vani su i nastavni ciljevi koji predstavljaju
dostignua koja uenici trebaju postii. Postavljeni ciljevi poboljavaju uspjenost,
zato to usmjeravaju pozornost na postavljeni zadatak, ukljuuju trud, poveavaju
ustrajnost i pospjeuju razvoj novih strategija za dostizanje ciljeva. Na postizanje
29 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS, str. 193.
30 Ibid, str. 220.
31 Ginnis, P. (2004): Uitelj sam svoj mojster. Kako vsakega uenca pripeljemo do uspeha, Ljubljana: Rokus,
str. 221.
32 Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS, str. 193.

25
 Povijest u nastavi

nastavnih ciljeva utjee i ueniko prihvaanje ciljeva koje je predvidio nastavnik;

ako ih uenici prihvate, ti ciljevi onda potiu i motivaciju.
Motivacijske tehnike u nastavi odnose se na predznanje uenika i na novo nastav-
no gradivo, utjeu na osjeajno angairanje uenika te takoer na njihovo zanimanje
i elje. Motivacijske tehnike mogu biti klasine, inovativne, planirane, spontane,
kratkotrajne, dugotrajne, uvodne, zakljune ili meu-motivacije. S obzirom na
osjetila uenika, mogu biti vizualne (vid), auditivne (sluh), kinetike (kretanje),
olfaktorne (njuh) i gustativne (okus).33
Nastavni proces ukljuuje razne naine i strategije koje mogu motivirati uenike.
Motivacijska strategija je, naime, svaka djelatnost ili svaki sadraj za koji s odree-
nom vjerojatnou moemo predvidjeti da e potaknuti motivaciju uenika, zato to
se nadovezuje na interese, potrebe, vrijednosti, osjeaje, iskustva, predznanje, ivot-
ne ciljeve uenika itd. U svakom sluaju mogli bismo rei da je nastava kao takva
motivacijska strategija. Za koritenje te strategije u razredu vano je da izaberemo
takvu aktivnost koja je prilagoena naim uenicima u konkretnoj situaciji i koja je
ciljno usmjerena.34
Da bi temeljito ovladali nastavnim predmetom, nastavnici bi trebali stvoriti pozi-
tivno nastavno ozraje i raspoloenje, pokazivati oduevljenje za nastavno gradivo,
zanimati se za uenike, poticati svakog uenika ponaosob, imati prirodan osjeaj
za autoritet i samopotovanje, meusobno potovanje i oputen odnos (izmeu
uenika i nastavnika) te spretno poticati pozitivnu dinamiku skupine, te ukljuivati
humor i oduevljenje.35

33 Opisi razliitih vrsta motivacija nalaze se u: Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacij-
skih strategij pri pouku geografije. U: Geografija v oli. Letnik XI. t. 3, str. 315.
34 Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije. V: Geografija
v oli, Letnik XI. t. 3, str. 15.
35 Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center, str. 63-64

26
 Trkan: Motivacijske tehnike u nastavi

Literatura

Dhority, L. (1992): Ustvarjalne metode uenja, Ljubljana: Alpha Center.

Ferjan, T. (2003): Novi vidiki motivacije pri pouku osredinjenem na uenca. V: Didakta,
Letnik XIII. t. 70/71, str. 29-31.
Ginnis, P. (2004): Uitelj sam svoj mojster. Kako vsakega uenca pripeljemo do uspeha,
Ljubljana: Rokus.
Konenik, E. (2002): Nekatere vrste in predlogi motivacijskih strategij pri pouku geografije.
V: Geografija v oli, Letnik XI. t. 3, str. 315.
Marenti Poarnik, B. (2000): Psihologija uenja in pouka, Ljubljana: DZS.
Petty, G. (1993): Teaching Today. A Practical Guide. Stanley Thornes (Publisher) Limited.
Punik, M., arkovi Adlei, B., Bizjak, C. (2001): Razrednik v osnovni in srednji oli,
Ljubljana: Zavod RS za olstvo.

Raffini, J. P. (2003): 150 vaj za poveanje notranje motivacije pri uencih, Ljubljana: Educy.
Revolucija uenja (2001): Ljubljana: EDUCY.
Rutar Ilc, Z. (2003): Pristopi ki pouevanju, preverjanju in ocenjevanju, Ljubljana: Zavod
Republike Slovenije za olstvo.
Strmnik, F. (2001): Didaktika. Osrednje teoretine teme, Ljubljana: Znanstveni intitut
Filozofske fakultete.
Toman, M., eko, M. (2002): Ustvarjalne igre. V: Uitelj govornik in moderator pouka.
Kako do kakovostnejega pouevanja, Ljubljana. Zavod RS za olstvo, str. 96-113.
Trkan, D. (2003). Preverjanje in ocenjevanje znanja z avtentinimi nalogami pri pouku
zgodovine. V: Zgodovina v oli, Letnik XII. t. 34, str. 3137.
Trkan, D. (2003): Sodobno pisno preverjanje in ocenjevanje znanja pri zgodovini v srednji oli
na izbranih temah 20. stoletja, Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za olstvo.
Trkan, D., Gerden, V., Kunaver, V. (1999): Evropsko gospodarstvo v 18. stoletju in zaetki
moderne industrializacije v Angliji. Uporaba aktivnih unih oblik in metoda, Ljubljana:
Zavod Republike Slovenije za olstvo.
Urbanc, D. (1991): Superlearning. Uinkovita metoda za uenje tujih jezikov, Radovljica:
Didakta.
Woolfolk, A. (2002): Pedagoka psihologija, Ljubljana: Educy.
Znanje velja (1996): Zbornik prispevkov o miselnih vzorcih, uenju in znanju v prihodnje.
Ljubljana: Artur.

Prevela sa slovenskoga: Ana Labar

27
 Povijest u nastavi

SUMMARY

Technics of classroom motivation

Motivational techniques have been used in teaching in all stages of the educational
process and they are especially important at the beginning of the lessons when tea-
chers try to attract students attention to the new teaching material. Motivational
techniques can relate to the teaching material (motivational teaching techniques) or
they can simply be motivational techniques aimed at retaining students attention.
Special motivational techniques are intended for relaxation and students short bre-
aks. While teaching, teachers can increase the motivation for school or homework
using authentic tasks, groupwork, field trips, work in archives or museums, various
projects, research work as well as alternative assessment techniques. In the same
way, some teaching methods create a greater students interest, e.g. picture or word
demonstration, using visual and written materials, using the Internet or CD-ROMs,
role-playing. Various teaching and motivational techniques and teaching methods
influence the emotional engagement of students, their interest and wishes and create
a positive teaching environment.

28