I najtanja vlas kose baca sjenu.

Johann Wolfgang von Goethe, njemaki pjesnik i dramaturg (1749-1832)

1
 I

ETIKA I BIOETIKA

- Uvod u bioetiku

Termini bioetika i etika zdravstvene zatite ponekad se koriste istodobno. Bioetika,

nastala iz brzo-ireeg tehnikog okruenja od 1900, specifina je domena etike usmjerena na
moralna pitanja u polju zdravstvene zatite. Tokom Drugog svjetskog rata, predsjednik SAD-a
Franklin D. Roosevelt okupio je tim medicinskih znanstvenika usmjerenih na rjeavanje kako
vojnih potreba tako i civilnog sektora, na polju medicine.

Izmeu 1945. i 1965. godine antibiotici, antihipertenzivi, antipsihotici, i lijekovi protiv

raka prelaze u zajedniku medicinsku upotrebu; kirurgija je ula u srce i mozak; pokrenuto je
presaivanje organa; te su patentirani mehaniki ureaji koji odravaju ivot, stroja za
dijalizu, srani stimulator i ventilator.

- Rani dogaaji u bioetici

19. kolovoza 1947. Nrnberki proces otkriva da su nacistiki ljekari tokom Drugog
svjetskog rata izvodili gnusne medicinske pokuse.
25. travnja 1953. Watson i Crick objavili su lanak o DNK-u.
23. prosinca 1954 godine izvreno je prvo presaivanje bubrega.
9. oujka 1960. prva upotreba kronine hemodijalize.
prosinca 1967. prvo presaivanje srca obavio je dr. Christiaan Barnard.
5. kolovoza 1968. definicija smrti mozga razvila se ad hoc od strane odbora Harvard
Medical School.
26. srpnja 1972. Otkriveno je neetino istraivanje sifilsa u Tuskegee.
22. sijenja 1973. godine: Odlueno je o sluaju Roe v. Wade-a.
14. travnja 1975. Komatozna Karen Ann Quinlan dovedena je u Newton Memorial
Hospital; ona je postala temelj vanog pravnog sluaja o uklanjanju ivotne podrke.
25. srpnja 1978. Roen je beba Louise Brown. Bila je to prva beba iz epruvete.
Proljee 1982. Baby Doe je postala izvor pravnih i etikih smjernica o lijeenju
oteenih novoroenadi.
Prosinac 1982. Prvo umjetno srce ugraeno je u tijelo Barney Clark, koji je ivio 112
dana nakon implantata.
11. travnja 1983. Newsweek je objavio priu pod nazivom AIDS na epidemijskim
razinama. 1

1
Uvod u bioetiku i etiko odluivanje Karen L. Rich

2
 Meutim, s tim napredakom dolo je do poveane odgovornosti i tjeskobe meu
zdravstvenim djelatnicima. Pacijenti koji bi inae umrli u prolosti sada su dobili priliku
produiti ivot. Zdravstveni strunjaci istraivali su kako izdvojiti novo razvijene, oskudne
medicinske resurse.

Tokom 1950-ih znanstvenici i medicinski strunjaci poeli su razgovarati o ovim

zbunjujuim problemima. Na kraju se zdravstvena politika i zakoni poeli bavitio tome tko
ivi a tko umire i tko odluuje o tome. Razvilo se novo podruje studija nazvano bioetika,
termin se pojavio u literaturi 1969 godine.

- Studija Sifilisa u Tuskegee

Tokom kasnih dvadesetih godina 20. stoljea u u nekim podrujima SAD-a proirenost
sifilisa je bila vrlo visoka. Privatna Rosenwald Zaklada udruila sa javnim sistemom
zdravstva SAD-a (USPHS) te su uloili napore za kontrolu bolesti pomou Neosalvarsan
lijeka koji sadri arsen. Macon County, Alabama, posebice grad Tuskegee, zbog visoke stope
sifilisa bio je identificiran kao povoljan za istraivanje. Meutim, Velika Depresija zaustavila
je planove, a privatni tim za fondaciju povukao se s posla. Ipak USPHS nastavlja istraivanje
i identificira stopu sifilisa od 22% meu amerikancima afrikog porijekla i stopu od 62%
priroenih sluajeva sifilisa. Prirodno (napredovanje) sifilisa do tada nije bilo istraivano u
Sjedinjenim Amerikim Dravama.
Opi kirurg predloio je da 399 pacijenata sa sifilisom u Tuskegee treba posmatrati, a
ne lijeiti, te to usporediti sa skupinom od 200 afroamerikih mukaraca koji nisu bili
zaraeni. Mukarcima nije reeno o pojedinostima njihove bolesti. Oni su bili podvrgnuti
bolnim, neterapeutskim metodama spinalne punkcije zbog dobijanja podataka o prirodnoj
povijesti sifilisa i o tom postupku sinteze bilo im je reeno da je to tretman za lou krv.
Ljudi su dobili besplatnu hranu, medicinski tretman za bolesti osim bolesti sifilisa i besplatan
ukop. ak i nakon to je penicilin otkriven 1940-ih, mukarcima se nije prualo lijeenje.
Naime, istraivai USPHS su tako uredili istraivanje da ovi pacijenti ne budu regrutovani za
Drugi svjetski rat, jer su znali da e mukarci biti testirani na sifilis, tretirani s penicilinom,
pri emu bi propalo istraivanje. Neetino istraivanje je trajalo 40 godina, od 1932. do
1972. Tijekom 40 godina istraivanja, dolo se do zapanjujueg broja lanaka o istraivanju
koji su objavljeni u medicinskim asopisima i niti jedan pokuaj zatakavanja se nije desio.
Nitko nije intervenirao kako bi zaustavio travestiju. Konano, neovisni medicinski novinar
istraio je studije i etiki problemi napokon su bili izloeni.2

2
Ibid.

3
 - Etiki principi

Zbog okantnih informacija koje su se pojavile o ozbiljnim etikim propustima, poput

gnusnih nacistikih medicinskih eksperimentima u Evropi tokom drugog svjetskog rata i
nemorala u sluaju Tuskegee istraivanja u SAD-u, drutva irom svijeta postaju posebno
svjesna etikih zamki u provoenju biomedicinskih i bihejvioristikih istraivanja. U SAD-u,
Zakon o nacionalnom istraivanju postao je zakonom 1974. Godine. Godine 1976. komisija
je odrala intenzivan etverodnevni sastanak u konferencijskom centru Belmont na
Smithsonian Institutu. Nakon toga, rasprave su nastavljene do 1978, kada je komisija objavila
svoje izvjee pod nazivom izvjee Belmont. Izvjee je naznailo tri osnovna naela
istraivanja svih ljudskih subjekata:

1. Potivanje osoba, dobroinstva i pravde (National Institutes of Health, 1979).

2. Naelo dobroinstva, kao to je navedeno u izvjeu Belmont, je pravilo initi

dobro. Meutim, opis dobroinstva takoer je ukljuen kao naelo ne-tetnosti - to
jest, da se ne nanosi teta.

3. Naelo istraivanja o informiranom pristanku, procjena rizika i koristi sudionika

istraivanja te odabir sudionika istraivanja.

Etika pitanja o zdravlju, bolesti i medicinskoj skrbi nekad su smatrana iskljuivim

pravom fizijatra. Bioetika je zamjenila notaciju doktor zna najbolje u temeljnom teoretskom
pristupu pri donoenju odluka u medicini. S ciljem rjeavanja dilema koje se pojavljuju u
zdravstvu, akademski bioetiari prozvani su od odreenog broj etikih teoretiara-deontologa
(dunosti), teleologije, teorije vrline, etike brige, feministike etike, da se u svom
svakodnevnom poslu oslanjaju na etiku metodu principizma. Oni su kritizirali koritenje
etikog principalizma zato to vjeruju da je to top-down pristup gdje nije uraunata naknada u
kontekstu pojedinanih sluajeva. Godine 1979, Beauchamp i Childress objavljuju prvo
izdanje svoje knjige Principi biomedicinske etike, u kojemu se nalaze etiri bioetika naela:
samostalnost, netetnost, dobrota i pravednost, dok se naelo autonomije opisuje kao
potivanje autonomije. injenica da se etika temelji na primjeni naela - odnosno etikog
naela - ne ukljuuje upotrebu teorije ili formalnog modela donoenja odluka. U idealnom
sluaju, pri upotrebi naela Principa, niti jedan se ne bi smio automatski smatrati
superiornijim principom od drugim (Beauchamp & Childress, 2013). Svako se naelo smatra
prividno obvezujuim.

Ovaj set sadri etiri principa:

- Autonomija

Autonomija je sloboda i sposobnost da se djeluje na samoodreeni nain. Ona

predstavlja pravo racionalne osobe za izraavanje osobnih odluka. To je princip koji spoznaje
injenicu da pacijent ima odnos k svojim najbopljim interesima baziranim na njenim ili
njegovim vrijednostima i vjerovanjima. Pacijent ima pravo prihvatiti ili odboti terapiju ili

4
medicinski tretman. Moe se rei autonomija zauzima sredinje mjesto u zapadnoj
zdravstvenoj etici zbog popularnosti prosvjetiteljskog doba i filozofije Immanuela Kanta.

Naelo autonomije ponekad se opisuje kao potivanje autonomije (Beauchamp &

Childress, 2013). U domeni zdravstvene zatite, potivanje autonomije pacijenta ukljuuje
dobivanje informiranog pristanka za lijeenje; olakavanje i podravanje mogunosti
bolesnika u vezi s mogunostima lijeenja; Doputajui da pacijent odbije lijeenje;
otkrivanje sveobuhvatnih i istinitih informacija, dijagnoze i mogunosti lijeenja pacijenata; i
odravanje privatnosti i povjerljivosti. Potivanje autonomije vano je i u manje oitim
situacijama, kao to je doputanje pacijentima za kunu njegu da odaberu kupelj kadu u
odnosu na tu kada su medicinski propisani, imaju pravo odabrati jesti namirnice koje nisu
propisane medicinskim propisima. Ogranienja autonomije pojedinca mogu se pojaviti u
sluajevima kada osoba predstavlja potencijalnu prijetnju za tetu drugima, kao to je
izlaganje drugih ljudi zaraznim bolestima ili poinjenje nasilja; Ljudi uglavnom gube pravo
na autonomiju ili samoodreenje u takvim sluajevima.

Potivanje autonomije pacijenata je vano, ali je vano i da medicinske sestre prime

potivanje zbog svoje profesionalne autonomije. U razmatranju kako jezik odabire mjesto
profesije medicinske sestre u zdravstvenoj zatiti, Munhall (2012) koristi rije autonomiju
(auto-no-my) kao primjer. Ona pokazuje kako dojenad i djeca poinju da se izraavaju kroz
neverbalne znakove, kroz smijeh, pla, ljutnju, ali kad djeca navre 2 godine, oni su obino
nauili cijeniti rije ne Munhall naziva rije NE "jedom od najvanijih rijei na bilo
kojem jeziku". Biti spreman i sposoban rei ne je dio ostvarivanja vlastite autonomije.

- Informirani pristanak

Elementi informiranog pristanka.

I -Granini elementi (preduvjeti)
1. Nadlenost (razumjeti i odluiti)
2. dobrovoljno odluivanje
II- elementi informacije
1. materijalne informacija)
2. Preporuka plana
3. Razumijevanje (3 i 4)
III. -Suglasni elementi

6. Odluka (u korist plana)

7. Autorizacija (odabranog plana)3

Informirani pristanak u vezi s pacijentovim postupanjem je pravno i etiko pitanje

autonomije. U sreditu informiranog pristanka je potivanje autonomije osobe da donosi
odluke na temelju odgovarajue procjene informacija o stvarnim ili potencijalnim
okolnostima.
3
Beauchamp, T.L., & Childress, J.F. (2013). Naela biomedicinske etike (7. izd.). New York, NY: Oxford University Press, str. 124.

5
 Beauchamp i Childress (2013) definisali su informirani pristanak prema tri elementa.
Slijedi saetak postupaka lijeenja i lijeenja:

1. Primanje informacija: lijeenje, vjerojatnosti ishoda i "vjerodostojnost

osobe koja eli obaviti lijeenje" Budui da je potrebno znati i / ili imati
dobro razumijevanje predmeta, potrebno je znati kako to uiniti. Informacije
moraju biti specifine za osobne okolnosti osobe, ukljuujui pruanje
informacija na govornom jeziku osobe.

2. Suglasnost za lijeenje mora biti dobrovoljna: osoba ne smije biti pod

utjecajem ili ne smije biti prisiljena dati pristanak npr, kada su pod
utjecajem lijekova koji mijenjaju razum, poput narkotika. Ovisno o
okolnostima, suglasnost se moe verbalizirati, napisati ili izraziti
ponaanjem. Tiina ne znai pristanak.

3. Osobe moraju biti nadlene: Osobe moraju biti u stanju komunicirati i

razumjeti informacije koje im pruaju. Ako stanje osobe uvjetuje prijenos
ovlasti za odluivanje na surogat, onda se informacije pruaju njemu ili njoj.

Intencionalno neodavanje informacija

U prolosti su se medicinske i skrbnike pogreke pri skrbi pacijenata stavljale pod

tepih tj, krile su se. Meutim, kada je Institut za medicinu (IOM) poeo istraivati da veliki
broj pacijenata, ak 98.000 godinje umre zbog medicinske greke tada je poeo projekat
analize. Jedan od rezultata projekta je knjiga Grijeiti je ljudski: Izgradnja sigurnijeg sustava
zdravstvene zatite (IOM, 2000). Odbor za projekt IOM je utvrdio da je grijeiti ljudski, a
dobri ljudi koji rade u nesigurnim sustavima ine najvie pogreaka.

Namjerno ne otkrivanje informacija pacijentu ili surogatima je pravno legalno u

hitnim sluajevima. Potivanje pacijentovog prava da ne bude informisan osobito je vano u
njezi koja je osjetljiva na kulturu. Pravna perspektiva ukljuuje tri zdravstvene okolnosti
(Beauchamp i Childress, 2013).

1. Prva okolnost ako je pod terapeutskom privilegijom.

2. Druga se odnosi na terapijsku primjenu placeba.
3. Trei predmet obuhvata zadravanje informacija istraivanja zbog zatite
integriteta istraivanja.

Zakon o samodreenju pacijenta

Zakon o samodreivanju pacijenata (PSDA), koji je donio SAD Kongres u 1990.

godini, prvi je savezni zakon kojim se olakava autonomija bolesnika kroz znanje i koritenje
unaprijed odreenih direktiva. Zdravstvena usluga i organizacije moraju pruiti pisane

6
informacije odraslim bolesnicima o dravnim zakonima koji pokrivaju pravo na zdravstvene
odluke, za odbijanje ili povlaenje tretmana, te pisati smjernice. Jedan od osnovnih aspekata
PSDA je poveanje ili neobavljanje skrbi. Uz odgovor na izravna pitanja pacijenata i obitelji
koji pitaju o drugim direktivama i opciji okonanja ivotnog vijeka opcija, medicinske sestre
bi trebale dobro sluati i promatrati pacijenta i otkriti suptilne znakove signalizacije njihove
tjeskobe i nesigurnost oko skrbi na kraju ivota.

1. Dobroinstvo

Ljekar bi trebao u svakom trenutku znati ta je najbolji interes pacijenta kao vrhovni
motiv. Ljekar treba objektivno i brino primjenjivati sve dostupne dijagnostike i
terapaeutske opcije i implementirati one koji tite i promoviu interese pacijenta
osiguravajui balans dobra nad tetnim.

2. Nekodljivost

Ljekar nikada ne ini tetu.

3. Pravda

Pravedna distribucija zdravstvenih dobara i odluka ko dobija kakav tretman je

pravednost i jednakost. Centralno pitanje se tie moralnog statusa ljudskog fetusa. To se
odnosi na pitanje prirode i atributa iji entitet zahtjeva da ima potpuni moralni stav ili
moralnu neprekrajnost ukljuujui pravo na ivot. Ali ta je to od ljudskog bia, to se
razvija od svjee oploenog ovuma, pre-embrija, embrija, fetusa, novoroeneta, do
nesumnjivo odrasle autonomne osobe sa punim moralnim stavom ukljuujui moral i
legalno pravo da se ne bude ubijen.

- Feministiki pristup etici

Uvodna razlika izmeu pojmova feminin i feminist je vana za razumjevanje razliitih

pruistupa etici. Feminin referira na potragu za originalnim enskim glasom te zastupa etiku
brige kao skrbi, suosjeanja kroz sistem konunikacije. Feminist, s druge strane, referira na
one teoretiare koji se bore protiv patrijahalne dominacije, za jednaka prava, te pravednu i
jednaku distribuciju dobara...

Feministi s fokusom na brigu imaju za zadatak da reafirmiraju kulturnu asocijaciju

susosjeanja, empatije, simpatije, ljubaznosti i skrbi, a feministkinje s fokusom na mo imaju
za cilj da pristupe etici u eliminaciji i modifikaciji bilo kojeg sistema koji doprinosi opresiji
ene.

Feministi s fokusom na brigu u djeijem moralnom razvoju imaju za cilj 6 taaka:

1. Kazna i pokornost (da bi izbjegli kaznu djeca rade onako kako im se kae te za to
dobiju i nagradu).
2. Instrumentalna relativistika orijentacija: ( ruka ruku mije )

7
 3. Interpersonalno suglasje ( dobar djeak- dobra djevojica - trae potvdu od drugih )
4. Zakon i red: adolescent ini stvari kako bi bio prepoznat kao astan i dobar drutvu.
5. Socojalni ugovor u smislu ne ini drugima tetu.
6. Univerzalni etiki princip kao kantijanska perspektiva-kritika bilo kakve
konvencionalne moralnosti ukljuujui i sopstvenu drutvenu okolinu.

Giligan smatra pravdu kao osobinu mukaraca i brigu kao osobinu ena te pravi:

1. Razlika izmeu pravde i brige je varijacija tradiconalne razlike izmeu pravde i

dobroinstva,
2. Nemaju razliit koliko komplementaran pristup moralu,
3. To su dva razliita pristupa moralu,
4. Ako su ovi odnosi na temelju spolne razlike oni trebaju biti razbijeni,
5. Ukoliko je ovo opisanio kao politika razlika mukarca-opresora i ene-potinjene,
onda podravajui brigu kao iskljuivo ensku stvar pogorava poloaj ene.

Razumjevanje odnosa majke i djeteta kroz 6 Heldovih taaka:

1. Odnos majke i djeteta nije na dobrovoljnoj bazi. Djete nije trailo da doe na svijet,
2. Odnos je permanentan i nezamjenjiv,
3. Odnos majke i djeteta je odnos nejednakih. Nemaju ista prava i obaveze,
4. Odnos je baziran na pozitivnim pravima-pravo benefita i negativno pravo- pravo
nekanjavanja.
5. Odnos je simbiotian u cijelini: kao drutvo dvoje.
6. Odnos je brigujui/oslanjajui.

Feministi s fokusom na mo postavljaju pitanja o mukoj dominaciji i enskoj

subordinacije prije pitanja o dobru i zlu ptravdi i brizi te majci i djetetu.

Jaggar smatra da ovakav stav zahtjeva:

1. Artikulaciju moralne kritike u praksi neprekidne enske subordinacije,

2. Propisivanje moralno opravdanih alternativa za ukidanje takve prakse,
3. Iznalaenje moralnih alternativa za ensku emancipaciju

Iz ovog se moe zakljuiti da feministika etika preferira da ne bude neutralna, bez obzira
bila s fokusom na brigu ili mo.

- Nefeministiki pristup bioetici

Bioetika se razvila iz medicinske etike. Napredak u nauci i tehnologiji je zakomplicirao

medicinske etike odluke. Npr, umjetni respiratorni aparat moe drati pacijenta ivog iako bi
umro bez njega. Takoer transplatacija srca s pacijenta kojem je mozak prestao funkcionisati
takoer je doprinjeo razvitku bioetike i novih zakona, principa i pravila.

8
Clouser razlikuje etiku od bioetike na osnovu:

etika je o ne, ne uini zlo, ne nakodi, ne ugroavaj prava drugih ukratko o

zabranama, dok je bioetika o da, prioritetiziranje dobara i svih stvari koje su najbolje
za ljude.

Dominantni nefeministiki pristupi bioetici

1. Deduktivizam, pomae kod svih pristrasnosti, predrasuda, pogrene percepcije, i td.

Bernard Gert vjeruje u 10 pravila ponaanja:

Ne ubij, 2 ne uzroi bol, 3. Ne onesposobi, 4. Ne uskrati slobodu, 5. Ne uskrati

zadovoljstvo, 6. Ne obmanjuj, 7. Odri dato obeanje, 8. Ne varaj, 9. Pokori se
zakonu, 10. Izvri svoja zaduenja.

Tu postoji problem lokalne interpretacije ne ubij i ne uskrati slobodu po pitanju abortusa.

2. Induktivizam, podrazumjeva kao greku poeti s generalnim normama te dozvoljava

da svaka zasebna injenica govori sama za sebe.

3. Principijelisti, njihov glavni zadatak je odravati odnos izmeu ova dva pola s ciljem
njihove meusobne obnovljivosti. Oni polaze od generalne forme k partikularnom
sluaju.

Pelegrino i Thomasma vjeruju da osoba:

a. Pacijentovo prvo dobro je ultimativno dobro- njegove vizije, svrha te njegova

egzistencija,
b. Drugo dobro je autonomija nezavisnog donoenja moralnih odluka,
c. Tree dobro je kakav medicinski tretman ele,
d. Mogunost izgradnje odnosa povjerenja s svojim ljekarom.

Neki kritici induktivistikog stajalita zastupaju da se principi, to se tie objektivne

norme, zadravaju na subjektivnim preferencama.

Beuchamp i Childress smatraju da biti moralan znai: Razviti karakter koji omoguuje
unutranju motivaciju i snagu da se uini pravo i dobro.

Specifini principizam

Richardson smatra specifikaciju rjeenjem drevnog problema odnosa generalnih etikih normi
i njihove aplikacije na stvarni ivot. Npr, advokat silovatelja je u dvojbi da li da unakrsno

9
ispita rtvu silovanja s ciljem da njen moralni ivot i rtvu prikae kao kurvu koja je jedva
ekala na koitus. Mnogo je ovakvih pristrasnosti protiv ena u naem drutvu. Pozivajui se
na generalne principe uz odnos prema kulturnim specifikacijama advokat e zakljuiti da se
treba suzdrati od unakrsnog ispitivanja rtve.

Alternativni nefeministiki pristup bioetici

- Bioetika brige

Briga je uslov za cijeli moralni ivot i po miljenju teologa Reicha ima 4 znaenja:
1. Moe znaiti anksioznost, tjeskobu ili mentalnu patnju
2. Znai osnovnu brigu prema osobama, institucijama ili idejama koje ivot znae.
3. Znai biti brian, te imati odgovoran pristup poslu ili zadatku.
4. Brinuti za potrebe odreene osobe.

Ideal brige za nefeministiku bioetiku je:

1. Briga za bolesnu osobu- medicinski tretman za pacijenta,
2. Briga za osobu- s akcentom na duboku zabrinutost za pacijenta kao unikatne
individue.
Tretiranje pacijenta ne kao bubreg ili srce, ve kao pravu osobu. Ljekar treba da uzme u obzir
i emocionalne i estetike vjetine kao i racionalne i znanstvene vjetine. Nije dovoljno za
ljekara da kroz kompleksne tehnoloke testove odredi da ova ena ima rak dojke. Njegov je
zadatak i taj da se podui ta ta bolest znai oboljeloj eni.

- Postmoderna bioetika

U srcu ove bioetike lei negacija da postoje objektivna bioetika pravila koja se mogu otkriti.
Englehardt smatra da u postmodernom drutvu postoje dva konvencionalna principa koja
svako moe izazvati. Princip dozvole i princip dobroinstva. Prvi je formalan te mu je
potreban drugi kao odnos prema moralnom sadraju koji treba da bide s ciljem ne injenja
tete i ostvarivanja dobra.4

II

PITANJE ABORTUSA

- Definiranje pojma abortusa

Pojam abortusa ili pobaaja (lat. abruptio graviditatis) definira se kao spontani ili
izazvani prekid trudnoe izbacivanjem ploda prije navrenog 28. tjedna trudnoe. Tema
izazvanog abortusa je tema koja se kroz povijest doivljavala kao sasvim uobiajena stavka

4
Rosemarie Tong, Feminist approaches to bioethics, westviwe press 1997.

10
svakodnevnog ivota ili pak najgora kontroverza koja direktno pogaa ljudski ivot. Kao
takav, abortus moe biti legalan ili ilegalan te se prouava kroz razne aspekte (povijesni,
socioloki, kulturoloki, pravni, psiholoki, moralno-etiki, itd.). Iako se povijest abortusa
prati jo od antikog doba, moe se rei kako je pitanje abortusa rodno odreeno, te vie
pogaa ene. Rije je o djevojkama i enama koje uglavnom same stoje pod upitnikom
abortusa. No, u sluaju Kine i nekih drugih azijskih zemalja, najalosnija je diskriminacija
usmjerena prema jo neroenim djevojicama gdje se, s obzirom na to da postoji politika
jednog djeteta, abortus radi zbog njegovog spola, tj. zbog neeljene enske djece.
U skladu s tim se moe argumentirati kako abortus uglavnom pogaa ensku populaciju, bilo
da se radi o eni koja se odlui za abortus ili o enskom djetetu nad kojim se vri abortus.5

Da bi se izvrio abortus postoji mnotvo metoda koje su prisutne ve od antikog doba

kada se abortus izvravao uz pomo biljaka, otrih predmeta, itd. Od kirurkih metoda, do 12.
tjedna trudnoe, najpoznatija je manualna vakuumska aspiracija (MVA) koja se sastoji od
odstranjenja fetusa ili embrija uz pomo sukcije koritenjem rune trcaljke, te elektrina
vakuumaspiracija (EVA) koja koristi elektrinu pumpu. Od 15. do 26. tjedna koristi se
dilatacija i evakuacija koje se sastoje od irenja vrata maternice i pranjenja maternice
koristei kirurke instrumente i sukciju. Pod nekirurkim metodama ubraja se abortus izazvan
lijekovima. Rizik za komplikacije obino ovisi o trajanju trudnoe, te su stoga rani kirurki
abortusi sigurniji ukoliko se izvre prije 16. tjedna trudnoe.6

- Etiko-moralni stavovi

Pitanje abortusa dakako da povlai i etiko-moralne rasprave. Ukoliko polazimo od

pitanja ivota i slobode, u moralnoj teologiji i etici pravo na ivot stoji ispred prava na
slobodu (u suprotnom bi bilo tko u ime vlastite slobode mogao ubiti, tj. oduzeti ivot bilo
kome). Drugim rijeima, pravo na ivot je nae apriori steeno pravo. Slian stav navodi i
Hipokratova zakletva: Apsolutno u potovati ljudski ivot od samog zaetka.
Rasprave o abortusu povlae dvije suprotstavljene strane, oni koji se pozivaju na
slobodan izbor ene (pro-choice) te oni koji se pozivaju na pravo ivota zaetog djeteta (pro-
life). Pro-choice zagovornici/e argumentiraju svoje stavove upravo tekim ivotnim
situacijama, iako to nuno ne znai da su zagovaratelji/ce abortusa.
Slobodan izbor i pravo ene kod pro-choice zagovornika/ca izraava se u izriaju moje
tijelo-moj izbor. No, ini se neizbjenim, uz navedeni izriaj, iznijeti i dekonstrukciju izriaja
koja se iznosi ak i sa medicinske strane. Naime, medicina ovaj izriaj uzima s rezervom, s
obzirom na postojanje oplodnje u epruveti i drugih metoda u kojima se fetus ne razvija u tijelu
ene. Medicina govori o izvanjskoj ovisnosti ploda i majke, jer se zahvaljujui napretku
znanosti plod moe razvijati autokonstruktivnim mehanizmom, neovisno od enskog tijela. Iz
tog aspekta se ne moe u apsolutnosti govoriti o plodu kao dijelu tijela majke. Moe se rei
kako je plod povezan sa majkom, no nije dio njenog tijela kao ostali njeni fiziki dijelovi
(udovi, organi, itd.), nego taj plod razvija svoj vlastiti organizam. Pro-life zagovornici/e
govore o zabrani abortusa kao ubojstva. Bitno je shvatiti kako kompleksnost pojedinane
ivotne situacije zahtijeva osobni odgovor svakog od nas te se pitanje abortusa svakako ne bi
trebalo generalizirati. Veina religija protivi se abortusu ili ga dozvoljavaju kao manje zlo od
dva zla u sluaju ako je ugroen ivot majke. To je sluaj i sa religijama u BiH. 7

5
Feministika itanja drutvenih fenomena. Radovi polaznica/ka Feministike kole arana Papi, drugo dopunjeno izdanje, Abortus, Delila
Hasanbegovi i Tanja Grabovac 2015, str.15.
6
Ibid,19 str.
7
Ibid, str. 21-22

11
 - Nefeministiki pristup abortusu

Abortus je nakon svega, sredstvo kontrole raanja. Za razliku od kontracepcije i

sterilizacoije on aeleiminira fetus jednom kada je zaet.
Dva su pitanja kojima se bnefeministi postavljaju:

1 koji je moralni status fetusa.

Moralni status ne poinje s tim da li je fetus iv, ve dal i ima stastus osobe , linosti. Svi
se slau da je novoroene osoba i dodaju da vraajui se unazad toka trudnoe ne postoji
magini momenat kada fetus postaje osoba.

2. ako je fetus osoba linost, ili od momenta zaea ili nekad tokom trudnoe da li je
njegovo pravo na ivot uvijek ili samo nekad vanije nego enska prokreativna prava na
integritet tijela.

Pri koncepciji novo bie dobija genetski kod. To su informacjje koje ga odreuju u
budunosti., njegove bioloke , mogumniosdt mudrosti .bie s genetskim kodom je ovjek.
Neki eksrtremni konzervativci prihvataju samoodbranu kao validno opravdanje za ubistvo i
prema tome dozvoljavaju abortus da bi spasili majin ivot.

Umjereni konzervativisti dozvoljavaju abortus u sluaju incesta li silovanja.

U kontrastu ekstremni liberali tvrde da fetus nisu ljudske osobeu toku trudnoe. Oni su
ljudski ivot koliko i tkivo ljudskog organizma.

Ekstremni liberali poinju argumentom sa premisom da ovum jajna elija je dio

eninog tijela. to j enjena reproduktivna elija. Linost po njima nastaje tek nakon dvije
godine ivota djeteta kada se razvijaju osnovne manifestacije svijesti.umjereni liberali s
ciljem da naprave razliku izmeu moralno opravdanog i neopravdanog abortusa, pouali su
pornai taj magini momenat kada fetus postaje osoba. Oni esto navode neovisnosnost od
tuiijela majke ko taj momenat kada fetus postaje osoba. Ali nije jasno da kli je sposobnost
postojanja neovisno od neijeg tijela ono ini osobom. Odrivost ivota se obino procjenjuje
oko 7 mjeseca ali se moe pojaviti i oko 24 sedmice trudnoe. Kao rezultat tehnolokog
napretka ov agranica je rutinski postavljena na 24 sedmice mada ima sluajeva kada se to
deava i s 23 sedmice Kada su plua ve razvijena. Ukoliko naunici konstruiu umjetnu
maternicu, a ve jesu, prei e se i ovaj limit jer e sada svi fetusi biti sposobni preivjeti zvan
materice majke.

Mnogi umjereni liberali zakljuuju da se osobenost nema nita sa sluajnou kao lokacija ili
sposobnos samoodrivosti ve esencijalna stvar ako to je genetski kod, unikatnost individue
sa kapacitetom razuma. Oploeno jaje mora proi tri procesa prije nego se za nju moe rei da
je osoba.

1. Mora postati genetski razlina RNA.

2. Mora postati unikatna individua, singularna prije nego u mnoini. To se deava oko
tree sedmice tokom razvoja gastro sistema nakon ega elije oploene elije vie nisu
totipotentne tj. Spossobne da se transformiu u kompletno bie same po sebi.
3. Finalno, genetiki razlino, unikatno oploenio jajae sada je razvilo kapacitet za
racionalnoast, kapacitet koji e se pojaviti tek kada nervnio sistem bude integriran
dovoljno da podri mogunost racionalne aktivnosti.

12
Ova integracija ima dvije take:

1. Organogenesis, osobina svih velikih isstema tijela pojavljuje se oko 8 sedmice

2. Razvoj talamusa, koji doputa potpunu integraciju nervnog sisitema.

Iz ovog proizilazi da ako se roenje mozga deava u 8 sedmici tada je samo u prvom
trimestru dozvoljen abortus. Ali ako se nastanak mozga deava oko 20 sedmice tada je i u
veini drugog trimestra dozvoljen abortus. Budui da se 91 % abortusa deava do 12
sedmice to znai da bi drugo roenje mozga dozvolilo veinu abortusa.

- Feministiki doprinos pitanju abortusa

Ve se moe zakljuiti kako je feministika misao uvelike osvijetlila najkritinija

pitanja koja se veu uz rasprave oko abortusa. Kompleksnost abortusa poziva na ozbiljno
razmiljanje o stanju i uvjetima abortusa sa kojima se suoavaju ene diljem svijeta. Moe se
rei kako svijet feminizma nadasve naglaava nepovoljnu situaciju ilegalnog abortusa za ene,
govori o legalizaciji abortusa, o pravu ene na izbor, itd. Treba ukazati na znaajan doprinos
feministica i postaviti pitanje o pravu na ivot ena pravu koje je ozbiljno ugroeno
nesigurnim abortusima. Postoji injenino stanje vrenja abortusa u cijeloj povijesti kao i
injenica da abortus nee prestati biti praksa i u narednoj povijesti ispred nas. Stoga se
naglasak treba staviti na onim traginim sudbinama ena kojima svakodnevno biva oteeno
pravo na ivot. Pro-choice aktivistkinje uglavnom djeluju na podruju SAD-a (Ilyse Houge,
Farah Diaz-Tello, itd.). Openita je zabluda o tome kako su te aktivistkinje protiv raanja
djece openito, to dakako da nije tono. Rije je samo o naglaavanju prava ene na to eli li
roditi dijete ili ne. Feministica Veronica Arreloa kae: Ljudi koji su ve roditelji znaju kako
je to. Znaju pozitivne i negativne strane trudnoe, znaju kako zastraujue moe biti, razumiju
ekonomske posljedice sve te stvari ulaze u jednadbu kada ene odluuju o tome ele li ili
ne nastaviti trudnou. No, postoji i druga strana feministikih pro-life aktivistkinja (Patricia
Heaton, Norma McCorvey, itd.). Njihovi stavovi upuuju kritiku abortusu od kojeg
ekonomski profitira drutvo koje pri tome gazi prava ena podvrgujui ih nehumanim
uvjetima ina abortusa. Iz njihove perspektive abortus zapravo dri ene u podreenom
poloaju. U svakom sluaju, abortus jest i jo e biti gorue pitanje o kojem e promiljati
feminizmi. Iako je abortus u zemljama bive Jugoslavije dozvoljen na zahtjev, to je zakonski
regulirano8, ene se jo uvijek suoavaju sa ogranienjima slobode odluivanja o kontroli nad
vlastitim ivotom i tijelom koja im postavlja patrijarhalno drutvo. Jo uvijek se ensko tijelo
i zdravlje, odnosno dobrovoljno majinstvo, pokuavaju staviti u vlasnitvo mukaraca,
drave, religije, obitelji, a ne samih ena. Iako su im prava formalno priznata, ene nisu uvijek
u situaciji da izaberu ono to ele, ve moraju da donesu odluku kakva se od njih oekuje u
skladu sa obiajima i patrijarhalnim shvaanjima. Tako se ena stalno bori izmeu koncepta
materinstva, ispunjavanja branih dunosti, neeljene trudnoe i ogranienja raanja.9

Feministiki komentator ellen willis Kae:

8
U Bosni i Hercegovini se abortus tretira po zakonu SFRJ iz 1977. godine.
9
Slobodanka Konstantinovi-Vili, Nevena Petrui, Abortus u Srbiji: sloboda odluivanja u uslovima socijalne i dravne kontrole. U:
Mapiranje mizoginije u Srbiji: diskursi i prakse. T. 2 (2005) / priredila Marina Blagojevi. AIN Asocijacije za ensku inicijativu
(Feministika edicija), Beograd.

13
 Trudnoa i roenje su aktivni procesi u kojkima je ensko tijelo titi, hrani i donosi novi
ivot; u 9 mjeseci ona je ukljuena u najintimniju moguu vezu sa drugim biem. Rastui
fetus zahtjeva njeno fizike i emotivne izvore, kulminirajui u kataklizminom inu
raanja. Gravidnost nosi nepredviene posljedice; uvijek nosi odreeni rizik od povrede
ili smrti.

Kao majka, Willis je uvjerena de je glavno pitanje debate o abortusu:

Da li je moralno, pod bilo kakvim okolnostima, prisiliti enu da nosi dijete protiv njene volje?
Kao argument jedna druga feministkinja bazira svoju tvrdnju o pravu ene koje nadilazi pravo
fetusa kada jedno s drugim doe u konflikt i kae potpuno iracionalno:

Majka i neroeno dijete nisu dvije jednake jedinke pod istim krovom, koji obje
iznajmljuju, majka je u ovom sluaju vlasnik kue!

Ona priznaje da njena analaogija nije smislena. Uklapa se jedino u sluaju silovanja ili
neeljenog interkursa. Ukoliko ena jednostavno ne eli da donese novi ivot na svijet neke
feministice smatraju da je enino pravo na privatnost vanije nego pravo ene na tjelesni
integritet.

Argumenti za ubistvo fetusa:

1. Neke feministice se opet zalau za reproduktivnu autonomiju, pravo da se ne dri fetus

protiv njene volje.
2. Drugi argument je taj da spaavanje fetusa dovodi do krenja majinske volje da
donira svoje organe krv u korist fetusa.
3. Zbog njene tjelesne relacije s neroenim djetetom bioloka majka je najprea osoba da
odlui o dispoziciji svog nerowenog djeteta.
4. Namjerno zadravanje odluke o aboritusu fetusa je jo jedan primjer preuzimanja
reprodukcije od ena.

Neki zatim postavljaju pitanje oca djeteta. Da li on ima neki udio u odluci za aboritus..

Jagger objanjava:

Biologija, zakon, socijalni uslovi rade zajedno da se ivot ene drastino promjeni kada
rodi dijete, dok mukarac moe izabrati koliko eli biti ukljuen. To je razlog to potencijalna
majka a ne otac imaju ultimativnu odgovornost u odluci hoe li ili ne abortirati dijete.
U sadanjoj socijalnoj situaciji prava ene da odlui nije ogranieno nikakvim pravima
mukarca tj. oca djeteta.

- Legalni status za prekid trudnoe

Zakon u Americi je na osnovu etiri razliita parlamentarna akta uredio prekid trudnoe od
strane ljekara i to:

_ The Offences Against The Person Act 1861- zakon o povreda prava linosti
_ The Infant Life (Preservation) Act 1929- zakon o ouvanju ivota dojeneta
_ The Abortion Act 1967 -zakon o abortusu

14
_ The Human Fertilisation and Embryology Act 1990.- Ljudska oplodnja i zakon o
embriologiji.

U zakonu o povredi linosti u odjeljku 58 stoji zabrana o protivzakonitoj medicinskoj

hirurkoj operaciji indukcije abortusa (miscarriage). U zakonu o ouvanju ivota dojeneta
povreda prava je unititi ivot djeteta sposobnog da se rodi ivo ali, u odbranu toga,
specifirano je da osoba nije kriva ili optuena pod ovom povredom prava ukoliko je akt koji je
ugrozio ivot djeteta uinjen u dobroj namjeri ouvanja ivota ene. Ako je ena trudna 28
sedmica i vie, to e biti prima facie dokaz da je to vrijeme trudnoe kada je dijete sposobno
da se rodi ivo meutim, zakon nije definisao vrijeme inkubacije u kojem e manje razvijen
fetus imati takav kapacitet za ivot. Izvrenje lana zakona u zakonu o abortusu u posljedici
kreira seriju odbrane zakona o povredi zakona o linosti i zakona o ivotu dojeneta. Ovaj
zakon ukljuuje legalne preporuke da trudnoa moe biti prekinuta jedino ako je registrovana
od strane ljekara gdje su dva ljekara formirali svoj miljenje u dobroj namjeri, (osim u hitnim
sluajevima) i da se slau po tom pitanju u jednoj pogodbi.

Ljudska oplodnja i zakon o embriologiji iz 1990 poboljava zakon o abortusu iz 1967.

Jer uvodi vremensko ogranienje na veinu abortusa od 24 sedmice trudnoe ali dozvoljava
prekid trudnoe u sluaju anomalije fetusa. U ovaj zakon danas spada i prekid trudnoe nakon
24 sedmice u sluaju da e nastavak trudnoe nakoditi zdravlju i ivotu ene biti vei rizik.

- Selektivni feticid

Zakon o selektivnom feticidu, kada je ena nosea sa dva ili vie fetusa nije bio
dovoljno regulisan do 1990. Zakon o abortusu danas je takav da ta vrsta procedure ima biti
smatrana abortusom tako da je protuzakonito jedino ako je prekren jedan od etiri temeljna
zakona.

ta u sluaju da je fetus roen iv nakon prekida trudnoe?

Fetus koji je roen iv nakon prekida trudnoe se tretira djetetom, bez obzira u kojoj je
sednmici roen i treba biti ubiljeen kao roen iv. Prije prekida trudnoe treba definisati
hoe li fetus biti roen iv nakon prekida trudnoe, u praksi to znai da je ljekar u stanju
razluiti sposobnost fetusa da bude roeno ivo.

Po zakonu, dijete roeno ivo jeste ono kada je u stanju da ivi nezavisno od tijela
majke. To zani da die samostalno na svoja plua bez deriviranja ivota od svoje majke.
Sada se postavlja pitanje koliko dugo ovakvo roeno dijete treba ivjeti da bi se primjenio
zakon. Ukoliko se oekuje da e fetus umrijeti tokom procesa roenja ili da e dijete umrijet
zbog abnormalnosti koje je inkopatibilno sa preivljavanjem, neki se roditelji odluuju na
roenje djeteta bez feticida. Kao rezultat dijete moe biti roeno ivo, a ve za par sati
umrijeti. U ovakvoj situaciji prekid trudnoe treba preduziti nakon veoma paljive diskusije
izmeu babica i neonatalnog osoblja, te ene i njene porodice, nakon ega se sve stranke slau
pismenim aktom o brizi prije prekida trudnoe. Kada dijete umre nakon procedure onda se

15
moe desiti optuba po pitanju ubistva. Ne postoji obvezujui autoritet u aktu o abortusu koji
govori o unitenju dijeteta.

Ukoliko je dijete roeno ivo, nema sumnje, kakva god namjera bila onih koji su
donijeli prerano roeno dijete i kakva god bila majina elja ili doktora koji je izvrio porod,
fetus dobija prava kao i svako drugo roeno zdravo diete.

U prilog starosti po roenju bilo kojeg djeteta postoje situacije u kojima je smrt ili
invalidnost djeteta takva da e se aktivna podrka smatrati neprikladnom i da sva briga i
utjeha treba biti upuena majci i djetetu dok ono ne umre. Ovaj izvjetaj jasno ukazuje da
odluku o vrsti brige koja e biti poduzeta mora biti na osnovu najboljih interesa majke, fetusa
i porodice.

Kada se fetus rodi iv nakon prekida trudnoe i izlaganju patnji zbog uslova koji e
dovesti do smrti ubrzo nakon roenja, ne postoji prisila na osoblje koje vri prekid da izvre
akt oivljavanja i intenzivne njege, to nije u najboljem interesu djeteta. Jo tea situacija je
kada prekid rezultira ivo roenim djetetom koje pati zbog uslova prekida trudnoe iji je
rezultat veoma mala ansa za preivljavanjem. Takvo dijete treba dobiti neonatalnu skrb,
ukljuujui poroceduru odravanja na ivotu i intenzivnu njegu to je u najboljem interesu
djeteta. Jednom kada je utvrena neonatalna pomo, tim koji je izvrio prekid trudnoe treba
da uzme u razmatranje da li da nastavi sa neonatalnom pomoi ili da je prekine to e doversti
do smrti djeteta.

Tu postoje tri sluaja:

1. Situacija bez anse: dijete pati od ozbiljnih posljedica kao opasno oboljenje ije
odravanje na ivotu produbljuje djetetovu patnju. Takav tretman je neprikladan.
2. Situacija bez svrhe: iako bi dijete preivjelo uz pomo tretmana, stepen fizikog ili
mentalnog oteenje biti e toliko velik da je nerazumno oekivati da e dijete to
podnijeti.
3. Nesnoljiva situacija: dijete i porodica koji se suoavaju sa progresivnom
neizljeivom bolesti. Oni mogu izabrati ili odbiti tretman bez obzira na medicinsko
miljenje.10

- Pitanje Linosti (Personhood)

Fiziar, John Polkinghorne tvrdi da velika, unificirana Teorija svega pored kvantne
mehanike, ope teorije relativnosti mora ukljuivati i pitanje linosti ljudskih bia.

Centralno pitanje je znaaj koji se pridjeva linosti u formiranju kredibilnog i

adekvatnog znaaja realnosti. Pod linou se smatra: samosvjesno bie, sposobno da koristi i

10
Termination of Pregnancy for Fetal Abnormality in England, Scotland and Wales May 2010 Royal College of Obstetricians and
Gynaecologists Published by Royal College of Obstetricians and Gynaecologists 27 Sussex Place, Regents Park London NW1 4RG

16
oekuje budunost u nadu i strahovanju. Sposobno da primi k znanju i da procjeni vrijednost,
sposobno da reaguje na ljepotu, pozivu dunost i moralnim obavezama. Sposobno da voli
druge osobe, ak i do granice samortvovanja. Linost je ground zero11 bioetike refleksije.

- Linost u historijskom kontekstu

Teoloka vjerovanja pridaju veliki znaaj ljudskom ivotu. Branningan i Boss

sumiraju: rimokatolici, muslimani i ortodoksni jevreji vjeruju da je ljudski ivot svet, jer je
specijalno stvorenje Boga. Jedino su ljudi duhovna bia, s toga, jedino ljudski ivot ima
moralne vrijednost. Nema razlike izmeu bioloko-ljudskog i linosti. Mi, kao ljudi, imamo
moralne vrijednost samo zato to imamo ljudski genotip, bez obzira na stupanj fiziolokog
razvoja.

Peter Kreeft najbolje ilustruje centralno pitanje alegorijskim dijalogom, Neabortirani

Sokrat. U konverzaciji izmeu filozofa i aborcioniste, dr Heroda, pitanje linosti je klju
rjeenja:

Sokrat: sada, ta racionalno znai onemoguiti ivot?

Herod: pretpostavljavam nasilno izloiti ivi organizam smrti.
Sokrat: da li je objekt abortusa ivi organizam?
Herod: naravno.
Sokrat: i da li je prekid (trudnoe) njegova smrt?
Herod: da.
Sokrat: onda je abortus unitenje (kill).
Herod: da , ali nije ubistvo (murder).
Sokrat: o tome emo ve odluiti... slaemo se da je ubistvo unitenje ivota nevinog
ljudskog bia.
Herod: ... ali, fetus nije ljudsko bie, pa tako abortus nije ubistvo.
Quod erat demonstrandum. Finis. Consummatum est. Sluaj zakljuen.
Mala razlika je u terminu alternative abortusa. Sekularna medicinska zajednica
oslanja se na implantaciju embrija kao odrednicu trudnoe. Pojavio se i ternmin pre-embria,
za pre-implantaciju produkta kontracepcije. Legalni i etiki koncezus se razvija tako da pre-
embriji nisu legalne osobe niti moralni subjekti. Ovo je jasan okret od tradicionalne definicije
linosti.
Naoruana s ovom arbitrarnom razlikom, ena nije trudna dok pre-embrij nije ugraen
u zid uterusa. Ovo je proizvelo popularnost takozvane hitne kontracepcije, tzv, pilule jutro
poslije. Hitna kontracepcija ili post-koitualna kontracepcija preventivno rjeava trudnou
nakon ne zatienog seksualnog odnosa. Ovaj metod podrazumjeva upotrebu visoko
koncentriranog hormona estrogena i progestina koji mogu sprijeiti ugraivanje embrija
ukoliko se oplodnja desila. Pre-embrio je eufemizam, blai izraz za opravdanje abortusa, na
temelju da ena u sutini nije trudna.12

11
poetna taka.
12
Dennis M. Sullivan, M.D A Thirty-Year Perspective on Personhood: How Has the Debate Changed? From Ethics and Medicine, 17:3
(2001): str. 177-186.

17
 - Abortiranje nerazvijenog fetusa

Roditelji imaju elju dobiti dijete s odreenim kvalitetima. Roenje djeteta sa

nesposobnou kota novca i vremena. Priroena anomalija doprinosi znaajnoj propoporciji
smrtnosti dojenadi kao i fetalnoj smrtnosti. Debata o abortusu slabo razvijenog fetusa postoji
i dalje. Priroena anomalija se definie kao abnormalnost strukture, funkcije ili tjelesnog
metabolizma koji je prisutan pri roenju kao rezultat fizikih i mentalnih zaostalosti. Oni se
grupirani u kategorije:

1. Prirodna mana srca

2. Oralofacijalna rascijepljenost
3. Down sindrom
4. Defekt neuralne cijevi

Prenatalne dijagnoze:

1. Citogenetska:
2. Amniocentesis
3. Funiculocentesis

Biofizika dijagnostika:

4. Ultra zvuk 2D, 3D

5. Ultra zvuk s doplerom

Iako je prenatalna dijagnostika ultrazvukom veoma vana, dobijanje informacije o prekidu ili
nastavku trudnoe je od krucijalne vanosti.

Pregled 20 studija pokazuje procentualni omjer prekida trudnoe u sluaju:

1. Down sindrom 92%

2. Spina bifida 64%
3. Anacephaly 84%
4. Turner sindrom 72%
5. Klinefelter 58 %13

- Sluaj 1: Roe v. Wade

Prava proizila iz ovog sluaja su:

1. Tokom 1 trimestra trudnoe zakon se ne smije mijeati u eninu i ljekarevu odluku o

abortusu.
2. Tokom 2 trimestra trudnoe, drava moe primjeniti zakon ali samo u sluaju da
zatiti i ouva majin ivot,
3. Tokom 3 trimestra trudnoe, drava moe zatiti vidljivi fetus s iznimkom da nastavak
trudnoe ne dovodi enin ivot u pitanje.

13
MEDICAL ETHICS Indian Journal of Clinical Practice, Vol. 25, No. 6, November 2014 545

18
 4. Drava ne zahtijeva da svi abortusi moraju biti izvedeni u zvaninim bolnicama ili da
budu odobreni drugim ljekarskim miljenjem...

Uprkos ljekarski neophodnom abortusu ljekar moe izvriti abortus u sljedeim sluajevima:

1. U sluaju da ena ima phlebitis upalu, iroke vene , rak, dijabetes itd
2. Da je ena pod stresom
3. Kada je trudnoa rezultat incesta ili silovanja
4. Da je ena adolescent
5. Da je fetus defektan

Feministkinje koje su pro choice orijentacije vjeruju da se treba postaviti tri pitanja i
zahtijevaju odgovor i da li vidljivost fetusa ograniava prava ena na abortus.

1. Prvo pitanje je: tko odluuje da ler fetus vidljiv ili nevidljiv, da li je to ljekar koji na
osnovu pozbnavanja materije ili sud i porota?
2. ta konstituira neprikladnu obavezu na enin ivot ili zdravlje?
3. Da li su enina prava ograniena na fetalnu ekstrakciju ili i na fetalnu ekstinkciju?

1989 vrhovni sud je na osnovu sluaja webster v. R.H.S izdao zakon o zabrani abortusa u tri
sluaja:

1. Javni radnici, ukluujui fizijatre, med. sestre, tehniare, i drugim je zabranjeno

izvoditi ili asistirati abortus osim kada se spaava enini ivot.
2. Javne bolnice, klinike ne mogu biti koritene da izvre abortus osim da se spasi enin
ivot,
3. Fizijatrima se preporuuje da izvedu test vidljivosti fetusa ako imaju sumnju da je
ena trudna vie od 20 sedmica.

- Sluaj 2: Heartbeat Protection Act of 2017

Republikanci su predstavili prijedlog zakona u ameriki Kongres nazvanH.R.490

Heartbeat Protection Act of 2017u sijenju 2017 godine. Zakon o zatiti srca nastoji zatititi
svaki srani otkucaj, ukljuujui one unutar materice trudnica. Meutim,mnoge ene ne znaju
da su trudne sve do prvog otkucaja srca, to znai da abortus nije dostupna opcija.

Razmislimo o tome: to ako ena ne zna da je trudna do sljedee menstruacije, koji bi

ve mogao biti za etiri tjedna? Otkucaji srca esto su otkrivena ve u estom tjednu, to znai
da imaju dva tjedna milost razdoblje za odlazak svom lijeniku, te donijeti iznimno vanu
odluku, i izvriti medicinski postupak abortusa, sve u roku od 14 dana.

Osim toga, mnoge ene doivljavaju nepravilno krvarenje tijekom prvog tromjeseja,
tako da moda nee shvatiti da su trudne u tom razdoblju od est tjedana. Dakle, ena moe
saznati da je trudni ,pa ipak da nema pravo na abortus ak iako je u prvom tromjeseju
trudnoe. Dakle, to je "Heartbeat Bill", i kako bi to moglo utjecati na stope pobaaja u SAD?

U srijedu, 1. studenoga, republikanci e odrati prvo sasluanje o prijedlogu zakona

19
kojim bi se zabranili pobaaji nakon estog tjedna ili kad god se moe otkriti otkucaj srca. Ne
bi bilo nikakvih izuzetaka u sluaju silovanja ili incesta, a lijenici koji prekre zakon
obavljanjem pobaaja za svoje pacijente mogu ii u zatvor na pet godina.

"Od kada je Roe v. Wade neustavno odlueno u 1973, gotovo 60 milijuna ivota
nevinih bebe okonala je industrija pobaaja, a sve s peatom od strane federalne vlade ,
rekao je Rep. Steve King, koji je pokrovitelj zakona. "Moje zakonsko zakonodavstvo eli
zahtijevati od svih lijenika, prije nego to pokuaju pobaaj, da pokuaju otkriti otkucaje srca
neroenog djeteta. Ako se otkriju otkucaji srce, beba je zatiena. "
Naravno, mnogi neroeni fetusi nikada nisu vidjeli vanjski svijet zbog pobaaja. Ipak,
industrija pobaaja smanjila je broj djece na ulici ili u sustavu udomiteljstva.
Kritiari smatraju da je izraz "otkucaja srca" u ovom kontekstu pogrean. Oni to
objanjavaju tako:
Iako mnogi ljudi koriste izraz fetalnog otkucaja srca u odnosu na ovu vrstu propisa,
neki lijenici tvrde da termin fetalni otkucaj srca vodi u zabludu: Fetusi pokazuju srane
aktivnosti ve u estom tjednu, to se dogaa u onom to se zove fetusni stup , milimetarski dio
fetusa koji veoma malo slii ljudskom srcu, unato kolokvijalnoj upotrebi izraza "fetalni
otkucaj srca". Moglo bi se rei da republikanci jednostavno zavaravaju javnost upotrebom ove
vrste rijei vukui netone paralele izmeu fetusa i osobe.

Savezni su sudovi tako prepoznali ovaj zakon koji izravno kri ustav i Roe v. Wade,
vanu odluku koju je donio SAD Vrhovni sud u korist pobaaja i navodei da bi ene trebale
imati pravo donositi vlastite medicinske odluke. 14

III

KRITIKA

S druge strane ne misle sve feministkinje da mogunost abortus poveava ensku kontrolu
nad njenim reproduktivnim organima. Maloney tvrdi da feministkinje za ivot ele drutvo
koje cijeni enu i njenu mo da donese ivot i kae:

Sve dok postoji abortus kao jeftino sredstvo i solucija ovo drutvo e biti uspavano.
Abortus postoji zato to je ovo muki svijet. Ako bi kojim sluajem mukarac bio trudan on bi
zahtjevao skrb, djeiju skrb, naknadu za odsustvo s posla, itd.

Ali abortus?

Mukarci nikad ne bi bili za to, jer ne bi pristali da im se tijelo nasilno tretira ak i da je

to cijena uspjeha. Sada je vrijeme da se mi ene dignemu da zaustavimo abortus!15

14
Kalee Brown www.collective-evolution.com

15
Rosemarie Tong, Feminist approaches to bioethics, westview press 1997

20
etiri naina na koji pobaaj poniava ene umjesto da ih osnauje

Mi obino pretpostavljamo da pobaaj slui kao opcija podrke za ene. Ne samo to

nam govore da bi trebalo biti doputeno da abortiraju svoju djecu, ve i da mnoge ene
moraju biti u mogunosti to i uiniti. Pop kultura ui mlade da e pobaaj ispraviti svaku
"pogreku" koja se pojavi u areni sexa. Pobaaj je kao gumb "reset" u ivotu.

Svijet ima vie od 40 godina iskustva u praenju posljedica legaliziranog pobaaja. to

smo nauili u tim etirima desetljeima? Je li nam pokazano da abortus uistinu pomae
enama?
Nikako. Ono to slijedi su etiri opaanja na osnovu svjedoenja posljedica legalnog
pobaaja. Pobaaj nije uinio nita osim diskriminiranja ena. Umjesto da ih osnai, pobaaj
je potinio ene graanstvu drugog reda:

1. Pobaaj negira ensku jedinstvenu seksualnost

Jedna polovica ljudske rase moe razviti novi ljudski ivot unutar vlastitih tijela. Pa
ipak, umjesto slavljenja ove jedinstvene moi koju ene posjeduju, zagovornici pobaaja ele
umanjiti njezin znaaj. Cjelokupna svrha radikalnog feministikog pokreta je "osloboditi"
ene sopstvene biologije. To bi znailo "osloboditi" je od tereta seksualne aktivnosti, tj.
poroda.

2. Pobaaj prisiljava ene da rtvuju porodicu zbog karijere

Potrebno je zavriti srednju kolu. Bez visokog stupnja obrazovanja, ivot e biti
nepodnoljiv. Potrebno je dobiti radno mjesto. Unaprijeenje i plata su na redu.
Odgoj djece stoji na putu, gotovo svakoj eni to govori drutvo. Nijedna mlada ena ne eli
vjenanje i obitelj. Umjesto toga, od svake se ene oekuje da se osposobi kao radna snaga i
da odgodi obiteljske tenje kasnije u ivotu.U nekim sluajevima ovo je lana dilema. Nee
svaka ena koja dobije porodiljski dopust biti zadrana od uspjeha na radnom mjestu. Neke
ene, kao to je dokazano, mogu podii obitelj i biti uspjene poslovne ene.

3. Pobaaj pomae mukarcima da iskoritavaju ene

Zahvaljujui dolasku pilule za kontrolu trudnoe i kontracepciju, seks je pretvoren u

rekreativnu aktivnost. Mukarci i ene se uputaju u njega, dok upadaju u i izvan odnosa. Oba
spola koriste se jedni drugima u promiskuitetnom ivotnom stilu koji je omoguen kontrolom
raanja.
Kada kontraceptivi ne uspiju ili se ne koriste, ene mogu neplanski zatrudniti. Nakon
to su uivali u seksualnim odnosima bez brige da dobiju neeljeno dijete, neki mukarci
izgube pamet kada spoznaju da imaju trudnu enu. Takvi mukarci mogu prijetiti da napuste
svoje trudne ene, osim ako ne obave abortus. Ako se majka odupre pritisku da abortira, onda
e biti ostavljene da podiu svoju djecu same. Umjesto pomaganja enama da ispune svoj
kreativni potencijal, pobaaj doputa mukarcima da manipuliraju enama.

4. Pobaaj dri ene socioekonomski podjarmljene

21
 Suoene s tekoama neplanirane trudnoe, mnoge ene trae pomo. Ali to drutvo
nudi tim ranjivim enama? Jedino "rjeenje" koje im se nudi je prekid trudnoe. To je sve to
drutvo koje podrava pobaaj moe osigurati za enu koja se suoava s tekom trudnoom.
Ovo "brzo rjeenje" ne ini apsolutno nita kako bi ublailo njezine drutveno-ekonomsku
situaciju koje su je dovele do toga da pobaaj uzme u razmatranje.16

- Sluaj 3: Svjedoanstvo Lori Nerad, bive predsjednice ena WEBA

(Women Exploited By Abortus)

Unato bolnikom okruenju, neto nije bilo u redu. Za poetak, lijenik me je

proirio nizom metalnih ipki doslovno rastrgavi moj cervix. Iako me je strano zabolilo, oni
su mi nisu dali lijek protiv bola. Zatim je zabio usisiva vakuuma u mene i ukljuio ga. Imao
je veoma jak zvuk, poput grebanja viljuke po dnu sudopera. Grabila sam svoj trbuh svaki
put kad je gurnuo alat za struganje unutar mene i mogla sam osjetiti kako se eludac podie i
sputa. Plakala sam i vritala u bolovima, ali lijenik mi je govorio da se suzdravam i da
utim. Sestra me vrsto drala za ramena konstantno me pritiskajui za krevet. A onda mi je
lijenik rekao da prestanem biti toliko histerina zbog neega to je samo "grumen elea".
Kako da bi dokazao svoju tvrdnju, nastavio je razmazivati krvave djelie djeteta i placente na
araf pored mene. "Vidi, nema bebe", rekao je i obrisao ruke od platno. "Naravno da nema",
viknula sam. "Upravo ste je unitili i napravili hamburger pred mojim oima! Vee komade
fetusa stavio je u staklenu posudu pokraj moje noge. Bila je puna krvi. Tada mi je lijenik uz
osmijeh rekao: 'Ako vas suprug vidi u ovom poloaju, vjerojatno biste opet ponovno
zatrudnili.'

Lori kae da su nakon pobaaja ona i njezin suprug pokuavajui se sakriti od krivnje
lagali o tome svojim prijateljima i rodbini. Nikada nisu razgovarali o tome. Oboje su htjeli
zaboraviti incident, ali nisu mogli dijelom i zbog neprestane bol koju je Lori osjeala.

"Bojala sam se uasno i imala sam stalne greve. Bol se stalno pogoravao. Htjela
sam se vratiti lijeniku, ali ja ne bih vie mogla podnijeti ponienja i eksploataciju. Trpila
sam zbog toga. Konano, dvije sedmice nakon pobaaja dobila sam trudove. Kontrakcije su
bile strane. Stajala sam u kupaonica. A tamo, sa suprugom pored mene, porodila sam dio
moje bebe koju je lijenik propustio izvaditi. Djelomino raspadnut, veliine kovanice od 25
centi ( 20 pfeninga ). Zabune nije bilo. Bila je glava moje bebe...

Poela sam zlostavljati svoju djecu, svog supruga, svoju dom i svoje tijelo. Nisam
drala niti grlila svoju djecu, zbog udnih pogleda koji su mi upuivali. Kao da su znali to
sam uinila mrzei me zbog ubojstva brata ili sestre...

Ponekad jo uvijek postavljam stol za veeru za troje djece umjesto za dvoje. Ili se
probudim usred noi, mislei da ujem pla djeteta. Jo uvijek imam none more u kojima
sam prisiljena gledaj kako mi se dijete trga na dijelove ispred mene. Ali to nije najtee s im
se suoavam. Najtei aspekt cjelokupnog iskustva je moda i najnormalniji. Jednostavno mi
nedostaje dijete. Stalno se budim i elim tetoiti moje dijete, elim drati moje dijete. I to je

16
Kevin Kukla, ProLife365.com. www.ProLife365.com

22
neto to mi lijenik nikad nije rekao da u doivjeti. Nikada nije rekao da u prolazio kroz
takvo to."17

Zato sam snimila moj pobaaj

Kada je Emily Letts zatrudnjela, znala je da e izvriti pobaaj. Onda je odluila

snimiti kratki video o tom. Letts, 25, je sada savjetnik za pobaaj u enskom centru Cherry
Hill u New Jerseyju, gdje je izvrila pobaaj. Videozapis usredotoen je na njeno lice i
pokazuje njeno bolno uzdisanje tokom postupka.18

Pogledajte video i procijenite sami njen sluaj. Video abortusa je na linku : non-graphic video

IV

ZAKON O POSTUPKU PREKIDA TRUDNOE U ZDRAVSTVENIM

USTANOVAMA

lan 6

Prekid trudnoe moe se izvriti do navrene desete nedelje trudnoe. Izuzetno, prekid
trudnoe moe se izvriti i posle navrene desete nedelje trudnoe:

1) kada se na osnovu medicinskih indikacija utvrdi da se na drugi nain ne moe spasiti ivot
ili otkloniti teko naruavanje zdravlja ene;
2) kada se na osnovu nauno-medicinskih saznanja moe oekivati da e se dete roditi sa
tekim telesnim ili duevnim nedostacima;
3) kada je do zaea dolo izvrenjem krivinog dela (silovanje, obljuba nad nemonim licem,
obljuba nad maloletnim licem, obljuba zloupotrebom poloaja, zavoenje i rodoskrnavljenje).

lan 7

Postojanje uslova za prekid trudnoe utvruje:

1) do navrene desete nedelje trudnoe - ljekar specijalista akuerstva i ginekologije

zdravstvene ustanove;
2) od navrene desete nedelje trudnoe do navrene dvadesete nedelje trudnoe - konzilijum
ljekara odgovarajue zdravstvene ustanove;
3) poslije navrene dvadesete nedjelje trudnoe - etiki odbor zdravstvene ustanove.

lan 8

17
Rickly Christian, The Woodland Hills Tragedy, (Wheaton, IL: Crossway Books, 1985) str. 165.

18
Cherry Hill Women's Center

23
Predsednika i lanove etikog odbora imenuje na period od dve godine ministarstvo nadleno
za poslove zdravlja na predlog odgovarajue zdravstvene ustanove. Broj, sastav i nain rada
etikog odbora utvruje ministarstvo nadleno za poslove zdravlja.

lan 9

Prekid trudnoe moe se izvriti kada trudna ena da pismenu saglasnost za prekid.

lan 10

Prekid trudnoe do navrene dvadesete nedelje trudnoe obavlja se u zdravstvenoj ustanovi

koja ima bolniku slubu iz ginekologije i akuerstva, operacionu salu i slubu transfuzije
krvi. Prekid trudnoe posle navrene dvadesete nedelje trudnoe obavlja se u: klinici,
institutu, kliniko-bolnikom centru ili klinikom centru. Prekid trudnoe do navrene desete
nedelje trudnoe moe se obaviti i u domu zdravlja, odnosno lekarskoj ordinaciji specijaliste
iz ginekologije i akuerstva, koji imaju obezbeenu zdravstvenu zatitu ena i hitnu
medicinsku pomo.19

19
U Bosni i Hercegovini se abortus tretira po zakonu SFRJ iz 1977. godine.

24
Bibliografija:

Alka B Patil, Pranil Dode, Amruta Ahirrao, MEDICAL ETHICS Indian Journal of
Clinical Practice, Vol. 25, No. 6, November 2014 545

Beauchamp, T.L., & Childress, J.F. (2013). Naela biomedicinske etike (7. izd.). New
York, NY: Oxford University Press

Dennis M. Sullivan, M.D. A Thirty-Year Perspective on Personhood: How Has the

Debate Changed? From Ethics and Medicine, 17:3 (2001)

Emily Letts, Cherry Hill Women's Center, non-graphic video

Kalee Brown , www.collective-evolution.com

Karen L. Rich, Uvod u bioetiku i etiko odluivanje

Kevin Kukla, ProLife365.com. www.ProLife365.com

Radovi polaznika/ ca Feministike kole arana Papi / [autor/ice Aida Spahi ... [et
al.]. Feministika itanja drutvenih fenomena : - 2. dopunjeno izd. - Sarajevo :
Sarajevski otvoreni centar, 2016. - 379 str. : graf. prikazi ;20 cm. - (Edicija Gender ;
knj. 11)
Rickly Christian, The Woodland Hills Tragedy, (Wheaton, IL: Crossway Books, 1985)

Rosemarie Tong, Feminist approaches to bioethics, westview press 1997.

Slobodanka Konstantinovi-Vili, Nevena Petrui, Abortus u Srbiji: sloboda

odluivanja u uslovima socijalne i dravne kontrole. U: Mapiranje mizoginije u Srbiji:
diskursi i prakse. T. 2 (2005) / priredila Marina Blagojevi. AIN Asocijacije za
ensku inicijativu (Feministika edicija), Beograd.

25
Sadraj

I
Etika i Bioetika..............................................................................................2
Uvod u bioetiku.........................................................................................2
Etiki principi ..............................................................................................4
Autonomija .................................................................................................4
Informirani pristanak ................................................................................5
Intencionalno neodavanje informacija......................................................6
Zakon o samodreenju pacijenta...............................................................6
Feministiki pristup etici.............................................................................7
Feministi s fokusom na brigu......................................................................7
Feministi s fokusom na mo........................................................................8
Nefeministiki pristup bioetici....................................................................8
Dominantni nefeministiki pristupi bioetici..............................................9
Specifini principizam.................................................................................9
Alternativni nefeministiki pristup bioetici...............................................10
Bioetika brige.............................................................................................10
Postmoderna bioetika.................................................................................10

II
Pitanje abortusa.........................................................................................10
Definiranje pojma abortus.......................................................................10
Etiko-moralni stavovi...........................................................................11
Nefeministiki pristup abortusu..............................................................12
Feministiki doprinos pitanju abortusa....................................................13
Selektivni feticid....................................................................................15
Pitanje Linosti ( Personhood)................................................................16
Linost u historijskom kontekstu...............................................................17
Abortiranje nerazvijenog fetusa...............................................................18
Sluaj Roe v. Wade ...............................................................................18
Sluaj Heartbeat Protection Act of 2017..................................................19

III
Kritika...................................................................................................20
etiri naina na koji pobaaj poniava ene umjesto da ih osnauje.........21
Sluaj 3: Svjedoanstvo Lori Nerad, bive predsjednice ena WEBA ..22
Zato sam snimila svoj pobaaj................................................................23

IV

Zakon o postupku prekida trudnoe u zdravstvenim ustanovama BiH.....23

Bibiliografija.............................................................................25

26
 UNIVERZITET U SARAJEVU
FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU
ODSJEK ZA FILOZOFIJU I SOCIOLOGIJU
ZNANSTVENI SMJER

Profesor: dr Jasminka Babi

Student: Sokolovi Selimir

Predmet: Politika filozofija

Tema:
Bioetika i Abortus

U Sarajevu 2017

27