Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc.

Sanda Plesli

12. Dinamika tekuina

12.1. Svojstva idealne tekuine. Strujanje tekuina

1. Kad se fluid giba, odnosno struji, meu njegovim esticama i slojevima se javlja
unutranje trenje (viskozno trenje) uzrokovano meumolekulskim kohezionim silama.
Kad se tijelo giba kroz viskozni fluid, takoer nastaje sila trenja ba zbog viskoznosti
fluida i ona se zove otpor sredstva.
Ako je to unutranje trenje zanemarivo, kaemo da je fluid idealan.
No zakoni izvedeni za strujanje idealnog fluida mogu se u mnogo sluajeva
neposredno ili posredno uz odreene promjene primijeniti i na realne fluide.
2. Pretpostavit emo da je fluid nestlaiv, to jest da mu je gustoa konstantna.
Ta je pretpostavka dobra za tekuine, a vrijedi i za plinove kada brzine strujanja nisu
prevelike.
Pri manjim brzinama su promjene tlaka (a time i volumena) zanemarivo male pa je
gustoa priblino konstantna.
3. Temperatura je stalna.
4. Tok fluida je jednolik pa brzina i tlak ne ovise o vremenu.
5. Tok je slojevit, odnosno laminaran, a ne turbulentan.

Gibanje tekuine ili plina zovemo strujanjem. Strujanje nastaje zbog vlastite teine fluida ili
zbog razlike u tlakovima. Strujanje fluida moemo opisati tako da brzinu u svakoj toki
prostora odredimo kao funkciju vremena.

Strujnica je zamiljena linija u fluidu ija tangenta u svakoj toki pokazuje smjer brzine.
Gustoa strujnica proporcionalna je iznosu brzine: gdje su strujnice gue, brzina fluida je
vea, i obrnuto.

Dio fluida omeen strujnicama nazivamo strujnom cijevi.

SLIKA: STRUJNA CIJEV Kulii - Slika 11.1 str. 161

Strujanje je stacionarno ako se slika strujanja u prostoru ne mijenja s vremenom. Pri

stacionarnom strujanju su brzina estice i tlak samo funkcije poloaja, a ne i vremena. Pri
nestacionarnom strujanju brzina i tlak u pojedinoj toki ovise i o vremenu. Pri stacionarnom
strujanju putanja (to jest niz uzastopnih poloaja koje estica fluida zauzima pri gibanju)
poklapa se sa strujnicom. Strujnice pri takvom stacionarnom strujanju ne ulaze niti izlaze iz
strujne cijevi.

Gibanje tijela kroz fluid moemo prouavati tako da promatramo strujanje fluida oko
nepominog tijela.

1
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

SLIKA: STRUJANJE IDEALNOG FLUIDA Kulii slika 11.2. str. 162

Na slici imamo strujanje idealnog fluida kroz cijev (a), oko krunog valjka (b) i ravne ploe
(c). Npr. iz slike (b) vidimo da su iza i ispred valjka u simetrinim tokama brzine jednake,
tlakovi takoer, tako da je rezultantna sila pritiska nula i valjak se giba kroz fluid bez otpora.

2
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

12.2. Jednadba kontinuiteta

Promatrat emo strujanje fluida kroz strujnu cijev razliitog presjeka.

SLIKA: UZ IZVOD JEDNADBE KONTINUITETA Kulii slika 11.3. str. 162

Ako promatramo idealni fluid, to znai da je unutranje trenje zanemarivo i da je brzina u

svim tokama odreenog presjeka jednaka. Za vrijeme t kroz promatrani presjek S proe
volumen fluida V = Svt .

Volumni protok definiramo kao omjer volumena tvari koja protekne za vrijeme t i tog
vremena:

V
qv = = Sv
t

Ako je fluid nestlaiv, to jest gustoa fluida je u svim tokama konstantna, te unutar strujne
cijevi nema ni izvora ni ponora, masa fluida, koja u vremenu t protekne kroz bilo koji
presjek je konstantna:

S1v1t = S 2 v2 t = konst

Slijedi da je konstantan i protok: Sv = konst

To je jednadba kontinuiteta ili zakon o neunitivosti tvari. Iz jednadbe kontinuiteta

slijedi da je tamo gdje je cijev ua (S manji), brzina fluida vea (strujnice su gue), i obrnuto.
Fluid se ubrzava tamo gdje se cijev suava pa na estice fluida djeluje sila usmjerena od ireg
dijela cijevi prema uem. Ta sila nastaje zbog razlike tlakova: tlak u irem dijelu cijevi vei je
nego tlak u uem dijelu cijevi. Ako brzina nije jednaka u svim tokama presjeka S, protok se
rauna tako da se presjek podijeli na dovoljno malene elemente povrine S na kojima je
brzina konstantna. Protok kroz presjek S je tada jednak zbroju, odnosno u graninom sluaju
integralu:
r r
qv = v dS
S

r
Vektor dS ima smjer normale na element povrine.
r r
Ako tekuina izlazi iz povrine, v dS je pozitivan, a ako ulazi, onda je negativan.

3
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

Ukupan protok kroz dio strujne cijevi omeen presjecima S1 i S2 je:

r r r r
qv = v dS + v dS = 0
S1 S2

r r r r
Na platu cijevi je v dS = 0 jer tekuina ne prolazi kroz plat cijevi i tamo je v dS . Zadnju
jednadbu moemo pisati i u obliku:
r r
dS = 0
S
v

r
S je zatvorena povrina sastavljena od presjeka S1 i S2, te plata cijevi. Vektor dS ima smjer
vanjske normale na zatvorenu povrinu. Ovo je openiti oblik jednadbe kontinuiteta ako je
gustoa konstantna. Ako gustoa nije konstantna, moe se pokazati da jednadba kontinuiteta
glasi:

r r
v dS = t dV
S V

V je volumen omeen zatvorenom povrinom S.

4
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

12.3. Bernoullijeva jednadba i njezine primjene

1738. godine Bernoulli je postavio zakon o raspodjeli tlakova unutar strujne cijevi koji je
danas poznat kao Bernoullijeva jednadba.

SLIKA: MJERENJE STATIKOG TLAKA: a) U TEKUINI, b) U PLINU Kulii

slika 11.4. str. 164

Pokus je pokazao da je tlak manji na mjestu gdje je brzina vea, i obrnuto (slika a). Tlak na
pojedinom mjestu u strujnoj cijevi moemo mjeriti pomou vertikalne staklene cjevice ili
vertikalnog otvorenog manometra (slika b). Taj takozvani statiki tlak proporcionalan je
visini stupca tekuine u cjevici.

Promatrat emo stacionarno strujanje idealnog fluida kroz strujnu cijev promjenjivog
presjeka.

SLIKA: UZ IZVOD BERNOULLIJEVE JEDNADBE Kulii slika 11.5. str. 164

Pretpostavili smo da je fluid idealan, to jest zanemarili smo unutranje trenje (viskoznost). S
obzirom da smo pretpostavili da je strujanje fluida stacionarno, na odreenom mjestu u cijevi
estice uvijek imaju istu brzinu.

Na mjestu gdje je presjek cijevi S1, brzina je v1 i tlak p1, a na mjestu presjeka cijevi S2 brzina
je v2 i tlak p2. Neka za vrijeme t kroz presjek S1 protekne masa fluida:

m = S1v1t

Jednaka masa, odnosno volumen mora u tom vremenu proi i kroz presjek S2, pa e iscrtkani
volumeni na slici biti jednaki:

5
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

m
V = S1v1t = S 2 v2 t =

Ovo je jednadba kontinuiteta primijenjena na ovaj sluaj.

Dok fluid mase m prolazi kroz presjek S1, rad tlane sile je:

m
W1 = F1s1 = p1S1v1t = p1

Rad koji izvri fluid mase m pri izlasku kroz presjek S2 iz promatranog dijela strujne cijevi
je:

m
W2 = p2 S 2v2 t = p2

Predznak minus je u sluaju kad su smjerovi sile i pomaka suprotni. Na presjeku S1 je rad
W1 izvren nad sustavom, a na presjeku S2 sustav vri rad protiv sila vanjskog tlaka p2 .
Zato je ukupni rad izvren nad sustavom:

m
W = W1 + W2 = ( p1 p2 )

S obzirom da nema trenja, rad vanjskih sila pritiska jednak je promjeni energije itavog
razmatranog volumena fluida ogranienog stijenkama strujne cijevi i presjecima S1 i S2.
Meutim, promjena energije itavog tog volumena jednaka je razlici kinetike energije i
potencijalne energije iscrtkanih malih volumena V1 = S1s1 i V2 = S 2 s2 :

1 2 1 2
E = Ek 2 Ek1 + E p 2 E p1 = mv2 mv1 + mgh2 mgh1
2 2

Kad izjednaimo rad W i promjenu energije E :

p1 p2 1 2 1 2
= v2 v1 + gh2 gh1 /
2 2

1 2 1 2
Dobijemo: p1 p2 = v2 v1 + gh2 gh1
2 2

1 2 1
Odnosno: p1 + gh1 + v1 = p2 + gh2 + v22
2 2

Ovo je Bernoullijeva jednadba za stacionarno strujanje nestlaivog idealnog fluida.

1 2
esto se pie u obliku: p + gh + v = konst
2

6
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

U svakoj toki neke strujnice zbroj

- statikog tlaka p ,
- tlaka uzrokovanog visinskom razlikom pojedinih dijelova fluida gh i
1
- dinamikog ili brzinskog tlaka v 2
2
uvijek je konstantan.

Ako je cijev horizontalna, ili ako je gustoa fluida malena (kao kod plinova), tlak g (h2 h1 )
je zanemariv i Bernoullijeva jednadba poprima oblik:

1 2 1
p1 + v1 = p2 + v22
2 2

Iz jednadbe se vidi da je na mjestima gdje je vea brzina fluida, tlak je manji, i obrnuto.

Kad fluid miruje, tj. v1 = v2 = 0 , Bernoullijeva jednadba prelazi u oblik:

p1 p2 = g (h2 h1 )

To je poznati izraz za razliku tlakova u mirnom fluidu.

7
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

Primjene Bernoullijeve jednadbe

1. Istjecanje tekuine kroz mali otvor

Neka se na stijenci otvorene iroke posude nalazi mali otvor na dubini h tekuine.

SLIKA: ISTJECANJE TEKUINE KROZ MALI OTVOR Kulii Slika 11.6. str.
166

Traimo brzinu i protok tekuine kroz taj otvor. Primijenit emo Bernoullijevu jednadbu za
dva presjeka: za otvorenu povrinu tekuine S1 i za presjek S2 mlaza tekuine na otvoru. Na
presjeku S1 tlak p1 jednak je atmosferskom pa , a brzina vrlo malena, praktiki zanemariva. Na
presjeku S2 tlak je takoer atmosferski pa, a brzina v2 te je:

1 2 1
p1 + gh1 + v1 = p2 + gh2 + v22
2 2

1 2
Odnosno: pa + gh1 = pa + gh2 + v 2
2

Odatle slijedi: v2 = 2 g (h1 h2 ) = 2 gh

To je Torricellijev zakon istjecanja tekuine kroz mali otvor. Vidimo da je brzina tekuine
ista kao kad tekuina slobodno pada s iste visine. Ovaj zakon vrijedi samo za idealne tekuine
dok je za realne tekuine zbog unutranjeg trenja, brzina istjecanja manja.

Pri istjecanju tekuina kroz otvor javlja se i kontrakcija mlaza: efektivni presjek mlaza obino
je manji od presjeka otvora.

SLIKA: KONTRAKCIJA MLAZA Kulii slika 11.7. str. 167

Koeficijent kontrakcije k, koji obino ovisi o tekuini i o obliku otvora, najee iznosi od 0,6
do 0,9. Protok je u tom sluaju: qv = kSv = kS 2 gh

8
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

2. Venturijeva cijev
Venturijeva cijev (Venturi (1746-1822), talijanski fiziar) je cijev sa suenjem u sredini i slui
za mjerenje brzine i protoka fluida.

SLIKA: VENTURIJEVA CIJEV Kulii slika 11.8. str. 167

Primjenom Bernoullijeve jednadbe i jednadbe kontinuiteta moe se iz razlike tlakova

izraunati brzina i protok fluida pa emo napisati obje jednadbe za iri i ui presjek cijevi:

1 2 1
p1 + v1 = p2 + v22
2 2

v1S1 = v2 S 2

2p
Slijedi da je brzina fluida: v1 =
S 2
1 1
S 2

2p
Protok je: qv = v1S1 = S1S 2
( S12 S 22 )

Ovako iz poznatih presjeka S1 i S2, te oitavanjem razlike tlakova na manometru Venturijeve

cijevi, moemo izraunati brzinu i protok fluida kroz cijev.

9
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

3. Pitot-Prandtlova cijev
Pitot (1695-1771), francuski fiziar, Prandtl (1875-1953), njemaki fiziar.

U toj cijevi mjerenjem dinamikog tlaka moemo odrediti brzinu strujanja plina.

SLIKA: PITOT-PRANDTLOVA CIJEV Kulii slika 11.9. str. 168

Manometar Pitot-Prandtlove cijevi ima takav oblik da mjeri razliku ukupnog tlaka i statikog
tlaka jer je jedan njegov otvor u smjeru strujanja fluida. U tom se otvoru fluid zaustavlja pa je
brzina v2 = 0 i iz Bernoullijeve jednadbe dobijemo:

1 2
p1 + v1 = p2
2

1 2
Odnosno: v1 = p2 p1 = p
2

2p
Slijedi: v1 =

Pitot-Prandtlova cijev moe posluiti za mjerenje brzine aviona i openito je pogodnija za

mjerenje veih brzina dok se Venturijeva cijev koristi za mjerenje manjih brzina.

10
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

12.4. Viskoznost. Laminarno i turbulentno strujanje

12.4.1. Viskoznost
Kod prouavanja idealnih fluida zanemarili smo trenje izmeu slojeva fluida. Meutim, to ne
moemo uiniti kod realnih fluida jer pri njihovom protjecanju meumolekulekulske sile
uzrokuju unutranje trenje ili viskoznost.

Ako se tijelo giba kroz realni fluid, takoer se javlja sila viskoznosti koja djeluje suprotno
gibanju. Usporedbom s obinim trenjem u mehanici vidimo da sila trenja postoji i kad tijelo
miruje dok se viskoznost javlja samo kod gibanja.

Zamislimo sloj fluida izmeu dviju ploa od kojih je jedna, npr. donja, nepomina, a na
gornju, pominu, djelujemo tangencijalnom silom F tako da se ploa giba jednoliko.

SLIKA: TRENJE U FLUIDU Kulii slika 11.10. str. 169

Kako se ploa giba, tako povlai za sobom sloj fluida, a taj sloj silama djeluje na susjedni sloj
i tako redom. Najbre e se gibati sloj uz gornju (pominu) plou, dok e sljedei slojevi
imaju sve manju i manju brzinu. Gibanje fluida u slojevima nazivamo laminarno ili slojevito
strujanje (latinski lamina = sloj). Pri takvom strujanju slojevi fluida se ne mijeaju.

Ako je brzina fluida vea od kritine brzine, vie nemamo laminarno strujanje ve
turbulentno strujanje kod kojeg se slojevi mijeaju i nastaju vrtlozi.

Kad se ploa na koju djelujemo stalnom silom F giba jednoliko, sila unutranjeg trenja
uravnoteuje vanjsku silu F. Jo je Newton utvrdio da sila unutranjeg trenja ovisi o:
- povrini dodirnih slojeva S,
- vrsti fluida,
- promjeni brzine od sloja do sloja, tzv. gradijentu brzine dv/dz.

Sila unutranjeg trenja izmeu dva susjedna sloja fluida, ija je povrina S i koji su
meusobno udaljeni dz, je:

dv
Ftr = S
dz

Ovdje je koeficijent dinamike viskoznosti, koja ovisi o vrsti fluida i o temperaturi.

Jedinica koeficijenta dinamike viskoznosti je paskal sekunda:

11
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

[ ] = Ns2 = Pa s
m

Kinematika viskoznost je omjer dinamike viskoznosti i gustoe fluida:

Jedinica kinematike viskoznosti je:

2
[ ] = m
s

Ako pogledamo ovisnost viskoznosti o temperaturi, onda moemo vidjeti da s porastom

temperature viskoznost tekuina pada, a plinova raste.

TABLICA Dinamike viskoznosti nekih fluida pri razliitim temperaturama - Kulii

tablica 11.1. str. 170

12.4.2. Laminarno i turbulentno strujanje

Pri manjim brzinama realni fluid struji laminarno, tj. u slojevima. Svaki sloj tekuine ima
svoju brzinu koje s eobino razlikuju. Ako brzina fluida postane vea od neke kritine brzine
vk, strujanje postaje turbulentno. Slojevi fluida se mijeaju, estice prelaze iz jednog sloja u
drugi i nastaju vrtlozi.

Kritina brzina pri kojoj laminarno strujanje prelazi u turbulentno ovisi o:

- viskoznosti fluida,
- gustoi fluida,
- obliku cijevi kroz koji fluid struji, odnosno o obliku tijela koje se giba kroz fluid

Reynoldsov broj je bezdimenzionalni parametar koji odreuje da li e strujanje biti

laminarno ili turbulentno:

vl
Re =

Ovdje su: - gustoa fluida

- koeficijent dinamike viskoznosti
v brzina strujanja fluida, odnosno brzina tijela koje se giba kroz fluid

12
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

Reynoldsov broj ovisi o obliku cijevi, odnosno obliku tijela i ta se ovisnost odreuje
karakteristinom duinom l, koja je:
- za cijev krunog presjeka jednaka promjeru d = 2r
- za cijev kvadratnog presjeka jednaka stranici kvadrata a
- za kuglu jednaka promjeru d = 2r

Kritini Reynoldsov broj oznaavamo Rek i njegove vrijednosti su utabliene. Ako je Re <
Rek, protjecanje fluida je laminarno. Ako je Re > Rek, protjecanje fluida je turbulentno.

Pri prouavanju gibanja nekih tijela kao to su brodovi, avioni i slino, koriste se umanjeni
modeli. Da bi se rezultati dobiveni modeliranjem mogli primijeniti na izvorni sustav, prvo je
potrebno da model bude geometrijski slian predmetu, a onda i da uvjeti pri ispitivanju
modela budu dinamiki slini stvarnim uvjetima.

Dva strujanja su dinamiki slina ako su im Reynoldsovi brojevi jednaki. Reynoldsov broj e
ostati isti ako model, koji je n puta manji od originala, ispitujemo u fluidu kojem je brzina n
puta vea uz istu gustou i dinamiku viskoznost .

13
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

12.5. Realni fluidi. Poisseuilleov zakon protjecanja

SLIKA: PROTJECANJE FLUIDA KROZ CIJEV Kulii slika 11.12. str. 172

Kad idealni fluid struji kroz cijev (slika a), u svim tokama presjeka brzina je jednaka i protok
je dan relacijom:

qv = Sv

Kad realni fluid struji kroz usku cijev (slika b), najvea brzina je u sredini cijevi i prema
krajevima se smanjuje, te je uz samu stijenku cijevi jednaka nuli. Kada realni fluid struji uz
neku zapreku, ili se neko tijelo giba u fluidu, uz samu zapreku se stvara tzv. granini sloj
fluida, ija brzina se razlikuje od brzine fluida daleko od zapreke. Neposredno uz zapreku
estice fluida se jedva miu, malo dalje njihova brzina se poveava da bi uskoro imale brzinu
koju bi imale kad ne bi postojala zapreka.

Slina stvar je s tijelom koje se giba u fluidu jer se oko njega formira granini sloj u kojem
zbog trenja estice gube na brzini, i to vie to su blie tijelu. Odreeni sloj fluida prianja uz
tijelo i giba se zajedno s njim povlaei za sobom susjedne slojeve. Slojevi fluida, koji su
dalje od tijela, gibaju se sve sporije, a na odreenoj udaljenosti od tijela (izvan graninog
sloja) fluid miruje.

Za izvod Poiseuilleovog zakona (Poiseuille (1799-1869), francuski fiziar i fiziolog)

promatrat emo usku cijev (kapilaru) polumjera R (koji je mnogo manji nego debljina
graninog sloja), kroz koju laminarno struji realna tekuina dinamike viskoznosti .

SLIKA: UZ IZVOD POISEUILLEOVOG ZAKONA Kulii slika 11.13. str. 172

Sila koja djeluje na sloj fluida u obliku valjka polumjera r i duine L nastaje zbog razlike
tlakova:

F = r 2 ( p1 p2 )

14
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

Sila trenja kojom taj sloj tekuine djeluje na susjedni sloj iznosi:

dv dv
Ftr = S = 2rL
dr dr

Zbroj tih dviju sila je jednak 0: F + Ftr = 0

dv
Odatle slijedi: r 2 ( p1 p2 ) = 2rL
dr

Odnosno: ( p1 p2 )rdr = 2Ldv

R 0
To integriramo: ( p1 p2 )rdr = 2Ldv
r v

p1 p2 2 2
Rezultat je: v = (R r )
4L
Vidimo da se brzina mijenja po zakonu parabole (kao na slici za protjecanje realnog fluida
kroz cijev slika b).

Volumen tekuine koja u vremenu t protekne kroz odreeni presjek cijevi je:

R
( p1 p2 )t R 2 2
V = dV = 2rdrvt = 0 ( R r )rdr
V 0
2L

V p1 p2 4
Protok je: qv = = R
t 8 L

Ovo je Poiseuilleov zakon laminarnog protjecanja realne tekuine kroz uske cijevi i kae
da protok ovisi o dinamikoj viskoznosti , gradijentu tlaka (odnosno razlici tlaka po jedinici
duine cijevi) i o etvrtoj potenciji polumjera cijevi.

Englerov viskozimetar nam omoguuje odreivanje dinamike viskoznosti preko zadnje

relacije mjerenjem protoka.

Takoer, koristei se zadnjom relacijom, moemo odrediti izraz za otpor pri laminarnom
strujanju viskozne tekuine. Sila trenja je jednaka je ukupnoj sili zbog razlike tlakova:

Ftr = R 2 ( p1 p2 )

Koritenjem zadnje relacije za protok, sila trenja postaje:

8L
Ftr = qv
R2

Ako je v srednja brzina laminarnog strujanja fluida kroz cijev, tada je protok:

15
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

qv = Sv = R 2v

Sila trenja je dana s: Ftr = 8Lv

To je Poiseuilleova formula za otpor pri laminarnom protjecanju viskozne tekuine kroz

horizontalnu cijev.

16
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

12.6. Otpor sredstva. Sile na avionsko krilo

12.6.1. Otpor sredstva

Kad se tijelo giba kroz idealni fluid, nema otpora sredstva. Isto vrijedi kad idealni fluid struji
oko nepominog tijela.

SLIKA: STRUJANJE IDEALNOG FLUIDA OKO TIJELA: NEMA OTPORA

SREDSTVA Kulii slika 11.14. str. 174

Na slici vidimo strujnice idealnog fluida oko valjka i ploe koje su simetrino rasporeene s
obje strane.

Tlakovi s prednje (p1) i stranje (p2) strane su jednaki i vei nego tlakovi s gornje (p3)
odnosno donje (p4) strane:

p1 = p2 p3 = p4 p1 > p3

Kad realni fluid struji oko tijela ili se tijelo giba kroz realni (viskozni) fluid, javlja se otpor
sredstva, koji ovisi o:
- veliini (obliku) tijela
- vrsti fluida
- brzini gibanja tijela

Ako je strujanje laminarno, taj otpor nastaje zbog sila unutranjeg trenja u fluidu. Ako je
strujanje turbulentno, otpor se poveava zbog stvaranja vrtloga.

SLIKA: TURBULENTNO STRUJANJE OKO VALJKA I PLOE: JAVLJA SE

OTPOR ZBOG RAZLIKE TLAKOVA Kulii slika 11.15. str. 174

Vidimo da u prostoru iza tijela nastaju vrtlozi. Dio fluida u graninom sloju blie tijelu ima
manju brzinu, a estice fluida dalje od tijela gibaju se bre i zbog toga nastaje rotacija estica

17
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

fluida. Sad vie nisu jednaki tlakovi na prednjoj i stranjoj strani ve je prednji tlak vei od
stranjeg:

p1 > p2

Ta razlika tlakova (p1 - p2) uzrokuje silu koja se suprotstavlja gibanju i tako poveava otpor
sredstva.

MALE BRZINE:

Pri malim brzinama (znai da su mali Reynoldsovi brojevi) otpor sredstva je proporcionalan
brzini i dinamikoj viskoznosti. Otpor sredstva ovisi i o obliku tijela. Na primjeru kuglice
polumjera r moemo pogledati koje sile djeluju kad se ona giba kroz viskozni fluid stalnom
brzinom v.

Stokes je naao da na nju djeluje sila trenja: Ftr = 6rv

2rv
Ovaj zakon vrijedi samo za male brzine, npr. za Reynoldsov broj Re = < 0,1.

Tako e kuglica u viskoznom fluidu padati jednoliko jer e se uravnoteiti:
- sila tea
- uzgon
- sila trenja
4 4
Ftr = mg U = r 3g r 3 f g
3 3

Ako je ispunjen uvjet za primjenu Stokesova zakona, tada je Ftr = 6rv .

To uvrstimo u relaciju za uvjet ravnotee i moemo izraunati ili brzinu padanja, ili
dinamiku viskoznost. Znai, pomou Stokesovog zakona moemo izraunati koeficijent
dinamike viskoznosti fluida.

VELIKE BRZINE:

Kad su brzine vee od kritine (odnosno Reynoldsov broj je vei od kritinog), otpor sredstva
uglavnom nastaje zbog razlike tlakova jer je sila zbog razlike tlakova bitno vea od sile
viskoznog trenja.

1
Silu otpora sredstva piemo u sljedeem obliku: Fot = cot v 2 S
2

cot otporni broj (aerodinamiki faktor)

S eona povrina tijela izloena struji fluida
- gustoa fluida
v brzina fluida

Otpor sredstva jako ovisi o obliku tijela i ta se ovisnost izraava aerodinamikim faktorom cot.

18
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

TABLICA: AERODINAMIKI FAKTORI (tipine vrijednosti aerodinamikih faktora

za razne profile) Kulii tablica 11.2. str. 176

12.6.2. Sile na avionsko krilo

Promatrajmo avionsko krilo kao tijelo koje se nalazi u struji fluida, a to je u naem sluaju
zrak. Pretpostavljamo da je strujanje laminarno.

SLIKA: AERODINAMIKI UZGON I OTPOR SREDSTVA NA AVIONSKO KRILO

Kulii slika 11.6. str. 176

Javlja se:
r
- sila otpora sredstva Fot u smjeru strujanja fluida
r
- aerodinamiki uzgon Fau okomito na smjer strujanja fluida

Aerodinamiki uzgon nastaje zbog cirkulacije zraka oko tijela, a ovisi o:

- obliku tijela
- nagibu profila prema struji zraka
r r r
Rezultantna sila na avionsko krilo je: F = Fau + Fot

Strujnice iznad krila su gue i brzina je vea, a tlak manji nego ispod krila gdje su strujnice
rjee (Bernoullijeva jednadba). Tlak s donje strane krila je gotovo atmosferski. Na slici
imamo samo laminarno strujanje no u stvarnosti se javlja i turbulentno strujanje to, naravno,
bitno komplicira stvar, ali to sad neemo razmatrati. Razliku tlakova izmeu donje i gornje
povrine krila moemo odrediti aproksimativno pomou Bernoullijeve jednadbe ako znamo
odrediti razliku brzina strujanja zraka na gornjoj odnosno donjoj povrini. Zbog te razlike
tlakova nastaje aerodinamiki uzgon koji omoguuje let aviona. Avionsko krilo ima upravo
takav aerodinamiki oblik da otpor, odnosno aerodinamiki faktor cot bude to manji, a

19
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

r r
aerodinamiki uzgon Fau to vei. Analogno otporu aerodinamiki uzgon Fau moemo
prikazati formulom:

1
Fau = cau v 2 S
2

Iznos ukupne sile koja djeluje pri jednolikom gibanju tijela kroz fluid je:

1
F = Fot2 + Fau2 = cv 2 S
2

Ovdje je: c = cot2 + cau

2

Vrijednosti cot i cau se mogu odrediti mjerenjem sila na profil avionskog krila u zranom
tunelu.

Faktori ovise o:
- obliku krila
- kutu pod kojim je profil naklonjen prema brzini strujanja

AUTOMOBILI ZA TRKE:

Sila aerodinamikog uzgona djeluje i na trkae automobile koji su konstruirani tako da bi se

to lake gibali kroz zrak. Govorimo da imaju aerodinamiki oblik. Meutim, sila
aerodinamikog uzgona moe u jednom trenutku uzrokovati premalo trenja o cestu pa se na
automobile stavljaju spojleri (engleski spoil pokvariti), koji kvare laminarno strujanje i
izazivaju turbulencije i na taj nain smanjuju aerodinamiki uzgon. Rezultat je bolje leanje
automobila na cesti.

SIMETRINA TIJELA:

Kod simetrinih tijela kao to su valjak, kugla i slino, strujnice iznad i ispod tijela su
simetrino rasporeene te je aerodinamiki uzgon jednak nuli, pa je ukupna sila jednaka
otporu sredstva.

20
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

12.7. Magnusov efekt

Ako tijelo rotira u struji fluida, na njega djeluje sila okomito na smjer strujanja. To je
Magnusov efekt (Magnus (1802-1870), njemaki fiziar). Promatrat emo kako struji fluid
(npr. zrak) oko rotirajueg valjka koji se giba u fluidu.

SLIKA: MAGNUSOV EFEKT: a) VALJAK ROTIRA U MIRNOM FLUIDU, b)

FLUID STRUJI OKO NEPOMINOG VALJKA, c) FLUID STRUJI OKO
ROTIRAJUEG VALJKA Kulii slika 11.17. str. 177

1. Ako valjak rotira u mirnom fluidu, strujnice su koncentrirane krunice oko valjka
(slika a).
Zbog viskoznosti e estice fluida oko valjka takoer rotirati bre to su blie valjku, a
sloj fluida uz valjak e imati istu obodnu brzinu kao i valjak.
2. Ako valjak miruje, a fluid struji, onda su strujnice oblika kao na slici b.
Pretpostavili smo da je strujanje laminarno, tj. da se ne pojavljuju vrtlozi.
3. Ako valjak rotira, a fluid struji, tada strujnice izgledaju kao na slici c.
Brzina strujanja je vea ispod valjka jer se smjerovi oba gibanja podudaraju, a manja
iznad valjka gdje su smjerovi gibanja suprotni.
Zbog vee brzine strujanja ispod valjka tlak je manji nego iznad valjka gdje je i manja
brzina, pa se javlja sila prema dolje.

MAGNUSOV EFEKT U POKUSU S PAPIRNATIM VALJKOM

Tanak papirnati valjak se kotrlja niz kosinu i pada ispod daske jer ga nastala sila gura u tom
smjeru.

SLIKA: MAGNUSOV EFEKT U POKUSU S PAPIRNATIM VALJKOM Kulii

slika 11.18. str. 177

21
 Pripreme za predavanja iz Fizike 1 doc. dr. sc. Sanda Plesli

PRIMJER:
Po Bernoullijevom principu javlja se razlika tlakova kad imamo npr. rotirajuu loptu u zraku i
sila koja je posljedica razlike tlakova uzrokuje esto neobinu i neoekivanu putanju takve
lopte u zraku. Takve rotirajue lopte zovemo rezane ili fel lopte u stolnom tenisu,
baseballu ili tenisu.

Linkovi:
http://www.youtube.com/watch?v=23f1jvGUWJs Magnusov efekt
http://www.youtube.com/watch?v=3ECoR__tJNQ Roberto Carlos Magnusov efekt u
slobodnom udarcu

22