Professional Documents
Culture Documents
Pouke o Moralu I Bogobojaznosti - Derviš Spahić PDF
Pouke o Moralu I Bogobojaznosti - Derviš Spahić PDF
Pouke o Moralu I Bogobojaznosti - Derviš Spahić PDF
DERVI SPAHI:
EL-AHLAKU VET-TAKVA
POUKE O MORALU I BOGOBOJAZNOSTI
IZDAVA:
STARJEINSTVO ISLAMSKE ZAJEDNICE
BOSNE I HERCEGOVINE, HRVATSKE I SLOVENIJE
SARAJEVO, JNA 81/1
TIRA:
5000 PRIMJERAKA
TAMPA:
SRO GRAFIAR DOBOJ
2
DERVI SPAHI
POUKE
O MORALU
I BOGOBOJAZNOSTI
III IZDANJE
SARAJEVO, 1986.
3
SAD R AJ
S A D R A J ..................................................................................... 4
BILJEKA O PISCU .......................................................................... 7
PREDGOVOR .................................................................................. 10
I DIO
AHLAKI-HAMIDE DOBRA SVOJSTVA I OSOBINE ............. 12
A. VANOST AHLAKI-HAMIDE ................................................. 12
1. O vanosti ahlaki-hamide uope ............................................... 12
2. Nijet - namjera, tenja, elja, odluka ........................................ 14
3. Ljubav prema Allahu d. . ....................................................... 15
4. Ljubav prema Kur'ani-kerimu................................................... 15
5. Ljubav prema Muhammedu a.s. ............................................... 17
6. Pozivati na dobro, a spreavati zlo ........................................... 20
B. SVOJSTVA KOJA TREBA IMATI I RAZVIJATI .................... 21
1. Tenja za potenom (halal) zaradom i izdravanjem ............... 21
2. Strpljivost (sabur) ..................................................................... 22
3. Zahvalnost (ukr) ...................................................................... 23
4. Nada (reda') ............................................................................. 23
5. Zadovoljstvo (rida')................................................................... 24
6. Pouzdanje u Allaha d. . (tevekkul) ........................................ 25
7. Stid (haja') ................................................................................. 26
8. Obuzdavanje ljutnje .................................................................. 27
9. Strah od Allaha d. . ................................................................ 28
10. Dareljivost (seha') ................................................................. 29
11. Pravednost ('adl) ..................................................................... 30
12. Dobroinstvo prema ivim biima.......................................... 31
13. Iskrenost (ihlas) ...................................................................... 32
14. Skromnost (tevadu') ................................................................ 33
15. Samilost (rahmet).................................................................... 34
16. Pratanje nanesenih uvreda ..................................................... 35
C. DUNOSTI PREMA DRUGIMA ............................................... 37
18. Dunost prema roditeljima ..................................................... 41
19. Dunost prema branoj zajednici............................................ 43
4
2. Dunost prema komijama (susjedima) .................................... 45
21. Dunost prema rodbini ........................................................... 47
22. Dunost prema gostu musafiru ............................................... 48
23. Briga za tijelo i duu ............................................................... 49
a) O znakovima Allahove ljubavi ............................................. 50
b) Ispravan odnos prema hrani i jelu ........................................ 50
c) O korienju vremena ........................................................... 51
d) Stav islama prema prouavanju, promatranju, poreenju .... 52
e) O neprijateljima nae due .................................................... 53
f) O neprijateljstvu satane-ejtana ............................................ 56
g) Kako se odbraniti od neprijatelja due ................................. 57
h) Stav muslimana prema ivotu i smrti ................................... 58
i) O bolesniku i njegovom dranju u bolesti ............................. 59
j) Posjeta bolesniku ................................................................... 60
k) Kako treba postupati sa bolesnikom ..................................... 60
l) Neke preporuke o denazi ..................................................... 61
II DIO
AHLAKI-ZEMIME LOA SVOJSTVA I OSOBINE ................ 63
A. NEGATIVNE POJAVE KOJE SE ESTO SUSREU ............. 63
1. Praznovjerje .............................................................................. 64
2. Bid'ati (novotarije u vjeri)......................................................... 64
3. Gatanje ...................................................................................... 70
4. urba u ivotu ........................................................................... 71
5. Smutnja ..................................................................................... 72
B. NEDOLINA LJUDSKA SVOJSTVA....................................... 73
Oholost .......................................................................................... 73
Mrnja ........................................................................................... 73
Kleveta .......................................................................................... 74
Srdba ........................................................................................... 74
krtost ........................................................................................... 74
Licemjerstvo ................................................................................. 75
Nezadovoljstvo ............................................................................. 75
Izdajstvo ........................................................................................ 76
Pretjerivanje .................................................................................. 77
Beznadenost ................................................................................ 77
Ustrajnost u grijeenju .................................................................. 78
Udovoljavanje prohtjevima .......................................................... 78
5
Zluradost ....................................................................................... 78
Umiljenost ................................................................................... 79
Varanje kod kupoprodaje .............................................................. 79
Nasilje i kletva oteenog ............................................................. 80
Misliti runo o drugom ................................................................. 81
Naputanje rodbine ....................................................................... 81
Zavist ............................................................................................ 83
elja za isticanjem i pohvalama ................................................... 84
Pohlepa ......................................................................................... 85
Ljubav prema imetku i uivanjima ............................................... 86
Neodgovornost pri donoenju ocjene ........................................... 87
Uskraivanje svjedoenja ............................................................. 88
C. POSEBNE NAPOMENE............................................................. 90
UVANJE I ZATITA TIJELA .................................................. 90
1. Kada je u pitanju jezik, treba znati sljedee: ........................ 90
2. Kada su u pitanju oi, treba znati da je zabranjeno: ............. 93
3. Kada su u pitanju ruke, treba znati da je zabranjeno: ........... 93
4. Kada su u pitanju spolni organi, moramo znati da je strogo
zabranjeno sljedee: .................................................................. 94
5. Kada su u pitanju noge, treba znati da je zabranjeno: .......... 94
6. Kada je u pitanju stomak, treba znati da je zabranjeno jesti: 95
BORBA PROTIV NEZNANJA ....................................................... 96
UMJESTO ZAKLJUKA ................................................................ 98
POGOVOR ..................................................................................... 103
6
BILJEKA O PISCU
9
PREDGOVOR
10
pomognem u iznalaenju najkraeg puta kojim se dolazi do lijepog i
korisnog, dakle do islamskog ahlaka, posluio sam se, pored
kur'anskih istina i stavova - u koje ne moe biti nikakve sumnje - jo
i hadisi-erifima u iju se vjerodostojnost, takoer, ne moe sumnjati.
Kako se merhum hafiz Abdurrahman es-Sujuti u svom poznatom i u
itavom islamskom svijetu priznatom djelu Damius-sagir sluio
iskljuivo hadisima iz est poznatih zbirki vjerodostojnih hadisa, koje
su u islamskoj nauci poznate pod zajednikim imenom Kutubus-
site, to sam najvei broj hadisa i uzeo upravo iz ovog njegovog
djela. Samo mali broj hadisa uzeo sam direktno iz Muslimove,
odnosno Buharijine zbirke vjerodostojnih hadisa.
Pri navoenju kur'anskih ajeta dato je ime sure i broj ajeta. To
sam uinio i zato da se moe uporediti moje shvaanje, odnosno moj
prijevod toga ajeta sa nekim drugim prijevodom.
Neka mi itaoci ne zamjere to je moje djelo puno citata. To
nije sluajno. Ja sam upravo tako i elio, jer sam duboko svjestan da
boljih, mudrijih i aktuelnijih rjeenja nema od onih koje nam nudi
Allah d. . u Svom Kur'ani-kerimu i Njegov Poslanik u svom
hadisu.
Predajui ovo djelo na upotrebu i koritenje pripadnicima
uzvienog islama, molim Allaha d. . da ono poslui svojoj svrsi i
namjeni, da ve gotova rjeenja, mudra pravila i savjete prihvati
svaki musliman i muslimanka. Podvlaim: to su rjeenja i savjeti
koje je dao Allah d. . i Njegov Posljednji poslanik. Ja sam ih samo
poredao ovim redom i uinio pristupanim naim masama.
Autor
11
I DIO
AHLAKI-HAMIDE
DOBRA SVOJSTVA I OSOBINE
A. VANOST AHLAKI-HAMIDE
13
Da li misle oni koji rade runa djela da e Nam izbjei (od
kazne)? Runo li je njihovo prosuivanje. (Ankebut, 4).
Ko eli da ispunjava svoje dunosti i da bude spaen, treba da
ima na umu sljedee:
- da nas Allah d. . vidi, ma gdje mi bili;
- da uz nas postoje meleki koji nas neprekidno prate i
biljee sve to mi radimo (bilo dobro, bilo zlo);
- da iman napusti svakoga ko se odlui da uradi veliki
grijeh i da lebdi iznad njegove glave sve dok se ne
proe toga grijeha (harama). Dakle, ako bi ovjeka
zadesila i smrt u takvom stanju, otiao bi bez imana.
A umrijeti bez imana predstavlja najveu opasnost i
nesreu! Da nas Allah d. . od toga sauva! Amin!
Sve to je navedeno, saglasno je sa zdravim razumom. Ko
vjeruje da ga Allah d. . vidi i da ga Njegovi meleki neprestano
prate, taj ne moe ni zamisliti da u Allahovoj prisutnosti neto runo
uini.
Allah d. . je rekao: Grijenik e zaeljeti da se otkupi od
kazne Sudnjeg dana svojim sinovima, svojom enom, svojim bratom,
svojom porodicom koja ga je titila i svim onim to je na zemlji, ne
bi li se spasio. (Me'arid, 11-14).
19
6. Pozivati na dobro, a spreavati zlo
20
B. SVOJSTVA KOJA TREBA IMATI I RAZVIJATI
2. Strpljivost (sabur)
22
3. Zahvalnost (ukr)
4. Nada (reda')
5. Zadovoljstvo (rida')
7. Stid (haja')
8. Obuzdavanje ljutnje
27
manjkavosti. (ista knjiga, br. 831).
- Nemoj se ljutiti. (ista knjiga, br. 963).
Ljutnja, i to iznimno i samo u jednom sluaju, dozvoljena je
muslimanu onda kada je povrijeena vjerska dunost, kada je
povrijeen stav, kategorija i1i princip islamskog ucenja. Muhammed
a.s. je, u vezi sa ovakvom mogunou, rekao:
Oni koji se ljute na nepravdu iz vjerskih pobuda i osjeanja,
bolji su od onih koji se ne ljute.
9. Strah od Allaha d. .
28
cijene) ono to je Allah naredio da se uva i koji se boje svoga
Gospodara i strepe pred tekim obraunom. (Ra'd, 19-21).
- Allahu pada na seddu sve to je ivo, na nebesima i na
zemlji, i meleki (seddu ine) i oni koji se ne ohole. Boje se svoga
Gospodara (koji je sa Svojom moi) nad njima i rade ono to im se
nareuje (Nahl, 49, 50).
- To vas samo satana plai svojim prijateljima (da ne idete u
rat). Vi se ne bojte njih! Bojte se Mene ako ste vjernici. (Alu 'Imran,
175).
- Njihova nagrada od njihova Gospodara su denneti Adna
izmeu kojih teku rijeke, u kojima e boraviti vjeno, beskonano.
Allah je zadovoljan njima i oni su zadovoljni Njime. Ta nagrada je za
onoga ko se boji svoga Gospodara. (Bejjineh, 8).
- Boje hramove popravlja i podie samo onaj ko vjeruje u
Allaha, Sudnji dan, klanja namaz, daje zekat i ne boji se nikoga osim
Allaha. (Tevbe, 18).
Postoji i dobar broj hadisi-erifa koji govore o strahu od
Allaha d. . Evo samo nekoliko:
- Kada vjernikovo srce zastrepi od straha prema Allahu d.
. spadaju s njega grijesi kao lie s drvea. (Ihjau-l-ulum, sv. 4 str.
165).
Na istom mjestu nalazi se i ovaj hadisi-erif:
- Ko strahuje od Allaha d. . od njega strahuje svaka stvar,
a ko strahuje od nekoga drugoga, Allah e ga uiniti da se on od
svega plai.
Ovo izlaganje zavriemo hadisi-erifom koji glasi:
- U dehennem nee ui onaj ko je od straha pred Allahom
d. . zaplakao.
29
Sve postojee religije preporuuju dareljivost, a osuuju
tvrdiluk i krtost. Islam to posebno podvlai. On ide tako daleko da
je odreena davanja uinio obaveznim za svakog svog pripadnika;
neka davanja su, opet, obavezna samo za bogate muslimane. Kako je,
meutim, svako od ovih davanja u svojoj biti ipak i dareljivost,
onda nije teko uoiti kako islamsko uenje gleda na ovo divno,
humano svojstvo, kako ga preporuuje, kako ga njeguje i vrednuje.
I ovom prilikom emo se posluiti hadisi-erifima, jer je u
njima sadrana i ocjena i vrijednost i posljedice ovog svojstva. Evo
nekoliko takvih hadisi-erifa:
- Dareljiv ovjek je blizak Allahu d. . blizak narodu i
blizak dennetu, a daleko od dehennema. A krtac je daleko od
Allaha d. . daleko od naroda i daleko od denneta, a blizak
dehennemu
- Sadaka ponitava male grijehe kao to vatru ponitava
voda.
- Sadaka titi i uva ovjeka od sedamdeset nesrea.
- Nije pravi vjernik ko poe spavati sit, a zna da mu je
komija zanoio gladan.
Ovo izlaganje emo zavriti ovim prelijepim hadisi-erifom:
- Dareljivost je dennetsko stablo ije grane dostiu na ovaj
svijet i ko se uhvati za tu granu ona ga odvede u dennet. krtost je,
pak, dehennemsko stablo ije grane dopiru na ovaj svijet, pa ko se
uhvati za tu granu ona ga odvede u dehennem. (Binbir hadis, br.
488).
30
Ne moe se ni zamisliti ispravnim vjernikom ovjek u ijoj dui ne
postoji potovanje pravednosti i svijest o njenoj visokoj vrijednosti i
mjestu kod Uzvienog Allaha d. . Njegovog poslanika i, konano,
kod svih potenih ljudi.
Evo tih kur'anskih ajeta:
- A kada govorite, budite pravedni pa makar to bilo i protiv
roaka. (En'am, 152).
- A kada budete sudili meu ljudima (nareuje vam se), da
sudite pravedno. (Nisa, 58).
- Nareeno mi je da budem pravedan meu vama. Allah je
na i va Gospodar. (ura, 15).
Razmislimo dobro o znaenju ajeti-kerima kojim hatib
svakog petka u naim damijama, na dumi-namazu zavrava hutbu!
Zamislimo se malo pa emo vidjeti da to ima svoje dubako
opravdanje. Razmislimo o ovom ajetu koji glasi:
- Allah zaista nareuje: pravednost, dobroinstvo,
potpomaganje rodbine, a zabranjuje: bestidnost, odvratna djela i
nasilje. Savjetuje vas da biste primili savjet. (Nahl, 90).
33
- Ko nema blagosti taj nema ni sree.
34
stekao glas uenjaka, a postigao si to na svijetu; uvari vatre, bacite
ga u dehennem. Trei e se osloniti na svoju veliku hrabrost u
svetim ratovima i rei da je u njima proveo sav svoj ivot, i umro kao
muenik. Njegov je cilj bio samo stei glas hrabrog i sranog ovjeka
na svijetu. To je i postigao, a na posljednjem sudu Bog e
zapovijediti da ga bace u dehennem.
Meutim, ree Muhammed a. s., toga dana doi e pred Boga
i jedna prostitutka. Ona je provela cijeli ivot u grijehu i nikada
nikom nije napravila dobra. Njezin e poloaj izgledati beznadan, ali
e Bog rei: Nije tako, tog i tog vrueg ljetnog dana bila si kod
bunara kraj kojeg je jedan pas umirao od edi, jer nije mogao doi do
vode; nije bilo vjetra, ti si se saalila, skinula cipelu, haljinu vezala u
konopac i utolila ed tom psu; uvaru denneta, odvedi ovu enu u
dennet.
To je pria kojom smo eljeli ukazati od kolike je vrijednosti i
cijene svojstvo prave samilosti kod Allaha d. . Ako se zna, ako se
uvijek pamti da je blud jedan od najteih grijeha, da islamsko uenje,
zasnivajui svoj stav iskljuivo na kur'anskom tekstu, izriito i
najstroije zabranjuje svaki vid bluda; ako se zna da je blud jedan od
veoma rijetkih prestupa zbog kojega poinitelji, pod odreenim
uslovima, treba da budu kanjeni ak i smru, onda je lahko shvatiti
koliko vrijedi posjedovati svojstvo samilosti. Kazne zbog ovog
tekog prestupa su drastine, zato jer je i opasnost od ovog grijeha
velika.
36
C. DUNOSTI PREMA DRUGIMA
37
svoje vlastito bie, ali i tad ne moramo biti teko zabrinuti, jer emo,
sigurno, sami sebi ipak oprostiti. Meutim, ogrijeiti se o nekoga
drugog, predstavlja munu nepoznanicu. Niko nam ne moe
garantirati da e nam oprostiti osoba o koju smo se ogrijeili. Eto,
zato ovjek mora biti najoprezniji u svom ophoenju sa drugim svi-
jetom, mora se uvati nanoenja bilo kakvog zla, nepravde, uvrede ili
drugog kakvog grijeha bilo kome.
Kur'ani-kerim na mnogo mjesta upuuje ljude kako treba da
postupaju jedni prema drugima. On daje duboka, mudra rjeenja,
kojima se meuljudski odnosi - u svim svojim vidovima - mogu
samo poboljati. Primjenjivati Allahove d. . preporuke o ovome
znai najaktivnije uestvovati u izgradnji ljepeg, humanijeg i
plemenitijeg ivota na ovom svijetu, znai i razvijati u ovjeku
njegove pozitivne osobine i tenje, a gasiti negativne i tetne. Allah
d. . je ovdje kategorian. U Kur'ani-kerimu o ovim stvarima govori
pravim zapovjednim nainom. I to na vie mjesta. Evo samo
nekoliko:
- Prihvatite se za Boje ue i ne cjepkajte se! (Alu 'Imran,
103).
- Ako dvije skupine vjernika zaratuju izmirite ih!
(Hudurat, 10).
- Muslimani su zaista braa, pa izmirite svoju brau!
(Hudurat, 10).
- Neka meu vama bude jedna skupina ljudi koji e pozivati
na dobro (u vjeru) i nareivati lijepa, a zabranjivati runa djela! To
su oni koji e biti spaeni. (Alu 'Imran, 104).
- Pozivaj (pravom putu) tvoga Gospodara mudrou i
lijepim savjetom. I raspravljaj s njima kako je najljepe. (Nahl, 125)
itd., itd.
Ovom pitanju posveivao je posebnu panju, ozbiljnost i
brigu i na Pejgamber a. s. itavim svojim ivotom, itavim svojim
djelom on je najblistaviji primjer kakav ovjek mora biti musliman
prema drugima. Ima naprosto nevjerovatnih primjera i dogaaja iz
njegovog ivota vezanih za ovu tematiku. Sjetimo se samo ovih
38
nekoliko istina: sam je krpio svoju odjeu; posuivao novac od
svojih prijatelja; u njegovoj kui sedmicama nije loena vatra; est
mu je obrok bio kora hljeba i malo vode. Sjetimo se i one seene sa
Ukkaom, kada je Poslanik, osjetivi da mu je selenje na Ahiret
sasvim blizu, zatraio od prisutnih u prepunoj damiji da se bilo ije
potraivanje, ma kakve ono bilo prirode, izravna na ovom svijetu, pa
je ashab Ukka zatraio da mu uzvrati udarac biem jer je i
Pejgamber njega, jednom prilikom - iako nehotiee - udario po
grudima. Dok su se prisutni snebivali od uda, kripali zubima i bili
spremni da raskomadaju Ukkaa, Boji Poslanik je mirno naredio da
se donese bi i obnaio je svoja mubarek prsa.
Ukka je iskoristio ovu situaeiju: skoio je do Allahova
Poslanika i njegova naga prsa obasuo najtoplijim poljupcima. Rekao
je da je oduvijek elio da uje kako kuca sree u ovim mubarek
grudima.
A sada da navedemo i nekoliko izreka Muhammeda a. s. koje
se odnose na ovu materiju:
- Najbolji je musliman onaj od ijeg su djela i rijei mirni i
bezbjedni drugi muslimani.
- Ko pogleda svoga brata muslimana sa ljubavlju, oprostie
mu se mali grijesi.
- ovjek e biti (na Ahiretu) sa onima, koje je volio. (Kada
je Resulullah a. s. ovo rekao nastalo je silno veselje meu ashabima
jer su ga oni svi voljeli beskrajno, a prema ovom hadisi-erifu, oni e
biti s njim vjeno. Ovu ast uivae svi kasniji, pravi muslimani).
Na Sudnjem danu Allah d. . e rei: Gdje su oni koji su se
voljeli bez ikakvog interesa, ve samo radi Moga raziluka (radi
mene)? Danas du ih staviti u Moj hlad, osim kojeg drugi ne postoji.
Mnogobrojne su dunosti muslimana prema drugim
muslimanima. Ovdje navodimo samo neke:
- eljeti bratu muslimanu ono to se eli samom sebi;
- savjetovati svoju brau, jer je savjet svjetski temelj;
- nipoto ne uvrijediti brata muslimana;
39
- ne veseliti se niijem zlu, stradanju ili nevolji;
- podnositi uvrede, jer Muhammed a. s. je rekao:
Dokle god ovjek podnosi uvrede, dotle upuene
uvrede melek vraa onome ko ih izgovara, a kada
pone uzvraati, onda tu doe ejtan (a ode melek).
Poznato je da smutnje nastaju tamo, gdje doe ejtan.
esto se prolije i krv;
- razgovoriti svoga brata kada je u kakvoj alosti.
Muhammed a. s. je rekao: Jedno od najmilijih djela
Allahu d. . je obradovati brata muslimana.
- posredovati u izmirenju zavaenih. Muhammmd a. s.
je o tom rekao: Jedna od najboljih sadaka je izmiriti
zavaene.
- uzeti u zatitu svoga brata kada ga neko potcjenjuje ili
napada.
- Muhammed a. s. je rekao: U ijoj prisutnosti neko
potcjenjuje nekog brata muslimana, pa ga ovaj ne
uzme u zatitu, a moe to uiniti, Allah d. . e njega
potcijeniti na Sudnjem danu pred cijelim svijetom;
- za zlo uzvraati dobroinstvom;
- posjetiti onoga ko je tebe napustio;
- - davati onome ko ti ne uzvraa;
- imati lijepo miljenje o svom bratu muslimanu. Jer,
Muhammed a. s. je rekao: uvajte se runih misli,
jer je runa misao zaista najlaljiviji govor;
- ne zavidjeti na Allahovim darovima jer zavidnost teti
zavidniku;
- pokrivati tue sramote i neistraivati niije mahane.
Muhammed a. s. je rekao: Ko prikrije sramotu svoga
brata muslimana, Allah d. . e prikriti njegovu
sramotu i na ovom i na buduem svijetu.
- nikome se ne rugati;
40
- nikome nita ne obeavati bez uzreice Ina-Allahu
teala;
- hedije uzvraati hedijama (po mogunosti boljima);
- ne eljeti nita tue i nita ne traiti bez nude i
nevolje;
- sluiti se mudarom prema onim koje ovjek ne
podnosi. Muhamed a.s. je rekao: Nareena mi je mu-
dara prema ljudima kao to mi je nareeno da
izvravam farzove. (Mudara = postupiti prema onima
koje ne voli tako kao da ih voli);
- posjetiti bolesnika makar bio i milju daleko;
- muslimanu klanjati denazu i ispratiti ga do mezara;
- odgovoriti na pitanje;
- imati saaljenja prema bratu kada je u nevolji;
- uzeti u zatitu onoga na koga se baca ljaga u njegovoj
odsutnosti;
- odazivati se na poziv;
- uvati prijateljstvo;
- pozdravljati selamom.
43
- Nemojte biti potpuno goli - kao ivotinje!
Sami polni akt, jedan pravi muslimanski par preduzee tek
poto proui Euzubillah i Bismillah.
Kupanje poslije obavljenog polnog akta je po islamu dunost
kao i namaz. Bez kupanja nema namaza, a bez namaza nema pravog
vjerovanja. Prije kupanja uputno je obaviti nudu, kako bi se izlazni
kanali oslobodili zaostale menije (sperme).
Odnos izmeu mua i ene - naroito onaj intimni dio
njihovih odnosa - islam smatra strogo linim i privatnim, pa zbog
toga preporuuje da suprunici o svom intimnom ivotu ne
razgovaraju ni s kirn drugim. To je posebno suptilno pitanje i
podruje gdje je bilo ije prisustvo ne samo nepotrebno nego i
nepoeljno. Islam je dao osnovne smjernice koje ga reguliu.
Pridravati se ovih naela znai imati puno pravo na nadu da e
Uzvieni Allah d. . djecu iz ovakvog braka okrenuti pravim putem i
okititi ih osobinama koje su korisne i na ovom i na buduem svijetu.
Islam izriito zabranjuje suprunicima snoaj za vrijeme
eninog hajza i nifasa (menstruacije i babina).
U branoj zajednici, razumljivo, postoje i odreene dunosti i
obaveze. Najprije emo navesti dunosti mua prema svojoj eni:
- da on, ako je to mogue, obavlja sve one poslove van
kue, koji bi inae enu izloili pohotljivim pogle-
dima mukaraca i drugim neprijatnostima;
- da enu, to je mogue temeljitije, uputi u principe
uzvienog islama (Danas je to, hvala Bogu, zahva-
ljujui naoj vjerskoj literaturi, znatno olakano);
- da izdrava svoju enu halal zaradom;
- da joj ne ini nikakvo nasilje;
- da joj oprosti, ukoliko se njeni propusti i prekraji ne
kose sa vjerskim propisima;
- da izriito zahtijeva istou (esto kupanje), oba-
vljanje namaza, pristojno odijevanje, potovanje i
ispunjavanje eriatskih obaveza, ako ih ena nije
44
sklona ispunjavati, i
- ne dozvoljavati eni da, bez potrebe ide tamo gdje bi
mogla biti izvrgnuta bilo kakvim neprijatnostima.
Po islamskom uenju i mu e biti odgovoran za sve grijehe
njegove ene ako ih ini uz dozvolu i znanje svoga mua.
A sada evo nekoliko osnovnih dunosti ene prema svome
muu i svom braku:
- ena treba svim svojim biem, snagom i svijeu da
uva svoj obraz i potenje, jer na taj nain ona indi-
rektno uva obraz i potenje itave svoje porodice;
- ena se mora posvetiti ulozi majke sa svom svojom
njenou i ljubavlju. Ovu ulogu ne smije shvatiti
tekom, nemilom i uniavajuom, nego dragom,
plemenitom i nadasve asnom - jer ona to u sutini i
jeste;
- edomorstvo je najstroije zabranjeno. To je u stvari
ubistvo, i to ubistvo vlastitog djeteta;
- kao i po onoj narodnoj mudrosti ne stoji kua na
zemlji, nego na eni, supruga je, po islamskom ue-
nju obavezna voditi brigu o svom domainstvu na
krajnje razuman i prijateljski nain Pametno
rasporeivanje raspoloivih sredstava, razumno
ekonomisanje tim sredstvima, moe uiniti lijepim i
ivot u porodici sa skromnim primanjima.
45
tete.
Ova dva hadisi-erifa odlino ukazuju na stav islama prema
komiji. Iako njima ne treba nikakvo dalje tumaenje, ipak emo
nabrojati i nekoliko posebnih dunosti prema komijama koje mora
da ispunjava svaki musliman:
- pravi musliman ne smije zaspati, ako zna da mu je
komija gladan;
- mora strogo paziti da ne uvrijedi ili napadne komiju;
- treba da ga aava i dariva onim to ima;
- ne treba ni da gleda u susjedovu kuu bez njegove
dozvole;
- ne smije kvariti zidove njegove kue, bacati otpatke u
komijinu bau ili dvorite;
- treba da pazi djecu svoga komije, pa i da ih oisti ako
su se zaprljala;
- treba da susrue svoga komiju vedra i nasmijana lica;
- treba da mu u sluaju potrebe posudi novac, alat, i sl.;
- treba da ga u nevolji ili alosti razgovori;
- treba da nadzire kuu svoga komije u vrijeme kada je
ovaj odsutan;
- treba, ako prodaje kuu, najprije komiju da ponudi;
- ne treba da bez komijine saglasnosti prodaje svoju
kuu strancu;
- treba da dozvoli komiji da se slui njegovom vodom;
- treba da od komije pretrpi i podnese i ono to od
drugoga ne bi;
- treba da postupa prema komiji onako kako bi elio da
se postupa prema njemu samom;
- treba da ode komiji na denazu.
Ovo su samo neke napomene, neke dunosti sa kojima se
46
svakodnevno susreemo. Razumije se da tih dunosti ima jo dosta. I
nae stare poslovice u kojima lei vjekovima taloena mudrost,
govore da komiju treba paziti vie nego roenog brata.
47
s Istinom, Allah d. . nee primiti sadaku niti e pogledati na
Sudnjem danu ovjeka koji ima rodbinu, kojoj je potrebna njegova
pomo, a on joj ne bude pruao pomo. Drugom prilikom je rekao:
Zaista Allah d. . obasipa Svojim rahmetom onoga ko posjeuje
svoju rodbinu, a prestane sputati Svoj rahmet na onoga ko prestaje
posjeivati svoju rodbinu.
Ovo je sasvim dovoljno da uoi kakav je stav islamskog
uenja prema rodbini i kolika je vanost poklonjena ovom pitanju.
Ako nam je nemogue lino posjeivati svoju rodbinu, mogue je
raspitivati se za nju, poslati joj kakvu hediju ili barem selam.
48
- Ko vjeruje u Allaha d. . i Sudnji dan, neka ini dobro
svome komiji; ko vjeruje u Allaha d. . i Sudnji dan, neka poasti
gosta; ko vjeruje u Allaha d. . i Sudnji dan, neka govori dobro ili
neka uti!
- Nema nikakva dobra pri ovjeku, koji ne prima gosta.
Iz ovih nekoliko hadisi-erifa izvire velika humanost, velika
profinjenost i velika kultura. To je i izriit zahtjev i izriit stav islama
prema gostu, putniku, musafiru. Nije dakle, puka sluajnost to je u
islamskim sredinama uvijek bilo ne samo pojedinaca koji su se
isticali svojim velikim gostoprimstvom, nego i objekata u kojima je
putnik besplatno dobivao smjetaj, hranu i ostalo. Bilo je i po-
jedinaca koji su znatna sredstva ostavljali, kao vakuf, za putnike,
musafire. Sve do u najnovije vrijeme i po Bosni nisu bila rijetka sela
koja su imala svoje musafirhane, kue u kojima je putnik dobivao
besplatan stan i hranu. Sve je to rezultat ovog humanog uenja
uzvienog islama koji je i ovo, kao i sva druga pitanja iz ivota,
obradio i postavio na pravo mjesto, dao mu pravi smisao i znaaj.
c) O korienju vremena
52
- ... sve u Svemiru plovi. (Jasin, 40).
- Allah je Onaj koji je stvorio no i dan, i Sunce i Mjesec, a
u Svemiru sve plovi. (Enbija', 33).
- U stvaranju nebesa i zemlje, u izmjeni noi i dana ima
znakova za razumne, koji Boga spominju: stojei, sjedei i bono
(leei) i razmiljaju o stvaranju nebesa i zemlje. (Oni govore):
Gospodaru na, Ti nisi ovo stvorio uzalud (bez svrhe). Neka si Ti
slavljen! Sauvaj nas kazne vatrom. (Alu'Imran, 190, 191).
- Reci: Gledajte ta sve ima na nebesima i zemlji! (Junus,
101).
f) O neprijateljstvu satane-ejtana
56
Evo i nekoliko citata iz Kur'ani-kerima:
- Zar vam nisam rekao: Zaista vam je ejtan otvoreni
neprijatelj! (A'raf, 22).
- Zaista je ejtan ovjeku otvoreni neprijatelj. (Isra', 53).
- ejtan vam je zaista neprijatelj i smatrajte ga
neprijateljem. (Fatir, 6).
- ejtan vam prijeti siromatvom i nareuje da grijeite, a
Allah vam obeava oprost i Svoja dobroinstva. Allah je zaista
sveobuhvatan i sveznajui. (Bekare, 268).
I na drugim mjestima Kur'ani-kerim ovako izriito i otro
upozorava na opasnosti koje nam dolaze od satane, ali smatramo da
je dovoljno ovo to smo naveli.
58
Ne smije dozvoliti da ga ponese gomilanje dobara, sticanje asti,
moi i slave pa da zaboravi na smrt (ovaj svijet), niti, pak, smije
dozvoliti da razmiljanje o buduem ivotu paralie njegovu aktiv-
nost kojom zarauje za ovaj ivot. Po islamskom uenju zdrav
ovjek ne bi smio da bude siromaan. Islam nareuje svojim
pripadnicima da se uvaju siromatva, jer je ono blizu nevjerstva.
Islam strogo osuuje ljenost i ukazuje da je ba ona est uzrok
siromatva i zaostalosti. Ima jedna prekrasna dova Alejhisselamova,
koja u prijevodu glasi: Boe, sauvaj me od brige i tuge. sauvaj me
od nemoi i ljenosti, sauvaj me od kukaviluka i krtosti, sauvaj
me od duga i ponienja!
Ako paljivo analiziramo ovu Pejgamberovu dovu, uoiemo
da su ljenost, kao i ostala stanja i osobine od kojih se u ovoj dovi
Alejhisselam utjee Allahu d. . i trai Njegovu pomo i zatitu,
pojave koje ugroavaju i tijelo i duu i koje se veoma negativno
odrazavaju na itavo ljudsko bie. Zato i nije udo to je ljenost
ovako osuena.
59
- da nije lijepo aliti sa drugima na svoju bolest;
- da treba tokom bolovanja to vie da ibadeti (da ui
Kur'ani-kerim, dove, salavate i druge vidove zikra).
j) Posjeta bolesniku
60
- okrenuti bolesnika prema Kibli tako da bude poloen
na lea, a noge okrenute u pravcu Kible. Treba mu
podmetnuti jastuk pod glavu kako bi mu i lice bilo
okrenuto prema Kibli;
- treba bolesnika navoditi da ui Kelimei-ehadet. To
treba initi uei Kelimei-ehadet poluglasno ili glas-
no, a ne nagovarajui bolesnika da to i sam ini.
Dovoljno je da bolesnik uje uenje;
- treba da neko ui Jasini-erif;
- ako nije pri svijesti, treba mu ee davati vode,
- kada bolesnik izdahne, treba mu zatvoriti oi i usta;
- najpodesnije je povezati ga ispod brade i tjemena;
- osloboditi umrlog svake odjee osim rublja i spustiti
ga sa posteljine na tle;
- staviti mu na trbuh neki predmet, najbolje je eljezni,
da se ne nadme, ali to ne treba da bude Kur'an;
- treba pouriti sa opremanjem umrlog.
Mekruh je uiti Kur'ani-kerim kod umrloga prije nego bude
ukopan.
enama je zabranjeno pratiti denazu (mekruh-tahrimen).
62
II DIO
AHLAKI-ZEMIME
LOA SVOJSTVA I OSOBINE
1. Praznovjerje
67
je i ovo ukras za mukarca. Muhammed a.s. je rekao: Podrezujte
brkove, a pustite bradu (Damius-sagir, str. 11). Danas, meutim,
veina mukaraca brije i bradu i brkove i tako podravaju novotariju
koja je u suprotnosti sa gore navedenim hadisi-erifom. to je jo
gore, to rade i oni kojima su i brada i brkovi ve posijedili.
Kao jo jedna posebnost danas se nerijetko susreu, naroito
mladi muslimani, koji zaputaju i bradu i brkove, tako da ih uope ne
ureuju. Nije rijetko sresti mladia u koga su i brkovi i brada
suprotni sunneti-erifu. esto se, opet, moe uti da supruge
zabranjuju muevima da puste bradu i brkove. Trebalo bi da se
razmisli o tome da li je pree paziti na enin hatar ili zanemariti
Pejgamberov sunnet.
i) Naputanje vjerskih dunosti i trka za materijalnim
dobrima Muhammed a. s. veli: Proklet je onaj ko robuje novcu.
(Damius-sagir, str. 106).
j) Naputanje uenja u Kur'ani-kerimu Ovo je neizreciva
blagodat koja je dostupna svakom muslimanu. Muhammed a. s. o
tome veli:
- Uenje u Kur'anu spada u najbolja djela.
- Kur'an je izvor bogatstva i zadovoljstva koje se ne moe
postil bez njegovog uenja.
- Ko eli da ga Allah d. . i Njegov Posl.anik vole, neka
ui u Kur'anu gledajui.
- Ko naui Kur'an i poduava druge spada u grupu
najboljih ljudi.
- Ko ui Kur'an, na Sudnjem danu e se njegovim
roditeljima staviti na glavu kruna, ije e svjetlo nadjaati sunevo
svjetlo na ovom svijetu.
Poslije ovih Pejgamberovih rijei ne preostaje nam nita
drugo nego da nauimo - a posebno da poduimo nau djecu - uiti u
Kur'anu, i da to vie slobodnog vremena posveujemo upozoravanju
i izuavanju nae vjere islama.
k) Naputanje islamskog pozdrava, selama, meu
68
muslimanima, a prihvatanje neislamskih pozdrava Selam je potreban
i dobrodoao na svakom mjestu. Od njega bolji i ljepi pozdrav niti je
postojao niti e postojati. On je dova i spas onome ko ga naziva i
redovito upotrebljava. Selam je i dennetski pozdrav. To je vidljivo
na vie mjesta u Kur'ani-kerimu.
1) Naputanje zikrullaha Zikrullah - esto i iskreno spominje
i velianje Uzvienog Allaha d. . predstavlja poseban vid ibadeta.
Za razliku od obaveznih namaza koji su vezani za odreeno vrijeme
(vaktovi), zikr nije vezan za vrijeme. ovjek moe initi ibadet na
svakom mjestu i u svakom vremenu.
lj) Zapostavljanje klanjanja namaza u dematu Damije i
mesdidi su nam prazni. Osobito je malo posjetilaca u pet dnevnih
namaza. Ko je poslom sprijeen i ne moe redovno ui u demat i
damiju, neka klanja kod kue u dematu sa svojim ukuanima, pa
makar to bilo i sa samom suprugom. Ostavljati demat bez razloga je
mekruh. Imam moe biti i nepoznat nepoznatom.
m) Uestvovanje ena i djevojaka na raznim nemuslimanskim
sveanostima Ovom novotarijom one se suprotstavljaju islamskim
propisima jer, izmeu ostaloga, ine sljedee prekraje:
- pojavljuju se esto nepropisno odjevene i neislamski
se mijeaju sa mukarcima;
- svraaju nepotrebno panju mukaraca na sebe;
- - proputaju namaze;
- zaputaju obaveze majke i domaice itd.
Odgovornost za ovo snosie i njihovi supruzi i oevi koji im
to dozvoljavaju.
n) Pretjerivanje i luksuz To je danas esta pojava, iako Allah
d. . ne voli one koji pretjeruju. Zbog pretjerivanja, zbog elje za
luksuzom, ljudi nemaju mira ni odmora: jure za zaradom kako bi
pokrili velike izdatke i esto ne vode rauna ni o svojim najmilijim,
ak ni o vlastitom zdravlju, proputaju razne vjerske dunosti, na-
roito namaz. A namaz je stub vjere. Zanemaruje se tednja koja
se svugdje preporuuje i koja je velika riznica, gube se obziri i sve
vie se robuje novcu i zaradi.
69
nj) Naputanje dogovaranja, savjetovanja i nareivanja da se
ine dobra, a ne ine loa djela, iako ovo spada u obavezne dunosti
svakog muslimana i muslimanke Muhammed a. s. je rekao: Ko vidi
kakvo runo djelo neka ga sprijei svojim djelovanjem (djelom), ako
ne moe onda (neka to sprijei) svojom rijeju, a ako i to ne moe
onda srcem, a to je najslabiji iman. (Damius-sagir, str. 145).
o) Nadijevanje nemuslimanskih imena. Naalost, danas se
susreemo i sa ovom pojavom. Neki roditelji, esto iz neznanja,
nadijevaju svojoj djeci nemuslimanska imena i time im ine veliku
nepravdu. Nailazimo i na udna, nekakva nova imena, koja po svom
obliku lie na muslimanska, ali u sutini nisu muslimanska imena.
Ovo je pojava kojoj smo mi sami krivi, jer niko od nas ne osuuje
takav postupak.
p) Skidanje sa zidova levhi, a stavljanje slika, esto obinih i
bez ikakve vrijednosti Kao da uvodimo neku novu modu u nae
stanove koji su, po ocjeni najpozvanijih strunjaka, bili najprijatniji
stanovi.
r) Slavljenje raznih dogaaja i godinjica esto se susreemo
sa pojavom da se slabo ili nikako slave bajramski praznici, mubarek
noi i dani, ali se zato redovito i dobro proslavljaju roendani,
godinjice braka, Nova godina i sl. Zanemarivanje vlastitih praznika
predstavlja nau sramotu. Ovdje u navesti jedan Pejgamberov ha-
disi-erif: Vallahi (Tako mi Boga), kada biste vi znali ono to ja
znam, malo biste se smijai, a mnogo biste plakali i zaista vam ne bi
bilo slatko ni jelo ni pie. (Damius-sagir, duz 2, str. 110).
3. Gatanje
4. urba u ivotu
71
5. Smutnja
72
B. NEDOLINA LJUDSKA SVOJSTVA
Oholost
Oholost je islamom strogo zabranjena. Ona je haram. Ona se
kod muslimana smije javiti samo prema ovjeku koji je ohol.
Muhammed a.s. je rekao: U dennet nee ui ko u svom srcu bude
imao oholosti koliko jedan trunak. (Rijadus-salihin, str. 269)
I Kur'ani-kerim je najotrije osudio one koji su oholi: Nema
sumnje da Allah zna i ono to oni taje, a i ono to javno iznose; On
zaista ne voli one koji se ohole. (Nahl, 23). I, iz oholosti ne okrei
lice svoje od ljudi i ne idi po zemlji nadmeno, jer Allah ne voll ni
gordog ni hvalisavog. (Lukman, 18).
Mrnja
Mrziti bez opravdanog razloga je takoer haram. Meutim,
ako za mrnju i postoji razlog, bolje je oprostiti nego mrziti. Iz
mrnje potjeu mnoga loa svojstva: kleveta, omalovaavanje, la,
zavidnost. Zbog mrnje ovjek oda povjerenu tajnu, ne priznaje
istinu, krivo posvjedoi, raduje se tuem zlu. A sve ove osobine su
negativne 1 ovjek treba da ih se dobro uva. Muhammed a.s. je
73
rekao: Nije dozvoljeno muslimanu da mrzi svoga brata vie od tri
dana. Kada produ tri dana neka ga susretne i neka mu selam nazove,
pa ako mu primi selam obojica ee biti nagraeni, a ako ne primi,
grijeh ostaje na onome drugom. Ko nosi mrnju vie od tri dana
zasluuje da ue u dehennem (Rijadus-salihin, str. 168).
Kleveta
Ovo je takoer veoma pokueno i osueno svojstvo.
Naalost, ono je danas prilino raireno. Ne vodei rauna o
posljedicama, ljudi bezobzirno kleveu jedni druge. Mnogima to
predstavlja uivanje, razonodu i zabavu, mnogima ak hvalisanje.
Posebno je alosna pojava da se esto okleveta ena ili djevojka,
zbog ega moe doi do nesluenih posljedica. Kur'an ovakvu rabotu
na mnogo mjesta najotrije osuuje. Mi emo navesti samo 23. ajet iz
sure En-Nur: Oni koji obijede estite, nevine vjernice neka budu
prokleti i na ovom i na onom svijetu. Njih eka patnja nesnosna.
Srdba
I srdba, bilo zbog ega, predstavlja pokueno svojstvo.
Ljutiti se na ovjeka, na ivotinju, na neivu stvar (kamen, drvo i sl.)
nije dozvoljeno. A iznad svega pokueno je ljutiti se na Allaha d. .
Ljutnja unitava iman.
Dozvoljeno je ljutiti se samo na zlotvora.
krtost
O ovom pokuenom svojstvu Muhammed a.s. je rekao:
Nee ui u dennet prevarant, krtica i onaj ko ogovara. (Damius-
sagir, str. 177). Drugom prilikom je rekao: krtost i pravi iman ne
mogu biti zajedno u ovjeijem srcu.
74
Licemjerstvo
Pored onoga to svi podrazumijevamo i osuujemo pod
pojmom licemjerstvo, ovdje elimo ukazati na onn najtee, najdrskije
licemjerstvo koje je zbog svoje teine posebno otro osueno. Raditi
dobra djela radi ovosvjetskih interesa, pretvarati se, pokazivati
drugaije namjere nego to su u srcu, iskazivati prema nekome
prijateljstvo, a u srcu gajiti neprijateljstvo, sve su to vidovi razliitog
licemjerstva, razliitog kvaliteta i teine. Ali najopasnije je
licemjerstvo u ibadetu. To je haram. Kada neko klanja zato da ga
drugi vide, a ne klanja kada je sam, taj ini zaista neto teko. Takvo
licemjerstvo se teko kanjava.
Nezadovoljstvo
Pod ovim pojmom ovdje ne podrazumijevamo ono
bezrazlono, bezazleno nezadovoljstvo koje se danas esto susree,
nego nezadovoljstvo prema Bojim odlukama, prema Bojim
nimetima, nezadovoljstvo sa stanjem koje moe mijenjati samo Allah
d . Koliko je takvo nezadovoljstvo opasno, naveemo samo jedan
hadisi-kudsijj: Ko nije strpljiv na Mojim iskuenjima, nije zahvalan
na Mojim blagodatima i nije zadovoljan Mojom odredbom, neka
uzme sebi drugog gosporada. (Ihjahu-l-ulum, str. 348). Ovaj hadisi-
kudsijj kazuje nam da se Allah d. . odrie onih koji su nezadovoljni
Njegovom odredbom, da se odrie onih koji u nevolji ne pokau
strpljivost.
Pravog muslimana ne mogu pakolebati nikakvi dogaaji u
ivotu, ni pozitivni, ni negativni, ni veseli, ni tuni. Pravi musliman
vrsto vjeruje i zna da sve to je iznad njegovih snaga dolazi voljom i
odredbom Uzvienog Allaha d. . 1 zato sve shvata i prima kao
Boiji dar i poklon i uvijek je zadovoljan. Allah d. . u Kur'ani-
kerimu veli: Zaista, ako vi budete zahvalai sigurno u vam poveati
(nagrade), a ako budete nezahvalni zaista je Moja kazna estoka.
(Ibrahim, 7). Svako dalje tumaenje bilo bi nepotrebno.
75
Izdajstvo
Izdajstvo je haram, a biti povjerljiv je vadib.
Muhammed a. s. je rekao: Pravoga imana nema onaj ko nije
povjerljiv, pravoga imana nema onaj ko obeanje ne izvri.
(Damius-sagir, duz 2, str. 171).
U naem narodu je dobro poznat i veoma strogo osuen
munafikluk. Munafika eka ljudsko prezrenje na ovom i grozna
kazna na buduem svijetu. Naveemo samo nekoliko mjesta iz
Kur'ani-kerima koja govore o munafiku:
- Obavijesti munafike da ih eka bolna kazna. (Nisa', 138).
- Munafici e biti na samom dnu dehennema... (Nisa',
145).
- Allah e sigurno u dehennemu staviti zajedno munafike i
nevjernike. (Nisa', 140).
- Licemjeri i licemjerke su slieni jedni drugima: trae da se
ine nevaljala djela, a odvraaju od dobrih, i ruke su im stisnute;
zaboravljaju Allaha pa je i On njih zaboravio. Munafici (licemjeri) su
zaista pravi nevjernici. (Tevbe, 67).
- Licemjerima i licemjerkama i nevjernicima Allah prijeti
dehennemskom vatrom; vjeno e u njoj boraviti, dosta e im ona
biti! Allah ih je prokleo i njih eka patnja neprekidna. (Tevbe', 68).
Ovdje emo jo navesti etiri svojstva po kojima se munafici
izdvajaju meu ljudima, etiri svojstva koja nam otkrivaju munafika:
- kada mu se ta povjeri, on pronevjeri i povjerenje
izigra;
- kada govori, lae;
- kada obea, ne odri obeanje, i
- kada se parnii, ne zastupa pravdu.
Ove etiri osobine pomoi e nam da lahko prepoznamo
munafika i da ga svjesno izbjegavamo i ignoriemo.
76
Pretjerivanje
Pretjerivanje je takoer strogo zabranjeno - haram. ovjek
moe da pretjeruje na vie naina, ali ova dva su glavna:
- troiti preko mjere bilo ta i bilo zbog ega,
- troiti tamo gdje nikako ne treba da se troi i gdje
nema nikakve koristi ni za ovaj ni za budui svijet, pa
makar se radilo i o sitnicama.
A sada da navedemo stav Kur'ana o pretjerivanju:
- O sinovi Ademovi, lijepo se obucite kada hoete da obavite
molitvu! Jedite i pijte, samo ne pretjerujte; On ne voli one koji
pretjeruju. (A'raf, 31).
Beznadenost
Beznadenost, gubljenje nade, posebno u Boju milost,
takoer je po islamu pokueno i zabranjeno. Jer Allahova milost je
zaista bezgranina. On o tome u Kur'anu veli:
- Reci: O robovi moji koji ste se prema sebi ogrijeili, ne
gubite nadu u Allahovu milost! Allah e sigurno sve grijehe oprostiti;
On doista mnogo prata i On je milostiv. (Zumer, 53).
Milost Uzvienog Allaha d. . je zaista velika i neiscrpna.
Kur'ani-kerim nas obavjetava, da je Uzvieni Allah d. . oprostio
viegodinje nevjerovanje za jedan as stvarnog, vrstog i korisnog
vjerovanja, pravog imana (sluaj sa Faranovim maioniarima koji
se, zbog svog nepokolebivog vjerovanja u Gospodara svjetova, i ...
Boga Musaovog i Harunovog, a ne strpei ni najmanje pred
Faranovom prijetnjom da e ih iskomadati i povjeati o palmine
grane svrstae u preasni red ehida). Ovaj nam istiniti dogaaj
ulijeva snanu nadu, potpuno odstranjuje izgubljenost i beznadenost
i podvlai nam svu vanost i potrebu tevbe (pokajanja).
77
Ustrajnost u grijeenju
Svi mi znamo da postoje razliiti grijesi i da su oni razvrstani
po vellini i teini. Neki islamski uenjaci dijele ih na dvije glavne
skupine: velike i male grijehe.
Mi ovdje neemo ulaziti u kategorizaciju grijeha. U vezi s tim
napomenuemo samo stav priznatih islamskih uenjaka, dakle stav
zvaninog islamskog uenja, da i ustrajno vrenje manjeg grijeha
postaje veliki grijeh.
O ovome moramo voditi rauna. Muhammed a. s. je rekao:
Nije ustrajan u grijeenju onaj ko se pokaje odmah poslije
uinjenog grijeha, pa makar taj isti grijeh ponovio u jednom danu
vie puta.
Iz ovoga razumijemo da je musliman duan priznati grijeh i
odmah po izvrenom grijehu pokajati se prouivi tevbei-istigfar.
esto kajanje znai prijekor samome sebi, ono e na kraju dovesti do
prestanka grijeenja. A to je sporedni cilj istigfara. Glavni je molba
Allahu d. . da oprosti.
Udovoljavanje prohtjevima
Udovoljavati svojim prohtjevima, povoditi se za svojim
strastima, ne samo da je tetno i pokueno, nego je opasno i u
Kur'ani-kerimu izriito zabranjeno:
- Ne slijedite prohtjeve da ne biste bili nepravedni! (Nisa',
135).
- A zar je iko gore zalutao od onoga ko slijedi svoju strast, a
ne Allahovu uputu! (Kasas, 50).
- Allah eli da vam oprosti; a oni koji se povode za svojim
strastima, ele da skrenu daleko sa svoga puta. (Nisa', 27).
Zluradost
Sva pozitivna uenja zabranjuju zluradost kao nisko i
78
neovjeno svojstvo koje moe da unizi, nanese bol, dovede do jo
teih posljedica. I islam je strogo osudio ovo svojstvo. Od svojih
sljedbenika on mnogo vie trai saosjeanje u bolu i nesrei, a
zluradost osuuje. Pejgamber a. s. je rekao:
- Ne budi zlurad prema svome bratu (Ne veseli se nesrei
svog brata), jer ako tako postupi, Allah e biti milostiv prema
njemu, a tebe e zadesiti nesrea. (Muhammed Arif: Binbir
hadis, br.437).
Samo u iznimnim sluajevima smijemo se veseliti tuoj
nevolji: smijemo se veseliti nesrei koja zadesi nasilnika, nadajui se
i elei da ga to opameti, pa da ne ini vie nasilje, i, nadajui se da
e to biti pouka drugima da nasilje nikome ne ine.
Umiljenost
Ko zamilja da je bolji od drugog, taj ve ima dobar temelj za
sve grijehe, jer samo Allah d. . zna kakav je ko ovjek i kakav e
biti svaiji svretak. Dakle, ako vidimo da neko grijei, trebamo znati
da bi se i taj mogao popraviti i postati dobar, pozitivan i okolini svo-
joj koristan ovjek. Isto tako trebamo znati da bismo i mi, koji se
umiljamo, mogli zalutati pa sve izgubiti. ovjek se ne smije mijeati
u odredbe Uzvienog Allaha d. .
80
uinio. Sljedee godine on je ponovo poao na had i obavio ga bez
ikakvih smetnji.
Iznad svih nasilja izdvaja se po svojoj teini nasilje nad
siroetom, nad jetimom. Kada je u pitanju jetim - a jetim je svako
eljade koje je upueno na druge da mu pomognu - tada se moraju
otvoriti etvere oi. Jetim se ni po koju cijenu ne smije otetiti.
Naputanje rodbine
I ovo je pojava koja svakim danom uzima sve vie maha.
Zaokupljeni borbom za to vee materijalno postignue, za to vii
81
materijalni standard, ljudi esto zaboravljaju na mnogo ta, pa i na
rodbinu. A rodbina se ne smije zaboravljati ako elimo da smo iole
pravi muslimani. Allah d. . je na mnogo mjesta u Kur'ani-kerimu
naredio da se pazi rodbina, da se prema njoj ophodimo sa posebnom
ljubavlju, da je ne zaboravljamo, da je ne iskljuujemo pri naim
oporukama, do joj se u svakoj neprilici naemo pri ruci, da je
posjeujemo i pozivamo u posjetu, ukratko, da se prema rodbini
drimo samo onako kako e meusobne veze i ljubav postati jo
prisnije i jo jae To isto je rekao i Pejgamber a. s. u svojim brojnim
hadisima koji se odnose posredno ili neposredno na ovu tematiku.
Ovdje emo navesti nekoliko citata iz Kur'ani-kerima i nekoliko
hadisa, i zamoliti svakog itaoca da se i u ovom pogledu sam
preslia, preispita, da dobro razmisli o smislu i poruci navedenh
citata, da to sve objektivno razmotri i tada donese pravian sud o
samom sebi i zauzme pravian stav.
- Nije estitost u tome da okreete svoja lica prema istoku i
zapadu; estiti su oni koji vjeruju u Allaha i u Budui svijet, u
meleke, u knjige, u vjerovjesnike, i koji od imetka - iako im je drag -
daju roacima i siromasima, putnicima namjernicima, prosjacima, za
otkup iz ropstva, i (estiti su oni) koji obavljaju molitvu i daju zekat,
i koji preuzetu obavezu ispunjavaju, i naroito oni koji su izdrljivi u
neimatini i u bolesti i u otrom boju. To su iskreni vjernici. Oni se
boje Allaha i klone se runih postupaka. (Bekare, 177).
- Kada se vri dioba u prisustvu roaka, siroadi i siromaha,
i njima neto darujte i recite im koju lijepu rije. (Nisa', 8).
- Oboavajte samo Allaha i nikoga Njemu ravnim ne
smatrajte! inite dobroinstvo roditeljima, roacima, sirodima,
siromasima, bliim i daljim komijama, drugovima, putnicima -
namjernicima i onima koji su u vaem posjedu. Allah zaista ne voli
one koji su oholi i koji se hvaliu. (Nisa', 36).
- Allah zaista nareuje pravednost, dobroinstvo,
potpomaganje rodbine, a zabranjuje bestidnost, odvratna djela i
nasilje. On vas savjetuje da primite pouku. (Nahl, 90).
- Mukarcima pripada dio onoga to ostave roditelji i
rodbina, i enama pripada dio onoga to ostave roditelji i rodbina, pa
82
bilo to malo ili mnogo - kao dio koji je odreen (od Boga). (Nisa',
7).
- Propisano vam je: kada se kojemu od vas prikui smrt, ako
ostavlja kakav imetak neka ga pravedno oporui roditeljima i
rodbini. To je dunost bogobojaznih. (Bekare, 180).
- Opominji svoju najbliu rodbinu! (uara, 214).
A sada nekoliko hadisi-erifa o rodbini:
- Dvije vrste ljudi Allah nee gledati blagonaklono na
kijametskom danu: one koji prekidaju rodbinske veze i one koji su
nekorektni prema susjedima. (Muhammed Arif; Binbir hadis, br.
26, str. 28).
- Njegovanje rodbinskih veza, lijepa ud, dobri susjedski
odnosi ine jednu pokrajinom kulturnom i obogauju je, produuju
joj ivot. (Isti, hadis br. 519, str. 218).
- Nee u dennet onaj ko kida rodbinske veze. (Sahihu-l-
Buhari, Sv. IV, hadis br. 1456, str. 200).
Ovo je sasvim dovoljno da zakljuimo kakvo je stanovite
islamskog uenja prema rodbini.
Zavist
Meu negativna svojstva od kojih moe da boluje dua, srce i
itavo bie jednog ovjeka spada, bez sumnje, i zavist.
Zavidan ovjek, pored zla koje, esto bez ikakvog povoda i
razloga i bez ikakve line koristi i interesa, nanosi drugome, u
najvie je sluajeva i sam pogoen ovim svojstvom kao specifinim
duevnim oboljenjem. Zavist unitava jednu od najdragocjenijih
ljudskih tenji: mir, unutranji mir i spokojstvo. Zbog toga zavist i
jeste specifino oboljenje, stalno ivi u oboljelom, trai nove i nove
rtve, trai nove povode i uzroke. U njoj se ponekad susreu i u
jednu cjelinu slijevaju i druge, takoer negativne osobine, o kojima
smo ve govorili: mrnja, pohlepa, srdba, zluradost.
Jai stepen zavisti najtee pogaa upravo zavidnika. To je
83
onaj stepen kada zavidnik nikako nema unutranjeg mira, kada mu
smeta svaki tui napredak i dobro. On zaista pati, jer je u dubini
svoje due sasvim svjestan da u njemu poiva zlo, da u njemu ivi i
djeluje neto to nije estito, neto to na njegove oi i u njemu sa-
mom razara dragocjeni mir due. On zna da je to svojstvo prezreno i
kod Allaha d. . i kod estitih ljudi, pa ini sve da tu svoju nemilu
osobinu prikrije i zakamuflira. Mnogima to i polazi za rukom, istina
samo privremeno, jer on ne moe obmanuti samoga sehe, a Allaha
niko.
Posebno je osueno i opasno prisustvo ovoga svojstva kod
uenih i utjecajnih ljudi, jer oni su u mogunosti da se poslue
svojom uenou i utjecajem, a tada uinak ovog svojstva moe biti
samo tei.
Allah d. . nas u Svom Kur'-ani-kerimu upozorava na
opasnost koja moe proistei iz ovog svojstva: pretposljednja
kur'anska sura - poglavlje Felek - zavrava se molbom upuenom
Allahu d. . da On zatiti od zla zavidnika kada zavidi.
Evo i nekoliko hadisi-erifa o svojstvu zavidnosti:
- Zavidnost kvari imn kao to otrov kvari med. (Binbir
hadis, br. 399).
- Mrnja i zavidnost prodiru dobra djela kao to vatra
prodire drvo. (Binbir hadis, br. 573).
- Oni koji zavide, kleveu i vraaju, nisu moji, niti sam ja
njihov. (Binbir hadis, br. 680).
Pohlepa
O ovome svojstvu koje je udne prirode, koje ne tedi gotovo
ni jednog ovjeka i koje ga, bez obzira na njegovo imovinsko ili
zdravstveno stanje, godine ili stupanj obrazovanja, gotovo nikada ne
naputa - o ovom svojstvu donijeemo samo ocjene posljednjeg
Boijeg Poslanika, izreene u njegova etiri hadisi-erifa. Slino
drugim pitanjima Resulullah a. s. i u ovom pokazao je i dokazao
svoju savrenu sposobnost u ocjenjivanju nivoa, dometa, stremljenja
i elja obinih ljudi: pokazao je veliku sposobnost da realno ocijeni
85
jednu pojavu, njenu teinu, snagu, posljedice i opasnosti, i ve prema
prirodi te pojave, upozori ba na te momente.
A o pohlepi on je, izmeu ostaloga, rekao:
- Kada bi jedan ovjek imao dolinu blaga zaelio bi i drugu,
a kada bi imao dvije doline blaga, zaelio bi i treu. ovjekovu
pohlepu moe ugasiti samo zemlja i iskreno pokajanje. (Muhammed
Arif; Binbir hadis, br. 667).
Ovim hadisi-erifom Pejgamber a. s. je vrlo upeatljivo
pokazao da je pohlepa svojstvo kojemu se teko oteti, da pohlepa
prati ovjeka do smrti, da je spas od nje mogu samo uz Allahovu
pomo. Zato ovjek treba moliti Allah.a da ga On sauva od pohlepe.
- Nemoj se uzdati u ono to je u tuim rukama! uvaj se
pohlepe, jer pohlepa je ve prisutno siromatvo! Klanjaj svoj namaz
ne mislei ni na ta ovosvjetsko! Ne ini nita zbog ega bi se morao
ispriavati.
U ovom hadisi-erifu, uz ostale istinski mudre i duboke misli,
dat je veoma jasan sud o pohlepi. Pejgamber a. s. veli da je pohlepa
siromatvo, bez obzira na imovinsko stanje kojim raspolae, ako je
pohlepan, ovjek je zaista siromaan.
- Pohlepa unitava mudrost u srcu uenih ljudi. (Isti, hadis
br. 543).
- Koja je to boljka i sramota vea od pohlepe i krtosti!
(Isti, hadis br. 934).
Svi emo se sloiti s injenicom da smo esto bili u situaciji
da uinimo dobro djelo, ali nas je omela pohlepa ili krtost. To je
zaista svojstvo koje razara ideju i elju o dobru. Zato neka nas
nimalo ne udi to na Pejgamber izriito kae da je ovo svojstvo
boljka i sramota!
86
okolnosti. Islam kao religija zdravog razuma ne zapostavlja nipoto
ni ovaj svijet. Ali, kao to ne prezire blagodati ovoga svijeta, on isto
tako zabranjuje i robovanje ovom svijetu. I ovdje, barem uzgredno,
treba ukazati na zlatnu sredinu koju je podvukao i sam Resulullah
kada je rekao: U ivotu je najbolja sredina!
Uivanja koja ovaj svijet prua ovjeku zaista su i
mnogobrojna i raznovrsna. Njihova je snaga neslueno golema.
Nailazimo na ljude koji znaju samo ovaj svijet, kojima je jedina
preokupacija uivanje, razonoda, provod. Eto, protiv takvog stava
ovjeka prema ovom svijetu ustaje islamsko uenje i poziva ga na
stvarnost, na neumoljivu realnost mijenjanja, privremenosti i
prolaznosti svega, to znai ovaj svijet, to znai materiju. Meutim,
to isto uenje nipoto ne negira njegovo postojanje, njegovu snagu i
utjecaj na ovjeka. I upravo zato i upozorava.
Najprije emo navesti kur'anski tekst:
- Onima koji ele ivot ovoga svijeta i njegove ljepote Mi
emo im njihova djela potpuno ostvariti na njemu i oni na ovom
svijetu nee biti uskraeni. To su oni koji na onom svijetu nee imati
nita osim vatre. Propae sve to su radili na ovom svijetu i bie
uzaludno sve to su uinili. (Hud, 15-16).
A hadisi-erif kae:
- Ovaj svijet je sladak, privlaan. Onaj ko ga uzima onoliko
koliko mu zaista i pripada, tome je on, takav, blagoslovljen. Ali one,
koji su previe zaokupljeni ovim svijetom i svojim eljama
(strastima), na Sudnjem danu eka samo vatra.
Uskraivanje svjedoenja
Mnogi itaoci e se vjerovatno, iznenaditi kada proitaju i
saznaju kakav je stav islamskog uenja prema svjedoenju. Mnogi,
moda, nisu znali da se svjedoenje po islamu ne smije uskratiti niti
tajiti, a da i ne govorimo o tome da je krivo svjedoenje najstroije
zabranjeno i teko kanjivo.
88
Musliman mora posvjedoiti u svakom sluaju, kada to moe
uiniti. Ukratko, svjedoenje je obaveza muslimana koju on ne smije
ignorisati. Odbiti svjedoenje, znai postupiti potpuno suprotno slovu
i duhu Kur'ani-kerima. Evo ta o tome veli Uzvieni Allah d. .:
- Ima li goreg nasilnika od onoga ko taji istinu, znajui da je
ona od Allaha! (Bekare, 140).
- .. . i ne uskratite svjedoenje. Ko ga uskrati srce njegovo e
biti greno, a Allah dobro zna ono to vi radite. (Bekare, 283).
Ova dva kur'anska navoda sasvim su dovoljna da uoimo svu
ozbiljnost koja se mora poklanjati svjedoenju. Ima nas, bez sumnje,
mnogo koji emo morati preispitati svoj stav prema ovom pitanju.
Nije iskljueno da e se nai i takvih ljudi koji e, nakon ovoga
saznanja, zatraiti halala od nekoga kome su uskratili, odbili svoje
svjedoenje, ili, moda, kome su zamjerili zato to je svjedoio kako
njima nije odgovaralo.
U itavom svijetu poznat je ovaj Pejgamberov hadisi-erif
koji smo naveli i u prethodnom izlaganju:
- Reci istinu, pa makar bila i gorka!
A o krivom svjedoenju da i ne govorimo. Koliko je ono
opasno po iman muslimana - dakle i po onaj, vjeni svijet - najbolje
nam govore ovi hadisi-erifi:
- Krivo svjedoenje Allah d. . je izjednaio sa
mnogobotvom.
- Pazite, kazau vam ta su najvei grijesi - i ponovivi ove
rijei tri puta Pejgamber a. s. ree: mnogobotvo (irk),
neposlunost prema roditeljima i krivo svjedoenje. (Rijadus-
salihin, str. 552).
- Ko ne htjedne svjedoiti kada se pozove, grijean je kao i
onaj ko krivo svjedoi. (Damius-sagir, duz 2, str. 153).
89
C. POSEBNE NAPOMENE
92
2. Kada su u pitanju oi, treba znati da je zabranjeno:
94
islamsku slobodu. Ko ode pa to vidi dunost mu je da
to mjesto napusti;
- pri spavanju okrenuti noge prema Kibli ili prema
Kur'ani-kerimu;
- nogama udarati ovjeka ili ivotinju, i
- prelaziti, prejahivati preko safova i ljudi u damiji.
95
BORBA PROTIV NEZNANJA
97
UMJESTO ZAKLJUKA
99
spoznaja, dovode do posebnih rezultata, uvjerenja i elja. Ona,
konano, dovode i do posebne orijentacije ovjeka prema sebi, prema
Uzvienom Allahu, prema ostalom svijetu. ovjek najprije postaje
zadivljen pred tim savrenim skladom, pred tom nevjerovatnom
mnogovrsnou i raznolikou, pred bezbrojem najrazliitijih
kretanja oko sebe i u samom sebi. Kasnije, razmiljajui, otkrivajui
tota oko sebe i u sebi, postaje zaprepaten, postaje uplaen pred
svemoi Onoga koji to sve stvori, koji time upravlja, pred Sveumom
kojemu u Njegovom stvaranju svjetova i u upravljanju tim
svjetovima nije potreban ba niko! Ovakva razmiljanja i stanja
dovode do nepokolebljivog vjerovanja u Jednog Jedinog Boga,
Allaha d. ., u Onga koji je sve stvorio i koji svim upravlja.
Osjeajui Njegovu svemo i potpunu neovisnost, a svoju nemo i
potpunu ovisnost o Njemu, ovjek poinje osjeati potrebu da Mu se
jo vie pribliava, da jo vie i snanije istie svoju svijest o Njemu
kao Gospodaru, a o sebi kao ovisnom. To su korijeni prave, svjesne
pobonosti, koja je mnoge ljude uzdigla na takve duhovne stepene i
derede, sa kojima se nita na ovom svijetu ne moe mjeriti.
Vjerovanje takvih ljudi je nepokolebljivo. Njihovo djelovanje je do-
bro i pozitivno. Oni svjesno nastoje da svaki trenutak utroe na neto
lijepo, korisno. inei dobro oni znaju da ine onu posebnu vrstu
ibadeta koju Allah d. . toliko voli. A sve svoje slobodno vrijeme
oni provode u razmiljanju o Allahu d. . i nastoje svim svojim
snagama da Ga svojom duom i srcem to bolje spoznaju i osjete.
Ovaj spasonosni put u sigurnost na Vjenom svijetu, ne ovisi
o porijeklu, bogatstvu, obrazovanju. Njime mogu da idu i oni sa
najveim diplomama i oni nepismeni. Jer vrijednost ovjeka pred
Allahom - to smo ve istakli - mjeri se samo stepenom ovjekove
bogobojaznosti. A to sasvim izvjesno, sasvim dobro znaju svi sretnici
koji se zapute ovim putem.
Od davnina je bivalo ljudi ija je ljubav prema Allahu d. . i
Muhammedu a. s. bila istinska i istinski velika. Uvijek je bilo ljudi u
ijim je srcima postojala neugasiva elja da budu to bolji vjernici,
to ispravniji i potpuniji muslimani. Takvi su uporno traili put koji
e ih dovesti do eljenog cilja. I nali su ga! Oni su shvatili da pored
predanog izvravanja svega to je Allah d. . naredio ili zabranio - a
to je lina obaveza svakog muslimana - ovjek i te kako moe da
100
ini i ono na to nije obavezan, ali to je Allahu d. . isto tako milo.
Mnogi su shvatili da upravo tu lei jedan od puteva kojima se ljudska
dua uzdie u one sfere koje su iste od svega to Allah d. . ne
odobrava. A kada su o tome nali preporuku i potvrdu u Kur'ani-
kerimu, onda su svoje traenje puta ka srei i savrenstvu, svoje
razmiljanje o Allahu d. . svoje neobavezne, dobrovoljne dodatne
ibadete, nazvali imenom zikr, jer su vidjeli da je to tako nazvao i
Allah d. . u Svom Kur'anu. A da je to zaista tako, evo nekoliko
ajeta iz Kur'ani-kerima:
- ... i esto spominji (zikr ini) svoga Gospodara i hvali Ga
veerom i jutrom. (Alu 'Imran, 41).
- A kada zavrite molitvu, spominjite (zikr inite) Allaha
stojei i sjedei i leei. (Nisa', 103).
- I spominji svoga Gospodara ujutro i uveer, u sebi,
ponizno i sa strahopotovanjem i ne podiui glas... (A'raf, 205).
-- ... Reci: Allah ostavlja u zabludi onoga ko to hoe, a k
Sebi upuuje onoga ko Mu se pokajniki obraa, one koji vjeruju i
ija se srca smiruju kada se Allah spomene. A spominjanje Allaha
(zikr) zaista smiruje srca. (Ra'd, 27-28).
- Vi u Bojem Poslaniku imate divan uzor za svakoga ko se
nada Allahovo milosti i nagradi na Onom svijetu i koji esto Allaha
spominje. (Ahzab, 21).
- O vjernici, spominjite Allaha esto. (Ahzab, 41).
- Teko onima ija su srca neosjetljiva kada se Allah
spominje. Oni su u pravoj zabludi. (Zumer, 22).
- A kada se molitva obavi, onda se raziite po zemlji i traite
Allahovu blagodati i mnogo spominjite Allaha, da biste postigli ono
to elite. (Dumu'a, 10).
- O vjernici, neka vas vai imeci i vaa djeca ne zaborave od
sjeanja na Allaha. Oni koji to ine bie izgubljeni. (Munafikun, 9).
I spominjite Ime svoga Gospodara ujutro i predvee.
(Insan, 25).
- Zaista je postigao spas onaj koji se oisti i spominje Ime
101
svoga Gospadara i koji klanja. (A'la, 14-15).
- Ima li veeg nasilnika od onoga koji brani da se u
Allahovim hramovima Ime Njegovo spominje i koji radi na tome da
se oni porue... (Bekare, 114).
Ovo je samo izbor iz kur'anskih ajeta koji e nam omoguiti
da shvatimo da je zikr poseban vid ibadeta, Allahu d. . veoma drag,
koji e nam pomoi da shvatimo da Allah d. . nareuje zikr, da
ukazuje od kolike je on vanosti za unutranje zdravlje naeg bia, na
na mir. Uostalom, ovi ajeti su sami svoji svjedoci, njih treba
prouavati, shvatiti i osjetiti. Njihov smisao je jasan, misao i poruka
nedvojbena. Nae je da to osjetimo i slijedimo.
102
POGOVOR
103