1.

poglavlje - Uvodna razmatranja

1. esto se kae da je dobra teorija ona teorija koja se moe pobiti empirijskom studijom,
potkrijepljenom podacima. Objasnite zato teorija koja se ne moe empirijski
provjeriti nije dobra teorija.

-> Teorija koja se ne moe empirijski provjeriti nije dobra teorija jer, ako se ne
moe provjeriti, nije mogue znati je li ispravna ili pogrena i samim tim je
nepouzdana.

2. Koja od sljedeih dviju izjava obuhvaa pozitivnu ekonomsku analizu, a koja

normativnu? U emu se te dvije analize razlikuju?
a) Racioniranje goriva (rasporeivanje maksimalne koliine goriva koju svaki
pojedinac moe kupiti svake godine) je loa socijalna politika zato jer se uplie u
djelovanje konkurentnog trinog sustava.
b) Racioniranje goriva je politika u kojoj vei broj ljudi proe loije, a manji broj
bolje.

-> Prva izjava obuhvaa normativnu ekonomsku analizu jer izrazom

racioniranje goriva je loa politika daje vrijednosni sud o promatranoj pojavi
(u ovom sluaju o racioniranju goriva). Druga izjava obuhvaa pozitivnu analizu
jer opisuje stvarne veze izmeu uzroka i posljedice tj. prua injenice o utjecaju
racioniranja goriva na stanovnitvo.

3. Pretpostavite da je cijena bezolovnog regularnog oktanskog benzina vea za 20 centi

po galonu u New Jerseyu nego u Oklahomi. Smatrate li da postoji prilika za arbitrau
(tj. da li bi tvrtke mogle kupovati benzin u Oklahomi i prodavati ga uz profit u
Jerseyu)? Zato da ili zato ne?

-> Iako je cijena goriva u New Jerseyu via nego u Oklahomi, ne postoji prilika
za arbitrau jer je troak transporta goriva iz Oklahome u New Jersey prevelik u
odnosu na razliku u cijeni. Tvrtke bi takvom arbitraom samo ostvarile gubitak.

4. Pretpostavite da je japanski jen ojaao u odnosu na ameriki dolar, tj. da je potrebno

vie dolara da bi se kupila odreena koliina japanskog jena. Objasnite zato ovaj
porast istovremeno poveava realnu cijenu japanskih automobila amerikim
potroaima i smanjuje realnu cijenu amerikih automobila japanskim potroaima?

-> Porast vrijednosti japanskog jena u odnosu na ameriki dolar poveava realnu
cijenu japanskih automobila amerikim kupcima jer oni za istu vrijednost u
jenima moraju izdvojiti veu koliinu dolara. Isto tako porast vrijednosti jena
smanjuje realnu cijenu amerikih automobila jer japanski kupci za istu
vrijednost u dolarima trebaju izdvojiti manju koliinu jena.
5. Cijena meunarodne telefonske usluge smanjila se sa 40 centa po minuti 1996. godine
na 22 centa po minuti 1999. godine, to je smanjenje od 45% (18 centi/40 centi).
Tijekom istog razdoblja indeks potroakih cijena poveao se za 10%. to se dogodilo
s realnom cijenom telefonske usluge?

-> (CPI99/CPI96)*nominalna cijena99 = (1/1,1)*22 = 20

Realna cijena telefonske usluge iz 1999. godine od 20 centi nia je za 50% u
odnosu na cijenu iz 1996. godine od 40 centi.

2. poglavlje - Osnove ponude i potranje

1. Pretpostavimo da neobino toplo vrijeme izazove pomak krivulje potranje za
sladoledom udesno. Zato e nova ravnotena cijena sladoleda sada biti vea?

-> Potranja za sladoledima ima sezonska obiljeja jer naglo poraste u ljetnoj
sezoni. Uz prvotnu bi cijenu poveanje potranje uz nepromijenjenu ponudu
izazvalo manjak sladoleda na tritu. Drugim rijeima, traena bi koliina bila
vea od ponuene i potroai ne bi mogli kupiti koliko ele. Tad bi oni bili
spremni platiti vie u meusobnom nadmetanju za postojee koliine, na to bi
proizvoai odgovorili poveanjem proizvodnje, to uzrokuje poveanje
trokova, na to moraju odgovoriti poveanjem cijene sladoleda. Naposljetku bi
se formirala nova ravnotena cijena pri kojoj su ponuda i potranja jednake.

2. Prikaite krivuljama ponude i potranje kako bi svaki od sljedeih dogaaja utjecao na

cijenu maslaca i koliinu maslaca koja se prodaje i kupuje: a) porast cijene margarina;
b) porast cijene mlijeka; c) opadanje prosjene razine dohotka.

a) Budui da su maslac i margarin supstituti, poveanje cijene margarina

povealo bi potranju za maslacem, to bi uz nepromijenjenu ponudu
uzrokovalo poveanje cijene maslaca. (na grafu je potrebno nacrtati pomak
krivulje potranje udesno i naznaiti poveanje i ravnotene cijene i koliine).

b) Mlijeko i maslac su komplementi jer je mlijeko input u proizvodnji maslaca.

Porastom cijene mlijeka poveavaju se trokovi proizvodnje maslaca. Zbog toga
su proizvoai spremni nuditi manju koliinu maslaca, to uz nepromijenjenu
potranju uzrokuje poveanje cijene. (na grafu je potrebno nacrtati pomak
krivulje ponude ulijevo i naznaiti poveanje ravnotene cijene i smanjenje
ravnotene koliine).

c) Opadanje prosjene razine dohotka smanjit e potranju za maslacem to e

uz nepromijenjenu ponudu utjecati na smanjenje cijene. (na grafu je potrebno
nacrtati pomak krivulje potranje ulijevo i naznaiti smanjenje i ravnotene cijene i
koliine).
3. Zato se dugorone elastinosti potranje razlikuju od kratkoronih elastinosti
potranje? Razmotrimo dva dobra: papirnate ubruse i televizore. Koja je od ta dva
dobra trajno? Biste li oekivali da cjenovna elastinost potranje za papirnatim
ubrusima bude vea u kratkom ili dugom roku? Zato? A za televizorima?

-> Dugorone elastinosti potranje razlikuju se od kratkoronih elastinosti

potranje jer se u dugom roku potroai mogu prilagoditi promjeni cijene.
Papirni ubrusi su normalno dobro i cjenovna elastinost potranje za njima vea
je u dugom roku nego u kratkom. Poveanje cijene ubrusa e vrlo malo smanjiti
potranju u kratkom roku, ali u dugom roku potroai mogu promijeniti
preferencije ili pronai supstitute i potranja e se znatno smanjiti.
Televizori su trajno dobro i cjenovna elastinost potranje za njima vea je u
kratkom roku nego u dugom. Kad se cijena televizora povea, kupci mogu
dugorono odgoditi kupnju. Meutim, ako se potroaev televizor pokvari, on u
kratkom roku nee imati izbora nego e kupiti novi bez obzira na cijenu.

4. Objasnite zato je za mnoga dobra dugorona elastinost ponude vea od kratkorone

elastinosti.

-> Za mnoga je dobra dugorona elastinost ponude vea od kratkorone jer se

proizvoai u kratkom roku suoavaju s ogranienjima kapaciteta i trebaju
vremena za njihovo poveanje izgradnjom novih proizvodnih postrojenja i
zapoljavanjem novih radnika.

5. Pretpostavimo da vlada regulira cijene govedine i piletine, te propisuje cijene ispod

razine pri kojoj bi se trite uravnoteilo. Objasnite zato e doi do nestaica ovih
dobra te koji e imbenici odrediti razmjer nestaica. to e se dogoditi sa cijenom
svinjetine? Objasnite ukratko.

->Ako vlada odredi niu cijenu govedine i piletine, potranja za tim proizvodima
vea je od ponude jer su pri niim cijenama potroai spremni kupovati vie, dok
proizvoai smanjuju svoju proizvodnju. Suoeni s nestaicom, potroai e biti
prisiljeni potraiti zamjenske proizvode, odnosno bliske supstitute. Zbog toga e
porasti potranja za svinjetinom, to e izazvati porast cijene svinjetine. Razmjer
nestaice govedine i piletine ovisit e o elastinosti njihove ponude i potranje.

6. Dunosnica sveuilita tijekom rasprave o visini kolarina tvrdi da su prijave na

fakultet potpuno neelastine na cijenu. Kao dokaz ona navodi injenicu da je njeno
sveuilite u proteklih 15 godina udvostruilo realnu kolarinu bez opadanja broja i
kvalitete prijavljenih studenata. Biste li uvaili ovaj argument? Objasnite ukratko.
(Naputak: Dunosnica iznosi tvrdnju o potranji za upisom, ali obraa li uope panju
na krivulju potranje? to bi jo moglo biti posrijedi?

-> Argument se ne moe uvaiti jer dunosnica nije uzela u obzir pomak krivulje
potranje. U zadnjih 15 godina promijenile su se preferencije stanovnitva. Sve
 vie mladih eli upisati fakultet i spremni su izdvojiti vie novca u meusobnom
natjecanju za upis. To je pomaknulo krivulju potranje udesno, to je uz
nepromijenjenu ponudu omoguilo porast cijena bez smanjenja broja
prijavljenih. Razlog takoer moe biti i poveanje dohotka.

7. Pomacima krivulje ponude i potranje prikaite uinke sljedeih dogaaja na trite

jabuka. Jasno naznaite u kojem e se smjeru mijenjati vrijednosti prodane koliine i
cijene.
a) Znanstvenici potvruju da je jabuka zaista vrlo zdravo voe.
b) Cijena narani se utrostruuje.
c) Sua smanjuje urod jabuka na jednu treinu normalnog uroda.
d) Tisue studenata naputaju studentski ivot da bi postali berai jabuka.
e) Tisue studenata naputaju studentski ivot da bi postali uzgajivai jabuka.

a) Budui da su znanstvenici potvrdili da je jabuka vrlo zdravo voe, mijenja se

preferencija stanovnitva i raste potranja za jabukama. I cijena i koliina
jabuka se poveavaju. (Na grafu je potrebno nacrtati pomak krivulje potranje
udesno i naznaiti poveanje i ravnotene cijene i koliine)

b) Budui da su narane i jabuke supstituti, poveanje cijene naranaa uzrokovat

e poveanje potranje za jabukama jer one postaju relativno jeftinije u odnosu
na narane. I cijena i koliina jabuka se poveavaju. (Na grafu je potrebno
nacrtati pomak krivulje potranje udesno i naznaiti poveanje i ravnotene cijene i
koliine)

c) Osim to je smanjila koliinu uroda jabuka, sua je uzrokovala i poveanje

trokova (npr. navodnjavanja) to je u konanici rezultiralo smanjenjem ponude.
Uz nepromijenjenu potranju, smanjenjem ponude poveava se cijena jabuka.
(Na grafu je potrebno nacrtati pomak krivulje ponude ulijevo i naznaiti poveanje
ravnotene cijene i smanjenje ravnotene koliine)

d) Poveanjem ponude rada na tritu smanjuje se cijena nadnica, a time i

trokovi proizvodnje jabuka to uzrokuje poveanje ponude. Pri
nepromijenjenoj potranji, poveanjem ponude smanjuje se cijena jabuka. (Na
grafu je potrebno nacrtati pomak krivulje ponude udesno i naznaiti smanjenje
ravnotene cijene i poveanje ravnotene koliine)

e) Da bi uzgajali jabuke, studenti najprije moraju unajmiti zemlju. Budui da je

ponuda zemlje savreno neelastina (tj. njena ponuda je fiksna), studenti su
spremni izdvojiti vie novca u nadmetanju za ogranieno zemljite to poveava
trokove proizvodnje i smanjuje ponudu. Uz nepromijenjenu potranju,
smanjenje ponude uzrokuje poveanje cijene jabuka. (Na grafu je potrebno
nacrtati pomak krivulje ponude ulijevo i naznaiti poveanje ravnotene cijene i
smanjenje ravnotene koliine)
8. Pretpostavimo da je potranja za zemnim plinom savreno elastina. Bi li uvoenje
kontrole cijena zemnog plina dovelo do ikakvog uinka, i, ako da, kakvog?

-> Kad bi potranja za zemnim plinom bila savreno elastina, i najmanja

promjena cijene dovela bi do velike promjene potranje. Zbog toga bi
odreivanje najvie doputene cijene dovelo do velikog poveanja potranje to
bi uzrokovalo nestaicu, dok bi odreivanje najnie doputene cijene dovelo do
velikog pada potranje i uzrokovalo viak na tritu.

3. poglavlje - Ponaanje potroaa

1. to znai tranzitivnost preferencija ili sklonosti?

-> Tranzitivnost preferencija ili sklonosti znai da, ako potroa preferira koaru
A u odnosu na koaru B, i koaru B u odnosu na koaru C, tada preferira koaru
A u odnosu na koaru C.

2. Pretpostavimo da skup krivulja indiferencije nema negativni nagib. to na temelju te

injenice moete rei o poeljnosti dvaju dobara?

-> Da skup krivulja indiferencije nema negativan nagib, potroa bi bio

indiferentan izmeu dviju koara ak i kad bi jedna od njih imala veu koliinu
oba dobra (tj. obje bi mu donosile istu razinu zadovoljstva premda jedna ima vie
oba dobra od druge).

3. Objasnite zato se dvije krivulje indiferencije ne mogu sjei.

-> Krivulje indiferencije se ne mogu sjei zbog tranzitivnosti. Kad bi se sjekle,

tada bi korisnost u svakoj toki na obje krivulje indiferencije bila jednaka
korisnosti u toki na sjecitu krivulja. To bi znailo da je razina korisnosti u
svakoj toki na jednoj krivulji indiferencije jednaka razini korisnosti u svakoj
toki na drugoj krivulji indiferencije, premda je jedna od njih udaljenija od
ishodita i sadri veu koliinu oba dobra. To bi naruilo pretpostavku da je vie
bolje nego manje. (graf 3.4 na str. 67)

4. Nacrtajte skup krivulja indiferencije ija je granina stopa supstitucije (MRS)

konstantna. Nacrtajte i dvije budetske crte razliitih nagiba; pokaite koji e izbor
maksimalizirati zadovoljstvo u svakom sluaju. to iz toga moete zakljuiti?

-> Kod savrenih supstituta potroa maksimalizira dobit primjenom kutnog

rjeenja, odnosno kupnjom samo jednog, jeftinijeg dobra. Iz toga se moe
zakljuiti da potroai imaju vie sklonosti prema veem broju dobara nego
prema manjem. Jedino u tom sluaju MRS nije jednak omjeru cijena. (na grafu
je potrebno nacrtati mapu indiferencije savrenih supstituta kao na 70. str. i bilo
 koje dvije budetske crte razliitog nagiba koje dodiruju krivulju indiferencije u
njenom sjecitu s jednom od osi grafa)

5. Objasnite zato MRS za dva dobra mora biti jednak omjeru cijena dvaju dobara da bi
potroa iskusio maksimalno zadovoljstvo.

-> MRS za dva dobra mora biti jednak omjeru cijena dvaju dobara da bi
potroa maksimalizirao zadovoljstvo jer granina korisnost (korisnost dobivena
potronjom jedne dodatne jedinice nekog dobra) mora biti jednaka graninom
troku (troku dodatne jedinice nekog dobra). Granina se korisnost mjeri MRS-
om, a granini troak vrijednou nagiba budetske crte. Toka u kojoj je
granina korisnost jednaka graninom troku (MU = MC) je toka u kojoj
budetska crta dodiruje krivulju indiferencije te nije mogue postii veu razinu
zadovoljstva uz zadano budetsko ogranienje. Ako je MRS manji ili vei od
omjera cijena, zadovoljstvo potroaa nije maksimalizirano.

6. Objasnite zato e blagostanje potroaa vjerojatno biti smanjeno doe li do

racioniranja nekog dobra.

-> Kad je neko dobro racionirano, na raspolaganju ga je manje nego to bi kupci

htjeli kupiti, to smanjuje njihovo blagostanje.

7. Potroai iz bive Istone Njemake bili su nakon ujedinjenja s Zapadnom

Njemakom skloniji automobilima marke Mercedes-Benz nego automobilima marke
Volkswagen. Pa ipak, kad su svoje uteevine pretvorili u njemake marke, veina ih
je nagrnula u Volkswagenove prodavaonice automobila. Kako objanjavate tu
naizgled paradoksalnu injenicu?

-> Automobili marke Mercedes-Benz skuplji su od automobila marke

Volkswagen. Premda su potroai bili skloniji marki Mercedes-Benz, za njih je
veu korisnost imala kupnja Volkswagena i vie drugih dobara, nego to bi imala
kupnja Mercedes-Benza i manje drugih dobara.

8. Objasnite naelo jednake graninosti. Objasnite zato ovo naelo ne vrijedi sve dok
potronja jednog ili oba dobra donosi rastuu graninu korisnost.

-> Naelo jednake graninosti pokazuje da je ukupna korisnost potroaa

maksimalna kad je granina korisnost po jedinici novanog izdatka za sva dobra
jednaka. To naelo ne vrijedi sve dok potronja jednog ili oba dobra donosi
rastuu graninu korisnost jer tada potroa jo uvijek moe poveati svoju
ukupnu korisnost realokacijom svog dohotka.

9. Koja je razlika izmeu ordinalne i kardinalne korisnosti? Objasnite zato pretpostavka

kardinalne korisnosti nije potrebna za rangiranje potroakih izbora.

-> Ordinalna funkcija korisnosti rangira trine koare od najpoeljnije do

 najmanje poeljne dok kardinalna funkcija korisnosti opisuje za koliko je neka
trina koara poeljnija od druge. Meutim, nemogue je saznati dobiva li neka
osoba dvostruko vie zadovoljstva od neke druge osobe pri potronji jednake
trine koare. Ordinalna funkcija korisnosti dovoljna je za razumijevanje kako
pojedinani potroa donosi odluke.

10. Cijena raunala je znatno pala tijekom protekla dva desetljea. Iskoristite ovaj pad
cijena kako biste objasnili zato e indeks potroakih cijena vjerojatno precijeniti
indeks trokova ivota za pojedince koji raunalo koriste intenzivno.

-> Indeks potroakih cijena vjerojatno e precijeniti indeks trokova ivota za

pojedince koji raunalo koriste intenzivno jer pretpostavlja da potroai ne
mijenjaju svoje potroake navike doe li do promjene cijene, tj. da uvijek
kupuju istu koaricu dobara bez obzira na cijene.

4. poglavlje - Pojedinana i trina potranja

1. Koja je razlika izmeu pojedinane krivulje potranje i krivulje trine potranje? Za

koju je krivulju vjerojatnije da e biti elastinija? (Naputak: pretpostavite da nema
mrenih eksternalija)

-> Krivulja pojedinane potranje prikazuje odnos koliine dobra koju je

pojedinani potroa spreman kupiti i cijene tog dobra dok krivulja trine
potranje prikazuje koliine dobra koju su svi potroai na tritu spremni kupiti
po razliitim cijenama. Vjerojatnije je da e krivulja trine potranje biti
elastinija.

2. Hoe li potranja za odreenom markom ili proizvodom, poput skija marke Head, biti
cjenovno elastinija ili neelastinija od agregatne potranje za svim vrstama skija?
Objasnite.

-> Potranja za odreenom markom ili proizvodom poput skija marke Head bit
e elastinija od agregatne potranje za svim vrstama. Ako poraste cijena skija
marke Head, potroai mogu kupovati skije jeftinije marke, ali ako poraste
cijena svih skija, oni nemaju drugog izbora nego ih kupovati bez obzira na
cijenu.

3. Ulaznica za rock koncert je 10 dolara. Po toj je cijeni, meutim, potranja znatno vea
od raspoloivog broja ulaznica. Je li vrijednost ili granina korisnost dodatne ulaznice
vea, jednaka ili manja od 10 dolara? Kako biste odredili tu vrijednost?

-> Granina korisnost dodatne ulaznice vea je od 10 dolara jer su potroai u

meusobnom nadmetanju spremni platiti vie za ogranien broj ulaznica. Tu
 vrijednost bismo mogli odrediti ispitivanjem koliko bi potroai bili spremni
izdvojiti novca za dodatnu ulaznicu (npr. aukcijom)

4. Pretpostavimo da osoba mora rasporediti budet na dva dobra, hranu i odjeu. Ako je
hrana inferiorno dobro moete li rei je li odjea inferiorno ili normalno dobro?
Objasnite.

-> Ako je hrana inferiorno dobro, odjea je normalno dobro jer e porastom
dohotka potroai kupovati relativno manje hrane i vie odjee.

5. Koje su od sljedeih kombinacija dobara komplementi, a koje supstituti? Moe li bilo

koje od njih biti i jedno i drugo, ovisno o okolnostima? Raspravite.
a) sat ekonomije i sat matematike
b) teniske loptice i teniski reket
c) odrezak i jastog
d) putovanje zrakoplovom i putovanje vlakom do neke destinacije
e) slanina i jaja

a) Sat ekonomije i sat matematike su komplementi jer je poznavanje matematike

nuno za razumijevanje ekonomije. Isto tako mogu biti i supstituti ako moramo
birati elimo li sluati ekonomiju ili matematiku (npr. ako su predavanja u isto
vrijeme).

b) Teniske loptice i teniski reketi su komplementi jer bez jednog od to dvoje nije
mogue igrati tenis.

c) Odrezak i jastog su supstituti jer e se porastom cijene jednog dobra poveati

potranja za drugim dobrom. U odreenim situacijama mogu biti i komplementi
(npr. ako se serviraju zajedno)

d) Putovanje zrakoplovom i putovanje vlakom su supstituti jer e se porastom

cijene jednog dobra poveati potranja za drugim dobrom.

e) Slanina i jaja su supstituti jer e se porastom cijene jednog dobra poveati

potranja za drugim dobrom. Meutim, u odreenim situacijama mogu biti i
komplementi (npr. ako se serviraju zajedno)

6. Koji bi od sljedeih dogaaja izazvao pomak uzdu krivulje potranje za odjeom

proizvedenom u SAD-u? Koji bi dogaaj izazvao pomak cijele krivulje potranje?
a) ukidanje kvota za uvoz odjee stranih proizvoaa
b) porast dohotka graana SAD-a
c) smanjenje trokova proizvodnje domae odjee u cijeloj grani koji se prenose na
kupce u obliku niih cijena.

-> Pomak du krivulje uzrokuje promjena cijene. Pomak krivulje uzrokuju ostali
 imbenici.

a) Ukidanje kvota za uvoz odjee stranih proizvoaa smanjit e potranju

domae odjee i tako smanjiti cijenu domae odjee, to uzrokuje pomak uzdu
krivulje potranje.

b) Porast dohotka graana SAD-a uzrokuje pomak krivulje potranje.

c)Smanjenje trokova proizvodnje smanjuje cijene i uzrokuje pomak uzdu

krivulje potranje.

7. Za koje e od navedenih dobara porast cijena vjerojatno dovesti do znaajnog efekta

dohotka (kao i supstitucijskog efekta)?
a) sol
b) stanovanje
c) kazaline ulaznice
d) hrana

a) Sol -> mali efekt dohotka (jer troimo relativno mali dio dohotka na sol. Iako se
zbog porasta cijene taj dio povea, jo uvijek je premali da bi bio znaajan); nema
efekta supstitucije (jer sol nema supstitute)

b) Stanovanje -> veliki efekt dohotka (jer emo troiti relativno vei dio dohotka na
stanovanje); nema efekta supstitucije (jer stanovanje nema supstitute)

c) Kazaline ulaznice -> mali efekt dohotka (jer troimo relativno mali dio dohotka
na kazaline ulaznice. Iako se zbog porasta cijene taj dio povea, jo uvijek je
premali da bi bio znaajan); veliki efekt supstitucije (velik broj supstituta, npr.
kino, galerije, muzeji)

d) Hrana -> veliki efekt dohotka (jer emo troiti relativno vei dio dohotka na
hranu); nema efekta supstitucije (jer hrana nema supstitute)

8. Pretpostavimo da prosjeno domainstvo u dravi troi 500 galona benzina godinje.

Uvodi se porez na benzin od 10 centi zajedno s godinjim povratom poreza od 50
dolara po domainstvu. Hoe li domainstvu biti bolje ili gore nakon uvoenja novog
programa?

-> Nakon uvoenja novog programa iznos poreza jednak je iznosu povrata
poreza i po tome izgleda da e stanovnitvu biti jednako dobro. Meutim, kad
cijena benzina poraste, stanovnitvo koristi manju koliinu benzina i veu
koliinu ostalih dobara pa bi mu, teoretski gledano, trebalo biti bolje jer mu nova
budetska crta sada dodiruje viu krivulju indiferencije.
9. Koja e od navedene tri skuine vjerojatno imati cjenovno najelastiniju potranju za
lanstvom u Udruenju poslovnih ekonomista (Association of Business Economists), a
koja najneelastiniju?
a) studenti
b) nie pozicionirani menaderi
c) vie pozicionirani menaderi

-> Cjenovno najelastiniju potranju za lanstvom u Udruenju poslovnih

ekonomista imat e studenti jer raspolau manjom razinom dohotka, a
najneelastiniju vie pozicionirani menaderi jer raspolau veim dohotkom, a i
pripadanje takvom udruenju se podrazumijeva zbog njihovog statusa.

6. poglavlje: PROIZVODNJA

1. to je funkcija proizvodnje? U emu je razlika izmeu dugorone I kratkorone

funkcije proizvodnje?

-> Funkcija proizvodnje je funkcija koja pokazuje maksimalnu koliinu

proizvoda (outputa) koju neka tvrtka moe proizvesti uz bilo koju zadanu
kombinaciju inputa. Razlika izmeu dugorone i kratkorone funkcije je ta to
kod kratkorone funkcije proizvodnje postoji barem jedan nepromjenjivi faktor
proizvodnje (fiksni input), dok su kod dugorone funkcije svi faktori proizvodnje
promjenjivi (varijabilni).

2. Zato e granini proizvod rada u kratkom roku najvjerojatnije porasti, a zatim opasti?

-> Granini e proizvod rada u kratkom roku najvjerojatnije porasti, a zatim

opasti zbog djelovanja zakona opadajuih graninih prinosa koji kae da e, s
poveanjem upotrebe inputa rada uz ostale inpute fiksne, nakon neke toke
dodatni output biti sve manji i manji. Kad je input rada nizak (uz fiksnu razinu
inputa kapitala), dodatni rad dovodi do znatnog poveanja proizvodnje, esto
zato to se radnici mogu specijalizirati za odreene poslove. Meutim, prije ili
kasnije nastupa zakon opadajuih graninih prinosa jer, ako radnika ima
previe, neki e od njih postati neuinkoviti te e granini proizvod rada pasti.

3. Opadajui prinosi na jedan faktor proizvodnje i konstantni prinosi na opseg nisu nespojivi.
Objasnite.

-> Opadajui prinosi na jedan faktor proizvodnje i konstantni prinosi na opseg

nisu nespojivi jer inputi pojedinano mogu imati opadajue prinose, a zajedno
konstantne. Drugim rijeima, ako poveavamo samo jedan input, a ostale drimo
konstantnima, doi e do zakona opadajuih prinosa. Meutim, ako sve inpute
proporcionalno poveavamo, oni mogu davati konstantne prinose na opseg.
4. Zamislite da ste poslodavac koji eli popuniti ispranjeno radno mjesto na tekuoj traci.
Zanima li vas vie granini ili prosjeni proizvod rada osobe koja je posljednja zaposlena?
Ako primijetite da je prosjeni proizvod rada upravo zapoeo opadati, trebate li zaposliti jo
radnika? to vam ova situacija govori o graninom proizvodu rada osobe koju ste posljednju
zaposlili?

-> Kod zapoljavanja jednog radnog mjesta na tekuoj traci, bitniji je granini
proizvod rada osobe koja je posljednja zaposlena od prosjenog proizvoda rada.
Ako je granini proizvod rada negativan, ukupna razina proizvodnje e se
smanjiti, to je neisplativo. Ako primijetimo da je prosjeni proizvod rada
upravo poeo opadati, to znai da je granini proizvod osobe koju smo zadnju
zaposlili manji od prosjenog. U tom sluaju potrebno je poveati broj radnika
do razine u kojoj su granini i prosjeni proizvod jednaki jer je to razina pri
kojoj prosjeni proizvod dosee svoj maksimum i na taj nain poduzee
maksimalizira korisnost.

5. Zato bi tvrtke koje se suoavaju sa neprestanim promjenama uvjeta poslovanja uope eljele
da bilo koji faktor bude fiksan? Koji kriteriji odluuju je li neki faktor fiksan ili varijabilan?

-> Tvrtke koje se suoavaju s neprestanim promjenama uvjeta poslovanja eljele

bi da neki faktor bude fiksan radi analiziranja proizvodnih opcija kod kojih su
jedan ili dva inputa nepromjenjivi, npr. ako su mogue samo 2 veliine tvornice i
uprava mora odluiti koju e sagraditi. Tad e menadment htjeti znati u kojem
e sluaju poeti vrijediti zakon opadajuih prinosa. Je li neki faktor fiksan ili
varijabilan ovisi u kojem se vremenskom roku moe promijeniti koliina tog
faktora kad se promijeni cijena.

6. Kakav je odnos izmeu zakrivljenosti izokvante i granine stope tehnike supstitucije?

-> Granina stopa tehnike supstitucije (MRTS) je ujedno i nagib izokvante.

Kako se kreemo niz krivulju izokvante, nagib je sve manji i posljedica toga je da
su izokvante konveksne. to je MRTS manji, izokvanta je poloenija.

7. Moe li funkcija proizvodnje neke tvrtke imati obiljeja rastuih, konstantnih i opadajuih
prinosa na opseg na razliitim razinama proizvodnje? Raspravite.

-> Funkcija proizvodnje neke tvrtke mogla bi imati obiljeja rastuih,

konstantnih i opadajuih prinosa na opseg pri razliitim razinama proizvodnje.
Kad mala tvrtka poveava svoju proizvodnju, ona poveava sve inpute to
omoguuje menaderima i radnicima da se specijaliziraju u svojim zadaama te
da koriste sofisticiranije i vee tvornice i strojeve te dolazi do rastuih prinosa na
opseg. Daljnjim poveanjem proizvodnje mogue je kopirati neki pogon koji
koristi odreeni proizvodni proces pa dva pogona mogu proizvesti dvostruko viu
razinu proizvodnje i dolazi do konstantnih prinosa na opseg. Meutim, daljnjim
poveanjem proizvodnje, opseg proizvodnje postane prevelik te nastaju tekoe
 sa organizacijom i upravljanjem koje mogu dovesti do smanjene produktivnosti
rada i kapitala. U tom je sluaju rije o opadajuim prinosima na opseg.

8. Navedite primjer proizvodnog procesa za kratki rok jednak jednom danu ili tjednu, a dugi rok
razdoblje due od tjedan dana.

-> Primjer proizvodnog procesa za koji je kratki rok jednak jednom danu ili
tjednu, a dugi rok razdoblje due od tjedan dana je djeji tand s limunadom ili
kopirnica u kojoj je mogue u roku od tjedan dana uvesti dodatnu smjenu ili
zaposliti dodatnog radnika.

7. poglavlje Trokovi proizvodnje

1. Tvrtka plaa svom raunovoi godinju akontaciju 10 000 dolara. Je li to eksplicitan ili
implicitan troak?

-> Godinja akontacija raunovoi je eksplicitan troak, odnosno troak onih

imbenika proizvodnje koje poduzee mora kupovati kako bi moglo funkcionirati.
Taj se troak evidentira u raunovodstvenoj evidenciji kao dokaz da je transakcija
zbilja nastala.

2. Vlasnica male trgovine sama vodi raunovodstvo trgovine. Kako biste izmjerili
oportunitetni troak njenog rada?

-> Oportunitetni troak vlasnice male trgovine koja sama vodi raunovodstvo mogao
bi se izmjeriti na nain da se izrauna zarada koju bi ostvarila bavljenjem drugim
poslom koji joj predstavlja sljedeu najbolju alternativu.

3. Pretpostavimo da proizvoa stolica sazna da je granina stopa tehnike supstitucije

kapitala za rad u njegovom proizvodnom procesu znatno vea od omjera rente za strojeve
i nadnice radnika na tekuoj traci. Kako bi on trebao prilagoditi upotrebu kapiala i rada da
bi minimalizirao troak proizvodnje?

-> Budui da je omjer graninog proizvoda kapitala i graninog proizvoda rada vei
od omjera rente za strojeve i nadnice radnika na tekuoj traci, proizvoa bi trebao
poveati granini proizvod rada i/ili smanjiti granini proizvod kapitala, to se
postie poveavanjem jedinica rada i/ili smanjenjem jedinica kapitala sve dok se
omjeri ne izjednae.

4. Zato su izotrokovne crte ravne?

-> Izotrokovne crte su ravne zato to prikazuju sve kombinacije proizvodnih inputa
koje jednako kotaju pri zadanim cijenama.
5. Ako znate da granini troak proizvodnje raste, je li vam poznato da li prosjeni
varijabilni troak raste ili pada?

-> Ako granini troak raste, raste i prosjeni varijabilni troak, ali samo onda kad
je granini troak vei od prosjenog varijabilnog troka. ak i kad granini troak
raste, ako je on manji od prosjenog varijabilnog troka, tad e prosjeni varijabilni
troak i dalje padati jer je troak proizvodnje dodatne jedinice proizvoda jo uvijek
manji od troka proizvodnje po jedinici proizvoda.

6. Ako je granini troak proizvodnje vei od prosjenog varijabilnog troka, znate li da

li prosjeni varijabilni troak raste ili pada? Objansite

-> Ako je granini troak proizvodnje vei od prosjenog varijabilnog troka, tada
prosjeni varijabilni troak raste jer je troak proizvodnje dodatne jedinice
proizvoda vei od troka proizvodnje po jedinici proizvoda.

7. Ako krivulje prosjenog troka tvrtke imaju oblik slova U, zato njena krivulja
prosjenog varijabilnog troka dostie minimalnu vrijednost pri nioj razini proizvodnje
od njene krivulje prosjenog ukupnog troka?

-> Krivulja prosjenog varijabilnog troka dosee minimalnu vrijednost pri nioj
razini proizvodnje od njene krivulje prosjenog ukupnog troka jer je prosjeni
ukupni troak zbroj prosjenog fiksnog i prosjenog varijabilnog troka i stoga je
prosjeni ukupni troak uvijek vei od prosjenog varijabilnog troka. S obzirom da
je minimum prosjenog ukupnog i prosjenog varijabilnog troka u njihovom
sjecitu s rastuim dijelom krivulje graninog troka, minimum krivulje prosjenog
ukupnog troka mora leati vie i desno od toke minimuma krivulje prosjenog
varijabilnog troka.

8. Ako u tvrtki dolazi do rastuih prinosa na opseg, pa zatim do konstantnih prinosa na

opseg, to moete rei o obliku njene krivulje dugoronog prosjenog troka?

-> Ako u tvrtki dolazi do rastuih prinosa na opseg, njena krivulja dugoronog
prosjenog troka opada, a kad doe do konstantnih prinosa na opseg, krivulja
postaje vodoravna s osi x.

9. Kako promjena cijene jednog inputa mijenja dugoronu putanju ekspanzije tvrtke?

-> Promjena cijene jednog inputa promijenila bi omjere proizvodnih inputa i tako
zarotirala krivulju ekspanzije tvrtke prema inputu koji je postao relativno jeftiniji.

10. Koja je razlika izmeu ekonomija obujma i ekonomija obuhvata? Zato jedno moe
biti prisutno bez drugog?

-> Ekonomije obujma dogaaju se kad tvrtka moe udvostruiti razinu proizvodnje
uz troak koji je manji od dvostrukog. Do ekonomija obuhvata dolazi kad tvrtka
moe proizvesti bilo koju kombinaciju dvaju proizvoda jeftinije nego to bi to inile
dvije nezavisne specijalizirane tvrtke. Jedno moe biti prisutno bez drugog jer tvrtka
sa zajednikom proizvodnjom moe imati ekonomije obujma za svaki svoj proizvod,
a u cjelini ne imati ekonomiju obuhvata. Isto tako, u tvrtki koja proizvodi dva
proizvoda moe doi do ekonomije obujma ak i ako u njenom proizvodnom procesu
dolazi do disekonomije obuhvata.

5. Maksimalizacija profita i konkurentna ponuda

1. Zato bi tvrtka koja biljei gubitke izabrala nastavak umjesto obustave proizvodnje?

-> Tvrtka koja biljei gubitke izabrala bi nastavak umjesto obustave proizvodnje
jer oekuje da e zaraditi profit u budunosti kada cijena proizvoda poraste ili
troak proizvodnje padne, a prestanak i kasnije ponovni poetak proizvodnje
moe biti skupo. Tvrtka biljei gubitke ako ima nisku proizvodnju i nedovoljan
prihod za pokrivanje fiksnih i varijabilnih trokova, ali ako raste proizvodnja,
prihodi rastu bre od trokova pa tako profit s vremenom poprima pozitivnu
vrijednost i nastavlja rasti do toke u kojoj je granini prihod jednak graninom
troku. Ona e nastaviti proizvoditi sve dok je cijena proizvoda vea od
prosjenog varijabilnog troka jer tako moe podmiriti varijabilne trokove i dio
fiksnih trokova. U tom sluaju jeftinije joj je proizvoditi uz gubitke nego
obustaviti proizvodnju i plaati visoke fiksne trokove.

2. Kratkorona krivulja ponude tvrtke je jednaka kratkoronoj krivulji graninog troka

(iznad minimalne toke prosjenog varijabilnog troka). Zato dugorona krivulja
ponude nije jednaka dugoronoj krivulji graninog troka (iznad minimalne toke
prosjenog ukupnog troka)?

-> Razlog zato dugorona krivulja ponude nije jednaka dugoronoj krivulji
graninog troka je injenica da se novi konkurenti potpuno slobodno pojavljuju
na tritu. Sasvim je sigurno da e profit privui nove konkurente. Njihova e
pojava, u dugom vremenskom razdoblju, poveati trinu ponudu i izazvati pad
cijene i profita. Ukoliko se pojavio izuzetno velik broj novih poduzea, pad cijene
dovest e do pojave gubitka. Gubitak e izazvati iseljavanje poduzea, te e
proces dugoronog prilagoavanja trajati sve dok profit svih savrenih
konkurenata ne bude sveden na nulu. Dugorona ravnotea znai da nema
razloga niti za useljavanje, niti iseljavanje poduzea, a cijena je jednaka
minimalnom prosjenom ukupnom troku savrenih konkurenata. U dugom
roku krivulja ponude jednaka je dugoronom minimalnom prosjenom troku

3. U dugoronoj ravnotei sve tvrtke zarauju nulti ekonomski profit. Zato je to tono?

-> Nulti ekonomski profit znai da tvrtka zarauje normalni tj. konkurentni
 prinos na neko ulaganje. Taj normalan prinos, koji je dio troka upotrebe
kapitala, predstavlja oportunitetni troak upotrebe novca za kupnju kapitala
umjesto ulaganja u neto drugo. Dakle, tvrtki koja zarauje nulti ekonomski
profit ide jednako dobro kao da je svoj kapital uloila u neto drugo. U industriji
u kojoj vlada konkurencija ekonomski profit dugorono tei nuli zbog slobodnog
ulaza i izlaza na trite to uzrokuje prilagoavanje poduzea sve dok profit svih
savrenih konkurenata ne bude sveden na nulu. Tada tvrtke nemaju poticaj za
naputanje industrije, a druge tvrtke nemaju poticaja za ulaz u industriju.

4. Koja je razlika izmeu ekonomskog profita i probitka proizvoaa?

-> Probitak proizvoaa je razlika izmeu prihoda tvrtke i minimalnog troka

koji je bio potreban za razinu proizvodnje kod koje se maksimalizira profit. To je
povrina ispod ravnotene cijene, a iznad graninog troka proizvodnje.
Ekonomski profit jednak je prihodima umanjen za troak rada i kapitala, a
uzima u obzir i oportunitetne trokove. Izraunava koliko je tvrtka mogla
zaraditi da svoj novac nije uloila u kupnju kapitala ve negdje drugdje umanjen
za godinju amortizaciju.

5. Zato tvrtke ulaze na trite kada znaju da e im u dugom roku ekonomski profit biti
nula?

-> Tvrtke ulaze na trite kada znaju da e im ekonomski profit u dugom roku
biti nula jer e na taj nain ostvariti normalni, odnosno konkurentni prinos to
znai da e poslovati jednako dobro kao da su svoj kapital uloile u neto drugo.
Ako tvrtka ue na trite dovoljno rano da uspije kratkorono zaraivati
ekonomski profit, tim bolje. Slino, ako brzo napusti neprofitabilno trite,
utedjet e novac svojim ulagaima.

6. Na poetku dvadesetog stoljea postojalo je mnogo malih amerikih proizvoaa

automobila. Na kraju stoljea preostala su samo dva velika. Pretpostavimo da ova
situacija nije posljedica aljkavog provoenja saveznih antimonopolskih zakona. Koje
je vae objanjenje smanjenog broja proizvoaa? (Naputak: Kakva je struktura
trokova svojstvena automobilskoj industriji?)

7. U industriji X vlada savrena konkurencija pa svaka tvrtka zarauje nulti ekonomski

profit. Ako cijena proizvoda padne, nijedna tvrtka ne moe preivjeti. Slaete li se s
 ovom tvrdnjom ili ne? Objasnite.

8. Poraste li potranja za filmovima na videu, porast e i plae glumaca i glumica. Je li

vjerojatnije da je dugorona krivulja ponude filmova vodoravna ili rastua? Objasnite.

-> Vjerojatnije je da e krivulja ponude filmova biti rastua jer je rije o

industriji rastuih trokova. Zbog poveane potranje treba poveati
proizvodnju, ali samo uz vie cijene jer se koristi struna radna snaga (glumci)
koju je potrebno platiti.

9. Tono ili netono: Tvrtka bi uvijek trebala proizvoditi onu koliinu proizvoda pri
kojoj je dugoroni prosjeni troak minimalan. Objasnite.

-> Tvrdnja je netona. Tvrtka dugorono maksimalizira profit izborom razine

proizvodnje kod koje je cijena jednaka dugoronom graninom troku.
Dugoroni prosjeni troak je minimalan kad je jednak dugoronom graninom
troku, to bi bilo pri nioj razini proizvodnje od one koja maksimalizira profit
(graf 8.12 na str 272.).

10. Moe li u industriji s rastuom krivuljom ponude biti konstantnih prinosa na opseg?
Objasnite.

-> U industriji s rastuom krivuljom ponude cijena je vea zbog vee potranje.
Industrija moe poveati proizvodnju, ali samo uz vie cijene proizvoda. Dakle,
im platimo vie, povea nam se proizvodnja za onoliko koliko smo platili.

11. Koje pretpostavke moraju biti ispunjene da bi trite bilo savreno konkurentno? Zato
su te pretpostavke vane, u kontekstu nauenog iz ovog poglavlja?

-> Da bi trite bilo savreno konkurentno, moraju biti zadovoljene sljedee

pretpostavke:
a) Preuzimanje cijena (Budui da prodaja jedne tvrtke i kupnja jednog kupca
ini samo manji dio trita, njihove odluke nemaju nikakvog utjecaja na cijene
na tritu te preuzimaju trine cijene kao zadane)

b) Homogenost proizvoda (Kad su proizvodi svih tvrtki na tritu savreno

zamjenjivi, odnosno homogeni, nijedna tvrtka ne moe podignuti cijenu svojeg
proizvoda iznad konkurencije bez da joj znatno opadne prodaja)
 c) Slobodan ulaz i izlaz (Kupci lako mogu zamijeniti jednog dobavljaa drugim,
a dobavljai mogu neometano ulaziti i izlaziti na trite)

12. Pretpostavimo da u konkurentnoj industriji dolazi do porasta potranje (tj. krivulja se

pomie gore desno). Kojim e koracima konkurentno trite dovesti do poveane
proizvodnje? Bi li va odgovor bio drukiji u sluaju da drava uvede plafonske
cijene?

13. Vlada donosi zakon kojim se uvodi znatna subvencija po svakom jutru zasaenim
duhanom. Kako e ova mjera utjecati na dugoronu krivulju ponude duhana?

6. Analiza konkurentnih trita

1. to se misli pod pojmom gubitak probitka? Zato plafonske cijene najee dovode do
gubitka probitka?

-> Pod pojmom gubitak profita misli se na gubitak neto koristi, odnosno ukupni
neto gubitak potroaevog i proizvoaevog probitka. Potroaev probitak je
razlika izmeu ukupne koristi i plaene cijene (podruje na grafu izmeu cijene i
krivulje potranje), a proizvoaev probitak je razlika izmeu trine cijene i
graninog troka proizvodnje svake proizvedene jedinice (podruje na grafu
izmeu cijene i trine ponude). Plafonska cijena je najvia dozvoljena cijena, a
nalazi se ispod ravnotene cijene. Plafonske cijene najee dovode do gubitka
probitka jer dolazi do smanjenja proizvodnje i poveanje potranje za
proizvodom to uzrokuje nestaicu. Oni potroai koji kupe dobro su u boljem
poloaju jer ga kupuju po nioj cijeni. Meutim, zbog nestaice mnogi potroai
ne mogu kupiti dobro i na taj nain dolazi do smanjenja blagostanja. Budui da
moraju prodavati po nioj cijeni, neki proizvoai naputaju trite jer imaju
 visoke trokove proizvodnje i ne mogu opstati. Oni koji posluju s niim
trokovima opstaju, ali uz manje profite.

2. Pretpostavimo da je krivulja ponude nekog dobra potpuno neelastina. Ako drava

uvede plafonsku cijenu koja je nia od cijene koja uravnoteuje trite, hoe li nastati
gubitak probitka? Objansite.

-> Ako je krivulja ponude potpuno neelastina, uvoenjem plafonske cijene

poveat e se probitak potroaa jer oni kupuju istu koliinu po nioj cijeni, ali e
zato nastati gubitak probitka proizvoaa jer prodaju istu koliinu proizvoda po
niim cijenama to u konanici smanjuje njihov profit. Meutim, nee nastati
gubitak drutvenog blagostanja jer se probitak proizvoaa samo prebacio
potroaima.

3. Kako odreivanje plafonske cijene moe koristiti potroaima? Pod kojim e im

uvjetima nakoditi?

-> Odreivanje plafonske cijene moe koristiti potroaima jer e kupovati

proizvod po nioj cijeni. Meutim, to vrijedi samo za one potroae koji su se
nali u pravo vrijeme i na pravom mjestu ili su bili spremni ekati u redovima i
kupiti dobro po nioj cijeni. Budui da se odreivanjem plafonske cijene
smanjuje ponuda tog proizvoda i dolazi do nestaice, plafonske cijene kode
potroaima koji ne mogu kupiti proizvod.

4. Pretpostavimo da drava odredi da cijena nekog dobra ne smije biti manja od neke
minimalne razine. Moe li takva minimalna cijena nakoditi proizvoaima kao
skupini? Objasnite.

-> Minimalna cijena moe natetiti proizvoaima jer je po toj cijeni ponuda
vea od potranje i nee moi prodati svoje proizvode i pokriti trokove
proizvodnje.

5. Kako su proizvodna ogranienja u praksi pridonijela poskupljenju sljedeih dobara i

usluga: a) vonja taksijem, b) pie u restoranu ili baru, c) kukuruz ili penica?

-> Vonja taksijem je poskupila zbog ogranienja broja posebnih registracijskih

oznaka koje svaki taksi mora imati. Pie u restoranu ili baru je poskupilo zbog
dozvola za toenje alkohola koje ograniavaju koliinu alkohola koju restoran ili
bar smije prodati. To oteava otvaranje novih restorana i barova pa tako ve
postojei restorani mogu naplaivati vee cijene i ostvarivati vei profit.
Kukuruz ili penica su poskupili zbog ograniavanja poljoprivrednih zemljita.

6. Pretpostavimo da drava eli poveati prihode poljoprivrednika. Zato cjenovne

potpore ili program ogranienja poljoprivrednih povrina drutvo kotaju vie nego
kad bi se poljoprivrednicima jednostavno dao novac?
 -> Cjenovne potpore ili program ogranienja drutvo kotaju vie nego kad bi se
poljoprivrednicima jednostavno dao novac jer drava snosi troak otkupa vika
neprodanih proizvoda koji je vii od iznosa kojeg bi potroila izravnim isplatama
poljoprivrednicima da smanje proizvodnju. Taj iznos plaaju kupci porezima,
tako da i oni snose vei troak.

7. Pretpostavimo da drava eli ograniiti uvoz nekog dobra. Je li poeljnije to uiniti

uvoznom kvotom ili carinom? Zato?

-> Uvoz nekog dobra poeljnije je ograniiti carinom nego kvotom jer obje imaju
isti uinak, ali uvoenjem carine drava ubire prihod od uvoza strane robe u
zemlju.

8. Potroai i proizvoai dijele porezni teret. Pod kojim e uvjetima potroai morati
platiti vei dio poreza? Pod kojim e uvjetima proizvoai morati platiti vei dio
poreza? to odreuje koji e dio subvencije koristiti potroaima?

-> Potroai e platiti vei dio poreza kad je njihova potranja puno neelastinija
u odnosu na ponudu jer je potreban relativno velik porast cijene da i se bar malo
smanjila traena koliina. Isto tako, proizvoai e platiti vei dio poreza kad je
ponuda puno neelastinija u odnosu na potranju. Koji e dio subvencije koristiti
potroaima odreuju relativne elastinosti ponude i potranje. Formula za
izraun koliko snosi kupac glasi ES/(ES - ED)

9. Zato porezi uzrokuju gubitak probitka? to odreuje veliinu ovog gubitka?

-> Porezi uzrokuju gubitak probitka jer kupci plaaju viu cijenu, a proizvoai
prodaju po nioj cijeni. Veliinu tog gubitka odreuju relativne elastinosti
ponude i potranje.

10. poglavlje: MONOPOL I MONOPSON

1. Monopolist proizvodi u toki gdje granini troak premauje granini prihod? Na koji
nain bi trebao odrediti razinu proizvodnje kako bi poveao profit?

-> Monopolist maksimalizira korisnost odabirom razine proizvodnje u kojoj je

granini troak jednak graninom prihodu, to znai da bi trebao smanjivati
proizvodnju kako bi smanjio granini troak, a poveao granini prihod, sve dok
se oni ne izjednae.

2. Udio mare u cijeni izraavamo kao (P-MC)/P. Kako ova mara, za monopolista koji
maksimalizira profit, ovisi o elastinosti potranje? Zato ovaj indeks moemo
 smatrati mjerom monopolske moi?

-> Monopolist naplauje cijenu koja premauje granini troak za iznos mare.
Mara je jednaka negativnoj inverznoj elastinosti potranje: (P-MC)/P = -
(1/ED). to je elastinost potranje vea, cijena e biti blie graninom troku i
mara e biti manja. Taj indeks moemo smatrati mjerom monopolske moi jer
monopolska mo predstavlja sposobnost poduzea da odredi cijenu veu od
graninog troka.

3. Zato u uvjetima monopola ne postoji krivulja trine ponude?

-> U uvjetima monopola ne postoji krivulja trine ponude jer ne postoji izravni
odnos izmeu cijene i ponuene koliine. Razlog tome je to monopolistova
odluka o razini proizvodnje ne ovisi samo o graninom troku nego i o obliku
krivulje potranje. Rezultat toga je da promjene potranje ne pronalaze seriju
cijena i koliina koje odgovaraju konkurentskoj krivulji ponude.

4. Zato neko poduzee moe imati monopolsku mo, iako nije jedini proizvoa na
tritu?

-> Neko poduzee moe imati monopolsku mo iako nije jedini proizvoa na
tritu zbog razliitih preferencija potroaa (uzrokovanih diferencijacijom
proizvoda) i elastinosti pojedinane krivulje potranje (to je manja elastinost,
monopolska mo je vea) te zbog interakcije meu poduzeima (ako prate
ponaanje drugih poduzea, umjesto da konkuriraju cijenama).

5. Koji su neki od izvora monopolske moi? Navedite primjer za svaki od njih.

-> Izvori monopolske moi su ekonomija obujma (prirodni monopol zbog

opadajuih trokova, isplativije je da jedno poduzee proizvodi cijelu
proizvodnju), zapreke ulasku (uvjet koji sprjeava ulazak novih konkurenata -
patent, licence, copyright) te broj proizvoaa na tritu (to je vei broj
proizvoaa, manja je vjerojatnost da e bilo koje od njih vriti znaajan utjecaj
na cijenu.)

6. Koji inioci odreuju koliinu monopolske moi koju e imati pojedinano poduzee?
Ukratko objasnite svaki od njih?

-> initelji koji odreuju koliinu monopolske moi koju e imati svako
poduzee su elastinost trine potranje, broj poduzea i interakcija meu
poduzeima. Budui da e elastinost potranje poduzea biti barem jednako
elastina kao trina potranja, elastinost trine potranje ograniava
potencijal monopolske moi. U sluaju postojanja mnogo poduzea, malo je
vjerojatno da e bilo koje od njih vriti znaajan utjecaj na cijenu. ak i u
sluaju kad su na tritu prisutna samo dva ili tri poduzea, nijedno od njih nee
 moi profitabilno povisiti cijenu ako je suparnitvo meu njima agresivno, gdje
svako poduzee nastoji osvojiti to vei dio trita.

7. Zato monopolska mo predstavlja drutveni troak? Kada bi se dobici proizvoaa od

monopolske moi mogli redistribuirati potroaima, bi li tada bio eliminiran drutveni
troak monopolske moi?

-> Monopolska mo predstavlja drutveni troak jer zbog viih cijena potroai
kupuju manje i gube probitak. Ako oduzmemo gubitak potroaevog vika od
dobitka proizvoaa, dobijemo neto gubitak probitka, odnosno gubitak
blagostanja. Kad bi se dobitci proizvoaa od monopolske moi mogli
redistribuirati potroaima, drutveni troak ne bi bio eliminiran jer bi poduzea
jo uvijek proizvodila manju koliinu proizvoda nego na konkurentnom tritu.

8. Zato e monopolist poveati svoju razinu proizvodnje, ako ga drava prisili na

sniavanje cijene? Koju cijenu bi drava trebala odrediti, ukoliko eli odrediti
cjenovni plafon koji maksimalizira monopolistovu proizvodnju?

-> Monopolist e poveavati razinu proizvodnje ako ga drava prisili na

sniavanje cijene jer poveanje ponude uzrokuje smanjenje cijene. Drava bi
trebala odrediti cijenu malo veu od graninog troka, odnosno cijenu pri kojoj
su granini prihod i prosjeni prihod jednaki. Na taj nain poduzee jo uvijek
zarauje vei profit nego savreni konkurent, ali je smanjen gubitak blagostanja.

9. Na koji nain bi monopsonist trebao odluiti koliko proizvoda e kupiti? Hoe li kupiti
manje ili vie od konkurentnog kupca? Objasnite ukratko.

-> Monopsonist odluuje koliko e proizvoda kupiti izjednaavanjem granine

korisnosti i graninog izdatka, a cijenu oitava iz krivulje ponude koja odgovara
krivulji prosjenog izdatka. Budui da krivulja graninog izdatka lei iznad
krivulje prosjenog izdatka (ponude), cijena je nia od one na konkurentnom
tritu i za sobom povlai i manju koliinu.

10. to znai pojam monopsonska mo? Zato neko poduzee moe imati
monopsosnku mo, iako nije jedini kupac na tritu?

-> Monopsonska mo je kupeva sposobnost utjecaja na cijenu dobra. Neko

poduzee moe imati monopsonsku mo iako nije jedini kupac na tritu zbog
interakcije izmeu kupaca. Ako kupci konkuriraju agresivno, oni e povisiti
cijenu gotovo do granine vrijednosti proizvoda i imat e malu monopsonku mo.
S druge strane, ako kupci konkuriraju manje agresivno, ili se ak sporazume,
cijene nee znatno porasti i stupanj monopsonske moi kupaca moe biti visok
kao da postoji samo jedan kupac.

11. Koji su izvori monopsonske moi? to odreuje veliinu monopsonske moi koju e
imati pojedinano poduzee?
 -> Izvori monopsonske moi su elastinost trine ponude, broj kupaca i
interakcija izmeu kupaca. Monopsonist se suoava s rastuom krivuljom
ponude tako da granini izdatak premauje prosjeni izdatak. to je krivulje
ponude manje elastina, vea je razlika izmeu graninog i prosjenog izdatka te
monopsonist uiva veu monopsonsku mo. Broj kupaca vana je odrednica
monopsonske moi. Kada postoji velik broj kupaca, nijedan nema veliki utjecaj
na cijenu. Potencijal za monopolsku mo javlja se kad postoji ogranien broj
kupaca. Meutim, ako kupci konkuriraju agresivno, oni e povisiti cijenu gotovo
do granine vrijednosti proizvoda i imat e malu monopsonku mo. S druge
strane, ako kupci konkuriraju manje agresivno, ili se ak sporazume, cijene nee
znatno porasti i stupanj monopsonske moi kupaca moe biti visok kao da postoji
samo jedan kupac.

12. Zato monopsonska mo predstavlja drutveni troak? Kada bi se dobici kupaca

proizali iz monopsonske moi redistribuirali prodavaima, bi li se eliminirao
drutveni troak monopsonske moi? Objasnite ukratko.

-> Monopsonska mo predstavlja drutveni troak jer se proizvodi manje nego

na konkurentnim tritima i po nioj cijeni, to smanjuje probitak proizvoaa i
rezultira gubitkom blagostanja. Kad bi se dobitci kupaca od monopolske moi
mogli redistribuirati proizvoaima, drutveni troak ne bi bio eliminiran jer bi
jo uvijek preostao dio probitka kojeg su proizvoai izgubili proizvodnjom
manje koliine nego na konkurentnom tritu.

13. Na koji nain antitrustovski zakoni ograniavaju trinu mo u SAD-u? Navedite

primjere najvanijih odredbi zakona.

14. Ukratko objasnite kako se antitrustovskih zakoni u SAD-u provede u praksi?

 12.poglavlje Odreivanje cijene i trina mo
1. Pretpostavimo da poduzee moe provoditi savrenu diskriminaciju prvog stupnja.
Koja je najnia cijena koju e naplaivati i koliko bi bila ukupna proizvodnja?

-> Kada je tvrtka u mogunosti primjenjivati savrenu diskriminaciju cijena

prvog stupnja, svaka jedinica je prodana po rezervacijsko cijeni svakog
potroaa, pod pretpostavkom da svaki potroa kupuje jednu jedinicu. Budui
da svaka jedinica se prodaje po potroaevoj rezervacijskoj cijeni, granini
prihod je jednostavno cijena posljednje jedinice. Znamo da se poduzeima
poveala dobit proizvodnjom outputa tako da je granini prihod jednak
graninom troku. Za savrenu cijenu diskriminator, ta toka je mjesto gdje
granina krivulja trokova sijee krivulju potranje. Poveanje proizvodnje
izvan tom trenutku znailo bi da je MR <MC, a tvrtka bi mogla izgubiti novac
na svakoj prodanoj jedinici. Za manje koliine, MR> MK, a tvrtka bi trebala
poveati svoj output

2. Na koji nain prodava automobila provodi cjenovnu diskriminaciju? Na koji nain

mogunost cjenovne diskriminacije utjee na njegovu zaradu?

-> Prodava automobila provodi cjenovnu diskriminaciju prvog stupnja tako da

od kupaca naplauje njihovu rezervacijsku cijenu, odnosno najviu cijenu koju
je kupac spreman platiti. Prodava obino radi za maru. On se moe odrei
dijela svoje mare u korist kupca kako bi sklopio posao, ili moe inzistirati da
kupac plati punu cijenu. Dobar prodava zna procijeniti kupce i hoe li oni svoj
automobil potraiti negdje drugdje ako ne dobiju znaajan popust (sa stajalita
prodavaa, mali je profit bolji od toga da kupac odustane od kupnje i da uope
ne ostvari profit), ali kupcu u urbi bit e ponuen mali ili nikakvi popust.

3. Tvrtke za opskrbu elektrinom energijom esto primjenjuju cjenovnu diskriminaciju

drugog stupnja. Zato ona moe poboljati dobrobit potroaa?

-> Cjenovna diskriminacija drugog stupnja je praksa naplaivanja razliitih

cijena po jedinici za razliite koliine istog dobra ili usluge. Ona moe poboljati
dobrobit potroaa jer kupuju vie dobra (u ovom sluaju elektrine energije) po
nioj cijeni.

4. Dajte nekoliko primjera cjenovne diskriminacije treeg stupnja. Moe li cjenovna

diskriminacija treeg stupnja biti djelotvorna ako razliite grupe potroaa imaju
razliite razine potranje, ali istu cjenovnu elastinost?

-> Primjeri cjenovne diskriminacije treeg stupnja su popusti za studente i

 umirovljenike, redovne u odnosu na posebne avionske karte, smjetaj u
hotelima radnim danom i vikendom ili praznicima i slino. Cjenovna
diskriminacija nije djelotvorna ako razliite grupe potroaa imaju razliite
razine potranje, ali istu cjenovnu elastinost jer se zapravo radi o istoj potranji
i ne mogu im se odrediti razliite cijene proizvoda bez smanjenja proizvoaevog
profita.

5. Pokaite zato optimalna, cjenovna diskriminacija treeg stupnja zahtijeva da granini

prihod svake grupe potroaa bude jednak graninom troku. Koristite ovaj uvjet za
objanjavanje kako poduzee treba odrediti svoje cijene i ukupnu proizvodnju ako je
krivulja potranje jedne grupe potroaa pomaknuta prema van, tako da se granini
prihod te grupe poveao.

Znamo da se poduzeima poveala dobit odabirom outputa tako da je granini

prihod jednak graninom troku. Ako MR za jedno trite je vea od MC, onda
firma treba poveati prodaju kako bi se poveala dobit, te na taj nain smanjiti
cijenu na posljednjoj cjelini te podizanuti troak proizvodnje posljednjeg
ureaja. Slino tome, ako je MR za jedno trite manji od MC tvrtka bi trebala
smanjiti prodaju kako bi se poveala dobit, dakle podizanje cijena na zadnjoj
jedinici i smanjenje trokova proizvodnje posljednje jedinice. Izjednaavanjem
MR i MC na svakom tritu, granini prihod je jednak na svim tritima. Ako se
koliina zahtjeva poveala, granini prihod pri svakoj cijeni bi se poveao. Ako
se MR = MC prije smjene potranje, MR bi biti vei od MC poslije pomaka
potranje. Za spustiti MR i podii MK, proizvoa bi trebao poveati prodaju na
ovom tritu sniavanjem cijena, ime se poveava output. Ovo poveanje
proizvodnje bi povealo MC zadnje prodane jedinice. Kako bi se poveala dobit,
proizvoa mora poveati MR prodanih jedinica na drugim tritima, tj
poveati cijene na tim drugim tritima. Tvrtka koja pomie prodaju na tritu
doivljava porast potranje.

6. Kod odreivanja cijena automobila, amerike automobilske tvrtke obino naplauju

visoku maru za opcije luksuzne opreme (kona sjedala,..) nego za sam automobil
ili za osnovnu opremu kao to je servo volan i automatski mjenja? Objasnite zato.

-> Kod odreivanja cijena automobila, amerike automobilske tvrtke obino

naplauju visoku maru za opcije luksuzne opreme (kao kona sjedala i sl.)
nego za sam automobil ili za osnovnu opremu (kao to je servo volan i
automatski mjenja) jer na taj nain provode diskriminaciju treeg stupnja
dijeljenjem potroaa u dvije skupine s obzirom na njihovu elastinost
potranje: potroai s viim primanjima imaju manju elastinost potranje i bit
e spremni potroiti vie novca na luksuzniju opremu, dok potroai s niim
primanjima imaju veu elastinost potranje i spremni su izdvojiti manje novca.
7. Na koji nain je odreivanje cijena maksimalnog optereenja oblik cjenovne
diskriminacije? Moe li ono pogodovati potroaima? Dajte jedan primjer.

Odreivanje cijena maksimalnog optereenja je oblik cjenovne diskriminacije

jer ukljuuje naplaivanje razliitih cijena u razliitim vremenskim periodima.
Ono moe pogodovati potroaima jer oni potroai s veom elastinou
potranje mogu odluiti koristiti dobro u vrijeme kad je optereenje manje i
cijena nia (npr., mogu ii u kino na jutarnje predstave kad je manja posjeenost
i nia cijena ulaznica umjesto na veernje predstave).

8. Na koji nain poduzee odreuje optimalnu dvodijelnu tarifu ako ima dva potroaa s
razliitim krivuljama potranje? (Pretpostavimo da poznaje svoje krivulje potranje.)

-> Ako bi svi kupci imali istu krivulju potranje, tvrtka e postaviti cijenu
jednaku graninom troku i naknadu jednaku viku potroaa. Kada potroai
imaju razliite krivulje potranje i, prema tome, razliite razine potroaevog
vika, tvrtka se suoava sa sljedeim problemom: ako postavi potroau
naknadu jednaku veem dijelu potroaevog probitka, tvrtka e zaraditi profit
samo od potroaa s veim vikom jer druga skupina potroaa nee kupiti bilo
to od dobara. Na drugoj strani, ako tvrtka odredi naknadu koja je jednaka
manjem dijelu potroaeva vika, tvrtka e zaraditi prihode od obje vrste
potroaa.

9. Zato je odreivanje cijene Gilette britvice jedan oblik dvodijelne tarife? Mora li
Gilette biti monopolistiki proizvoa svojih britvica i ileta? Kada biste savjetovali
Gilette o tome kako da odredi dvodijelnu tarfu, koju proceduru biste im predloili?

-> Odreivanje cijene Gilette britvice jedan je oblik dvodijelne tarife jer
potroai kupuju britvicu koja im omoguava uporabu ileta koji odgovaraju
samo toj marki britvice. Britvica predstavlja ulaznu naknadu, a ileti naknadu
za koritenje. Gilette ne mora biti monopolistiki proizvoa svojih britvica i
ileta. Ako na tritu postoji samo jedan potroa, ulazna naknada bit e u visini
potroaevog probitka, a naknada za koritenje u visini graninog troka. Ako
postoji vie potroaa, ulazna naknada bit e u visini probitka potroaa s
manjom potranjom, a naknada za koritenje iznad graninog troka.

10. Zato je Loews Zameo ih vjetar i Getting Gertie's Garter prodavao u paketu?
Koju karakteristiku treba imati potranja kako bi prodaja u paketu imala vei profit?
11. Na koji nain se mjeovita prodaja u paketu razlikuje od iste prodaje u paketu? Pod
kojim uvjetima je mjeovita prodaja bolja od iste prodaje u paketu? Zbog ega
mnogi restorani primjenjuju mjeovitu prodaju u paketu (tako da nude kompletni
meni kao i jelovnik po narudbi) umjesto iste prodaje u paketu?

-> Mjeovita prodaja u paketu ukljuuje prodaju dva ili vie dobra i u paketu i
pojedinano dok ista prodaja u paketu ukljuuje prodaju proizvoda samo u
paketu. Mjeovita je prodaja bolja od iste prodaje u paketu pod uvjetom da su
potranje za tim proizvodima samo neznatno negativno kolerirane i/ili da
postoje znaajni granini trokovi proizvodnje. Mnogi restorani primjenjuju
mjeovitu prodaju u paketu (tako da nude kompletni meni kao i jelovnik po
narudbi) umjesto iste prodaje u paketu jer na taj nain prodaju po
rezervacijskim cijenama potroaa. Osobe s elastinijom potranjom kupovat e
kompletni meni po nioj cijeni, dok su osobe sa neelastinijom potranjom
spremne izdvojiti vie novca za jelovnik po narudbi.

ista prodaja u paketu ukljuuje prodaju proizvoda samo kao paket. Mjeovita
prodaja u paketu omoguuje potroau kupnju proizvoda ili odvojeno ili
zajedno. Mjeovita prodaja u paketu donosi vei profit nego li ista, tj. kad
zahtjevi za pojedine proizvode nemaju snanu negativnu korelaciju, granini
trokovi su visoki, ili oboje. Restorani mogu poveati dobit s mjeovitom
prodajom u paketu nudei oba a la carte i kompletne veere naplaivanjem vee
cijene za pojedine stavke kako bi iskoristili spremnost potroaa za plaanjem i
nie cijene za kompletne veere da potiu klijente s niim cijenama rezervacija
za kupnju vie veere kako bi potakli cijenama klijente s manje rezervacija da
kupuju kompletne veere

12. Na koji nain se vezivanje razlikuje od prodaje u paketu? Zbog ega bi poduzee
eljelo primjenjivati vezivanje?

-> Vezivanje ukljuuje prodaju dvaju ili vie proizvoda ili usluga koje se moraju
koristiti kao komplementi. Prodaja u paketu moe ukljuivati i komplemente ili
supstitute. Vezivanje omoguuje tvrtci pratiti zahtjeve kupaca i uinkovitije
odrediti cijene koje maksimaliziraju profit za vezane proizvode. Na primjer,
raunalna tvrtka moe prodati svoje raunalo, vezani proizvod, uz minimalnu
memoriju, a zatim prodati dodatnu memoriju, vezan proizvod, iznad graninog
troka.

13. Zbog ega je neispravno oglaavati do toke gdje posljednji dolar trokova
oglaavanja generira dolar prodaje? Koje je ispravno pravilo za granino oglaavanje?
 14. Kako poduzee moe provjeriti ima li previsok ili prenizak odnos oglaavanja i
prodaje? Koji podaci su mu potrebni?

-> Poduzee moe provjeriti ima li previsok ili prenizak odnos oglaavanja i
prodaje koristei grubo pravilo za oglaavanje koje kae da za maksimalizaciju
profita odnos oglaavanja i prodaje treba biti jednak negativnom odnosu
elastinosti potranje ovisno o oglaavanju i cjenovnoj elastinosti potranje.
Potrebni su mu podaci o te dvije elastinosti do kojih moe doi istraivanjem
trita.

14. poglavlje: TRITA FAKTORA

PROIZVODNJE

1. Zato je krivulja potranje za radom neelastinija kad tvrtka ima monopol na tritu
outputa nego kad radi u uvjetima konkurentnog trita?

-> Krivulja potranje za radom je neelastinija kad tvrtka ima monopol na tritu
outputa nego kad radi u uvjetima konkurentnog trita jer se monopolist suoava s
opadajuom krivuljom potranje te stoga mora sniziti cijene svih jedinica proizvoda
da bi ih mogao vie prodati. Kao posljedica toga, granini troak je uvijek nii od
cijene. Budui da monopolist maksimalizira korisnost izjednaavajui granini
troak s graninim prihodom, a savreni konkurent izjednaavajui granini troak
s cijenom, to objanjava zato se krivulja monopolista uvijek nalazi ispod krivulje
konkurentnog trita i zato granini prihod opada porastom outputa.

2. Zato krivulja ponude rada moe biti savinuta unatrag?

-> Krivulja ponude rada moe biti svinuta unatrag jer, kad se nadnica poveava,
poetno se ponuda sati poveava, ali moe doi do eventualnog pada kako pojedinci
izabiru vie dokolice, a manje rada. Unazad savinuti dio krivulje ponude rada raste
kada je efekt dohotka zbog vie nadnice (to potie vee uivanje u dokolici) vei od
efekta supstitucije (koji potie na vei rad).

3. Zato je potranja raunalne tvrtke za programerima izvedena potranja?

 -> Potranja raunalne tvrtke za inputima, ukljuujui i za programerima, ovisi o
tome koliko raunala proda. Tvrtkina potreba za programerima zavisi o, odnosno
izvedena je iz, potranje s kojom se suoava na raunalom tritu. Kako se potranja
za raunalima pomie, tako se i potranja za programerima pomie.

4. Usporedite politiku zapoljavanja monopsonistikih i konkurentnih poslodavaca. Koji

zapoljava vie radnika i koji isplauje viu plau? Objasnite.

-> Na konkurentnom tritu rada gdje je trite outputa konkurentno, ravnotena

plaa nalazi se u sjecitu krivulje potranje za radom i krivulje ponude rada.
Monopsonist odabire koliinu izjednaavajui potranju s graninim izdatkom, a
cijenu oitava iz krivulje ponude. Njegova krivulja graninog izdatka nalazi se iznad
krivulje prosjenog izdatka (ponude) jer odluka o kupnji dodatne jedinice povisuje
cijenu koju treba platiti za sve jedinice, ne samo za zadnju. Zbog toga su traena
koliina i cijena manje nego na konkurentnom tritu (graf 14.14 na str 519.).

5. Rock glazbenici ponekad zarauju milijune dolara godinje. Moete li objasniti takve
velike prihode s aspekta ekonomske rente?

-> Rock glazbenici ponekad zarauju milijune dolara godinje jer je njihova ponuda
ograniena i savreno neelastina, odnosno postoji mali broj talentiranih
individualaca i poveanje potranje za njihovim talentima rezultira znatno viom
cijenom njihovih usluga i samim time i viom ekonomskom rentom.

6. to se dogaa s potranjom za jednim inputom kada poraste upotreba komplementarnog

inputa?

-> Potranja za jednim inputom se povea kad poraste upotreba komplementarnog

inputa jer su vezani. Npr, porastom upotrebe strojeva za obradu zemlje, poveava se
i potranja za radnicima koji e upravljati tim strojevima.

7. Kakav je za monopsonista odnos izmeu ponude inputa i njegovog graninog izdatka na

inputu?

-> Krivulja ponude faktora s kojom se susree monopsonist je krivulja trine

ponude. S obzirom da monopsonist plaa jednaku cijenu za svaku jedinicu, krivulja
ponude je njegova krivulja prosjenih izdataka. Kad kupac ima monopsonsku mo,
njegova se krivulja graninog izdatka nalazi iznad krivulje prosjenog izdatka jer
odluka o kupnji dodatne jedinice povisuje cijenu koju treba platiti za sve jedinice, ne
samo za zadnju.

8. Nacionalna liga amerikog nogometa trenutno ima takav susatv odabira igraa za
sveuiline momadi da svakog igraa odabere samo jedna momad. Igra mora potpisati
ugovor s tom momadi ili ne moe igrati u ligi. to bi se dogodilo s plaama tek
odabranih i iskusnijih igraa kada bi se ukinuo takav nain odabira?
 -> Sustav odabira (draftinga) kod Nacionalne nogometne lige stvara monopsonistiki
kartel meu vlasnicima NFL klubova. Kad bi se takav sustav odabira ukinuo,
natjecanje meu timovima bi povealo nadnice igraa do te toke da bi se granini
proizvodni prihod svakog igraa izjednaio sa igraevom nadnicom

9. Zato nije mogue predvidjeti plae i razinu zaposlenosti kad sindikat ima monopolsku, a
tvrtka monopsonsku mo?

18.poglavlje Eksternalije i javna dobra

1. to od dolje navedenog opisuje eksternaliju, a to ne? Objasnite razliku.
a) Restriktivna politika izvoza kave u Brazilu uzrokuje porast cijene amerike kave-
poveanje koje takoer uzrokuje poveanje cijene aja.
b) Reklamni jumbo-plakati uz autoceste smetaju vozaima automobila i motora, to
dovodi do sudara i nesree.

-> Eksternalija se javlja kada proizvoa ili potroa utjeu na proizvoake ili
potroake aktivnosti drugih na nain koji se direktno ne oituje na tritu i nije
uraunat u trinu cijenu. U prvom sluaju restriktivna politika izvoza kave
direktno utjee na poveanje cijene kave i aja i stoga nije eksternalija, ve
povratni efekt. U drugom sluaju reklamni jumbo-plakati uz autoceste imaju za
negativnu posljedicu sudare i nesree, to se ne oituje direktno na tritu i tvrtka
iji se jumbo-plakat nalazi na autocesti ne plaa nikakvu odtetu te je rije je o
eksternaliji.

2. Objasnite razliku izmeu tri naina kontrole emisije zagaenja kada su trokovi i
korisnost smanjenja zagaenja nepoznati: a)emisijska naknada, b) emisijski standardi,
c) sustav prenosivih emisijskih dozvola.

-> Emisijska naknada je iznos koji tvrtka plaa za svaku jedinicu zagaenja koju
emitira. Emisijski standard predstavlja zakonsko ogranienje razine zagaenja
koju neka tvrtka moe emitirati. U sluaju nepotpunih informacija, standardi
nude vie sigurnosti po pitanju razine emisije, ali ostavljaju pitanje troka
smanjenja emisije nejasnim. S druge strane, naknade nude sigurnost vezanu uz
 trokove smanjenja emisije, ali ostavljaju nejasnim razinu do koje e se smanjiti
emisija. Sustav prenosivih emisijskih dozvola je sustav utrivih dozvola koje su
raspodijeljene meu tvrtkama te koje specificiraju maksimalnu koliinu emisije
koju tvrtka moe stvarati. Taj je trini pristup prihvatljiv jer objedinjuje neke
prednosti sustava standarda s trokovnim prednostima sustava naknada.
injenica da se dozvolama moe trgovati omoguuje smanjenje zagaenja uz
minimalne trokove.

3. Kada eksternalije zahtijevaju uplitanje drave? Zbog ega je takvo uplitanje

najvjerojatnije nepotrebno?

-> Eksternalije zahtijevaju uplitanje drave kada tvrtke nisu motivirane smanjiti
negativne eksternalije jer im je to skupo i ne donosi direktnu korist. Takvo
uplitanje je najvjerojatnije nepotrebno jer se moe rijeiti i vlasnikim pravima,
pregovaranjem i tubom.

4. Emisijska naknada se plaa dravi, dok pojedinac koji je tuen i odgovoran za tetu
plaa direktno stranci koja je oteena eksternalijom. Kakvu biste razliku u ponaanju
oekivali kod rtava unutar ova dva sustava?

-> Kada rtve mogu dobiti odtetu direktno, vea je vjerojatnost da e je zatraiti,
podnijeti tubu ili pokuati napuhati svoju tetu. Kada rtve nisu u mogunosti
dobiti odtetu direktno, manja je vjerojatnost da e prijaviti oteenje. Teoretski,
emisijske naknade plaene dravi trae od tvrtki zagaivaa da plate
kompenzaciju za bilokakvu tetu nanesenu i zbog toga se kree prema drutveno
optimalnoj razini proizvodnje. Kod pojedinca koji je oteen od strane tvrtke
zagaivaa je opet manja vjerojatnost da e podnijeti tubu ako misle da nee
direktno primiti odtetu.

5. Zbog ega slobodni pristup zajednikim resursima uzrokuje neefikasan rezultat?

-> Slobodan pristup zajednikim resursima uzrokuje neefikasan rezultat jer ih

svatko moe neogranieno koristiti bez plaanja naknade, to kod ogranienih
resursa dovodi do drutvenog troka zbog prevelikog iscrpljivanja.

6. Javna dobra su nekonkurentna i neekskluzivna. Objasnite svaki od ta dva termina i

jasno pokaite kako se oni meusobno razlikuju.

-> Dobro je nekonkurentno ako je za bilo koju razinu proizvodnje granini troak
osiguranja tog dobra za jo jednog dodatnog korisnika nula, a neekskluzivno ako
je teko ili nemogue sprijeiti ljude da ga koriste. Neka dobra mogu biti
neekskluzivna, ali konkurentna. To su dobra iju je upotrebu teko ili nemogue
naplatiti jer se ljude ne moe sprijeiti da ih konzumiraju, ali stvaraju trokove za
 ostale. Npr, more je neekskluzivno dobro, ali je ribarenje konkurentno jer, to je
vie ribe ulovljeno, manje ostaje za ostale.

7. Javna televizija se djelomino financira iz privatnih donacija, dok je istovremeno

svatko s televizijskim prijemnikom moe gledati besplatno. Moete li objasniti taj
fenomen u sklopu tzv. problema slobodnog jahaa?

-> Problem free ridera se odnosi na potekou izdvajanja osoba od

konzumiranja neekskluzivnih dobara. Konzumenti koji ne plaaju, tj. oni koji se
oslanjaju na koncept free-ridea su obezbjeeni od strane onih potroaa koji
plaaju te usluge ili dobra. Javna televizija je financirana djelomino iz donacija.
Neki gledatelji doniraju, ali veina gleda, tj koristi tu uslugu bez plaanja,
nadajui se da e netko drugi platiti kako oni ne bi. U cilju borbe protiv ovog
problema, televizijske postaje pitaju potroae da procijene svoje mogunosti
plaanja, onda ih pitaju da doniraju do te mogunosti i na osnovi toga pokuavaju
izazvati grinju savjesti neplatiama.

8. Objasnite zato rezultat srednjeg glasaa ne mora biti efikasan kada se pomou
veinskog glasovanja odreuje razina javne potronje?

-> Srednji glasa je graanin sa osrednjim preferencijama: pola glasake

populacije vie podupire neki problem ili temu, a druga polovica se snano protivi
toj temi ili problemu. Na osnovi glasovanja veine, tj da svaki glas ima jednaku
teinu, e temeljem toga preferirana razina potronje na osiguravanje javnih
dobara osrednjeg glasaa odnijeti izbornu pobjedu protiv bilokoje druge
alternative. Ipak, vladavina veine nije uvijek efikasna jer daje svakom jednaku
teinu preferenciji svakog graanina. Za efikasan ishod, mi bi trebali sistem koji
mjeri spremnost plaanja onoh graanina koji konzumiraju javno dobro.
Vladavina veine se ne uklapa u taj sistem. Bez obzira, vladavina veine se vie
preferira jer su svi graani izjednaeni, odnosno opet nalazimo ravnoteu izmeu
efikasnosti i jednakosti.