Professional Documents
Culture Documents
Pravilnik o Tehničkim Normativima Za Temeljenje Građevinskih Objekata Sl. List SFRJ 15-90
Pravilnik o Tehničkim Normativima Za Temeljenje Građevinskih Objekata Sl. List SFRJ 15-90
I OPTE ODREDBE
lan 1
lan 2
Obim i stepen obrade podataka iz stava 1 ovog lana zavise od znaaja i sloenosti
graevinskog objekta, odnosno njegovog dela i osobina tla.
lan 3
Postojei graevinski objekt, odnosno njegov deo moe se dograivati samo ako je
projekt iz lana 2 stav 1 ovog pravilnika izraen tako da se temeljenjem na osnovu tog
projekta obezbeuje da temelji podnesu dodatna optereenja kojima se ne ugroava
stabilnost tog objekta, odnosno njegovog dela i susednih objekata.
II ISPITIVANJE TLA
lan 4
Teren se ispituje radi potpune geotehnike identifikacije i klasifikacije tla na lokaciji
objekta, odnosno na delu na kome objekt utie na teren za vreme gradnje i
eksploatacije.
lan 5
lan 6
Tlo se ispituje pre poetka izrade tehnike dokumentacije na osnovu koje se gradi
graevinski objekt, odnosno njegov deo.
Zavisno od nivoa obrade tehnike dokumentacije (idejni ili glavni projekat) i stepena
istraenosti terena, odreuje se podruje istraivanja, kao i obim, vrsta i uslovi
izvoenja istranih radova. Obrazloenje, odnosno koncepcija istraivanja, tehniki
uslovi izvoenja istranih radova i ispitivanja i nain obrade i prikazivanja rezultata
istraivanja daju se u projektu istraivanja.
lan 7
lan 8
lan 9
lan 10
Dubina ispitivanja tla odreuje se prema vrsti i rasporedu slojeva u tlu, nainu
temeljenja, optereenju tla, veliini i znaaju graevinskog objekta, odnosno njegovog
dela, osetljivosti objekta, odnosno njegovog dela na sleganje i prema raspoloivim
geotehnikim i drugim podacima o terenu na kome se vri ispitivanje.
lan 11
lan 12
p Bo
D = -----------
100
gde je:
Bo - irina objekta, odnosno njegovog dela izraena u metrima, merena pri dnu
temelja.
Ako je rastojanje "" temeljnih stopa izmeu dva susedna zida: > 2 (B1 + B2), kao i
ako su usamljeni zidovi i stubovi (slika 1), dubina ispitivanja tla odreuje se prema
obrascima:
2pB
2) D = ---------------, ako je specifino optereenje tla temelja p > 100 kN/m2,
100
lan 13
Ako je odnos duine temelja prema irini temelja (L:B) manji od 2:1, dubina
ispitivanja tla smanjuje se za 20%.
lan 14
lan 15
lan 16
lan 17
lan 18
lan 19
Ako se tlo ispituje buenjem, mora se buiti na veim dubinama ili ispod nivoa
podzemnih voda.
lan 20
Izbor naina buenja zavisi od: vrste, veliine i osetljivosti graevinskog objekta,
prenika i dubine buotine, materijala u kome se vri buenje i primenljivosti jednog
od ovih naina buenja, potrebe tanog odreivanja promena pojedinih vrsta tla i
nivoa podzemnih voda i potrebe vaenja neporemeenih uzoraka, odnosno
izvravanja standardnog penetracionog i presiometarskog ispitivanja ili ispitivanja sa
krilnom sondom.
Udarno buenje se primenjuje samo ako se ne vade uzorci tla i moe se koristiti za
pomone svrhe pri geotehnikim ispitivanjima.
lan 21
lan 22
lan 23
lan 24
Ic 0,25,
lan 25
Uoena svojstva tla registruju se u izvetaju koji se vodi za svaki istrani rad.
lan 26
Geofizike metode ispitivanja tla mogu se primeniti za ispitivanje velikih povrina ili
dugih poteza.
lan 27
U toku buenja, odnosno pri sondanim iskopima mora se utvrditi ustaljeni nivo
podzemnih voda.
lan 28
Uzorak podzemne vode uzima se sa jednog ili vie mesta iz dela tla koji se ispituje,
prema odgovarajuim jugoslovenskim standardima.
lan 30
2) svrhu sondiranja;
5) datum sondiranja;
lan 31
lan 32
lan 33
Ako nije mogue uzeti potpuno neporemeen uzorak, uzee se poremeeni uzorak iz
koga se moe pouzdano utvrditi prirodna vlanost tla.
lan 34
lan 35
Obim ispitivanja uzoraka tla u laboratoriji zavisi od: veliine, trajnosti i karaktera
graevinskog objekta, oblika osnove temelja, statinog sistema i osetljivosti na
sleganje, predvienog naina temeljenja, veliine i karaktera optereenosti na temelje,
brzine graenja i naina izvoenja radova, vrste i sastava radova, vrste i sastava tla,
homogenosti i heterogenosti tla, geolokih uslova i hidrogeolokih prilika u tlu,
geotehnikih karakteristika pojedinih slojeva tla i poznatih podataka o temeljenju i
sleganju susednih objekata.
lan 36
lan 37
lan 38
1) stena - monolitna (sa pukotinama, zdrobljena) ili trona (jae zdrobljena, zahvaena
procesom raspadanja);
Ovi materijali sastoje se, po pravilu, od meavine osnovnih grupa navedenih u stavu 1
ovog lana.
lan 39
lan 40
2) vezani materijali - prah male plastinosti - ML, prainasta glina male plastinosti -
CL, organski prah i glina male plastinosti - CL, prah srednje plastinosti - MI, glina
srednje plastinosti - CI, organska glina srednje plastinosti - OI, prah visoke
plastinosti - MH, glina visoke plastinosti - CH, organska glina visoke plastinosti -
OH, treset - Pt.
Smee vie grupa materijala nazivaju se imenom grupe koja je u smei najvie
zastupljena. Materijali na granici izmeu dve grupe oznaavaju se simbolom tih grupa
(npr. CL/CI).
lan 41
Nevezani materijali, prema vlanosti, razvrstavaju se u: suve, malo vlane i zasiene
vodom.
lan 42
Vezani materijali, prema koeficijentu pora, razvrstavaju se u: vrlo malo porozne, malo
porozne, srednje porozne, jae porozne i vrlo porozne.
lan 43
lan 44
lan 45
lan 46
Posmatranje sleganja graevinskih objekata mora se predvideti i obraditi u glavnom
projektu graevinskog objekta.
1. Opte odredbe
lan 47
2. Glavna optereenja
lan 48
Stalne sile koje potiu od sopstvene mase graevinskog objekta i tla dobijaju se iz
podataka o zapreminskim masama i zapreminama pojedinih elemenata konstrukcije
objekta. One deluju vertikalno prema dole i moraju se uzeti u obzir pri svim
proraunima temeljenja konstrukcije.
lan 49
lan 50
lan 51
Hidrodinamiki pritisak javlja se u porama tla pri kretanju podzemne vode i
srazmeran je hidraulikom gradijentu toka podzemne vode u posmatranoj taki tla.
Hidrodinamiki pritisak dejstvuje na estice tla kao sila mase u pravcu kretanja
podzemne vode.
lan 52
Porni natpritisak javlja se u porama tla ispunjenim vodom i ima hidrostatiki karakter.
lan 53
lan 54
lan 55
3. Dopunska optereenja
lan 56
lan 57
Kapilarni pritisak javlja se u porama tla zasienog vodom koje se nalazi iznad nivoa
podzemne vode i dejstvuje kao sila. Veliina kapilarnog pritiska zavisi od relativne
vlage vazduha i visine kapilarnog penjanja vode u tlu, a odreuje se merenjima i
ispitivanjima.
lan 58
Pritisak od zaleivanja javlja se u tlu pri temperaturi ispod 0o C ako su pore potpuno
ili delimino ispunjene vodom. Veliina pritiska od zaleivanja zavisi od stepena
zaleenosti i odreuje se merenjima i ispitivanjima.
lan 59
Puzanje tla nastaje usled viskoznih deformacija u glinovitom tlu. Puzanje tla izaziva
relaksacija napona pri stalnoj deformaciji i lagana deformacija optereenja zrna tla pri
stalnom optereenju. Sile od dejstva puzanja tla odreuje se ako mogu uticati na
konstrukciju graevinskog objekta i temelja.
lan 60
Bubrenje je poveanje zapremine tla usled poveanja sadrine vode u tlu ili
rastereenja tla i javlja se samo na glinenom tlu.
lan 61
lan 62
Luno dejstvo u tlu nastaje u posebnim sluajevima deformacije tla, kao posledica
smiuih napona na granicama mase tla koja se nalazi u stanju granine ravnotee.
Luno dejstvo utie na raspodelu i veliinu pritiska na graninim povrinama mase
tla.
Luno dejstvo uzima se u obzir ako u kombinaciji sa drugim silama daje nepovoljnije
optereenje.
5. Dozvoljena optereenja
lan 63
Dozvoljeno optereenje tla odreuje se prema kriterijumu loma tla, kao i prema
dozvoljenom sleganju graevinskog objekta.
lan 64
Q g
Pa = ------ = ------ B'NgSgIg+(Cm + qtgjm )NcScdcic +q
A' 2
gde je:
A' - korisna povrina temelja, tj. deo ukupne povrine osnove temelja koji je
rezultantnom silom centrino optereen: A' = B'L' (crte 2)
Crte 2.
g - efektivna zapreminska masa tla ispod nivoa temeljnog dna, tj. zapreminska masa
smanjena za veliinu uzgona, ako postoji;
q - najmanje efektivno optereenje u nivou temeljnog dna pokraj temelja (crte 2);
tgj
tgjm= ------ gde je j ugao otpornosti za smicanje a Fj odgovarajui
Fj
C
cm = -------- gde je C kohezija (vrstoa na smicanje kod nultog normalnog napona), a
Fc odgovarajui faktor sigurnosti;
Fc
B'
sgo i sc - faktori oblika, zavisno od odnosa ------
L'
B'
sg = 1 - 0,40 ------
L'
B'
sc = 1 + 0,20 -----
L'
dc - faktor dubine, koji zavisi od odnosa D/B' (dubina prema irini dna temelja za
plitke temelje (D<B) izraunava se po sledeem obrascu:
D
dc = 1 + 0,35 -------
B'
H
-----------------------------
A'cm + V tgj m
lan 65
Ako temeljno dno nije pravougaonog oblika, primenjuje se obrazac iz lana 68 ovog
pravilnika za pravougaonu efektivnu povrinu u koju se transformie stvarna povrina
pod sledeim uslovima:
Crte 4.
Crte 5.
lan 66
lan 67
lan 68
lan 69
lan 70
lan 71
lan 72
lan 73
Ako rezultanta pritiska u dnu temelja izlazi iz jezgra preseka, a naponi u dnu temelja
ispunjavaju uslove iz obrasca iz lana 64 ovog pravilnika za korisnu povrinu temelja
A, mora se dokazati da se optereenje moe preneti na tlo bez deformacija koje mogu
ugroziti statiku sigurnost ili funkcionalnost graevinskog objekta. Prilikom direktnog
temeljenja, ekscentricitet (udaljenost rezultante od teita) ne sme, po pravilu, biti vei
od 3/10 irine temelja merene u pravcu ekscentriciteta.
lan 74
Ako se uzimaju u obzir samo glavna optereenja, rezultanta pritiska ne sme izlaziti iz
jezgra preseka.
lan 75
Kad se teite graevinskog objekta nalazi visoko iznad kote temelja (rezervoari za
vodu, dimnjaci), rezultantna sila ne sme biti van jezgra preseka ni ako se pored
glavnih optereenja uzimaju i dopunska optereenja.
lan 76
lan 77
lan 78
lan 79
2v2
E = (1 - -------------) Mn odnosno za n = 0,30:E = 0,75 Mn.
1-n
lan 80
Sleganje vodom zasienog tla usled deformacija pri nepromenjenoj zapremini rauna
se prema reenjima koja se dobijaju integracijom deformacija po Busineskovim
jednainama za poluprostor sa n = 0,50. Deformacijski moduli, kojima se raunaju
sleganja, odreuju se iz nedreniranih triaksijalnih ogleda za stanja ukupnih napona
koja priblino odgovaraju naponima u tlu.
lan 81
lan 82
lan 83
lan 84
lan 85
Ekscentricitet optereenja u izraunavanju sleganja uzima se do dubine koja je
jednaka dimenziji temelja u pravcu ekscentriciteta. U veim dubinama, sleganja se
mogu raunati kao za ravnomernu podelu pritisaka na osnovu temelja.
lan 86
lan 87
lan 88
2) neravnomernost optereenja;
lan 89
Kod fleksibilnih temeljnih traka ili temelja samaca statiki odreenih konstrukcija (na
tlu bez naroitih heterogenosti u sastavu i na meusobnoj udaljenosti pojedinih
temelja veoj od 7 m) dozvoljavaju se veliine diferencijalnih sleganja, i to: oko 50%
apsolutnih raunskih sleganja u nekoherentnom tlu i oko 25% apsolutnih raunskih
sleganja u koherentnom tlu.
lan 90
lan 91
8. Probno optereenje
lan 92
lan 93
B D
E = 0,82 Dr ------, odnosno E = 0,71 Dr ------
Dr Dr
Probnim optereenjem tla preko ploa ispituje se samo deformabilnost sloja debljine
1,5 B (1,5 D).
lan 94
Probno optereenje vri se, po pravilu, za odreivanje stiljivosti i otpornosti na
smicanje samo na nekoherentnom (peanom ili ljunkovitom) tlu ija je
propustljivost dovoljna da se mogu i za vreme probnog optereenja i za vreme
graenja u celini razviti naponi u tlu kao efektivna naprezanja. Na koherentnom tlu
probnim naprezanjem mogu se dobiti podaci o moi noenja, s obzirom na opasnost
od loma tla u uslovima stabilnosti temelja neposredno posle dogradnje, samo ako su
optereenja kratkotrajna, odnosno ako stepen konsolidacije ispod podne ploe na
dubini od oko 0,5 B odgovara stepenu konsolidacije ispod temelja u fazi dograivanja.
Podaci o stiljivosti koherentnog tla dobijaju se pomou probnog optereenja dovoljno
dugotrajnog da se razvije konsolidacija. Izuzetno, probno optereenje moe se vriti i
na koherentnom tlu kad je to odreeno projektom.
lan 95
Probna optereenja vre se preko kvadratne ili krune povrine ije su stranice,
odnosno prenik 40 cm ili vee, a izuzetno vee od 1 000 cm.
9. Horizontalno optereenje
lan 96
tg d H tg d
--------- tj. -------- --------
F V F
gde je:
F - koeficijent sigurnosti,
lan 97
lan 98
Pod dubokim temeljima podrazumevaju se temelji kod kojih je odnos izmeu dubine i
irine temelja vei od 4.
D
---- > 4
B
lan 99
lan 100
lan 101
Ako se ne izvodi poseban detaljni raun, zemljani pritisak kod plitkih i dubokih
temelja moe se koristiti samo u visini aktivnog pritiska raunatog za 0,75 tg j, gde
je j ugao otpornosti tla na smicanje.
lan 102
Bono trenje kod dubokih temelja uzima se samo ako su tangencijalni vertikalni boni
pokreti dovoljni da ga mobiliu. Pri proraunu sleganja objekta uzima se u obzir i
prenos tih sila trenja u tlo.
lan 103
U raun optereenja temelja unose se eventualno i sile negativnog trenja ako ih moe
izazvati optereenje okolnim objektima ili samo tlo koje je jo u fazi konsolidacije.
lan 104
1
a = -------------------------------------------------------------------
___________________________
n b n
[1 - (-----)]2 - 4 (-----)2 (-----)2
ne ne ne
gde je:
b - koeficijent priguivanja.
lan 105
VII TEMELJENJE
1. Plitko temeljenje
lan 107
Najmanja dubina temelja odreuje se zavisno od vrste i osobina tla, klimatskih uslova
i vrste graevinskog objekta. Ako temelj ne mora da bude dubok, najmanja dubina
odreuje se prema smrzavanju, isuivanju, opasnosti od ispiranja tla i drugim slinim
uslovima.
Za najmanju dubinu temelja, odreenu na nain iz stava 1 ovog lana, moraju biti
ispunjeni uslovi o dozvoljenom optereenju (l. 63 do 76).
lan 108
lan 109
lan 110
Ako postoji strujanje podzemnih voda, najmanja dubina temelja odreuje se tako da
se onemogue i otklone sve tetne posledice ispiranja tla ispod temelja. Mere i nain
obezbeenja temelja odreuju se za svaki pojedini sluaj.
lan 111
lan 112
Temeljne konstrukcije se, po pravilu, proraunavaju i dimenzioniu prema njihovoj
savitljivosti (deformabilnosti) i prema stiljivosti tla. Pri proraunu se primenjuje
metod izjednaavanja deformacija konstrukcije i temeljnog tla.
lan 113
Temeljne konstrukcije mogu biti trake, samci, nosai ili ploe, zavisno od oblika
povrine oslanjanja, uslova deformacije i naina optereenja.
lan 114
Eb d
K = ------- (-----)3
2 Es L
Eb d
K = --------- (-----)3
12 Es D
gde je:
lan 115
lan 116
Temeljne trake oslonjene na tlo ponaaju se kao krute ili savitljive. Njihova krutost
utvruje se prema obrascu iz lana 114 ovog pravilnika.
lan 117
Temeljni nosai proraunavaju se prema njihovoj krutosti ili krutosti cele konstrukcije
i stiljivosti tla, pri emu se ne uzimaju u obzir promene intenziteta raspodele pritiska
u poprenom pravcu. Temeljni nosai manjih dimenzija (do 4 m duine) mogu se
proraunavati na osnovu pravolinijske raspodele pritisaka na kontaktnoj povrini.
lan 118
Temeljni nosai - samci, izraeni na uobiajen nain od nabijenog betona, kamena ili
opeke, ako su poloeni na tlo, smatraju se krutim.
Temeljni nosai - samci izraeni od armiranog betona, ako nisu dui od 3 m, mogu se
smatrati krutim.
Krutost temeljnih nosaa - samaca odreuje se prema obrascu iz lana 114 ovog
pravilnika.
lan 119
lan 120
Za ekscentrino optereene temeljne nosae - samce, ako ekscentricitet nije vei od
1/4 duine temelja L, dozvoljeno je zanemarivanje dejstva ekscentriciteta pri
dimenzionisanju temeljnih nosaa.
lan 121
lan 122
U sluajevima koji nisu navedeni u l. 118 do 121 ovog pravilnika, temeljni nosai -
samci proraunavaju se po jednoj od metoda za proraun temelja samaca, pri emu se
uzima u obzir krutost temeljnih nosaa i stiljivost tla.
lan 123
Sloenije optereeni temeljni nosai ponaaju se kao kruti ili kao savitljivi, pa se
njihovo ponaanje utvruje prema stepenu apsolutne krutosti propisane lanom 114
ovog pravilnika.
lan 124
lan 125
lan 126
Ako je sistem temelja krut, temeljne ploe - samci iz stava 1 ovog lana smatraju se
kao ploe samo ako je odnos strana (L/B) < 2.
lan 127
Temeljne ploe izraene od nabijenog betona, opeke ili kamena smatraju se krutim.
lan 128
lan 129
Uticaj iz stava 1 ovog lana uzima se u obzir ako je krutost gornje konstrukcije
Ik manjeg reda veliine od krutosti sistema temelja It .
Crte 6.
lan 130
Ako nema kontinuiteta u jednom delu ili u oba dela konstrukcije, takva konstrukcija
smatra se kao specijalna, a proraunava se zavisno od savitljivosti (deformabilnosti)
tla, odnosno konstrukcije i tla.
lan 131
Temelj se konstruie i profilie na osnovu optereenja koja se javljaju na kontaktnim
povrinama izmeu temelja i tla, kao i na osnovu vrste i osobina materijala od koga je
temelj izgraen.
lan 132
lan 133
lan 134
lan 135
lan 136
lan 137
Crte 7.
c - kohezija;
lan 139
lan 140
Voda iz temeljne jame graevinskog objekta mora se, u sluaju iz lana 139 ovog
pravilnika, crpsti na nain koji spreava smanjenje zbijenosti tla ili iznoenje sitnih
estica tla usled nepovoljnog dejstva strujanja vode na mestu crpljenja.
lan 141
Ako na koherentno dno temeljne jame deluje arterijski pritisak, u projektu temelja
navode se dokazi o obezbeenju od statikog loma tla.
3. Temeljenje na ipovima
lan 142
lan 143
Optereenje temelja ne sme se, po pravilu, deliti tako da jedan deo deluje na ipove a
drugi na tlo neposredno ispod rotilja. Ako se, izuzetno, odstupi od takvog pravila,
treba navesti detaljne dokaze o usklaenosti deformacije tla i sleganja temelja.
lan 144
Dozvoljeno optereenje tla pod dejstvom pojedinih ipova za sile koje dejstvuju u
pravcu ose ipa dokazuje se najmanje na dva od sledeih naina:
lan 145
Nd = q Aq + p Ap
gde je:
lan 146
gde je:
dd - vertikalni pritisak od sopstvene mase tla u nivou vrha ipa (crte 8);
Ncr Ngr, Nqr - faktori nosivosti zavisni od veliine dozvoljenog mobilisanog ugla
otpornosti protiv smicanja j m ;
lan 147
Faktori nosivosti Ngr, Nqr i Ncr dobijaju se primenom prorauna prema teoriji
plastinosti za odreene pretpostavke, odnosno aproksimacije, pri emu se primenjuju
faktori dati na crteu 9, s tim da se ispune i uslovi iz lana 76 ovog pravilnika.
lan 148
lan 149
Odnos izmeu dubine vrha ipa ispod povrine noseeg sloja sa karakteristikama
vrstoe j i c koje se uzimaju u raun i prenika ipa mora biti najmanje 1.
Crte 9.
lan 150
p = am + doKs tgdm
gde je:
am - mobilisana adhezija izmeu ipa i okolnog tla (am = a/F), odnosno mobilisana
kohezija okolnog tla ako je kohezija manja od adhezije;
do - vertikalni pritisak od sopstvene mase tla u nivou sredine nosivog sloja h koji
prenosi optereenje trenjem;
dm - mobilisani ugao trenja izmeu ipa i tla
tgd
(tgd m = -----------), odnosno dm = jm ako je j manja vrednost od d .
F
lan 151
U slojevitom tlu uee manje otpornih slojeva u pogledu nosivosti ipa ne mora se
uzimati u obzir. Ako se takvo uee ipak delimino uzima u obzir, dokazuje se
mogunost predvienog mobilisanja otpornosti tih slojeva u vezi sa predvienim
sleganjem slojeva.
lan 152
Ako je tlo u koje je ip pobijen ili uvren u stanju konsolidacije pod dejstvom
optereenja na povrini tla ili pod dejstvom sopstvene mase, omota ipa optereen je
negativnim trenjem. Ako ne postoji drugi pouzdani dokaz o veliini negativnog trenja,
dozvoljeno optereenje ipa, raunato samo prema otporu na vrhu ipa, smanjuje se za
vrednost moi nosivosti trenjem (F = 1).
lan 153
WH
N = ------------
sku
gde je:
N - mo noenja;
W - masa malja;
WHL Wp
---------------- i --------------
A Ep s2 w
gde je:
L - duina ipa;
A - presek ipa;
N
Dozvoljeno optereenje ipa je Nd = ----
F
WHL
l = ----------------
A Ep s2
Crte 10.
lan 154
Pri proraunu osovinske moi noenja tla, iz lana 153 ovog pravilnika, pouzdaniji
podaci dobijaju se samo za ipove u propusnom - nekoherentnom tlu. U obrasce za
obraun dinamike moi noenja unose se, po pravilu, vrednosti pomeranja oznaene
sa s koje se dobijaju pri ponovnom pobijanju ipova posle prekida od nekoliko dana.
lan 155
lan 156
lan 157
lan 158
lan 159
1) probnim optereenjem;
2) raunskom analizom koja se zasniva na savitljivosti (deformabilnosti) tla;
lan 160
lan 161
lan 162
lan 163
lan 164
lan 165
lan 167
lan 168
Osovinski razmak izmeu ipova mora iznositi najmanje 70 cm, a istovremeno ne sme
biti manji od:
1) 2,5 d za ipove koji optereenje u tlo prenose uglavnom samo preko vrha;
Ako je osovinski razmak izmeu ipova manji od razmaka iz stava 1 ovog lana,
ipovi se proraunavaju na nain predvien za duboke masivne temelje.
lan 169
Ako je osovinski razmak izmeu ipova koji optereenje u tlo prenose preteno
trenjem manji od 1/10 duine ipa, dozvoljeno optereenje ipa u temeljnoj grupi
smanjuje se za po jednu estnaestinu dozvoljenog optereenja pojedinanog ipa za
onoliko puta koliko ip u grupi ima susednih ipova.
lan 170
Drveni ipovi moraju biti celom duinom u vodi ili stalno u tlu potpuno zasienom
vodom, pri emu se samo na privremenim graevinskim objektima dozvoljava
ostavljanje gornjeg dela drvenih ipova iznad kote najnieg vodostaja podzemne vode.
lan 171
elini ipovi moraju se zatititi od korozije prema propisima o zatiti elinih
konstrukcija od korozije.
lan 172
lan 173
lan 174
lan 175
lan 176
Bunari i kesoni moraju biti projektovani tako da pri iskopavanju kroz nenosivo tlo
tonu usled sloma tla ispod nonog venca, bez potkopavanja venca.
lan 177
lan 178
Granice optereenja Q1 na jedinicu duine nonog venca moraju se, saglasno lanu
181 ovog pravilnika, raunati po obrascu:
g
Q1 = --- b Ng + (c + g1 tgj ) Nc + gt b
2
gde je:
t - dubina prodiranja, tj. razlika izmeu nivoa dna venca i nivoa iskopa unutar bunara,
odnosno kesona;
lan 179
Ako noni venac ima trougaoni presek sa tengensom ugla izmeu unutranje i
spoljanje stranice m = tgb , u obrascu iz lana 178 ovog pravilnika izraz b se
zamenjuje izrazom mt.
lan 180
Primena obrasca iz lana 178 ovog pravilnika zavisi od veliine unutranjeg prenika,
odnosno irine koja mora biti najmanje:
p j p
a = 2b tg (------- + -------) -------- tgj
4 2 2
lan 181
lan 182
Statiki proraun bunara i kesona izvodi se i za sile zatezanja koje mogu nastati ako se
bunar, odnosno keson, usled trenja, zadri u gornjim otpornijim slojevima.
lan 183
Ako je vie bunara ili kesona svrstano u jedan red, najpre se izvodi svaki drugi bunar,
odnosno keson, a zatim oni koji su u meuprostorima.
lan 184
lan 185
lan 186
lan 187
lan 188
lan 189
Ako podzemna voda jae struji ili ako se ukopavanjem graevinske jame u podzemnu
vodu i crpljenjem vode stvaraju novi hidrauliki uslovi strujanja i ispiranja, proverava
se, uz neophodnu sigurnost, postojanje uslova za stabilnost temelja i tla, odnosno da li
je potrebno i da li se moe stabilnost obezbediti drenaama, filterima, zagatnim
zidovima, podvodnim betoniranjem ili drugim sredstvima.
lan 190
lan 191
Ako na tlo na kome se nalazi objekt dugotrajno deluju temperature nie od 273oK
(0oC), pojava smrzavanja vode u porama tla mora se spreiti konstrukcionim ili
geotehnikim merama.
lan 192
lan 193
Ako je temelj na stenovitom tlu, ispituje se monolitnost, raspucalost ili tronost stene,
kao i njena postojanost u vodi i na vazduhu.
Ako se stena iz stava 1 ovog lana ili deo stene u dodiru sa vodom raspada, temelj e
se ukopati najmanje za 40 cm u stenu i njegovo dno zabetonirati gustim betonom, uz
briljivo ispunjavanje prostora pored bonih kontaktnih povrina.
Ako se stena iz stava 1 ovog lana u dodiru sa vazduhom raspada, a temelj se nalazi
iznad stalnog nivoa podzemnih voda, temelj e se ukopati najmanje za 80 cm u
stenovito tlo i zabetonirati, uz briljivo ispunjavanje prostora pored bonih kontaktnih
povrina.
lan 194
lan 195
Za tlo eolskog porekla odreuju se, posebno, po dubini:
2) prirodna vlanost.
Tlo eolskog porekla, u kojem je nivo podzemne vode nizak, izrazito je heterogeno po
gustini, pa se terenski istrani radovi moraju sprovesti striktno po emi iz l. 8 i 9
ovog pravilnika.
1) strukturna vrstoa;
Pretaloeno eolsko tlo i eolsko tlo sa visokim nivoom podzemne vode, tretiraju se kao
koherentna glinovito-prainasta tla.
lan 196
lan 197
lan 198
lan 199
Dozvoljeni pritisak na tlo pri dnu postojeih temelja moe se pri nadziivanju
spratova, poveavanju korisnog optereenja i sl. poveati srazmerno poveanju
otpornosti protiv smicanja, pod dejstvom konsolidacije i prema stanju konstrukcije
objekta.
lan 200
lan 201
Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenom listu
SFRJ".