Professional Documents
Culture Documents
12 PDF
12 PDF
1
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG
ISPITA
2
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
PRIRUNIK
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
Pripremili:
Niko Grubei, zamjenik ministra pravde BiH
Jusuf Halilagi, sekretar Ministarstva pravde BiH
Milana Popadi, pomonica ministra pravde BiH
Nikola Sladoje, pomonik ministra pravde BiH
Sadeta kalji, pomonica ministra pravde BiH
Lektor:
Lejla Nuhodi
tampa:
Izdava:
Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine
Trg BiH 1, Sarajevo
3
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
UVODNA RIJE
4
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
5
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
drutva; u elji da promoviraju opu dobrobit i privredni razvoj kroz zatitu privatnog
vlasnitva i promociju trine ekonomije; voeni principima i svrhama Povelje Ujedinjenih
naroda; opredijeljeni za suverenitet, teritorijalni integritet i politiku nezavisnost BiH u skladu
s meunarodnim pravom; odluni da osiguraju puno potivanje meunarodnog humanitarnog
prava, inspirirani Univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima, meunarodnim ugovorima
o graanskim i politikim pravima i o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i
Deklaracijom o pravima lica koja pripadaju nacionalnim ili etnikim, vjerskim i jezikim
manjinama, kao i drugim instrumentima ljudskih prava; podsjeajui na Osnovne principe
usuglaene u Genevi i New Yorku, Bonjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi (u
zajednici s ostalima), i graani BiH ovim utvruju Ustav BiH.
U 12 lanova Ustava BiH utvreni su: kontinuitet, demokratski principi, sastav,
kretanje robe, usluga, kapitala i lica, glavni grad, simboli i dravljanstvo BiH, ljudska prava i
osnovne slobode, nadlenosti i odnosi izmeu institucija BiH i entiteta, Parlamentarna
skuptina BiH, Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH; Ustavni sud BiH; Centralna banka
BiH i izmjene i dopune Ustava BiH, te prijelazne odredbe.
Republika BiH, ije je slubeno ime od stupanja na snagu Opeg okvirnog sporazuma
za mir u BiH Bosna i Hercegovina, nastavila je svoje pravno postojanje po meunarodnom
pravu kao drava, s unutranjom strukturom izmijenjenom Ustavom BiH i u postojeim
meunarodnopriznatim granicama. Ona ostaje drava lanica UN-a i moe zadrati lanstvo
ili se prijaviti za lanstvo u organizacijama sistema UN-a i drugim meunarodnim
organizacijama.
BiH je demokratska drava koja funkcionira u skladu sa zakonom i na osnovu
slobodnih i demokratskih izbora.
BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije BiH i Republike Srpske, te Brko Distrikta
BiH.
Ustavom BiH garantira se sloboda kretanja irom BiH, te da BiH i entiteti nee
ometati punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala irom BiH i da nijedan entitet nee
provoditi bilo kakvu kontrolu na meuentitetskoj granici.
Glavni grad BiH je Sarajevo.
BiH e imati one simbole koje svojom odlukom odredi Parlamentarna skuptina BiH i
potvrdi Predsjednitvo BiH.
3. Dravljanstvo
6
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Parlamentarna skuptina BiH, u skladu s Ustavom BiH. Lica s dvojnim dravljanstvom mogu
glasati u BiH i u entitetima samo ako je BiH drava njihovog prebivalita.
Dravljanin BiH u inozemstvu uiva zatitu BiH.
7
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
sudovi, ustanove, organi vlasti, te organi kojima posebno upravljaju entiteti ili koji djeluju u
entitetima duni su potovati osnovna ljudska prava i slobode navedene u Ustavu BiH.
BiH e ostati ili postati stranka ugovornica meunarodnih sporazuma pobrojanih u
Aneksu I. Ustava.
Ustavom BiH predvia se obaveza svih nadlenih organa vlasti u BiH da sarauju i
osiguraju neogranien pristup: svim meunarodnim posmatrakim mehanizmima ljudskih
prava koji se uspostave za BiH; nadzornim organima koji se uspostave bilo kojim
meunarodnim sporazumom navedenim u Aneksu I. Ustava; Meunarodnim sudom za bivu
Jugoslaviju i bilo kojoj drugoj organizaciji ovlatenoj od Vijea sigurnosti UN-a s mandatom
koji se tie ljudskih prava ili humanitarnog prava.
6. Nadlenosti entiteta
8
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Parlamentarna skuptina BiH ima dva doma: Dom naroda i Predstavniki dom, koji se
sastaju u Sarajevu.
Dom naroda ima 15 delegata, od kojih su dvije treine iz Federacije BiH (ukljuujui
pet Hrvata i pet Bonjaka) i jedna treina iz Republike Srpske (pet Srba).
Nominirane hrvatske, odnosno bonjake delegate iz Federacije BiH biraju hrvatski,
odnosno bonjaki delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH. Delegate iz
Republike Srpske bira Narodna skuptina Republike Srpske.
Devet lanova Doma naroda ini kvorum, pod uslovom da su prisutna najmanje tri
bonjaka, tri hrvatska i tri srpska delegata.
Predstavniki dom ima od 42 poslanika, od koji se dvije treine biraju s teritorije
Federacije BiH, a jedna treina s teritorije Republike Srpske.
Poslanici u Predstavnikom domu biraju se neposredno iz svog entiteta, u skladu s
Izbornim zakonom BiH.
lanovi oba doma Parlamentarne skuptine BiH imaju poslaniki imunitet, to znai
da ne mogu biti pozvani na odgovornost u okviru dunosti u Parlamentarnoj skuptini BiH.
Parlamentarna skuptina BiH nadlena je za:
a) donoenje zakona potrebnih za provoenje odluka Predsjednitva BiH ili za
vrenje funkcija Parlamentarne skuptine BiH po ovom ustavu,
b) odluivanje o izvorima i iznosu sredstava za rad institucija BiH i za meunarodne
obaveze BiH,
c) odobravanje budeta za institucije BiH,
d) odluivanje o saglasnosti za ratifikaciju ugovora,
e) ostala pitanja koja su neophodna da se provedu njene dunosti ili koja su joj
dodijeljena zajednikim sporazumom entiteta.
Da bi bile usvojene, sve zakonodavne odluke moraju odobriti oba doma. Odluke
Parlamentarne skuptine BiH nee stupiti na snagu prije nego to budu objavljene. Sve odluke
oba doma donosit e se veinom glasova onih koji su prisutni i glasaju. Ako veina glasova
ne ukljuuje jednu treinu glasova delegata ili poslanika s teritorije svakog entiteta,
predsjedavajui i njegovi zamjenici e se komisijski sastati nastojei da, u roku od tri dana od
dana glasanja, postignu saglasnost. Ako ta nastojanja ne uspiju, odluke e donijeti veina onih
koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv odluke ne ukljuuju dvije treine ili
vie delegata ili poslanika izabranih iz svakog entiteta. Predloena odluka Parlamentarne
9
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
skuptine BiH moe biti proglaena destruktivnom po vitalni interes bonjakog, hrvatskog ili
srpskog naroda veinom glasova iz reda bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata. Takvu
predloenu odluku morat e odobriti u Domu naroda veina bonjakih, hrvatskih i srpskih
delegata koji su prisutni i glasaju. Kada veina bonjakih, hrvatskih ili srpskih delegata stavi
primjedbu na pozivanje na vitalni interes, predsjedavajui Doma naroda odmah e sazvati
zajedniku komisiju koja se sastoji od tri delegata - po jednog iz reda bonjakih, hrvatskih i
srpskih delegata, s ciljem rjeavanja tog pitanja. Ako komisija ne uspije rijeiti pitanje u roku
od pet dana, predmet se prenosi na Ustavni sud BiH, koji e u hitnom postupku preispitati
proceduralnu ispravnost sluaja.
Dom naroda moe se raspustiti odlukom Predsjednitva BiH ili vlastitom
odlukom o samorasputanju, pod uslovom da je odluku o samorasputanju odobrila
veina koja ukljuuje veinu delegata najmanje dva naroda, bonjakog, hrvatskog ili
srpskog.
8. Predsjednitvo BiH
Predsjednitvo BiH sastoji se od tri lana: jednog Bonjaka, jednog Hrvata, od kojih se
svaki bira neposredno s teritorije Federacije BiH i jednog Srbina, koji se bira neposredno s
teritorije Republike Srpske (tako da svaki glasa glasa za popunjavanje jednog mjesta u
Predsjednitvu BiH), u skladu s Izbornim zakonom BiH. Bilo koje upranjeno mjesto u
Predsjednitvu popunjava se iz odgovarajueg entiteta, u skladu sa zakonom.
Mandat lanova Predsjednitva BiH izabranih na izborima traje etiri godine. lanovi
Predsjednitva BiH mogu se kandidirati jo jednom, nakon ega se ne mogu kandidirati etiri
godine.
lanovi Predsjednitva BiH imenuju izmeu sebe jednog lana za predsjedavajueg.
Poslije toga, nain izbora predsjedavajueg odreen je rotacijom.
Predsjednitvo BiH nadleno je za:
a) voenje vanjske politike BiH,
b) imenovanje ambasadora i drugih meunarodnih predstavnika BiH, od kojih
najvie dvije treine mogu biti izabrane s teritorije Federacije BiH,
c) predstavljanje BiH u meunarodnim i evropskim organizacijama i institucijama i
traenje lanstva u onim meunarodnim organizacijama i institucijama u kojima
BiH nije lanica,
d) voenje pregovora za sklapanje meunarodnih ugovora BiH, otkazivanje i uz
saglasnost Parlamentarne skuptine BiH, ratifikacija meunarodnih ugovora,
e) izvravanje odluka Parlamentarne skuptine BiH,
f) predlaganje godinjeg budeta Parlamentarnoj skuptini BiH, uz preporuku Vijea
ministara BiH,
g) podnoenje izvjetaja o rashodima Predsjednitva BiH Parlamentarnoj skuptini
BiH na njen zahtjev, ali najmanje jednom godinje,
h) saradnju, prema potrebi, s meunarodnim i nevladinim organizacijama u BiH,
i) vrenje drugih djelatnosti koje mogu biti potrebne za obavljanje dunosti koje mu
prenese Parlamentarna skuptina BiH ili na koje pristanu entiteti.
Odluke Predsjednitva BiH mogu usvojiti dva lana ako svi pokuaji da se postigne
konsenzus propadnu. Ali, lan Predsjednitva BiH koji se ne slae s odlukom moe proglasiti
odluku Predsjednitva BiH destruktivnom po vitalni interes entiteta za teritoriju s koje je
izabran, pod uslovom da to uradi u roku od tri dana nakon njenog usvajanja. Takva odluka bit
10
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
e odmah upuena Narodnoj skuptini Republike Srpske, ako je tu izjavu dao lan s njene
teritorije, bonjakim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako je tu izjavu
dao bonjaki lan ili hrvatskim delegatima u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, ako
je tu izjavu dao hrvatski lan. Ako takav proglas bude potvren dvotreinskom veinom
glasova u roku od 10 dana nakon upuivanja, osporavana odluka Predsjednitva BiH nee
imati uinka.
Predsjednitvo BiH obavlja dunost civilnog komandanta Oruanih snaga.
Ustavni sud BiH ima devet lanova. etiri lana bira Predstavniki dom Parlamenta
Federacije BiH, a dva lana Narodna skuptina Republike Srpske. Preostala tri lana bira
predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, nakon konsultacija s Predsjednitvom BiH.
Sudije koje bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava ne mogu biti dravljani BiH ili
bilo koje susjedne drave. Sudije se u prvom mandatu imenuju na period od pet godina, osim
ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na osnovu konsenzusa ostalih sudija i ne
mogu biti ponovo imenovani. Nakon tog perioda, Parlamentarna skuptina BiH moe
predvidjeti zakonom drugaiji nain izbora troje sudija stranaca, s tim to tu dunost mogu
obavljati do 70. godine ivota, osim ako podnesu ostavku ili budu s razlogom razrijeeni na
osnovu konsenzusa ostalih sudija.
Ustavni sud BiH podrava Ustav BiH i titi ustavnost i zakonitost.
Ustavni sud BiH jedini je nadlean da odlui o bilo kojem sporu koji se javlja po
Ustavu BiH izmeu dva entiteta, ili izmeu BiH i jednog ili oba entiteta, te izmeu institucija
BiH, ukljuujui, ali ne ograniavajui se na to da li je odluka entiteta da uspostavi poseban
paralelan odnos sa susjednom dravom u skladu s Ustavom BiH, ukljuujui i odredbe koje se
odnose na suverenitet i teritorijalni integritet BiH i da li je bilo koja odredba ustava ili zakona
jednog entiteta u skladu s Ustavom BiH.
Ustavni sud BiH takoer ima apelacionu nadlenost u pitanjima koja su sadrana u
Ustavu BiH kada ona postanu predmet spora zbog presude bilo kojeg suda u BiH.
Ustavni sud BiH nadlean je u pitanjima koja su mu proslijeena od bilo kojeg suda u
BiH u vezi s tim da li je zakon od ijeg vaenja njegova odluka zavisi usaglaen s Ustavom
BiH, Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim
protokolima, sa zakonima BiH ili u pogledu postojanja ili domaaja nekog opeg pravila
meunarodnog javnog prava koje je znaajno za odluke Ustavnog suda BiH. Odluke
Ustavnog suda BiH su konane i obavezujue.
11
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Prvi Upravni odbor Centralne banke BiH ine: guverner, kojeg imenuje Meunarodni
monetarni fond nakon konsultacija s Predsjednitvom BiH, i tri lana koje imenuje
Predsjednitvo BiH, od kojih su dva iz Federacije BiH (jedan Bonjak, jedan Hrvat, koji
zajedno imaju jedan glas) i jedan iz Republike Srpske, na mandat od est godina. Guverner
nee biti dravljanin BiH ni bilo koje susjedne drave. U sluaju istog broja glasova, glas
guvernera je odluujui. Nakon toga, Upravni odbor Centralne banke BiH imat e pet
lanova, koje imenuje Predsjednitvo BiH na mandat od est godina. Odbor e imenovati
meu svojim lanovima guvernera na mandat od est godina.
Centralna banka BiH jedina je institucija ovlatena za tampanje novca i monetarnu
politiku na cijeloj teritoriji BiH.
Nadlenost Centralne banke BiH odreuje Parlamentarna skuptina BiH. U prvih est
godina poslije stupanja na snagu Ustava BiH, Centralna banka BiH nee moi davati kredite
tampanjem novca, niti funkcionirati kao valutna komisija. Nakon tog perioda, Parlamentarna
skuptina BiH moe ovu nadlenost povjeriti Centralnoj banci BiH.
12. Finansije
Ustav BiH stupio je na snagu nakon potpisivanja Opeg okvirnog sporazuma za mir u
BiH, kao ustavni akt kojim se amandmanski mijenja i nadreuje Ustav Republike Bosne i
Hercegovine.
12
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
2. Poslovi uprave
Organi uprave u okviru svojih nadlenosti provode zakone i druge propise njihovom
neposrednom primjenom, zatim rjeavanjem upravnih stvari u upravnom postupku, vrenjem
upravnog nadzora i drugih upravnih poslova iz svoje nadlenosti.
Organi uprave u obavljanju ovih poslova duni su pratiti stanje u oblasti za koju su
nadleni, ali su i odgovorni za stanje u toj oblasti.
Odgovornost se sastoji od podnoenja izvjetaja i informacija Predsjednitvu BiH,
Vijeu ministara BiH i Parlamentarnoj skuptini BiH, po njihovom programu ili zahtjevu, kao
i kada organ uprave procijeni da treba mijenjati stanje u pojedinoj oblasti ili kada treba
preduzeti posebne mjere, te u drugim sluajevima.
Prilikom vrenja upravnog nadzora organi uprave nadziru provoenje zakona i drugih
propisa, te zakonitost rada i postupanja organa uprave i institucija koje imaju javna ovlatenja.
Upravni nadzor obuhvata:
a) nadzor nad zakonitou akata kojima se rjeava u upravnim stvarima,
b) nadzor nad zakonitou rada institucija koje imaju javna ovlatenja,
c) inspekcijski nadzor.
Za svaki od ovih segmenata koriste se razliiti instrumenti s ciljem efikasnijeg
realiziranja pojedinih vrsta nadzora.
Nadzor nad zakonitou akata u upravnim stvarima realizira se:
a) rjeavanjem po albama u drugostepenom upravnom postupku,
b) nadzorom nad zakonitou rada institucija kojima je povjereno vrenje javnih
ovlatenja, takoer u drugostepenom upravnom postupku, i to: rjeavanjem po
13
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
14
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Osim navedenih osnovnih funkcija, organi uprave duni su u okviru svoje nadlenosti
pratiti stanje u oblastima za koje su osnovani, a posebno za provoenje zakona i drugih
propisa i preduzimati mjere za koje su ovlateni ili davati preporuke nadlenim organima s
ciljem provoenja zakona i drugih propisa.
Organi uprave prate stanje u oblastima za koje su osnovani tako da neposredno
prikupljaju podatke za praenje stanja kada su za to ovlateni zakonom, kao i na osnovu
podataka koje im dostave drugi organi uprave ili pravna lica na njihov zahtjev, na osnovu
kojih izrauju analitike, informativne i druge materijale o pitanjima iz svoje nadlenosti. Za
potrebe izrade navedenih materijala moe se ostvariti saradnja s drugim organima uprave i
strunim i naunim institucijama.
Prilikom izrade zakona i drugih propisa, te izrade analitikih, informativnih i drugih
materijala za ije provoenje je potrebno osigurati finansijska sredstva, organi uprave duni
su u obrazloenju navesti iznos i izvore osiguranja potrebnih finansijskih sredstava.
15
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Institucija s javnim ovlatenjima duna je nadlenom organu uprave koji vri upravni
nadzor nad njenim radom najmanje jednom godinje podnijeti izvjetaj o vrenju povjerenih
javnih ovlatenja i na traenje organa uprave dostavljati odreene podatke i isprave koji su
znaajni za vrenje nadzora.
Navedeni izvjetaj sadri podatke o stanju upravnog rjeavanja u oblasti za koju su
prenesena javna ovlatenja s iskazanim podacima o ostvarivanju prava graana i pravnih lica
u upravnom postupku, odnosno broju predmeta, roku u kojem su rijeeni, nainu rjeavanja i
dr., kao i podatke o strunoj spremi i broju lica koja su radila na ovim poslovima.
Nadleni organ uprave koji vri upravni nadzor moe traiti podnoenje izvjetaja i u
kraim rokovima ako to ocijeni potrebnim.
4. Odnos organa uprave prema organu zakonodavne vlasti BiH, organu izvrne vlasti
BiH, meusobni odnosi organa uprave, odnosi organa uprave prema izvrnim organima
i organima uprave entiteta i Brko Distrikta BiH, odnosi organa uprave prema
Ombudsmenu za ljudska prava BiH
16
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
uprave da ispitaju stanje u oblastima iz svoje nadlenosti i podnesu Vijeu ministara BiH
izvjetaj s odgovarajuim prijedlozima.
Organi uprave obavezni su Vijeu ministara BiH dostavljati izvjetaje o svom radu te
o stanju u oblastima iz njihove nadlenosti, kao i informacije, objanjenja, podatke, spise i
drugu dokumentaciju potrebnu za rad Vijea ministara BiH.
Organi uprave mogu od Vijea ministara BiH traiti uputstva i smjernice o odreenim
pitanjima provoenja zakona i drugih propisa, na ta je Vijea ministara BiH obavezno
odgovoriti.
Organi uprave mogu Vijeu ministara BiH predlagati razmatranje pojedinih pitanja iz
svoje nadlenosti i davati prijedloge za preduzimanje pojedinih mjera.
Prema Zakonu o Vijeu ministara BiH, Vijee ministara BiH je organ izvrne vlasti
BiH koji ostvaruje svoja prava i vri dunosti kao vladine funkcije, u skladu sa Ustavom BiH,
zakonima i drugim propisima BiH.
Vijee ministara BiH ine: predsjedavajui i ministri koji upravljaju ministarstvima,
od kojih su dva ministra iz razliitih konstitutivnih naroda u odnosu na predsjedavajueg
ujedno i zamjenici predsjedavajueg, s mandatom koji je isti kao i mandat Parlamentarne
skuptine BiH.
Predsjedavajueg Vijea ministara BiH imenuje Predsjednitvo BiH a Parlamentarna
skuptina BiH odobrava imenovanje.
Predsjedavajui Vijea ministara BiH imenuje ministre i zamjenike ministara koji su
iz razliitih konstitutivnih naroda odmah nakon stupanja na dunost i od Predstavnikog doma
Parlamentarne skuptine BiH trai potvrdu imenovanja.
Ukupni sastav Vijea ministara BiH e tokom cijelog mandata osigurati jednaku
zastupljenost konstitutivnih naroda, kao i odgovarajuu zastupljenost ostalih u skladu s
Ustavom BiH.
Svako ministarstvo ima i sekretara kojeg imenuje Vijee ministara BiH, u skladu s
principima utvrenim Zakonom o Vijeu ministara BiH.
d) Odnos organa uprave prema izvrnim organima, organima entiteta i Brko Distrikta
BiH
Odnosi organa uprave prema izvrnim organima i organima uprave entiteta i Brko
Distrikta BiH zasnivaju se na ovlatenjima utvrenim Ustavom BiH i zakonom, kao i na
saradnji, meusobnom informiranju i dogovaranju.
Organi uprave imaju pravo od izvrnih organa, organa uprave i drugih organa entiteta i
Brko Distrikta BiH traiti podatke, izvjetaje i ostalu dokumentaciju potrebnu za vrenje
svojih nadlenosti utvrenih Ustavom BiH i zakonom.
Organi uprave duni su izvrnim organima, organima uprave i drugim organima
entiteta i Brko Distrikta BiH dostaviti podatke potrebne za njihovo djelovanje.
17
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
18
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Iz istih razloga potrebno je odrediti radno vrijeme organa uprave, a ako to potrebe
zahtijevaju, radno vrijeme organa uprave moe biti i dvokratno.
Iste obaveze imaju i institucije s povjerenim javnim ovlatenjima.
19
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
20
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
21
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
9. Inspekcijski nadzor
22
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Upravna inspekcija
23
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
24
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
a) Sredstva za plae
25
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
d) Kapitalni izdaci
Kapitalni izdaci:
a) inventar i druge pokretne stvari,
b) izdaci namijenjeni za nabavku opreme.
Organ uprave moe sredstva za kapitalne izdatke koristiti zajedno s drugim organima
uprave i drugim institucijama.
Vijee ministara BiH moe utvrditi da se pojedina sredstva obavezno zajedniki
koriste za sve organe uprave ili za dva ili vie organa uprave i odrediti nain njihovog
zajednikog koritenja.
Ministarstvo finansija i trezora BiH donosi propise i ope akte o materijalno-
finansijskom poslovanju organa uprave.
Organi uprave donose ope akte iz svoje nadlenosti radi omoguavanja provoenja
zakona, te donose pojedinane akte.
Organi uprave mogu donositi akte samo kad su za to izriito ovlateni zakonom. Opi
akti objavljaju se u Slubenom glasniku BiH.
U skladu s ovim zakonom, opi akti su: uputstva, instrukcije i naredbe (u daljnjem
tekstu: opi akti).
Uputstvom se propisuje nain rada u obavljanju odreenih poslova uprave iz
nadlenosti organa uprave.
Instrukcijom se utvruju blia pravila za provoenje i primjenu odreenih zakona i
drugih propisa.
Naredbom se nareuje ili zabranjuje postupanje u odreenoj situaciji koja ima opi
znaaj.
Nadzor nad provoenjem Zakona o upravi vri Ministarstvo pravde BiH, putem
upravne inspekcije.
26
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
27
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Zakon o upravnom postupku (Slubeni glasnik BiH, br. 29/02 i 12/04) usvojila je
Parlamentarna skuptina BiH na sjednici Predstavnikog doma, odranoj 20.6.2002., i na
sjednici Doma naroda, odranoj 25.6.2002. Zakon je objavljen 12.10.2002., a stupio je na
snagu 20.10.2002.
Po ovom zakonu duni su postupati organi uprave BiH i drugi organi kada u upravnim
stvarima, neposredno primjenjujui propise, rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim
interesima graana, pravnih lica ili drugih stranaka, kao i preduzea (drutva), ustanove i
druga pravna lica, kada na osnovu vrenja javnih ovlatenja koja su im povjerena zakonom
rjeavaju u upravnim stvarima. U daljnjem tekstu koristit emo zajedniki naziv organa koji
vode upravni postupak.
Svi organi koji vode upravni postupak obavezni su, u primjeni materijalno-pravnih
pravila i odgovarajuih odredbi Zakona o upravnom postupku ( u daljnjem tekstu:ZUP), koje
reguliraju pojedina procesna pitanja, polaziti od njegovih osnovnih principa. Oni su osnova i
pravac za tumaenje i primjenu pojedinih odredbi ZUP-a.
Petanest je osnovnih principa upravnog postupka, koji su utvreni ZUP-om, i to:
a) princip zakonitosti;
b) princip zatite prava graana i zatite javnog interesa;
c) princip transparentnosti;
d) princip javnosti;
e) princip efikasnosti;
f) princip materijalne istine;
g) princip sasluanja stranke;
h) princip ekonominosti postupka;
i) princip pomoi neukoj stranci;
j) princip ocjene dokaza;
k) princip samostalnosti u rjeavanju;
l) princip dvostepenosti;
m) princip konanosti rjeenja;
n) princip pravosnanosti rjeenja;
o) princip upotrebe jezika i pisma.
a) Princip zakonitosti
28
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Ovaj princip utvruje obavezu organima koji vode upravni postupak, kada vode
postupak i rjeavaju, da:
a) strankama omogue to laku zatitu i ostvarivanje prava, vodei pri tomu rauna
da ostvarivanje njihovih prava ne bude na tetu prava drugih lica ni u suprotnosti
sa zakonom utvrenim javnim interesom;
b) kada slubeno lice koje rjeava neku upravnu stvar, s obzirom na postojee
injenino stanje, sazna ili ocijeni da odreena stranka ima osnova za ostvarenje
nekog prava, duno je na to upozoriti stranku;
c) ako se na osnovu zakona strankama nalau neke obaveze, prema njima treba
primijeniti one mjere predviene propisima koje su za njih povoljnije, ako se
takvim mjerama postie cilj zakona.
c) Princip transparentnosti
d) Princip javnosti
Princip javnosti znai da slubeno lice koje vodi upravni postupak omogui prisustvo
javnosti, osim ako je prisustvo javnosti iskljueno zakonom.
e) Princip efikasnosti
Princip efikasnosti obavezuje organe koji vode upravni postupak, kada rjeavaju u
upravnim stvarima, da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa graana, preduzea
(drutava), ustanova i drugih pravnih lica, a to obuhvata dobru organizaciju u izvravanju
poslova organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rjeavanje upravnih stvari u
upravnom postupku, uz njihovo svestrano razmatranje.
Primjenom ovog principa ne moe se zanemariti znaaj drugih principa, nego on treba
da omogui, zajedno s principom ekonominosti, racionalno, brzo i efikasno, sa to manje
trokova, postupanje organa koji vode upravni postupak.
Princip materijalne istine obavezuje organe koji vode upravni postupak da u postupku
utvrde pravo stanje stvari.
Da bi se utvrdilo pravo stanje stvari, organ koji vodi upravni postupak duan je da
provede sve dokaze i utvrdi sve injenice koje su od vanosti za donoenje zakonitog i
pravilnog rjeenja.
29
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Princip ekonominosti postupka utvruje obavezu organa pred kojima se vodi upravni
postupak da postupak vode brzo i sa to manje trokova i gubitka vremena za stranku i druga
lica koja uestvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve to je potrebno za pravilno
utvrivanje injeninog stanja i za donoenje zakonitog i pravilnog rjeenja.
Ovaj princip znai da je organ uprave duan pruiti pomo stranci koja je neuka.
Princip ocjene dokaza ovlauje slubeno lice koje vodi upravni postupak da samo
ocjenjuje dokaze u upravnom postupku. Koje e injenice uzeti kao dokazne odluuje
ovlateno slubeno lice po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i paljive ocjene svakog
dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka.
Ovaj princip podrazumijeva da organ koji vodi upravni postupak donosi rjeenje
samostalno u okviru ovlatenja datih zakonom, drugim propisima i opim aktima.
Ovlateno slubeno lice samostalno utvruje injenice i okolnosti i na osnovu
utvrenih injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno ope akte na konkretni sluaj.
l) Princip dvostepenosti
Princip dvostepenosti ili princip prava na albu znai da protiv rjeenja donesenog u
prvom stepenu stranka ima pravo albe.
Ovo takoer znai da stranka ima pravo uloiti albu i kada prvostepeni organ nije u
odreenom roku donio rjeenje o njenom zahtjevu.
Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije
dozvoljena i to ako se na drugi nain osigura zatita prava i zakonitosti.
Ako nema drugostepenog organa uprave , alba protiv prvostepenog rjeenja moe se
izjaviti samo kada je to zakonom predvieno. Tim zakonom bit e odreen organ koji e
rjeavati po albi.
Protiv rjeenja donesenog u drugom stepenu alba nije dozvoljena.
30
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Rjeenje protiv kojeg se ne moe izjaviti alba ni pokrenuti upravni spor, a kojim je
stranka stekla odreena prava, odnosno kojim su stranci odreene neke obaveze, jeste
pravosnano rjeenje.
Ovo rjeenje moe se ponititi, ukinuti ili izmijeniti samo u sluajevima koje predvia
ZUP ili drugi zakon.
Pod nadlenou jednog organa podrazumijeva se pravo i dunost tog organa da radi
po odreenim upravnim stvarima i na odreenom podruju.
Stvarna nadlenost je vrsta upravnog posla ili vie vrsta srodnih poslova ije je
obavljanje stavljeno u dunost jednog organa ili veeg broja istovrsnih organa. Ona se
odreuje propisima kojima se ureuje odreena upravna oblast ili propisima kojima se
odreuje nadlenost pojedinih organa.
Openito, mjesna nadlenost podrazumijeva odreeno podruje dravne teritorije na
kojoj odreeni organ moe obavljati poslove iz svoje stvarne nadlenosti. Ona se odreuje po
propisima o organizaciji organa uprave.
Nadleni organ za rjeavanje u upravnom postupku je organ koji je stvarno i mjesno
nadlean za rad po odreenoj upravnoj stvari.
Nijedan organ ne moe preuzeti odreenu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa
i samo je rijeiti, niti prenijeti stvar na rjeavanje drugom organu, osim ako je to propisano
zakonom.
Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom
organa i stranaka ni dogovorom organa, osim ako je to nije zakonom drugaije odreeno.
Svaki organ tokom cijelog postupka pazi po slubenoj dunosti na svoju stvarnu i
mjesnu nadlenost i ako uoi da nije stvarno ili mjesno nadlean, uputit e upravnu stvar na
rjeavanje nadlenom organu.
3. Stranka
31
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Stranka je lice:
a) po ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili;
b) protiv kojeg se vodi postupak; ili,
c) koje radi zatite svojih prava i pravnih interesa ima pravo da uestvuje u
postupku.
Stranka u upravnom postupku moe biti svako fiziko ili pravno lice.
Organi uprave i drugi organi, poslovne jedinice preduzea, naselje, grupa lica i dr. koji
nisu pravna lica, mogu biti stranke u postupku ako mogu biti nosioci prava i obaveza o kojima
se rjeava u upravnom postupku.
Stranka moe biti i sindikalna organizacija, ako se upravni postupak odnosi na neko
pravo ili pravni interes dravnih slubenika i zaposlenika.
Fiziko lice koje je potpuno poslovno sposobno moe samo obavljati radnje u
upravnom postupku (procesna sposobnost). Za procesno nesposobno fiziko lice radnje u
postupku obavlja njegov zakonski zastupnik.
Pravno lice obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika, odnosno zakonskog
zastupnika.
Tokom cijelog postupka organ po slubenoj dunosti pazi da li lice koje se pojavljuje
kao stranka moe biti stranka u upravnom postupku i da li stranku zastupa njegov
predstavnik, odnosno zakonski zastupnik.
4. Podnesci
32
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
5. Pozivanje
Organ koji vodi postupak ovlaten je da poziva lica ije je prisustvo u postupku
potrebno, a koja borave na njegovom podruju.
U pravilu, pozivanje se ne moe vriti radi dostavljanja pismenih otpravaka rjeenja i
zakljuaka ili radi saopenja koja se mogu izvriti potom i na drugi nain pogodniji za lice
kojem se saopenje treba dostaviti.
Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvano lice koji boravi van podruja organa
koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olakava, a dolazak ne uzrokuje vee
trokove ili vee gubljenje vremena za pozvanog.
Pozivanje se vri pismenim putem, ako posebnim propisima nije previen drugi nain
pozivanja.
U pismenom pozivu naznait e se:
a) naziv organ koji poziva;
b) ime, prezime i adresa lica koje se poziva;
c) mjesto, dan, a kada je to mogue i sat dolaska pozvanog;
d) predmet zbog kojeg se poziva i u kojem svojstvu (kao stranka, svjedok, vjetak
itd.);
e) koja pomona i dokazna sredstva pozvani treba ponijeti.
U pozivu se mora navesti da li je pozvano lice duno da doe lino ili moe poslati
punomonika koji e ga zastupati, a time e se upozoriti da je u sluaju sprijeenosti da se
odazove pozivu duno da obavijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani e se isto tako
upozoriti da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu ili ne
obavijesti da je sprijeen da doe, odnosno da moe biti novano kanjen.
U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge
dokaze, a moe se upozoriti da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati.
Kada to dozvoljava priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanom licu da,
umjesto linog dolaska, preda, do odreenog dana, potrebnu pismenu izjavu.
Prilikom pozivanja, organ e voditi rauna da se lice ije je prisustvo potrebno,
pozove da doe u vrijeme koje e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog
redovnog posla. Niko ne moe biti pozvan da doe tokom noi. Pozivanje za dolazak nou
moe se izvriti samo izuzetno, ako je to predvieno posebnim propisima i ako se radi o
izvrenju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na
osnovu kojeg se vri to pozivanje.
Pozvano lice duno je da se odazove pozivu, a ako je, zbog bolesti ili nekog drugog
opravdanog razloga, sprijeeno da doe, duno je, odmah po prijemu poziva, o tome
obavijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprijeenosti nastao kasnije, onda odmah
poslije saznanja tog razloga.
Ako se lice kojem je poziv lino dostavljen ne odazove pozivu, a izostanak ne
opravda, moe biti privedeno, ako je njegovo prisustvo potrebno, a pored toga i kanjeno
novanom kaznom. Ove mjere primijenit e samo ako je u pozivu bilo naznaeno da e se te
mjere primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvanog lica nastali trokovi u
postupku, moe se odrediti da te trokove snosi lice koje je izostalo.
33
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Ako se pozivu nije odazvalo vojno lice ili pripadnik policije, organ e se obratiti
nadlenoj vojnoj komandi, odnosno organu policije tog lica, sa zahtjevom da se on dovede, a
moe ga i kazniti, odnosno odrediti da snosi trokove.
a) Zapisnik
O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim
izjavama stranaka ili treih lica u postupku, sastavlja se zapisnik.
U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj, datum i mjesto gdje se
obavlja radnja, dan i sat kada se obavlja radnja i predmet u kojem se ona obavlja, imena
slubenih lica, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomonika i drugih lica koja su
prisutna izvoenju radnje.
Zapisnik treba da sadri tano i kratko naveden tok i sadraj u postupku izvrene
radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ogranie na ono to se tie same stvari koja je
predmet postupka. U zapisnik se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene
pri izvoenju radnje, te se, prema potrebi, prilau zapisniku.
Izjave stranaka, svjedoka, vjetaka i drugih lica koja uestvuju u postupku, a koja su
znaajna za donoenje rjeenja, upisuju se u zapisnik to tanije, a prema potrebi i njihovim
rijeima. U zapisnik se upisuju i svi zakljuci koji se tokom slubene radnje donesu.
Ako se neko sasluanje obavlja uz pomo tumaa (prevodioca), oznait e se na kojem
je jeziku sasluani govorio i ko je bio tuma (prevodilac).
Zapisnik se vodi tokom obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana
zavriti, unijet e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono to je tog dana uraeno i to e se
potpisati.
Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e
se navesti da je bilo prekida.
Ako su tokom radnje izraeni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i sl., te
akte e svojim potpisom ovjeriti slubeno lice i prikljuiti zapisniku, a u zapisniku konstatirati
koji su akti uzeti.
Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odreenim stvarima moe voditi u formi
knjige ili drugih sredstava evidencije.
Zapisnik mora biti voen uredno i u njemu se ne smije nita brisati. Mjesta koji su
precrtana do zakljuenja zapisnika moraju ostati itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava
slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka.
U ve potpisanom zapisniku ne smije se nita dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve
zakljuenom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika.
Prije zakljuenja zapisnik e se proitati sasluanim licima i ostalim licima koja
uestvuju u radnji postupka. Ova lica imaju pravo i sama pregledati zapisnik i stavljati svoje
primjedbe, a slubeno lice obavezno je to omoguiti. Na kraju zapisnika navest e se da je
zapisnik proitan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, a ako jesu, ukratko e se upisati
njihov sadraj. Te primjedbe potpisat e lice koje ih je dalo. Zatim e se pristupiti
potpisivanju zapisnika na nain da se prvo potpiu lica koja su sasluana, odnosno koja su
davala izjave u postupku, a na kraju zapisnik e ovjeriti svojim potpisom slubeno lice koje je
rukovodilo radnjom, kao i zapisniar, ako ga je bilo.
Stranka, svjedok, vjetak i drugo lice koje je sasluano u postupku potpisat e se ispod
onog dijela zapisnika gdje je upisana njegova izjava.
Ako su vrena suoavanja, dio zapisnika o tome potpisat e lica koja su suoena.
34
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Ako zapisnik ima vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima, a svaki list e na
kraju svojim potpisom ovjeriti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka i lice ija je
izjava upisana na kraju lista.
Dopune ve zakljuenog zapisnika ponovo e se potpisati i ovjeriti.
Ako lice koje treba potpisati zapisnik nije pismeno ili ne moe pisati, potpisat e ga
jedno pismeno lice koje e staviti i svoj potpis.
Ovo ne moe biti slubeno lice koje rukovodi radnjom postupka, kao ni zapisniar.
Ako neko lice nee da potpie zapisnik ili se udalji prije zakljuenja zapisnika, to e se
upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kojeg je potpis uskraen.
Zapisnik je javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadraju radnje postupka i datih
izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je sasluano lice stavilo primjedbu da nisu
pravilno sastavljeni.
Dozvoljeno je dokazivati netanost zapisnika.
b) Slubena zabiljeka
O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i treih lica koje ne utiu bitno na
rjeenje stvari, o upravljanju tokom postupka, o saopenjima, slubenim zapaanjima,
usmenim uputstvima i nalazima, kao i okolnostima koje se tiu samo unutranjeg rada organa
kod kojeg se vodi postupak, nee se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve e se u samom spisu
sastaviti slubena zabiljeka, koju potpisuje slubeno lice koje ju je sastavilo, uz oznaku
datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se
odluuje po skraenom postupku, a kojima se udovoljava.
7. Dostava
Dostava je posebna radnja organa kojom se vri predaja pismenog akta pismena
(poziv, rjeenje, zakljuak i drugi slubeni akt) licu kojem je akt namijenjen (adresatu), uz
ovjeravanje same predaje.
S obzirom da se za dostavu akta vezuju vrlo vane pravne posljedice, a posebno u
odnosu na rokove za albu i djelovanje akta, pravni znaaj dostave je veoma veliki. Cilj
dostave je da pismeno stigne na vrijeme licu kojem je namijenjeno, jer je djelovanje pismena
vezano za vrijeme kada je urueno. U pravilu, pismena koja nisu uruena ne mogu proizvesti
pravno djelovanje.
S obzirom na znaaj dostave pismena u upravnom postupku, predvieno je vie
pravila dostave. Osnovno pravilo je da se pismeno dostavlja licu kojem je namijenjeno (lina
dostava), a samo kada to nije mogue, dostava se vri na drugi nain (posredna dostava).
Osim toga, u upravnom postupku predvieni su i posebni sluajevi dostave pismena
(zakonskom zastupniku i punomoniku za prijem pismena, organima vlasti, preduzeima -
drutvima, ustanovama i drugim pravnim licima, preko organa uprave BiH nadlenog za
vanjske poslove i ustanove za izvrenje zatvorskih kazni i javnim obavjetenjem).
Dostava pismena (poziva, rjeenja, zakljuaka i drugih slubenih spisa) vri se, po
pravilu, tako to se ono predaje licu kojem je namijenjeno.
Dostava se vri potom ili je vri organ preko svog slubenog lica. Lice kojem se
pismeno dostavlja moe biti pozvano radi prijema pismena samo izuzetno, kada to zahtijeva
priroda ili znaaj pismena koje se uruuje, ako je takva dostava predviena posebnim
propisom.
35
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Nain dostave odreuje organ ije se pismeno dostavlja, u skladu s odredbama ZUP-a.
Dostava se vri samo radnim danom i to danju, ali organ ije se pismeno dostavlja
moe izuzetno, iz naroito vanih razloga, odrediti da se dostava izvri u nedjelju ili drugog
neradnog dana dravnog praznika, kada se moe vriti i dostava potom.
Dostava se vri, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposleno lice kojem
se dostava treba izvriti, a advokatu u njegovom advokatskom uredu. Dostava se moe izvriti
i van ovih prostorija, ako lice kojem se pismeno dostavlja pristane da ga primi, a ako tih
prostorija nema, takvom licu moe se izvriti dostava gdje se ono zatekne.
Kada se lice kojem se dostava treba izvriti ne zatekne u svom stanu, ona se vri
predajom pismena nekom od odraslih lanova njegovog domainstva, a ako se ni oni ne
zateknu u stanu, pismeno se moe predati komiji, ako on na to pristane.
Ako se dostava vri na radnom mjestu licu kojem se pismeno treba dostaviti, a to lice
se tu ne zatekne, dostava se moe izvriti licu koje je na istom mjestu zaposleno, ako ono
pristane da primi pismeno. Dostava advokatu moe se izvriti i predajom pismena licu
zaposlenom u advokatskom uredu.
Dostava se ne moe izvriti licu koje u istom postupku uestvuje sa suprotnim
interesom.
Ako se utvrdi da je lice kojem se dostava treba izvriti odsutno i da mu se na navedeni
nain ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno e se vratiti organu koji ga je izdao, uz
naznaku gdje se odsutno lice nalazi.
Ako je boravite lica kojem se dostava treba izvriti, i pored istraivanja, ostalo
nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit e tom licu privremenog zastupnika i njemu
e predati pismeno.
36
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Ako se dostava ne moe izvriti ni na ovaj posredan nain, a nije utvreno da je lice
kojem se dostava treba izvriti odsutno, dostavlja e predati pismeno nadlenom organu
opine na ijem se podruju nalazi boravite lica kojem se dostava vri, ili poti u mjestu
njegovog boravita, ako se dostava vri potom. Na vratima stana lica kojem se dostava treba
izvriti dostavlja e pribiti pismeno saopenje u kojem je navedeno gdje se pismeno nalazi.
Na saopenju i na samom pismenu koje se trebalo da bude dostavljeno dostavlja e navesti
razlog ovakve dostave, kao i datum kada je saopenje pribio na vrata, i staviti svoj potpis.
Dostava se smatra izvrenom kada je saopenje pribijeno na vrata, s tim da oteenje ili
unitenje ovog saopenja koje je izvreno nakon pribijanja na vrata nema uticaja na valjanost
dostave.
O dostavi izvrenoj na ovaj nain obavijestit e se organ koji je naredio dostavu.
Stranka moe ovlastiti odreeno lice kojem treba da se vre sve dostave za nju. Kada
stranka pismeno obavijesti o tom ovlatenju organ koji vodi postupak, taj organ obavezan je
sve dostave vriti ovom punomoniku (punomonik za prijem pismena).
Punomonik za prijem pismena duan je svaki akt bez odgaanja poslati stranci.
Ako bi neposredna dostava stranci, punomoniku ili zakonskom zastupniku znaajno
odugovlaila postupak, slubeno lice koje vodi postupak moe naloiti stranci da po
odreenom predmetu, a u odreenom roku postavi u sjeditu organa punomonika za prijem
pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe odrediti stranci privremenog
zastupnika za prijem pismena.
Kada se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju
punomonika u BiH, pozvat e se pri dostavi prvog pismena da u odreenom roku postave
punomonika ili punomonika za prijem pismena, te e se upozoriti da e im se, ako u
ostavljenom roku ne postave punomonika, postaviti po slubenoj dunosti punomonik za
prijem pismena, odnosno privremeni zastupnik.
Dostavom pismena punomoniku za prijem pismena smatra se da je dostava izvrena
stranci kojoj se pismeno trebalo dostaviti.
Kada vie stranaka koje u postupku zajedniki uestvuju s istovjetnim zahtjevima
nemaju zajednikog punomonika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu
37
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
d) Dostava pismena putem organa uprave BiH nadlenog za vanjske poslove i ustanove
Ako se radi o licu ili vie lica koja organu nisu poznata ili koja se ne mogu odrediti,
dostava pismena izvrit e se javnim obavjetenjem na oglasnoj ploi organa koji je pismeno
izdao. Smatra se da je dostava pismena izvrena poslije isteka 15 dana od dana isticanja
obavjetenja na oglasnoj ploi, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Pored
objavljivanja na oglasnoj ploi, organ moe objaviti obavjetenje u novinama, odnosno u
drugim sredstvima javnog informiranja ili na neki drugi uobiajeni nain.
38
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Ako lice kojem je pismeno upueno, odnosno odrasli lan njegovog domainstva bez
zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to uini lice zaposleno u organu, preduzeu
(drutvu), ustanovi ili drugom pravnom licu ili u advokatskom uredu, odnosno ako to uini
lice koje je odreeno za prijem pismena, dostavlja e pismeno ostaviti u stanu ili na radnom
mjestu gdje je to lice zaposleno ili e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je
zaposleno.
Kada je dostava pismena izvrena na navedeni nain, dostavlja e zabiljeiti na
dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio i time se
smatra da je dostava izvrena.
Promjena stana
Kada stranka ili njen zakonski zastupnik tokom postupka promijene svoje prebivalite
ili stan, duni su o tome odmah obavijestiti organ koji vodi postupak. Ako oni to ne uine, a
dostavlja i pored istraivanja ne moe saznati kuda su se odselili, organ e odrediti da se sve
daljnje dostave pismena u postupku za tu stranku vre pribijanjem pismena na oglasnoj ploi
organa koji vodi postupak.
Dostava se smatra izvrenom poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na
oglasnoj ploi organa koji vodi postupak.
Kada punomonik, odnosno punomonik za prijem pismena tokom postupka
promijeni svoje prebivalite ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostava
e se izvriti kao da punomonik nije ni postavljen.
12. Dostavnica
13. Rokovi
39
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Upravni postupak pokree nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva
stranke.
Nadleni organ pokrenut e postupak po slubenoj dunosti kada to odreuje zakon ili
na zakonu zasnovan propis ili kada utvrdi ili sazna da, s obzirom na postojee injenino
stanje, ili radi zatite javnog interesa, treba pokrenuti upravni postupak.
Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir
i eventualne predstavke graana, pravnih lica i upozorenja organa.
Upravni postupak pokrenut je im je nadleni organ izvrio bilo koju radnju radi
voenja postupka.
Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke nae da, prema vaeim
propisima, nema uslova za pokretanje postupka, donijet e o tome zakljuak, kojim e se
podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zakljuka dozvoljena je posebna alba.
U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i voenje
upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak
samo ako postoji takav zahtjev.
40
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Slubeno lice koje vodi postupak odreuje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke,
usmenu raspravu u svakom sluaju kada je to korisno za razjanjenje stvari, a mora je
odrediti:
a) u stvarima u kojima uestvuju dvije ili vie stranaka s protivnim interesima; ili,
b) kada treba izvriti uviaj ili sasluanje svjedoka ili vjetaka.
Usmena rasprava je javna.
Slubeno lice koje vodi postupak moe iskljuiti javnost za cijelu usmenu raspravu ili
samo za jedan njen dio, ako:
a) to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti;
b) postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave;
c) treba da se raspravlja o odnosima u nekoj porodici;
d) treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu,
profesionalnu, naunu ili umjetniku tajnu.
Prijedlog za iskljuenje javnosti moe staviti i zainteresirano lice. O iskljuenju
javnosti donosi se zakljuak koji mora biti obrazloen i javno objavljen.
Prilikom saopenja rjeenja, javnost se ne moe iskljuiti.
Iskljuenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomonike i strune pomagae.
Slubeno lice koje vodi postupak moe dozvoliti da usmenoj raspravi s koje je javnost
iskljuena prisustvuju pojedina slubena lica, nauni i javni radnici, ako je to od interesa za
njihovu slubu, odnosno nauni rad. Slubeno lice koje vodi postupak upozorit e ova lica da
su dun da uvaju kao tajnu ono to budu na raspravi saznali.
Organ koji vodi postupak duan je preduzeti sve to je potrebno da se usmena rasprava
obavi bez odugovlaenja i po mogunosti bez prekidanja i odgaanja.
41
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Mjesto odravanja
Usmena rasprava odrat e se, u pravilu, u sjeditu organa koji vodi postupak.
Ako je potreban uviaj u mjestu van sjedita tog organa, usmena rasprava moe se
odrati na tom mjestu.
Organ koji vodi postupak moe odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto, kad je to
potrebno zbog znatnog smanjenja trokova i zbog temeljitijeg, breg ili jednostavnijeg
raspravljanja stvari.
Slubeno lice koje vodi postupak duno je na poetku usmene rasprave utvrditi koja
su od pozvanih lica prisutna, a za odsutne provjeriti da li su im pozivi pravilno dostavljeni.
Ako neka od stranaka koja jo nije sasluana nije dola na raspravu, a nije utvreno da
joj je poziv pravilno dostavljen, slubeno lice koje vodi postupak odgodit e raspravu, osim u
sluaju kada je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnim obavjetenjem.
Ako na usmenu raspravu ne doe stranka po ijem je zahtjevu postupak pokrenut,
mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari moe se pretpostaviti da je stranka
zahtjev povukla, slubeno lice koje vodi postupak obustavit e postupak. Protiv zakljuka o
tome dozvoljena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka sama povukla
zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po slubenoj dunosti,
slubeno lice e, prema okolnostima sluaja, provesti raspravu bez tog lica ili e je odgoditi.
Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane, mada je uredno
pozvana, slubeno lice koje vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen
troak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rjeenja stvari.
Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice, ne stavi tokom same rasprave
primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat e se da nema primjedbi. Ako ta stranka
kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rjeava o stvari cijenit e tu
primjedbu, ako ona moe imati uticaja na rjeavanje stvari i ako nije data poslije rasprave da
bi se odugovlaio postupak.
Ako stranka koja je pozvana javnim objavljivanjem poziva nije dola na raspravu, a
primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove primjedbe uzet e se u obzir,
pod uslovom da one nisu date radi odugovlaenja postupka, odnosno da mogu imati uticati na
tok stvari.
42
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
18. Isprave
Javna isprava je pismeno koje je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje
nadlenosti, a koja moe biti prilagoena elektronskoj obradi podataka, kao i pismeno koje je
u takvom obliku izdala institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno drugo pravno lice i koja
dokazuje ono to se u njoj potvruje ili odreuje.
U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije
izjednaava se s javnom ispravom, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te
kopije izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno institucija koja ima javna
ovlatenja ili drugo pravno lice.
Dozvoljeno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave
ili reprodukcije te kopije injenice neistinito potvrene ili da je sama isprava, odnosno
mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije neispravno sastavljena. Dozvoljeno je
dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu.
Ako je na ispravi neto precrtano, ostrugano ili inae izbrisano, umetnuto ili ako na
ispravi postoje neki drugi vanjski nedostaci, slubeno lice koje vodi postupak ocijenit e
prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili
je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rjeavanje stvari o kojoj se vodi postupak.
Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubeno lice koje vodi
postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te
kopije ili u ovjerenom prijepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a moe je podnijeti i u prostom
prijepisu. Kada stranka podnese ispravu u ovjerenom prijepisu, slubeno lice koje vodi
postupak moe traiti da stranka pokae originalnu ispravu, a kada podnese ispravu u prostom
prijepisu, slubeno lice utvrdit e da li je prosti prijepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija
isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan nain izdao organ u granicama svoje
nadlenosti ili institucija koja ima javna ovlatenja, odnosno drugo pravno lice, ima u
upravnom postupku dokaznu vrijednost originalne isprave za rjeavanje stvari o kojoj se vodi
postupak.
Ako je neke injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadlean ve utvrdio ili su
posvjedoene u javnoj ispravi (kao lina karta, izvod iz matine knjige i dr.), organ koji vodi
postupak uzet e ove injenice i okolnosti za dokazane. Kada je u pitanju sticanje ili gubljenje
prava, a postoji vjerovatnoa da su se te injenice i okolnosti naknadno izmijenile ili ih na
osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slubeno lice trait e da stranka podnese
posebne dokaze o tim injenicama i okolnostima ili e ih organ sam pribaviti.
Slubeno lice koje vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na neku ispravu
da je podnese, ako njome raspolae ili ako je moe pribaviti.
Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka nee dobrovoljno da je
podnese ili pokae, slubeno lice koje vodi postupak pozvat e tu stranku da podnese ili
pokae ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti.
43
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
19. Svjedoci
Svjedok moe biti svako fiziko lice koje je bilo sposobno opaziti injenicu o kojoj
treba svjedoiti i koje je u stanju to svoje opaanje saopiti.
Lice koje u postupku uestvuje u svojstvu slubenog lica ne moe biti svjedok.
Svako lice koje se kao svjedok poziva duno je da se odazove pozivu, a i da svjedoi.
Ne moe se ispitati kao svjedok lice koje bi svojom izjavom povrijedilo dunost
uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti.
Svjedok moe uskratiti svjedoenje:
a) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio tekoj sramoti, znaajnoj
imovinskoj teti ili krivinom gonjenju njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj
liniji, a u pobonoj liniji do treeg stepena zakljuno, njegovog suprunika ili
srodnika po tazbini, do drugog stepena zakljuno i onda kada je brak prestao, kao
i njegovog staratelja ili tienika, usvojitelja ili usvojenika;
b) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti a da ne povrijedi obavezu
uvanja poslovne, profesionalne, umjetnike ili naune tajne;
c) onome to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomoniku;
d) onome o emu se stranka ili drugo lice ispovijedalo svjedoku, kao vjerskom
ispovjedniku.
Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedoenja i o pojedinim drugim injenicama
kada iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge uiniti vjerovatnim.
Svjedok ne moe, zbog opasnosti od neke imovinske tete, uskratiti svjedoenje o
pravnim poslovima kojima je prisustvovao kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje
je u vezi sa spornim pitanjem preduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka,
44
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili
dati izjavu.
Svjedoci se sasluavaju pojedinano, bez prisustva onih svjedoka koji e se kasnije
sasluati. Sasluani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubenog lica koje vodi
postupak. Slubeno lice koje vodi postupak moe ve sasluanog svjedoka ponovo sasluati, a
svjedoke iji se iskazi ne slau moe suoiti.
Lice koje zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne moe doi po pozivu ispitat e se u
svom stanu.
Svjedok e prethodno biti upozoren da je duan govoriti istinu, da ne smije nita
preutjeti i da se moe na svoju izjavu zakleti, pa e mu biti predoena i posljedica davanja
lane izjave.
Od svjedoka e se uzeti opi lini podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje,
boravite, mjesto roenja, godine ivota i brano stanje. Ako je potrebno, svjedok e biti
ispitan i o okolnostima koje se tiu njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o
kojem je rije, a naroito o njegovim srodnikim odnosima prema strankama.
Slubeno lice koje vodi postupak ukazat e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti
svjedoenje. Nakon toga svjedoku e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozvat e se
da iznese ta mu je o tome poznato.
Nije dozvoljeno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se trebalo
odgovoriti.
Osim toga, svjedoka e se uvijek pitati odakle mu je poznato ono ta svjedoi.
Ako svjedok ne zna jezik na kojem se vodi postupak, ispitat e se uz pomo tumaa
(prevodioca). Ako je svjedok gluh, pitanja e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem,
pozvat e se da pismeno odgovara. Ako se ispitivanje ne moe izvriti na ovaj nain, pozvat
e se kao tuma lice koje se sa svjedokom moe sporazumjeti.
Nakon to saslua svjedoka, slubeno lice koje vodi postupak moe odluiti da
svjedok poloi zakletvu na svoju izjavu. Nee se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji
ne moe dovoljno shvatiti znaaj zakletve.
Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rijei: Zaklinjem se da sam o svemu o
emu sam ovdje pitan govorio istinu i da nita to o ovoj stvari znam nisam preutio.
Nijemi svjedoci koji znaju itati i pisati zaklinju se tako to potpisuju tekst zakletve, a
gluhi svjedoci proitat e tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju ni itati ni
pisati, zaklet e se uz pomo tumaa.
Ako svjedok koji je uredno pozvan ne doe, a izostanak ne opravda, ili se bez
odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba biti sasluan, organ koji vodi
postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi trokove dovoenja, a moe ga i
novano kazniti.
Ako svjedok doe pa bez opravdanog razloga odbije svjedoiti i ako je upozoren na
posljedice odbijanja, moe se kazniti novano, a ako i poslije toga odbije svjedoiti, moe se
jo jedanput novano kazniti.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubeno lice koje vodi postupak
ponitit e zakljuak o kazni ili trokovima. Ako svjedok naknadno pristane svjedoiti,
slubeno lice moe ponititi zakljuak o kazni.
Protiv zakljuka o trokovima ili novanoj kazni dozvoljena je posebna alba.
45
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
21. Uviaj
Uviaj je radnja u postupku koja se vri kada je za utvrivanje neke injenice ili za
razjanjenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubenog lica koje vodi
postupak.
Stranke imaju pravo prisustvovati uviaju. Koja e lica, osim stranaka, prisustvovati
uviaju odreuje slubeno lice koje vodi postupak.
Uviaj se moe izvriti i uz uee vjetaka.
Uviaj stvari koja se bez tekoe moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi izvrit
e se na tom mjestu, a inae se uviaj vri na mjestu gdje se stvar nalazi.
Vlasnik ili posjednik stvari, prostorija ili zemljita koja treba da se razgledaju ili u
kojima se nalaze stvari uviaja ili preko kojih je potrebno prei, duan je dozvoliti da se
uviaj izvri. Ako vlasnik ili posjednik ne dopusti da se izvri uviaj, na odgovarajui nain
e se primijeniti odredbe ovog zakona o uskraivanju svjedoenja. Prema vlasniku ili
posjedniku koji bez opravdanog razloga ne dozvoli da se uviaj izvri, mogu se primijeniti
iste mjere koje se primjenjuju prema svjedoku koji odbije svjedoiti.
teta koja je nanesena prilikom vrenja uviaja spada u trokove postupka i
nadoknadit e se vlasniku ili posjedniku.
Slubeno lice koje rukovodi uviajem pazit e da on ne bude zloupotrijebljen i da ne
bude povrijeena niija poslovna, profesionalna, nauna ili umjetnika tajna.
22. Rjeenje
Rjeenje donosi organ nadlean za rjeavanje, a to moe biti: organ uprave (u opini je
to jedinstveno organ uprave, koji se sastoji od slubi za upravu), vlade kantona, entitetska
vlada, Parlamentarna skuptina BiH, domovi entitetskih parlamenata, skuptina kantona,
gradsko, odnosno opinsko vijee (skuptina opine) i institucije koje imaju javna ovlatenja.
Nadlenost organa za rjeavanje je stvarna i mjesna.
46
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Svako rjeenje mora se kao takvo oznaiti. Izuzetno, ako je to neophodno, posebnim
propisima moe se predvidjeti da se rjeenju moe dati i drugi naziv (npr. odobrenje).
Rjeenje se donosi pismeno. Izuzetno, u sluajevima predvienim ovim zakonom,
rjeenje se moe donijeti i usmeno.
Pismeno rjeenje sadri: naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv, obrazloenje,
pouka o pravnom lijeku, potpis ovlatenog slubenog lica i peat organa.
U sluajevima predvienim zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona,
rjeenje ne mora sadravati pojedine od ovih dijelova. Ako se rjeenje obrauje
mehanografski, umjesto potpisa, moe sadravati faksimil ovlatenog slubenog lica.
I kada se rjeenje objavi usmeno, mora se izdati napismeno.
Rjeenje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prijepisu.
Dispozitiv
Obrazloenje
47
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
kratko izlaganje zahtjeva stranke i pozivanje na pravne propise na osnovu kojih je stvar
rijeena. U ovakvim stvarima rjeenje se moe izdati i na propisanom obrascu.
U ostalim stvarima obrazloenje rjeenja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka,
izvedene dokaze i utvreno injenino stanje, razloge koji su bili odluujui pri ocjeni
dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen neki od zahtjeva stranaka, razloge koji, s obzirom na
utvreno injenino stanje upuuju na onakvo rjeenje kako je dato u izreci i pravne propise
na osnovu kojih je rijeena upravna stvar.
Kada je nadleni organ u skladu sa zakonom ili drugim propisom ovlaten da rijei
stvar po slobodnoj ocjeni, duan je u obrazloenju navesti i propis u kojem je predvieno
rjeenje po slobodnoj ocjeni, te izloiti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodi. Ovi
razlozi ne moraju se navesti kada je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom
izriito predvieno.
Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvieno da se u rjeenju donesenom
po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ prilikom donoenja rjeenja
rukovodio, u obrazloenju rjeenja navode se opi podaci koje po ovom zakonu sadri
obrazloenje, propis kojim je organ ovlaten da rijei stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim
je ovlaten da ne mora navesti razloge kojima se pri donoenju rjeenja rukovodio.
48
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Kada je kolegijalni organ donio potpuno rjeenje, strankama se izdaje ovjeren prijepis
rjeenja, a kada je stvar rijeio zakljukom, rjeenje se izrauje u skladu sa zakljukom i
ovjeren prijepis takvog rjeenja izdaje se strankama.
Kada je rije o stvari koja se tie veeg broja odreenih lica, moe se za sva ta lica
donijeti jedno rjeenje, ali ona moraju biti imenovana u dispozitivu, a u obrazloenju rjeenja
moraju biti izloeni razlozi koji se na svako od njih odnose. Ovakvo rjeenje mora se dostaviti
svakom od tih lica, osim u sluaju predvienom zakonom.
Ako je rije o stvarima koje se tiu veeg broja lica koja organu nisu poznata, moe se
za sve njih donijeti jedno rjeenje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih moe
lako utvrditi na koja se lica rjeenje odnosi.
U stvarima manjeg znaaja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u
javni interes ni u interes drugog lica, rjeenje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku
slubene zabiljeke, u spisu, ako su razlozi za takvo rjeenje oigledni i ako nije drugaije
propisano. Takvo rjeenje se, u pravilu, saopava stranci usmeno, a pismeno joj se mora izdati
ako ona to trai. Takvo rjeenje, u pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi
stvari potrebno. Ovakvo rjeenje moe se izdati na propisanom obrascu.
Usmeno rjeenje
Kada je rije o preduzimanju izuzetno hitnih mjera radi osiguranja javnog mira i
sigurnosti ili otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadleni
organ, odnosno ovlateno slubeno lice nadlenog organa moe donijeti rjeenje i usmeno i
narediti njegovo izvrenje bez odgaanja, s tim to je duno donijeti pismeno rjeenje
najkasnije u roku od osam dana od dana donoenja usmenog rjeenja. Sadraj pismenog
rjeenja mora odgovarati sadraju usmenog rjeenja.
49
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
25. Zakljuak
26. alba
Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu pravo albe ima stranka, a tuilac,
pravobranilac i drugi organ, kada su zakonom ovlateni, mogu izjaviti albu protiv rjeenja
kojim je povrijeen zakon u korist pojedinca ili pravnog lica, a na tetu javnog interesa.
Pravo albe protiv prvostepenih rjeenja organa uprave i ustanova ureuje se zakonom
iz odgovarajue upravne oblasti.
Prilikom odluivanja o pravu na albu protiv rjeenja treba voditi rauna da se, po
pravilu, protiv svih prvostepenih rjeenja predvidi alba i da se time osigura princip
dvostepenog rjeavanja u upravnom postupku, a da se alba moe iskljuiti iz naroito
opravdanih razloga. Zakonima kojima se ureuje pravo na albu odreuje se i organ koji e
rjeavati po albi.
Protiv rjeenja domova Parlamentarne skuptine BiH i zakonodavnog organa entiteta
ili kantona, odnosno gradskog i opinskog vijea, kao i rjeenja Vijea ministara BiH i vlada
entiteta i kantona donesenog u prvom stepenu (kolegijalni organi) ne moe se izjaviti alba,
ali se neposredno moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostepenih rjeenja u kojima je zakonom
iskljuen upravni spor.
50
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Rok za podnoenje albe protiv rjeenja je 15 dana, ako zakonom nije drugaije
odreeno. Rok se rauna od dana dostave rjeenja.
Tokom roka za albu rjeenje se ne moe izvriti, osim ako je to zakonom predvieno
ili ako je rije o preduzimanju hitnih mjera ili ako bi uslijed odgaanja izvrenja bila nanesena
nekoj od stranaka teta koja se ne bi mogla naknaditi.
Sadraj albe
U albi se mora navesti rjeenje koje se pobija, naziv organa koji je donio rjeenje i
datum rjeenja. alba se ne mora posebno obrazloiti, dovoljno je da alilac navede u albi
zbog ega je nezadovoljan rjeenjem.
U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi
zbog ega ih nije iznio u prvostepenom postupku. U sluaju da u postupku uestvuju dvije ili
vie stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilae i dovoljno prijepisa za sve stranke u
postupku, kojima organ koji vodi postupak dostavlja albu, radi izjanjenja o novim
injenicama i dokazima i odreuje im rok za izjanjenje, koji ne moe biti krai od osam ni
dui od 15 dana.
Predavanje albe
alba se predaje neposredno ili alje potom organu koji je donio prvostepeno
rjeenje. Ako je predana ili poslana drugostepenom organu, on je duan da je odmah poalje
prvostepenom organu, a to se tie roka, smatra se kao da je predata prvostepenom organu.
51
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
52
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Izvrenje radi ostvarenja nenovanih obaveza izvrenika provodi se preko drugih lica
ili prinudom.
Ako se izvrenikova obaveza sastoji u izvrenju radnje koju moe izvriti i drugo lice,
a izvrenik je ne izvri uope ili je ne izvri u cijelosti, ova radnja izvrit e se preko drugog
lica, na troak izvrenika. Izvrenik mora biti na to prethodno pismeno opomenut.
U tom sluaju organ koji provodi izvrenje moe zakljukom naloiti izvreniku da
unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje trokova izvrenja, a da se obraun
naknadno izvri. Zakljuak o polaganju ovog iznosa je izvran.
b) Izvrenje prinudom
Ako je izvrenik duan da neto dopusti ili trpi, pa postupa protivno toj obavezi ili ako
je predmet izvrenja izvrenikova radnja koju ne moe umjesto njega izvriti drugo lice, organ
koji provodi izvrenje prinudit e izvrenika na ispunjavanje obaveze izricanjem novanih
kazni.
53
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Radi osiguranja izvrenja, moe se zakljukom dopustiti izvrenje rjeenja i prije nego
to je ono postalo izvrno, ako bi bez toga moglo biti osujeeno ili znatno oteano izvrenje
nakon to postane izvrno.
Ako je rije o obavezama koje se prinudno izvravaju samo na prijedlog stranke,
predlaga mora opasnost od spreavanja ili oteavanja ispunjenja uiniti vjerovatnom, a organ
moe izvrenje uslovljavati davanjem osiguranja.
Protiv zakljuka donesenog na prijedlog stranke za izvrenje radi osiguranja kao i
protiv zakljuka donesenog po slubenoj dunosti dozvoljena je posebna alba koja ne odgaa
provoenje izvrenja.
Izvrenje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem.
Kada se izvrenje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima
koji vae za sudsko izvrenje.
Izvrenje privremenog rjeenja moe se provoditi samo u onom obimu i u onim
sluajevima kada je dozvoljeno izvrenje radi osiguranja.
Ako postoji ili je uinjena bar vjerovatnom obaveza stranke, a postoji opasnost da e
obavezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s treim licima ili na drugi nain
osujetiti ili znatno oteati izvrenje te obaveze, organ nadlean za donoenje rjeenja o
obavezi stranke moe, prije donoenja rjeenja o toj obavezi, donijeti privremeni zakljuak
radi osiguranja izvrenja obaveze.
Ako je pravosnanim rjeenjem utvreno da pravno ne postoji obaveza stranke za ije
je osiguranje bio donesen privremeni zakljuak ili je na drugi nain utvreno da je zahtjev za
donoenje privremenog zakljuka bio neopravdan, predlaga u iju je korist privremeni
zakljuak donesen nadoknadit e protivnoj stranci tetu koja joj je uzrokovana donesenim
zakljukom, o emu rjeava organ koji je donio privremeni zakljuak. Ako je oito da je
privremeni zakljuak bio isposlovan iz obijesti, predlaga e se kazniti novanom kaznom.
Protiv zakljuka o kazni dozvoljena je posebna alba koja odgaa izvrenje zakljuka.
54
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Opi je princip da svi pojedinani akti organa dravne uprave i drugih dravnih organa
koji obavljaju upravne poslove, kao i pojedinani akti koje donose institucije u vrenju javnih
ovlatenja moraju biti zasnovani na zakonu (princip zakonitosti). Ovaj princip imao je odraza
u svim naim zakonima kojima se regulira materija o postupcima, pa prema tome i u
upravnom postupku, gdje je proklamirano da su svi organi i institucije koje postupaju u
upravnim stvarima duni rjeavati na osnovu zakona, drugih propisa organa i opih akata
institucija koje oni donose na osnovu javnih ovlatenja. Upravni akt donesen u skladu s ovim
propisima, bilo da su oni formalne ili materijalne prirode, zakonito je donesen upravni akt.
Ali, i pored ovog principa, deava se da organi i institucije donosu nezakonite
pojedinane upravne akte, kojima rjeavaju o pravima, obavezama ili pravnim interesima
pojedinaca, pravnih lica i drugih stranaka u upravnom postupku.
Nezakoniti akti mogu se donijeti i u prvostepenom i u drugostepenom upravnom
postupku. Zato je dato pravo nadlenom sudu da na tubu stranke ispita zakonitost upravnog
akta, odnosno da zatiti prava graana i drugih stranaka koja su im zagarantirana propisima.
Svakako da treba praviti razliku to se tie pokretanja upravnog spora protiv prvostepenih
upravnih akata, jer je protiv njih mogue pokrenuti upravni spor samo onda kad su konani,
odnosno kad se protiv njih ne moe izjaviti redovni pravni lijek.
Prema tome, u upravnom sporu o zakonitosti upravnog akta predmet je ocjena
zakonitosti tog akta, a ne i rjeavanje upravne stvari. Kad sud ocijeni da upravni akt nije
zakonito donesen, on e takav akt samo ponititi i vratiti nadlenom organu ili odreenoj
instituciji na ponovno rjeavanje s ciljem otklanjanja nezakonitosti.
55
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
56
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
zakonitosti upravnog akta, jer stranka bre dolazi do svojih prava, s obzirom da se upravna
stvar okonava na sudu i ne vraa se ponovo nadlenom organu na rjeavanje.
Sud u upravnom sporu moe sam rijeiti upravnu stvar (meritorno rjeavanje) i u
sluaju utnje uprave. Naime, kada nadleni organ po zahtjevu stranke ne donese
odgovarajui upravni akt u odreenom roku, koji bi trebalo da bude konaan (nema mjesta
albi), stranka moe pokrenuti upravni spor isto kao da je njen zahtjev rijeen negativno. Tada
sud donosi presudu i odreuje rok u kojem nadleni organ treba da donese upravni akt. Ali,
ako taj organ ni u ovom naknadom roku ne postupi po presudi, sud e, uz ispunjenje
odreenih uslova, na zahtjev stranke donijeti rjeenje koje u svemu zamjenjuje upravni akt tog
organa.
I na kraju, sluaj spora pune jurisdikcije poznaje i Zakon o upravnom postupku. Tako
npr. stranka moe, uslijed vanrednog ukidanja rjeenja koje je izvreno, pretrpjeti odreenu
tetu. Tada ona ima pravo na naknadu, ali samo stvarne tete o emu odluuje takoer sud u
upravnom sporu.
Osim podjele upravnih sporova na spor o zakonitosti upravnog akta i spor pune
jurisdikcije, koja je napravljena s obzirom na ovlatenja suda u vezi s odluivanjem u
upravnom sporu, u naoj pravnoj teoriji postoje i podjele na: objektivne i subjektivne upravne
sporove ili na prethodne i naknadne upravne sporove.
Subjektivnim upravnim sporom nazivamo onaj koji pokree fiziko lice (pojedinac) ili
pravno lice radi povrede svog subjektivnog prava, a objektivni upravni spor je onaj koji se
vodi radi povrede objektivnog prava, odnosno radi ispitivanja zakonitosti upravnog akta, bez
obzira o ijem je pravu rije. Tako npr. kada tuilac ili drugi ovlateni organ istupa u
upravnom sporu traei da se ispita da li je upravnim aktom povrijeen zakon u korist
pojedinca, tada se u stvari ispituje povreda objektivnog prava, pa e to biti i objektivni spor.
Prethodnim upravnim sporom nazivamo onaj u kojem sud rjeava upravni spor, a da
prije toga o toj upravnoj stvari nije postupao nadleni organ (npr. utnja uprave), a naknadni
upravni spor je onaj kada sud rjeava u upravnom sporu, nakon donesenog upravnog akta u
upravnom postupku. Prema tome, spor o zakonitosti upravnog akta je uvijek naknadni upravni
spor, dok spor pune jurisdikcije moe biti i naknadni i prethodni.
57
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
injenica. Osim toga, u okviru ispitivanja zakonitosti upravnog akta sud ispituje i pravilnu
primjenu propisa o nadlenosti za rjeavanje upravnih stvari, bilo da je u pitanju stvarna ili
mjesna nadlenost.
Kada je rije o upravnim aktima, koja nadleni organi donose po slobodnoj
(diskrecionoj) ocjeni, tada se ne moe govoriti o nepravilnoj primjeni propisa, ali samo pod
uslovom da je organ svoju slobodnu ocjenu koristio u granicama ovlatenja datih pravnim
propisima i u skladu s ciljem u kojem mu je to ovlatenje dato. Prema tome, ako nadleni
organ prekorai granice ovog ovlatenja ili ako to ovlatenje nije koristio u skladu s
pomenutim ciljem, sud bi mogao ispitivati zakonitost upravnog akta.
Upravni spor mogue je pokrenuti samo protiv upravnih akata i to konanih upravnih
akata, a to su najee upravni akti doneseni u drugom stepenu. Upravni spor moe se
pokrenuti i protiv upravnih akata denesenih u prvom stepenu, ali samo pod uslovom da se
protiv takvih akata ne moe izjaviti alba u upravnom postupku, odnosno protiv kojih nema
mjesta albi.
ZUS poznaje i izuzetak od pravila da se upravni spor moe pokrenuti samo protiv
upravnih akata na isti nain kao izuzetak za mogunost izjavljivanja albe protiv upravnih
akata donesenih u prvom stepenu. Naime, u upravnom postupku jedan od glavnih uslova da se
alba moe izjaviti protiv upravnih akata u prvom stepenu je i postojanje upravnog akta. Ali,
ZUS kao i ZUP predvia mogunost pokretanja upravnog spora i kada nema upravnog akta,
odnosno kada nadleni organ ne donese odgovarajui upravni akt povodom zahtjeva stranke u
prvom stepenu, kao i albe u drugom stepenu, svakako pod uslovima predvienim u ZUS-u.
Od pravila da se upravni spor moe pokrenuti protiv svih upravnih akata, postoje
izuzeci kada se on ipak ne moe voditi, i to:
a) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zatita osigurana
izvan upravnog spora;
b) protiv upravnih akata donesenih u stvarima u kojima je po izriitoj zakonskoj
odredbi iskljuen upravni spor, osim kada je organ pri donoenju upravnog akta
prekoraio granice u nadlenosti;
c) protiv upravnih akata koje su donijeli domovi Parlamentarne skuptine BiH,
Predsjednitvo BiH i Vijee ministara BiH.
58
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
59
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
5. Odustajanje od tube
60
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Tuilac moe sve do donoenja odluke odustati od tube, i u tom sluaju sud
obustavlja postupak rjeenjem. Postupak e se obustaviti i u sluaju kada organ u toku
upravnog spora donese novi upravni akt (npr. izmijeni ili poniti upravni akt u vezi s
upravnim sporom) kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt, ili kada u sluaju utnje
administracije donose novi upravni akt, a tuilac izjavi da je tim ili naknadno donesenim
aktom zadovoljan. U sluaju da tuilac ne bude zadovoljan tim aktom, sud e nastaviti
postupak.
Za razliku od upravnog postupka, u upravnom sporu nije data mogunost sudu da
cijeni o tome hoe li produiti voenje spora i pored odustajanja stranke od tube, ako je to u
opem interesu. Ovo zbog toga to se upravni spor moe pokrenuti i voditi samo po tubi
stranke, a ne i po slubenoj dunosti.
F. POSTUPAK PO TUBI
1. Prethodni postupak
61
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
tubu, i pored njene neurednosti, nee odbaciti, nego e takav akt oglasiti nitavnim
(nepostojeim). Ovo zbog toga jer je sud duan po slubenoj dunosti paziti na nitavnost
upravnih akata, pa ak i u prethodnom postupku, bilo da je u pitanju ispitivanje ispravnosti
tube u pogledu urednosti ili njene pravovremenosti, dozvoljenosti i podnoenja od
ovlatenog lica. Sluajevi nitavnosti upravnog akta predvieni su Zakonom o opem
upravnom postupku.
Pravovremenost tube ispituje se kako u sluaju njenog podnoenja u propisanom
roku, tako i u sluaju njenog podnoenja prije vremena. Pravovremenom tubom smatra se
ona koji je podnesena u roku od 30 dana od dana prijema upravnog akta koji se osporava.
Prema tome, nepravovremena je svaka tuba podnesena po isteku ovog roka. Preuranjenom
tubom smatra se ona tuba koja je podnesena prije isteka roka propisanog za donoenje
konanog upravnog akta, a to je bilo najee u sluaju utnje uprave. Tako npr., ako
drugostepeni organ nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odreenom kraem roku
donio rjeenje po albi stranke protiv prvostepenog organa, a ne donese ga ni u daljnjem roku
od sedam dana po ponovljenom traenju, stranka moe pokrenuti upravni spor, kao da je
njena alba odbijena (utnje uprave). Meutim, ako stranka prije ovih rokova podnese takvu
tubu, ona se smatra preuranjenom, odnosno tubom podnesenom prije vremena. Prema tome,
kada sud naie na tubu podnesenu po isteku propisanog roka ili prije roka u spomenutom
sluaju utnje uprave, duan je tubu odbaciti kao nepravovremenu, odnosno preuranjenu.
Doputenost tube ispituje se u vezi s karakterom akta koji se njome osporava. Ve je
naglaeno da se upravni spor, s manjim izuzecima, moe pokrenuti samo protiv upravnog
akta, a to je upravni akt koji se donosi u upravnom postupku u formi rjeenja ili zakljuka.
Upravni akt ima odreene karakteristike, koje proizlaze iz njegove definicije u ZUS-a (lan
9.), a to je onaj akt kojim organ, preduzee ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja
rjeava o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili organizacije u nekoj upravnoj
stvari. Prema tome, najvanije karakteristike upravnog akta su:
a) da je akt donio organ, ustanova ili druga institucija u vrenju javnih ovlatenja;
b) da je akt donesen u nekoj upravnoj stvari; i
c) da je aktom odlueno o izvjesnom pravu ili obavezi odreenog pojedinca ili
organizacije.
Ako aktu nedostaje neki od ovih elemenata, onda se on ne bi mogao smatrati
upravnim aktom, pa prema tome, protiv takvog akta nije mogue ni pokrenuti upravni spor.
To znai da je sud, ako naie na ovakav akt, duan tubu odbaciti.
Doputenost tube ispituje se u pogledu koritenja redovnog pravnog lijeka (albe) u
upravnom postupku. Tu se, prije svega, ispituje da li se protiv upravnog akta, koji se tubom
osporava, mogla izjaviti alba, pa ako nije ili nije izjavljena pravovremeno, sud e takoer
tubu odbaciti, jer se takav upravni akt ne smatra konanim.
Doputenost tube dalje se ispituje i u pogledu zakonskih prepreka za mogunost
voenja upravnog spora protiv odreenog upravnog akta. I sam ZUS stavio je odreenu
prepreku da se upravni spor moe voditi protiv odreenih upravnih akata o emu je ve bilo
govora.
Prema tome, kada sud naie na akt protiv kojeg se ne moe voditi upravni spor, zato
to je iskljuen, bilo u sluajevima koji su navedeni u ZUS-u ili u drugom zakonu, on e
tubu odbaciti kao nedozvoljenu.
I na kraju, doputenost tube sud treba da ispita i u pogledu postojanja ve donesene
pravosnane presude u upravnom sporu po istoj stvari (res iudicata), i u tom e sluaju
takoer tubu odbaciti kao nedozvoljenu.
Kako je ve navedeno, upravni spor ne moe pokrenuti svako lice, nego samo
odreena lica o kojima je ve bilo govora. Ali isto tako, lice koje eli da pokrene upravni
spor, pored toga to ima stranaku legitimaciju, treba da ima i aktivnu legitimaciju, odnosno
62
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
da se aktom koji ono tubom osporava vrijea neko njegovo pravo ili neposredni lini interes
zasnovan na zakonu. Ovu legitimaciju tuioca u upravnom sporu nije teko utvrditi kada je u
pitanju povreda nekog njegovog prava. Zato je mnogo tee tu legitimaciju utvrditi onda kada
smatra da mu je upravnim aktom povrijeen neposredni lini interes zasnovan na zakonu.
Neposrednim interesom smatra se samo onaj koji je u direktnoj vezi s upravnim aktom
koji se osporava.
Lini interes postoji onda kada je upravni akt u neposrednoj vezi s linou tog a ne
nekog drugog lica.
Interes zasnovan na zakonu (legitimni interes) je onaj koji proizlazi iz neke pravne
norme, bilo da je ona iz zakona, drugog propisa ili opeg akta. Prema tome, kada se utvrdi da
je tuilac, i pored toga to ima stranaku legitimaciju, odnosno da se aktom koji se tubom
osporava ne dira u neko njegovo pravo ili neposredni lini interes zasnovan na zakonu, on e
takvu tubu odbaciti kao izjavljenu od neovlatenog lica.
2. Redovni postupak
63
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Zakonitost osporenog akta sud ispituje u granicama zahtjeva iz tube, ali pri tome nije
vezan razlozima navedenim u tubi. U ispitivanju zakonitosti osporenog upravnog akta, sud
moe tubu uvaiti i osporeni upravni akt ponititi, ili tubu odbiti kao neosnovanu.
Tuba moe biti uvaena i upravni akt poniten iz svih razloga koji su navedeni kao
razlozi za pobijanje upravnog akta, a to su:
a) nepravilna primjena zakona, odnosno propisa zasnovanog na zakonu ili drugog
zakonito donesenog propisa ili opeg akta prilikom njegovog donoenja. Tu se
misli na propise materijalnog karaktera kojima se ureuju pojedina upravne
oblasti, odnosno odredbe tih propisa koje su materijalnog karaktera. Meutim,
kada je upravni akt donesen po slobodnoj ocjeni, na osnovu i u granicama
ovlatenja datih pravnim propisima u skladu s ciljem davanja ovlatenja, nema
nepravilne primjene propisa, pa se akt iz tog razloga ne moe ni pobijati;
b) donoenje upravnog akta od nenadlenog organa, i ovaj razlog za pobijanje
upravnog akta se protee poevi od postupanja po albi, to je u skladu s
principom da organi moraju po slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu i
mjesnu nadlenost;
c) nepravilna primjena pravila postupka prije donoenja upravnog akta, a naroito
nepravilno utvrenog injeninog stanja ili nepravilno izvedenog zakljuka iz
utvrenih injenica u pogledu injeninog stanja.
64
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Prema tome, upravni akt moe se pobijati, kako radi nepravilne primjene materijalnog
prava, tako i radi nepravilne primjene formalnog prava (pravila postupka).
Kada poniti upravni akt, sud predmet moe vratiti organu na ponovni postupak, ili
sam rijeiti upravnu stvar.
Sud e predmet vratiti organu na ponovni postupak kada:
a) u pogledu utvrenih injenica postoji proturjenost u spisima;
b) su injenice o bitnim takama nepotpuno utvrene;
c) je iz utvrenih injenica izveden nepravilan zakljuak u pogledu injeninog
stanja,
d) se u upravnom postupku nije vodilo rauna o pravilima postupka, koji bi bili od
uticaja na rjeenje stvari.
Sud e sam rijeiti stvar (meritorno rjeavanje) kada:
a) bi ponitenje osporenog upravnog akta u navedenim sluajevima i vraanje stvari
nadlenom organu na ponovni postupak tuiocu izazvalo teko popravljivu tetu;
b) je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta oigledno da je
injenino stanje drugaije od onoga koje je utvreno u upravnom postupku; i
c) je u istom upravnom sporu ve jednom poniten upravni akt a nadleni organ nije
u potpunosti postupio po presudi.
Sud stvar rjeava u meritumu, tako to sam utvruje injenino stanje, a moe ga
utvrditi na raspravi, preko jednog od lanova vijea, preko drugog suda ili drugog organa.
Tada se na raspravu poziva i stranka.
Na isti nain na koji ZUP titi stranku u sluaju kad nadleni organ ili ustanova s
javnim ovlatenjima za rjeavanje odreenih upravnih stvari u propisanom roku ne donose
65
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
odgovarajui upravni akt povodom urednog zahtjeva stranke i daje joj pravo da moe izjaviti
albu drugostepenom organu, kao da je njen zahtjev odbijen, tako i ZUS omoguava stranci
da moe pokrenuti upravni spor. Naime, ako nadleni organ u odreenom roku ne donese
upravni akt koji bi trebalo da bude konaan, odnosno protiv kojeg nema mjesta albi, stranci
je data mogunost da zbog ovakve inertnosti uprave moe tubom pokrenuti upravni spor. U
praksi su najei sluajevi primjene ovog instituta, kada drugostepeni organ povodom albe
stranke ne donese odgovarajui upravni akt u roku od 30 dana od dana njene predaje, a ne
donese ga ni u naknadnom roku od sedam dana nakon intervencije stranke. Meutim, mogue
je da do primjene ovog instituta doe i kada uti prvostepena uprava, ali samo onda kada
protiv prvostepenog upravnog akta alba nije dozvoljena. To su, u stvari, oni izuzeci koji
iskljuuju pravo stranke na albu protiv prvostepenih akata, to je mogue uiniti samo
zakonom i pod uslovom da je zatita prava i zakonitosti stranci osigurana na drugi nain (npr.
putem upravnog spora). U tom sluaju stranka moe pokrenuti upravni spor radi toga to
prvostepeni upravni akt nije donesen u propisanom roku, jer je protiv takvog akta iskljueno
pravo na albu. Zato svi oni zakoni koji iskljuuju pravo na albu sadre i odredbe koje
stranke upuuju na zatitu prava i zakonitosti na drugi nain, a to moe biti putem upravnog
spora.
Kao to je ve navedeno, upravni spor najee se pokree kada uti drugostepena
uprava. Meutim, mogua je situacija da se on pokree i kada uti i prvostepena i
drugostepena uprava, a to e biti sluaj kada se protiv prvostepenog upravnog akta moe
izjaviti alba. Tako npr. ako prvostepeni organ ne donese upravni akt po zahtjevu stranke u
propisanom roku, stranka ima pravo izjaviti albu drugostepenom organu i od njega traiti da
naredi prvostepenom organu donoenje odgovarajueg upravnog akta ili da sam drugostepeni
organ donese upravni akt ako razlozi prvostepenog organa zbog nedonoenja akta nisu
opravdani. Meutim, moe se desiti, to je pokazala i praksa, da ni drugostepeni organ ne
preduzima nikakve mjere po traenju stranke, i u tom sluaju ona moe pokrenuti upravni
spor traei intervenciju nadlenog suda. Ali, da bi stranka mogla pokrenuti upravni spor u
ovakvim sluajevima, ZUS je obavezuje da, nakon proteka roka u kojem je drugostepeni
organ trebalo da preduzme odgovarajue mjere (30 dana), mora ponovo da se obrati tom
istom organu traei preduzimanje potrebnih mjera (da naredi prvostepenom organu
donoenje upravnog akta ili da sam rijei stvar). Ako ni u naknadnom roku od sedam dana
nakon ponovljenog traenja drugostepeni organ ne donese upravni akt po albi stranke, ona
ima pravo pokrenuti upravni spor, kao da je njena alba odbijena.
Pravni lijekovi u upravnom sporu su: redovni pravni lijekovi i vanredni pravni
lijekovi. Jedini redovni pravni lijek je alba, a vanrednih pravnih lijekova ima vie i o njima
e biti vie govora u nastavku.
66
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
67
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
RADNI ODNOSI
Odluku o potrebi prijema u radni odnos zaposlenog donosi poslodavac. Na osnovu ove
odluke, raspisuje se javni oglas koji se objavljuje najmanje u jednom visokotiranom
dnevnom listu koji se distribuira na cijeloj teritoriji BiH. Javni oglas sadri: naziv i sjedite
poslodavca, naziv radnog mjesta, ope, posebne i poeljne uslove za prijem u radni odnos,
odnosno za to radno mjesto, kratak opis poslova i zadataka radnog mjesta, da li se radni odnos
zasniva na odreeno ili neodreeno vrijeme, da li je utvren probni rad kao poseban uslov za
68
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
zasnivanje radnog odnosa i trajanje probnog rada te rok za podnoenje prijava na raspisani
javni oglas. Rok za podnoenje prijava ne moe biti krai od osam dana. Poslodavac imenuje
komisiju za izbor kandidata koja razmatra prijave i ocjenjuje kandidate i utvruje da li
ispunjavaju uslove date u oglasu. Poslodavac donosi odluku o prijemu kandidata u radni
odnos. Kada god postoji upranjeno radno mjesto, poslodavac e ga pokuati popuniti
vanjskim premjetajem zaposlenog koji je viak, a koji radi na slinoj poziciji kod drugog
poslodavca. Postupak prijema zaposlenog u radni odnos detaljnije se ureuje Pravilnikom o
unutranjoj organizaciji poslodavca (u daljnjem tekstu: Pravilnik) ili drugim aktom
poslodavca. Struktura zaposlenih kod poslodavca okvirno odraava nacionalnu strukturu
stanovnitva BiH prema posljednjem popisu.
Javni oglas ne raspisuje se za: zaposlenog koji se rasporeuje na upranjeno radno
mjesto kod istog poslodavca; zaposlenog koji se rasporeuje na rad od jednog poslodavca na
rad kod drugog poslodavca, na osnovu sporazuma poslodavca i uz saglasnost zaposlenog;
prijem u radni odnos zaposlenog na odreeno vrijeme do tri mjeseca, kada zbog hitnosti
obavljanja poslova nije mogue pravovremeno provesti javni oglas; zaposlenog koji je
proglaen vikom kod poslodavca gdje je zaposlen zbog prestanka rada poslodavca,
smanjenja obima poslova, ukidanja radnog mjesta i slino; te za druge sluajeve odreene
zakonom. Interni premjetaj i rasporeivanje obavlja se u skladu s Pravilnikom, kojim e se
detaljnije regulirati ova materija.
U radni odnos kod poslodavca moe se primiti lice koje ispunjava sljedee ope
uslove: da ima navrenih 18 godina ivota; da je dravljanin BiH, to se dokazuje uvjerenjem
ne starijim od est mjeseci; da protiv njega nije pokrenut krivini postupak za krivino djelo
za koje je predviena kazna zatvora tri i vie godina ili da mu nije izreena zatvorska kazna za
krivino djelo poinjeno s umiljajem u skladu s krivinim zakonima u BiH; da nije
obuhvaeno odredbom lana IX. stav 1. Ustava BiH; da je fiziki i psihiki sposobno za
obavljanje poslova radnog mjesta na koje se prijavilo kod poslodavca. Osim ovih uslova,
zakonom i drugim propisom ili Pravilnikom mogu se propisati posebni uslovi za prijem u
radni odnos zaposlenog na pojedino radno mjesto (struna sprema, radno iskustvo, posebna
psihofizika sposobnost, struni ispit, rad na raunaru, poznavanje stranog jezika i dr.).
Ne moe se primiti u radni odnos ni biti u radnom odnosu lice koje u mjestu ivljenja
obavlja samostalnu profesionalnu djelatnost, odnosno koje ima zanatsku radnju ili vlastitu
firmu. O ovim okolnostima lice koje se prima u radni odnos daje pismenu izjavu prilikom
prijema u radni odnos. Kada se ove okolnosti steknu tokom zaposlenja kod poslodavca,
zaposleni je duan, u roku od 15 dana od dana nastanka tih okolnosti, izjasniti se o tome da li
e otkloniti razloge smetnje ili napustiti radni odnos kod poslodavca. Ako je zaposleni
prilikom prijema u radni odnos preutio ovu injenicu ili nije otklonio smetnju u odreenom
roku, poslodavac donosi odluku o prestanku radnog odnosa zaposlenog, bez prava na otkazni
rok. Zaposleni moe van redovnog radnog vremena i po prethodno pribavljenom pismenom
odobrenju poslodavca raditi kod drugog pravnog ili fizikog lica, samo ako takav rad nije
zabranjen posebnim zakonom.
69
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
trajanju ugovora o radu; danu poetka rada; mjestu rada; radnom mjestu na kojem se
zaposleni zapoljava i kratak opis poslova; duini i rasporedu radnog vremena; odmoru tokom
radnog dana; plai, dodacima na plau, drugim naknadama, te periodima isplate; trajanju
godinjeg odmora; otkaznim rokovima kojih se moraju pridravati zaposleni i poslodavac;
druge podatke, prava i obaveza u vezi s radom i uslovima rada utvrenim kolektivnim
ugovorom. Umjesto podataka, prava i obaveza, u ugovoru o radu moe se navesti
odgovarajui zakon, odluka Vijea ministara BiH, kolektivni ugovor, pravilnik ili akt kojim
su ureena ta pitanja. Prava, obaveze i odgovornosti iz radnog odnosa nastaju na dan kada
zaposleni pone raditi na osnovu sklopljenog ugovora o radu.
Ako se zaposleni upuuje na rad u inozemstvo, prije njegovog odlaska u inozemstvo,
sa zaposlenim se mora postii pismena saglasnost o sljedeim uslovima ugovora: trajanju rada
u inozemstvu; valuti u kojoj e se isplaivati plaa i druga primanja u novcu i naturi na koja
zaposleni ima pravo za vrijeme boravka u inozemstvu; uslovima vraanja u zemlju, odnosno
na rad kod poslodavca.
Ugovor o radu moe se sklopiti na neodreeno ili odreeno vrijeme. Osim ako
zakonom nije drugaije regulirano, ugovor o radu zakljuuje se na neodreeno vrijeme. Za
obavljanje vanrednih, privremenih ili povremenih poslova ili poslova iji se obim privremeno
i nepredvieno poveao, a koji nisu trajnijeg karaktera, kao i radi zamjene due vrijeme
odsutnog zaposlenog, moe se sklopiti ugovor o radu na odreeno vrijeme dok traju potreba
za obavljanjem tih poslova, odnosno do povratka odsutnog zaposlenog, a najdue dvije
godine. Ako zaposleni izriito ili preutno obnovi ugovor o radu na odreeno vrijeme s istim
poslodavcem, odnosno izriito ili preutno zakljui s istim poslodavcem uzastopne ugovore o
radu na odreeno vrijeme na period dui od dvije godine bez prekida, takav ugovor smatrat e
se ugovorom o radu na neodreeno vrijeme.
Prekidima ugovora o radu ne smatraju se prekidi rada nastali zbog: godinjeg odmora;
bolovanja; porodiljskog odsustva; odsustva s rada saglasno zakonu ili ugovoru o radu; perioda
izmeu otkaza ugovora o radu i dana povratka na radno mjesto na osnovu odluke Suda BiH ili
drugog organa, saglasno ugovoru o radu i zakonu; plaenog odsustva s posla uz saglasnost
poslodavca; vremenskog perioda do pet dana izmeu ugovora o radu s istim ili drugim
poslodavcem.
d) Probni rad
Prilikom sklapanja ugovora o radu moe se ugovoriti probni rad. Probni rad ne moe
trajati due od est mjeseci. Ako zaposleni ne zadovolji na probnom radu, poslodavac
otkazuje zaposlenom ugovor o radu i prije isteka probnog roka na nain utvren ovim
70
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
zakonom, a otkazni rok je 15 dana. Dok je na probnom radu, zaposleni ima prava iz radnog
odnosa koja se odnose na poslove koje zaposleni obavlja tokom probnog rada.
2. Radno vrijeme
3. Odmori i odsustva
a) Odmori
Zaposleni koji radi puno radno vrijeme ima pravo na odmor tokom radnog dana u
trajanju od najmanje 30 minuta. Odmor u toku radnog dana navest e se u ugovoru o radu,
koji ne moe biti na poetku ni na kraju radnog dana. Dnevni odmor izmeu dva uzastopna
radna dana iznosi najmanje 12 sati.
Zaposleni ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje 24 sata neprekidno, a
ako je neophodno da radi na dan svog sedminog odmora, osigurava mu se jedan slobodan
dan u periodu odreenom prema dogovoru poslodavca i zaposlenog.
U svakoj kalendarskoj godini zaposleni ima pravo na plaeni godinji odmor u trajanju
od najmanje 18 radnih dana, a najdue 30 radnih dana. Aktom ili odlukom poslodavca
utvruju se kriteriji trajanja godinjeg odmora dueg od 18 radnih dana.
Zaposleni, koji se prvi put zaposli ili koji ima prekid rada izmeu dva radna odnosa
dui od pet dana, stie pravo na godinji odmor nakon est mjeseci neprekidnog rada. Ako
zaposleni nije stekao ovo pravo, ima pravo na najmanje jedan dan godinjeg odmora za svaki
navreni mjesec dana rada, saglasno zakonu i ugovoru o radu. Odsustvo s rada zbog
71
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
privremene nesposobnosti za rad, porodiljskog odsustva, vojne vjebe i drugo odsustvo koje
nije uslovljeno voljom zaposlenog, ne smatra se prekidom rada iz ovog zakona.
U godinji odmor ne uraunava se vrijeme privremene nesposobnosti za rad, vrijeme
praznika kada se ne radi, kao i drugo vrijeme odsustva s rada koje se zaposlenom priznaje u
sta osiguranja. Ako je rad organiziran u manje od est radnih dana u sedmici, pri utvrivanju
trajanja godinjeg odmora smatra se da je radno vrijeme rasporeeno na pet radnih dana, ako
zakonom ili ugovorom o radu nije drugaije ureeno.
Godinji odmor moe se koristiti u jednom ili dva dijela. Ako zaposleni koristi
godinji odmor u dva dijela, prvi dio koristi bez prekida u trajanju od najmanje 12 radnih dana
u toku kalendarske godine, a drugi dio najkasnije do 30. juna naredne godine. Zaposleni
pismeno obavjetava poslodavca o vremenu kada eli koristiti godinji odmor, najmanje 30
dana prije koritenja godinjeg odmora. Poslodavac odobrava koritenje odmora, izdavanjem
rjeenja o godinjemu odmoru. Vremenske periode koritenja godinjeg odmora odobrava
poslodavac. Zaposleni ima pravo koristiti jedan dan godinjeg odmora kad god on to eli, uz
obavezu da o tome obavijesti poslodavca najmanje tri dana prije njegovog koritenja.
Zaposleni se ne moe odrei prava na godinji odmor, niti mu se moe uskratiti pravo
na godinji odmor, a ne moe mu se izvriti ni isplata naknade umjesto neiskoritenog
godinjeg odmora.
b) Odsustva s rada
Zaposleni ima pravo na odsustvo s rada uz naknadu plae do pet radnih dana u jednoj
kalendarskoj godini - plaeno odsustvo u sluaju: stupanja u brak, poroaja supruge i tee
bolesti ili smrti lana ue porodice. lanom ue porodice smatra se: brani i vanbrani drug,
dijete (brano, vanbrano, usvojeno, pastore i dijete bez roditelja uzeto na izdravanje), otac,
majka, ouh, maeha, usvojitelj, djed i baka (po ocu i majci), brat i sestra. Zaposleni moe
imati pravo na plaenu odsustvo i u drugim sluajevima i za vrijeme utvreno aktom
poslodavca, a posebni sluajevi moraju biti definirani. Izuzetno, poslodavac je duan
omoguiti zaposlenom odsustvo do est radnih dana u jednoj kalendarskoj godini, radi
zadovoljavanja njegovih vjerskih, odnosno tradicijskih ili drugih potreba, s tim da se odsustvo
od dva dana koristi uz naknadu plae - plaeno odsustvo. Ako zaposleni ne iskoristi ovo
odsustvo, nema pravo u zamjenu iskoristiti neke druge dane kao ni traiti novanu naknadu za
one dane koje nije iskoristio.
Poslodavac moe zaposlenom, za njegov zahtjev, odobriti odsustvo s rada bez naknade
plae - neplaena odsustvo, u sluajevima i u trajanju utvrenom u aktu poslodavca. Za
vrijeme odsustva prava i obaveze zaposlenog, koja se stiu na radu i na osnovu rada, miruju.
4. Zatita zaposlenog
72
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Poslodavac ne moe odbiti zaposliti enu zbog njene trudnoe ili joj zbog tog stanja
otkazati ugovor o radu, ili je, osim u sluajevima iz lana 36. stav 1. ovog zakona, rasporediti
na druge poslove.
ena za vrijeme trudnoe, odnosno dojenja djeteta, moe biti rasporeena na druge
poslove ako je to u interesu njenog zdravstvenog stanja koje je utvrdio ovlateni ljekar. Ako
poslodavac nije u mogunosti osigurati rasporeivanje ene, ona ima pravo na odsustvo s rada
uz naknadu plae. Privremeni raspored ne moe imati za posljedicu smanjenje plae ene.
enu za vrijeme trudnoe poslodavac moe premjestiti u drugo mjesto rada, samo uz njen
pismeni pristanak.
Za vrijeme trudnoe, poroaja i njege djeteta, ena ima pravo na porodiljsko odsustvo
od 12 mjeseci neprekidno. Na osnovu nalaza ovlatenog ljekara, ena moe poeti porodiljsko
odsustvo 28 dana prije poroaja. ena moe koristiti krae porodiljsko odsustvo, ali ne krae
od 42 dana poslije poroaja.
Otac djeteta moe koristiti neiskoriteno pravo ene na porodiljsko odsustvo u sluaju:
smrti majke djeteta, ako majka napusti dijete ili ako je iz opravdanih razloga sprijeena
koristiti to pravo.
Nakon isteka porodiljskog odsustva, ena s djetetom do jedne godine ivota ima pravo
raditi polovinu punog radnog vremena ako dijete, prema nalazima ovlatene zdravstvene
institucije, zahtijeva intenzivnu njegu. Ovo pravo moe koristiti i zaposleni - otac djeteta, ako
ena za to vrijeme radi puno radno vrijeme ili lice koje se brine o djetetu u sluaju smrti oba
roditelja, ako roditelji napuste dijete ili ako nisu u stanju brinuti se o djetetu.
ena, koja nakon koritenja porodiljskog odsustva radi puno radno vrijeme, ima pravo
na odsustvo s posla jednom dnevno u trajanju po sat vremena radi dojenja djeteta, na osnovu
nalaza ovlatenog ljekara. Ovo pravo ena moe koristiti do navrene jedne godine ivota
djeteta. U tom sluaju vrijeme odsustva rauna se u puno radno vrijeme.
Ako ena rodi mrtvo dijete ili ako dijete umre prije isteka poroajnog odsustva, ima
pravo produiti porodiljsko odsustvo za onoliko vremena koliko je, prema nalazu ovlatenog
ljekara, potrebno da se oporavi od poroaja i psihikog stanja prouzrokovanog gubitkom
djeteta, a najmanje 45 dana od poroaja, odnosno od smrti djeteta, za koje vrijeme joj
pripadaju sva prava na osnovu porodiljskog odsustva.
Nakon isteka porodiljskog odsustva jedan od roditelja moe odsustvovati s rada do tri
godine ivota djeteta, ako je to predvieno aktom poslodavca. Za vrijeme odsustva s rada,
prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenog miruju. Za vrijeme koritenja porodiljskog
odsustva, zaposleni ima pravo na naknadu na ime porodiljskog odsustva, u skladu s vaeem
zakonom. Za vrijeme rada s polovinom punog radnog vremena zaposleni ima pravo primiti
naknadu plae za polovinu punog radnog vremena za koje ne radi, saglasno zakonu. Jedan od
roditelja djeteta s teim smetnjama u razvoju (tee hendikepiranog djeteta) ima pravo raditi
polovinu punog radnog vremena, u sluaju ako se radi o samohranom roditelju, pod uslovom
da dijete nije smjeteno u instituciju socijalno-zdravstvenog zbrinjavanja, na osnovu nalaza
nadlene zdravstvene institucije. Roditelju, koji koristi ovo pravo, pripada pravo na naknadu
plae, saglasno zakonu. Roditelju, koji koristi ovo pravo, ne moe se narediti da radi nou,
prekovremeno i ne moe mu se promijeniti mjesto rada, ako za to nije dao svoj pismeni
pristanak.
73
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Zaposlenom koji je pretrpio povredu na radu ili koji je obolio od profesionalne bolesti,
za vrijeme dok je privremeno nesposoban za rad, poslodavac ne moe otkazati ugovor o radu
nezavisno od toga da li ima sklopljen ugovor o radu na odreeno ili neodreeno vrijeme.
Povreda na radu, bolest ili profesionalna bolest ne mogu tetno uticati na ostvarivanje
prava zaposlenog iz radnog odnosa. Zaposleni koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog
povrede ili povrede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojeg nakon lijeenja i
oporavka nadlena zdravstvena institucija ili ovlateni ljekar utvrdi da je sposoban za rad, ima
pravo vratiti se na poslove na kojima je radio prije nastupanja privremene nesposobnosti za
rad ili na druge odgovarajue poslove. Zaposleni je duan, u roku tri dana od dana nastupanja
nesposobnosti za rad, pismeno obavijestiti poslodavca o privremenoj nesposobnosti za rad, u
skladu s ugovorom o radu.
Ako nadlena zdravstvena institucija ocijeni da kod zaposlenog postoji smanjena
radna sposobnost ili direktna opasnost od nastanka invalidnosti, poslodavac mu je duan u
pisanom obliku ponuditi druge poslove za koje je zaposleni sposoban. Dodatno i
sveobuhvatno e se razmotriti mogunosti zaposlenog, koji je pretrpio povredu na radu ili
obolio od profesionalne bolesti, u vezi s odgovarajuim oblicima obrazovanja, obuke i
programa usavravanja, koji bi mu omoguili reintegraciju njegove radne sposobnosti.
Poslodavac moe, samo uz prethodnu saglasnost Upravnog inspektorata, otkazati
ugovor o radu zaposlenom kod kojeg postoji smanjena radna sposobnost zbog povrede na
radu, invalidnosti ili profesionalne bolesti ili koji je izloen direktnoj opasnosti od nastanka
invalidnosti ili profesionalne bolesti.
5. Plae i naknade
a) Plae
b) Naknade
Zaposleni ima pravo na naknadu plae za period u kojem ne radi zbog opravdanih
sluajeva predvienih zakonom i aktom poslodavca (godinji odmor, privremena
nesposobnost za rad zbog bolesti do 30 dana, porodiljsko odsustvo, plaeno odsustvo i sl.).
Visina naknade za ovaj period za koji se naknada isplauje na teret poslodavca utvruje se
aktom Vijea ministara BiH, zakonom, aktom poslodavca ili ugovorom o radu. Zaposleni ima
pravo na naknadu plae za vrijeme prekida rada do kojeg je dolo zbog okolnosti za koje
74
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
zaposleni nije kriv. Zaposleni ima pravo na naknadu za: trokove prijevoza na posao i s posla;
ishranu za vrijeme rada; regres za godinji odmor; sluaj smrti, teke invalidnosti ili bolesti
zaposlenog ili lana njegove ue porodice; trokove obrazovanja; jubilarne nagrade;
otpremninu pri odlasku u penziju. Zaposleni ima pravo na naknadu trokova u vezi sa
slubenim putovanjem, kao to su: dnevnice, trokovi prijevoza i sl. Visina naknade utvruje
se aktom Vijea ministara BiH, aktom poslodavca ili ugovorom o radu.
Poslodavac ne moe, bez saglasnosti zaposlenog ili konane odluke nadlenog suda,
svoje potraivanje prema njemu naplatiti uskraivanjem isplate plae ili nekog njenog dijela,
uskraivanjem isplate naknade plae ili dijela naknade plae zaposlenog.
Najvie polovina plae ili naknade plae zaposlenog moe se prisilno obustaviti radi
ispunjenja obaveze sudski nareenog izdravanja, a za ostale obaveze moe se prisilno
obustaviti najvie jedna treina plae zaposlenog.
7. Pripravnici
Odredbe ovog zakona, koje se odnose na prijem zaposlenih u radni odnos, primjenjuju
se i na prijem pripravnika. Nakon provedene procedure prijema pripravnika, poslodavac
zakljuuje ugovor o radu s pripravkom. Ugovor o radu s pripravikom zakljuuje se na
odreeno vrijeme, a najdue na godinu dana, osim ako zakonom nije drugaije regulirano.
Prava, obaveze i odgovornosti pripravnika utvrdit e se aktom poslodavca ili ugovorom o
radu izmeu poslodavca i pripravnika.
8. Volonterski rad
Ako je struni ispit ili radno iskustvo, utvreno zakonom ili pravilnikom o radnim
odnosima, ili drugim pravilnikom, uslov za obavljanje poslova odreenog zanimanja,
poslodavac moe lice koje zavri kolovanje za takvo zanimanje primiti na struno
osposobljavanje za samostalan rad, bez zasnivanja radnog odnosa (volonterski rad). Period
volonterskog rada rauna se u pripravniki sta i u radno iskustvo kao uslov za rad na
odreenim poslovima. Volonterski rad moe trajati najdue godinu dana. Ugovor o
volonterskom radu zakljuuje se u pisanom obliku. Nain i trajanje volonterskog rada ureuje
se pravilnikom. Licu se, za vrijeme obavljanja volonterskog rada, osigurava odmor tokom
rada pod istim uslovima kao i za zaposlenog u radnom odnosu i prava na osnovu osiguranja u
sluaju povrede na radu i profesionalne bolesti, saglasno propisima o penzijskom i
invalidskom osiguranju.
9. Struni ispit
75
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Zaposleni koji ima visoku, viu ili srednju strunu spremu i kojem je poslodavac
duan ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, a koji nema poloen struni upravni
ispit, duan ga je poloiti u roku od est mjeseci od dana sklapanja ugovora o radu.
Zaposlenom, koji ne poloi struni upravni ispit u roku, prestaje ugovor o radu. Nain
polaganja strunog upravnog ispita utvruje se odlukom Vijea ministara BiH.
76
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Disciplinski postupak
Svaki zaposleni moe poslodavcu podnijeti disciplinsku prijavu protiv bilo kojeg
zaposlenog, kako bi inicirao disciplinski postupak. Prijava mora biti potpisna, obrazloena i,
po mogunosti, potkrijepljena dokazima. Na osnovu podnesene prijave, poslodavac ili lice
koje on odredi odluuje o pokretanju disciplinskog postupka protiv zaposlenog. Pokretanje
disciplinskog postupka za laku povredu slubene dunosti zastarijeva za est mjeseci od dana
injenja, odnosno saznanja za povredu i poinioca, a za teu povredu slubene dunosti za 12
mjeseci od dana injenja, odnosno saznanja za povredu, odnosno poinioca. Prvostepenu
disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, na odreeni period, koji ne moe biti dui od etiri
godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne
moe biti u disciplinskoj komisiji. Prvostepena disciplinska komisija provodi disciplinski
postupak na nain i u skladu s postupkom reguliranim Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti. Komisija izrie disciplinske kazne propisane Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti. Svi disciplinski postupci moraju biti pravini i transparentni. Tokom cijelog
disciplinskog postupka zaposleni ima prava koja su mu zagarantirana zakonskim i
podzakonskim aktima, a naroito pravo: biti pravovremeno obavijeten o navodima o povredi
slubene dunosti, te dokazima koji to potkrepljuju kao i pravo na pismeni odgovor ili
usmenu izjavu koja e se onda pismeno evidentirati; na pravino i javno sasluanje u
razumnom roku pred organima koji se uspostavljaju ovim zakonom. Javnost moe biti
iskljuena iz cijelog ili dijela sasluanja u interesu morala, javnog reda ili nacionalne
sigurnosti u demokratskom drutvu, kada su u pitanju interesi maloljetnika ili ako to zahtijeva
zatita linog ivota stranaka, ili javnost moe biti iskljuena do neophodne mjere u posebnim
okolnostima kada bi javno sasluanje smetalo interesima pravde prema miljenju organa
utvrenih ovim zakonom; na privilegiju protiv samoinkriminiranja i pojavljivanja na svakom
sasluanju i pravo odbrane protiv optubi preko pravnog zastupnika po svom izboru; na javno
izricanje odluke; na albu protiv svake tetne odluke disciplinske komisije osnovane prema
ovom zakonu.
c) Disciplinske kazne
77
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
suspenziji zaposleni ima pravo albe drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam
dana od dana prijema odluke. alba uloena na odluku o suspenziji ne odgaa njeno
izvrenje.
Protiv odluke prvostepene disciplinske komisije zaposleni i poslodavac imaju pravo
uloiti albu drugostepenoj disciplinskoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema
odluke. Drugostepenu disciplinsku komisiju imenuje poslodavac, a sastoji se od predsjednika
i etiri lana i isto toliko zamjenika. Poslodavac ne moe biti u drugostepenoj disciplinskoj
komisiji. Mandat komisije ne moe biti dui od etiri godine. Drugostepena disciplinska
komisija provodi postupak i donosi odluku u skladu s Pravilnikom o disciplinskoj
odgovornosti. Poslodavac izvrava konane odluke disciplinske komisije.
Svi pokrenuti disciplinski postupci obustavljaju se u sluaju ako je protiv zaposlenog
pokrenut krivini postupak iz istih razloga. U sluaju da zaposleni bude osloboen optubi,
bit e vraen na svoje radno mjesto i njegov lini dosje ne smije sadravati nikakvu
informaciju o krivinom postupku ili relevantnoj preventivnoj suspenziji. U sluaju da
optube protiv zaposlenog budu odbaene, poslodavac moe pokrenuti disciplinski postupak
zbog istih injenica.
Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac odmah suspendira zaposlenog s
dunosti u sluaju ako je: pokrenut krivini postupak protiv zaposlenog za djelo uinjeno na
dunosti i ako je zaposleni u pritvoru. Kada se pokrene krivini postupak, poslodavac moe
suspendirati zaposlenog s dunosti u sluaju ako je: krivini postupak pokrenut protiv
zaposlenog za djelo za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina; ili
zaposleni zateen u injenju krivinog djela za koje je predviena kazna zatvora u trajanju od
najmanje pet godina. U sluaju suspenzije, zaposleni prima 60% plae, koju je ostvario u
mjesecu koji je prethodio suspenziji.
Zaposleni koji na radu ili u vezi s radom namjerno ili krajnom nepanjom prouzrokuje
tetu poslodavcu, duan je tu tetu nadoknaditi. Ako tetu prouzrokuje vie zaposlenih, svaki
zaposleni odgovara za dio tete koji je prouzrokovao. Ako se za svakog zaposlenog ne moe
utvrditi dio tete koji je on prouzrokovao, smatra se da su svi zaposleni jednako odgovorni i
tetu naknauju u jednakim dijelovima. Ako je vie zaposlenih prouzrokovalo tetu krivinim
djelom s umiljajem, za tetu odgovaraju solidarno.
Ako se naknada tete ne moe utvrditi u tanom iznosu ili bi utvrivanje njenog iznosa
prouzrokovalo nesrazmjerne trokove, Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti moe se
predvidjeti da se visina naknade tete utvruje u paualnom iznosu, kao i nain utvrivanja
paualnog iznosa i organ koji tu visinu utvruje i druga pitanja u vezi s ovom naknadom. Ako
je prouzrokovana teta mnogo vea od utvrenog paualnog iznosa naknadne tete,
poslodavac moe zahtijevati naknadu u visini stvarno prouzrokovane tete.
Zaposleni, koji na radu ili vezano za rad, namjerno ili iz krajnje nepanje, nanese tetu
treem licu i ako je tetu nadoknadio poslodavac, obavezan je nadoknaditi poslodavcu iznos
naknade koji je isplaen treem licu. Visinu priinjene tete, okolnosti pod kojima je ona
nastala, namjeru ili krajnju nepanju zaposlenog koji je priinio tetu, kao i ostale okolnosti,
utvruje prvostepena komisija za tete. Prvostepenu komisiju za tete imenuje poslodavac na
mandatni period ne dui od etiri godine, a ona se sastoji od predsjednika i dva lana i isto
toliko zamjenika. Protiv odluke prvostepene komisije za tete, zaposleni i poslodavac imaju
pravo uloiti albu drugostepenoj komsiji za tete. Drugostepenu komisiju za tete imenuje
poslodavac na mandatni period ne dui od etiri godine, a sastoji se od predsjednika i etiri
lana i isto toliko zamjenika. Nain i postupak rada prvostepene i drugostupene komisije za
tete, donoenje odluke, izvrenje odluke, uslovi smanjenja ili oslobaanja zaposlenog od
78
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
79
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
i 73. ovog zakona, moe se otkazati u roku od 15 dana od dana saznanja za injenicu zbog
koje se daje otkaz, odnosno od dana prijema prethodnog pismenog upozorenja. Ako
poslodavac otkazuje ugovor o radu zbog ponaanja ili rada zaposlenog, obavezan je
omoguiti zaposlenom da iznese svoju odbranu. U sluaju otkazivanja ugovora o radu, u
smislu lana 72. st. 1. i 2. ovog zakona, poslodavac je duan, u sluaju spora pred Sudom
BiH, dokazati postojanje razloga za otkaz.
Zaposleni ima sva prava i obaveze iz radnog odnosa utvrene ovim zakonom,
odlukom Vijea ministara BiH, kolektivnim ugovorom, pravilnikom ili drugim aktom
poslodavca ili kolektivnom ugovoru, u skladu sa zakonom. O pravima i obavezama
zaposlenih odluuje poslodavac ili drugo ovlateno lice, odnosno organ, u skladu sa zakonom
i aktima poslodavca.
80
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Poslodavac donosi pravilnik o radu kojim se ureuju plae, organizacija rada i druga
pitanja znaajna za zaposlenog i poslodavca, u skladu sa zakonom. O donoenju pravilnika o
radu poslodavac se konsultira sa sindikatom. Pravilnik se objavljuje na oglasnoj ploi
poslodavca.
Kolektivni ugovor moe se sklopiti za odreenu djelatnost jednog ili vie poslodavaca
ili udruenja poslodavaca. Na strani zaposlenog prilikom sklapanja kolektivnog ugovora
moe biti sindikat, ili vie sindikata, a na strani poslodavca moe biti jedan ili vie
81
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Reprezentativni sindikat je sindikat registriran na nivou BiH, ili dva i vie sindikata
koji zajedniki nastupaju, ije lanstvo ini veina zaposlenih jednog poslodavca u sjeditu
poslodavca. Reprezentativni sindikat moe zastupati zaposlene jednog ili vie poslodavaca.
Vijee ministara BiH potvruje reprezentativni sindikat na prijedlog Ministarstva
pravde BiH. Protiv potvrde ili odbijanja potvrde reprezentativnog sindikata moe se uloiti
alba Sudu BiH.
Reprezentativni sindikat zaposlenih, u skladu sa zakonom, ima pravo: biti konsultiran
prije donoenja opeg akta koji se tie radnog statusa i plaa njegovih lanova; pratiti da li
poslodavac postupa u skladu s ovim zakonom i drugim propisom koji se tie radnih odnosa;
prijaviti svaku povredu propisa Upravnom inspektoratu; pomagati i zastupati zaposlenog na
njegov zahtjev u sluajevima povrede njegovih prava ili disciplinskog postupka ili postupka
za naknadu tete. Prava i obaveze, predlaganje, izbor, mandat i smjenjivanje predstavnika
sindikata i ostalo ureuju se podzakonskim aktima.
20. trajk
82
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Upravni nadzor i inspekciju nad primjenom ovog zakona i na osnovu njega donesenih
propisa i akata vri Upravni inspektorat. Odluke Upravnog inspektorata donose se
samostalno.
Zaposleni, poslodavac ili reprezentativni sindikat mogu zahtijevati upravni nadzor i
inspekciju od Upravnog inspektorata.
Upravni inspektorat moe: vriti pregled opih i pojedinanih akata, evidenciju i drugu
dokumentaciju; sasluati i uzeti izjave zaposlenih, poslodavca ili predstavnika
reprezentativnog sindikata; izvriti kontrolu radnog mjesta i drugih prostorija poslodavca;
uzeti uzorke robe i drugih stvari radi analize, ekspertize i slino; preduzeti i druge mjere i
radnje predviene zakonom. O izvrenom pregledu Upravni inspektorat sainjava zapisnik i
na osnovu njega donosi rjeenje. Protiv rjeenja Upravnog inspektorata poslodavac i zaposleni
mogu uloiti albu Ministarstvu pravde BiH u roku od 15 dana od dana prijema rjeenja.
Odluka Ministarstva pravde BiH je konana i obavezujua, ali se protiv nje moe podnijeti
tuba Upravnom odjelu Suda BiH.
Upravni inspektorat obavijestit e poslodavca i zaposlenog o svakoj povredi propisa
donesenih na osnovu ovog zakona. Upravni inspektorat moe dati poslodavcu i zaposlenom
preporuke za ispravljanje povrede iz ovog zakona. Ako poslodavac ili zaposleni ne ispravi
povredu, Upravni inspektorat ima pravo pokrenuti sudski postupak kod Upravnog odjela Suda
BiH ili nadlene institucije ili organa.
V. KAZNENE ODREDBE
83
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona: svi poslodavci duni su
osigurati da se njihovim pravilnicima ne utvruju nepovoljniji uslovi pod kojima se zasniva
radni odnos od uslova predvienih ovim zakonom; svi poslodavci, koji nisu nabrojani u lanu
4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH, u svojim pravilnicima duni su utvrditi radna
mjesta na kojima e zaposliti zaposlene. U roku od 90 od dana stupanja na snagu ovog
zakona: svaki poslodavac duan je ponuditi zaposlenom sklapanje ugovora o radu pod
uslovima koji ne mogu biti nepovoljniji od uslova pod kojima je radni odnos zasnovan, osim
ako odredbama ovog zakona neka pitanja nisu drugaije ureena; svi poslodavci koji nisu
nabrojani u lanu 4. Zakona o dravnoj slubi u institucijama BiH naroito e ponuditi ugovor
na neodreeno vrijeme zaposlenom koji se nalazi na radnom mjestu, na odreeno vrijeme, u
skladu s ovim zakonom, zaposlenom koji se nalazi na radnom mjestu, a trenutno je zaposlen
po ugovoru o radu na odreeno vrijeme, a ako je takav zaposleni u neprekidnom radnom
odnosu po ugovoru o radu na odreeno vrijeme koji traje due od dvije godine kod
poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na neodreeno vrijeme, na odreeno
vrijeme, u skladu s ovim zakonom, zaposleni koji se nalazi na radnom mjestu, a trenutno
obavlja poslove po ugovoru o obavljanju povremenih i privremenih poslova u neprekidnom
trajanju due od dvije godine kod poslodavca, poslodavac e mu ponuditi ugovor o radu na
neodreeno vrijeme. Na radnike koji obavljaju poslove prema ugovoru o pruanju usluga ovaj
zakon nee imati uticaja. Ako zaposleni ne prihvati ponudu poslodavca da zakljui ugovor o
radu, prestaje mu radni odnos u roku od 30 dana od dana dostave ugovora o radu na
sklapanje. Zaposlenima koji se pojavljuju kao viak otkazuje se ugovor o radu u skladu s
odredbama ovog zakona. Ako zaposleni prihvati ponudu poslodavca, a smatra da ugovor koji
mu je ponudio poslodavac nije u skladu s ovim zakonom, moe pred Sudom BiH osporiti
valjanost ponude poslodavca u roku od 30 dana od dana prihvatanja ponude.
Dok se zdravstvena zatita zaposlenih ne uredi zakonima BiH, zakoni i drugi propisi
Federacije BiH, Republike Srpske i Brko Distrikta BiH, kojima je propisana socijalna zatita
zaposlenih, primjenjuju se i na zaposlene kod poslodavca na koje se odnosi ovaj zakon, prema
mjestu prebivalita zaposlenog. Druga pitanja koja su vezana za radni odnos i ugovor o radu
(radna knjiica i ostalo), a koja nisu regulirana ovim zakonom, Ministarstvo e urediti
podzakonskim aktom.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju vaiti Zakon o osnovnim pravima iz
radnog odnosa ("Slubeni list RBiH", br.2/92 i 13/94), Zakon o radnim odnosima ("Slubeni
list SRBiH", br. 20/90), te svi podzakonski akti doneseni na osnovu navedenih zakona.
I. OPE ODREDBE
84
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
85
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
86
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
87
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
88
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Agencije. Javni oglas sadri ope uslove za postavljenje dravnog slubenika te uslove
navedene u ovom zakonu.
Da bi bilo postavljeno na mjesto dravnog slubenika, lice mora ispunjavati sljedee
ope uslove:
a) da je dravljanin BiH;
b) da je starije od 18 godina;
c) da ima univerzitetsku diplomu i druge obrazovne ili akademske kvalifikacije
najmanje VII. stepena strune spreme;
d) da je zdravstveno sposobno za obavljanje odreenih poslova predvienih ovom
pozicijom;
e) da je reguliralo vojnu obavezu u skladu sa zakonom;
f) da nije otputeno iz dravne slube kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem
nivou vlasti u BiH u roku od tri godine prije dana objavljivanja upranjenog
radnog mjesta;
g) da ima uvjerenje da se protiv njega ne vodi krivini postupak;
h) da nije obuhvaeno odredbom lanka IX.1 Ustava BiH.
Izuzetno od ovih uslova, dravni slubenici ranije postavljeni na radno mjesto strunog
saradnika, u periodu ne duem od etiri godine od stupanja na snagu ovog zakona, mogu biti
lica sa zavrenom viom strunom spremom (VI. stepen).
Prilikom organiziranja javnog konkursa, Agencija osigurava da pri izboru dravnog
slubenika nee biti diskriminacije.
Agencija imenuje posebne komisije za izbor koje su nezavisne i nepristrasne u
provoenju javnog konkursa. Na nain utvren podzakonskim aktima, komisiju za izbor ini
pet lanova, od kojih su dva lana dravni slubenici iz institucije na koju se javni konkurs
odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u oblastima obuhvaenim procesom
javnog konkursa, dok se ostala tri lana imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija.
Komisije za izbor biraju predsjedavajueg meu svojim lanovima i usvajaju poslovnik o
radu veinom glasova lanova.
Ako postoji sukob interesa koji se odnosi na lana komisije za izbor, taj lan daje
ostavku na lanstvo u komisiji. Svaki prijavljeni kandidat moe traiti i dobiti od Agencije
imena lanova komisije za izbor. Svaki prijavljeni kandidat moe od Odbora dravne slube
za albe (u daljnjem tekstu: Odbor) zatraiti izuzee bilo kojeg lana i komisije za izbor na
osnovu:
a) sukoba interesa;
b) oiglednog rizika od predrasuda i pristrasnosti;
c) nedostatka neophodnog iskustva.
Proces zapoljavanja nee se obustaviti tokom ispitivanja navoda za izuzee lana komisije za
izbor. U sluaju da Odbor ili nadleni sud to zatrae, cjelokupni proces prijema kandidata bit
e proglaen nevaeim. U tom sluaju, Agencija ponovo organizira postupak javnog
konkursa, u skladu s ovim zakonom.
Agencija utvruje karakter i sadraj javnog konkursa. Javni konkurs sadri:
a) javni ispit;
b) struni ispit.
Vijee ministara BiH, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvruje nain i program
polaganja ispita.
Komisija za izbor provjerava i bira kandidate na osnovu profesionalnih sposobnosti
procijenjenih putem javnog konkursa koji je identian za sve kandidate koji se prijavljuju za
isto radno mjesto. Takav javni konkurs odrava se najmanje 30 dana nakon krajnjeg roka za
prijave. Podzakonski akti odreuju sistem dodjele bodova za svakog kandidata u skladu sa
89
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
zakonom. Agencija objavljuje rezultate javnog konkursa i pismeno obavjetava sve kandidate
o rezultatima koje su postigli, u skladu s ovim zakonom.
Dravnog slubenika postavlja Agencija u skladu s rezultatom koji je postigao u
izbornom procesu. Rukovodee dravne slubenike imenuje nadlena institucija, po
prethodno pribavljenom miljenju Agencije, s liste uspjenih kandidata koji su proli javni
konkurs. Ukoliko se ne izvri imenovanje u roku od 30 dana od dana njihovog prijema, ako
posebnim propisom nije odreen krai rok, Agencija e po slubenoj dunosti postaviti,
odnosno imenovati najuspjenijeg kandidata. Rezervna lista uspjenih kandidata uva se do
isteka probnog rada postavljenog dravnog slubenika. Postavljenje se vri upravnim aktom
objavljenim u "Slubenom glasniku BiH". Prije preuzimanja dunosti, postavljeni dravni
slubenik prima pismeni opis svog radnog mjesta i opis uslova slube. Akt o postavljenju
sadri:
a) ime i prezime dravnog slubenika;
b) naziv institucije u kojoj je dravni slubenik postavljen;
c) naziv radnog mjesta i platni razred.
Postavljeni dravni slubenik preuzima dunost polaganjem zakletve vjernosti. Tekst zakletve
utvruje Agencija. Potpisani tekst zakletve sastavni je dio linog dosjea dravnog slubenika.
Nakon preuzimanja dunosti, dravni slubenik prolazi period probnog rada. Period
probnog rada dravnog slubenika obuhvata period uvoenja u posao i period obavljanja
dunosti i ukupno traje 12 mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugaije utvreno.
Neposredno nadreeni dravni slubenik odreuje se kao supervizor odgovoran za davanje
ocjene rada na kraju probnog rada. Ocjenjivanje probnog rada sekretara i pomonika ministra
vri ministar i zamjenik ministra. Ako je ocjena rada:
a) zadovoljavajua, institucija potvruje postavljenje dravnog slubenika;
b) nezadovoljavajua, institucija razrjeava dunosti dravnog slubenika, koji time
gubi svoj status bez primanja naknade zbog otputanja. Razrijeeni dravni
slubenik ima pravo zatraiti od Odbora preispitivanje svog predmeta.
Dravnom slubeniku moe se produiti probni rad do est mjeseci trajanja u skladu sa
osnovanim zahtjevom podnesenim instituciji. Ako je dravni slubenik razrijeen dunosti ili
iz bilo kojeg zakonskog razloga, sljedei uspjeni kandidat s rezervne liste postavlja se na
upranjeno radno mjesto dravnog slubenika.
Ocjena rada dravnog slubenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog obavljanja
dunosti utvrenih radnim mjestom za vrijeme trajanja slube. Dravni slubenik
ravnopravno sarauje tokom datog perioda s njemu direktno nadreenim. Ocjenu rada
rukovodeih dravnih slubenika utvruje rukovodilac institucije. Ocjenu rada sekretara i
pomonika ministra u Vijeu ministara BiH utvruje ministar i zamjenik ministra na prijedlog
organa nadlenog za postavljenje. Ocjenu rada sekretara s posebnim zadatkom u Vijeu
ministara BiH utvruje Vijee ministara BiH na prijedlog organa nadlenog za postavljenje.
Neposredno nadreeni ocjenjuje rad svih dravnih slubenika najmanje svakih 12 mjeseci uz
potvrdu rukovodioca institucije, a ako institucija ima samo rukovodioca, onda on donosi
ocjenu. Ocjena rada zasniva se na rezultatima postignutim u realizaciji poslova predvienih
opisom radnog mjesta i ciljevima koje za dati period utvrdi neposredno nadreeni. Rezultati
ocjene rada uzimaju se u obzir prilikom unapreenja i internih premjetaja. Svi dravni
slubenici:
a) imaju nesmetan pristup ocjenama svog rada koje se nalaze u linom dosjeu;
b) imaju mogunost u odgovarajuem vremenskom roku priloiti pismene
informacije uz ocjenu svog rada i mogunost preispitivanja svog predmeta od
Odbora.
Ako je ocjena rada negativna, dravni slubenik, s ciljem poboljanja situacije, prolazi
poseban program koji uz konsultacije s njim odredi njegov neposredno nadreeni. Ako su
90
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
91
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
V. PLAE I NAKNADE
Dravni slubenik ima pravo na plau koja odgovara radnom mjestu dravnog
slubenika.
Polazna osnova za obraun plae za sve dravne slubenike u institucijama je ista i
utvruje je Vijee ministara BiH. Dravni slubenici svrstani su u est platnih razreda: prvi
platni razred su struni saradnici, drugi platni razred su vii struni saradnici, trei platni
razred su struni savjetnici, etvrti platni razred su rukovodioci organizacionih jedinica, peti
platni razred su pomonici ministara i esti platni razred su sekretari i sekretari s posebnim
zadatkom. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razreda utvruje
Vijee ministara BiH.
Plaa se odreuje tako da se osnova pomnoi s koeficijentom platnog razreda i povea
za dodatak radi unapreenja te ukupan iznos povea po osnovu radnog staa. Dravni
slubenik koji je unaprijeen ima pravo na poveanje plae u iznosu najvie do 30% od visine
plae utvrene za to radno mjesto. Vijee ministara BiH utvruje iznose poveanja plaa.
Plaa se poveava za 0,5% za svaku zapoetu godinu radnog staa, a najvie do 20%.
U sluaju da se u nekoj od institucija ne mogu popuniti radna mjesta dravnih
slubenika zbog nemogunosti osiguravanja kadrova, dravnim slubenicima koji privremeno
obavljaju taj posao poveava se plaa do 50%, zavisno od nastalog poveanja obima posla.
Agencija daje miljenje da li su u konkretnom sluaju ispunjeni uslovi potrebni za primjenu
ove odredbe. Dravni slubenik ima pravo na naknadu plae do visine jedne plae za vrijeme
godinjeg odmora i plaenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva s posla zbog bolesti ili
invalidnosti.
Dravni slubenik ima pravo na naknadu za:
a) trokove prijevoza na posao i s posla;
92
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
93
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
94
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
95
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
96
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Vijee ministara BiH osniva Agenciju za dravnu slubu i imenuje njenog direktora.
Direktor Agencije nalazi se na radnom mjestu sekretara s posebnim zadatkom, a bira se i
postavlja na mandat od pet godina. Agencija osigurava: realizaciju procesa zapoljavanja
dravnih slubenika na zahtjev institucija; pomae institucijama u realizaciji njihove
kadrovske politike, organizacionog razvoja kao i pri uspostavljanju centralnog registra
osoblja; obuku i razvoj dravne slube; podnosi godinji izvjetaj o radu i plan rada za
narednu godinu Vijeu ministara BiH na odobravanje, a objavit e na slubenoj stranici
Agencije tromjeseni izvjetaj o svom radu, iju e skraenu verziju ponuditi i sredstvima
javnog informiranja; provodi ankete u okviru institucija na zahtjev Vijea ministara BiH;
obavlja ostale poslove i zadatke utvrene ovim zakonom.
Agencijom rukovodi direktor koji donosi Pravilnik o unutranjoj organizaciji Agencije, uz
prethodnu saglasnost Vijea ministara BiH.
Odbor dravne slube za albe je, u skladu s ovim zakonom i njegovim podzakonskim
aktima, odgovoran za razmatranje svih konanih odluka, preduzetih ili proputenih radnji
institucije i/ili Agencije koje se odnose na status dravnih slubenika i to na zahtjev: dravnog
slubenika na kojeg se sporna odluka, preduzeta ili proputena radnja odnosi; institucije gdje
slubenik obavlja svoju dunost; Agencije.
Odbor sasluava podnosioca albe, ako je to primjereno situaciji; poziva svjedoke i
eksperte kada se to smatra neophodnim; trai i dobiva sve relevantne informacije od
nadlenih organa; usvaja poslovnik koji se objavljuje u "Slubenom glasniku BiH".
Odluke Odbora moraju biti donesene na zakonskim osnovama i pravilno i potpuno
utvrenom injeninom stanju. Odluke Odbora su:
a) konane i podlijeu svakom preispitivanju od nadlenog suda, u skladu sa
zakonima BiH;
b) dostavit e se podnosiocu u roku od osam dana od dana donoenja.
Vijee ministara BiH osniva Odbor koji ima tri lana.
a) Javni konkurs za popunjavanje slobodnih radnih mjesta u Odboru oglaava se u
"Slubenom glasniku BiH", diplomatskim i konzularnim predstavnitvima i u
najmanje tri dnevna lista koja se distribuiraju na cijeloj teritoriji BiH, najmanje 30
dana prije roka za predaju molbi. Oglas sadri iste uslove koji su navedeni u
lanovima 20.3 i 22. Zakona.
b) Nezavisna komisija za izbor kandidata, koju imenuje Vijee ministara BiH, bira
lanove Odbora, na osnovu njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti
da obavljaju dunost u Odboru. lanovi 24.2, 24.3, 25.1 i 26.2 ovog zakona
odnose se i na komisiju za izbor kandidata i na postupak izbora;
c) Vijee ministara BiH imenuje lanove Odbora na period od etiri godine s
mogunou ponovnog izbora.
d) lan Odbora je: nezavisan i nepristrasan; nije na javnoj dunosti na koju je izabran
direktno ili indirektno, odnosno nije imenovan na radno mjesto u bilo kojem
zakonodavnom ili izvrnom organu na bilo kojem nivou vlasti u BiH; povlai se s
dunosti prije isteka mandata samo na inicijativu Vijea ministara BiH, koja je
pokrenuta zbog izuzetnih okolnosti i konsenzusom ostalih lanova Odbora;
e) inom imenovanja, lanovi Odbora ostvaruju beneficije na osnovu statusa koji
odgovara statusu sekretara. Podzakonskim aktima koje usvoji Vijee ministara
BiH dalje se regulira status lanova Odbora.
Izuzetno, po odredbama ovog zakona i njegovim podzakonskim aktima, rok za izjavljivanje
albe je osam dana, a rok za podnoenje tube sudu je 15 dana.
97
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
98
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
a) Princip tanosti
Princip tanosti nalae obavezu da se svaki uredski posao mora obavljati iskljuivo na
nain i redoslijedom kako je propisano. To proizlazi iz injenice da je svaka radnja u
uredskom poslovanju, od prve prijema akata - do posljednje - arhiviranja akata, precizno i
detaljno regulirana, pa je zbog toga neophodno da se te radnje obavljaju tano onako kako je
za svaku od njih predvieno. Samo ako se radi na takav nain, mogue je u svakom trenutku
znati gdje se akt nalazi, ta je uraeno i ta dalje treba raditi, a to i jest osnovna funkcija
uredskog poslovanja. To podrazumijeva tano unoenje i razvoenje podataka i arhiviranje i
uvanje spisa predmeta, odgovarajuu strunost i obuenost zaposlenih, odnosno odreeno
iskustvo za rad na tim poslovima.
99
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Princip ekspeditivnosti
c) Princip jednostavnosti
Radi osiguranja provoenja ovog principa za sve organe uprave uredsko poslovanje
utvreno je propisima na jedinstven i jednoobrazan nain.
e) Princip ekonominosti
Princip ekonominosti nalae da se pri izvrenju svake vrste uredskog posla i u svakoj
fazi njegovog obavljanja, a uz to manje ulaganje sredstava, psihofizikog napora i za to
krae vrijeme, postigne to bolji rezultat.
f) Princip budnosti
a) Akt
Akt je svaki pisani sastav kojim se pokree, dopunjuje, mijenja, prekida ili zavrava
neka slubena radnja organa uprave.
100
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Prilog
Prilog je pisani sastav (dokument, tabela, grafikon, crte i sl.) ili fiziki predmet, koji se
prilae uz akt radi dopunjavanja, objanjenja ili dokazivanja sadraja akata.
c) Predmet
Predmet je skup svih akata i priloga koji se odnose na isto pitanje ili zadatak i ine
posebnu i samostalnu cjelinu. Npr., svi akti koji se tiu pitanja izdavanja nekog odobrenja po
zahtjevu jedne stranke ine jedan predmet.
d) Dosje
Dosje predstavlja skup vie predmeta koji se odnose na istu materiju ili na isto pravno
ili fiziko lice i koji se kao jedna cjelina uvaju na istom mjestu. Prema tome, dosjei se mogu
formirati po materiji i po pravnom ili fizikom licu.
Dosje po materiji postoji kada se na jednom mjestu dre predmeti svih lica koja su se
obraala organu uprave po istom pitanju.
Dosje po pravnom, odnosno fizikom licu postoji kada se na jednom mjestu skupe svi
predmeti koji se odnose na isto pravno ili fiziko lice, bez obzira to se u tim predmetima
raspravljaju razliita pitanja.
e) Fascikl
Fascikl je omot, kutija, sanduk, registrator, korice i slino, u kojima je sloeno vie
predmeta ili vie dosjea koji se poslije zavrenog postupka uvaju sreeni u tim fasciklima.
f) Arhivska graa
g) Registraturski materijal
101
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
h) Pisarnica
Pisarnica je organizaciona jedinica ili radno mjesto u organu uprave gdje se obavljaju
sljedei poslovi: prijem, otvaranje, pregledanje i rasporeivanje pote, evidentiranje i
zdruivanje akata, dostavljanje akata u rad, otprema pote, razvoenje akata i njihovo
stavljanje u arhivu (arhiviranje i uvanje).
i) Arhiva
Arhiva je sastavni dio pisarnice gdje se uvaju zavreni (arhivirani) predmeti i akti,
evidencije o aktima i predmetima i ostali dokumentacijski materijal iz nadlenosti organa
uprave, do njihove predaje nadlenom arhivu ili do njihovog unitenja.
a) Prijem pote
Prijem pote obuhvata prijem akata i podnesaka (zahtjeva, molbi, albi i dr.), dopisa,
telegrama, paketa, novanih pisama, i dr., upuenih organu uprave, a vri se, u pravilu, na
jednom odreenom mjestu u sastavu pisarnice, koja moe biti organizirana kao samostalna ili
zajednika za sve ili za odreeni broj organa uprave.
Slubena pota u organu uprave moe biti primljena potom ili neposredno od stranke
ili od dostavljaa (kurira). Potu prima ovlateni zaposleni u pisarnici tokom cijelog radnog
vremena. Nain prijema slubene pote van radnog vremena i u dane kada se ne radi odreuje
rukovodilac organa uprave, zavisno od konkretnih prilika i potreba.
Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke ne smije odbiti prijem, osim ako je
podnesak bez takse, a podlijee plaanju takse. U ovom sluaju slubenik je obavezan
objasniti stranci da je duan platiti propisani iznos takse za podnesak i priloge podnesaka, a
ako stranka to odbije, to treba konstatirati u vidu kratke zabiljeke pored otiska prijemnog
tambilja na podnesku, a podnesak primiti.
Ako se prilikom neposredne predaje podneska utvrdi da nije potpisan ili nije ovjeren
peatom, da nema priloga navedenih u podnesku, da nema adrese stranke ili sadri neki drugi
formalni nedostatak i sl., zaposleni ovlaten za prijem pote duan je ukazati stranci na te
nedostatke i objasniti joj kako da ih otkloni. Ako stranka i pored toga zahtijeva da se
podnesak primi, zaposleni ga je duan primiti, s tim to na podnesku ili posebnom papiru
treba sainiti slubenu zabiljeku o datom usmenom upozorenju i priloiti je uz podnesak.
Prijem pote od drugog organa uprave ili pravnog lica, koja se dostavlja putem
dostavljaa (kurira), zaposleni potvruje tako to upisuje datum i svoj itak potpis u dostavnoj
knjizi, na dostavnici, na povratnici ili na kopiji akta iji se original prima. Pored datuma i
potpisa, stavlja se jo i otisak peata organa uprave koji prima potu. Otisak peata ne stavlja
se u dostavnoj knjizi.
Prijem pote koja se organu uprave dostavlja preko potanske slube, kao i podizanje
pote iz potanskog pregratka vre se po propisima kojima je ureen nain rada u potanskom
saobraaju.
102
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Zaposleni koji prima potu neposredno od stranke duan je naroito voditi rauna o
tome koji akti i isprave podlijeu plaanju takse, kolika je visina takse predviena za pojedine
vrste akata, isprava ili radnji u upravnom postupku i u kojim sluajevima postoji zakonska
osnova za oslobaanje od plaanja takse.
U pogledu akata bez takse ili akata s nedovoljnom taksom ili neispravnosti u uplati
takse, treba postupiti prema vaeim propisima o taksama. U ovim sluajevima zaposleni koji
prima potu od stranke treba joj ukazati na te nedostatke i pouiti je kako da ih otkloni, a ako
je podnesak primljen preko potanske slube, a nema taksu, ili je nedovoljna taksa treba to
konstatirati kratkom slubenom zabiljekom na podnesku, koja se upisuje pored otiska
prijemnog tambilja.
Ako slubenik koji prima potu utvrdi da organ uprave nije nadlean za prijem akata
(podnesaka), stranku treba na to upozoriti i uputiti je da se obrati nadlenom organu uprave.
Ako stranka zahtijeva da se njen podnesak primi, zaposleni je duan podnesak primiti, s tim
to treba sainiti zabiljeku na ve navedeni nain.
103
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
povjerljivu potu deurni zaposleni moe otvoriti samo ako je za to posebno pismeno
ovlaten.
Pota koja glasi na ime odreenog dravnog slubenika ili zaposlenog u organu uprave
uruuje se neotvorena tom licu. Ako primalac nakon otvaranja poiljke utvrdi da poiljka
predstavlja slubeni akt, duan ga je, najkasnije u roku od 24 sata po prijemu, vratiti pisarnici
radi evidentiranja.
Prilikom otvaranja pote mora se paziti da se ne povrijede potanski igovi i peati ili
druge oznake na omotu (adresa poiljaoca, potanske naljepnice, oznake pismena i dr.), kao i
akti i prilozi koji se nalaze u koverti. Naroito treba provjeriti da li se oznake i brojevi
napisani na koverti slau s oznakama i brojevima primljenog akta. Ako neki od akata
naznaenih na koverti nedostaje, ili su primljeni prilozi bez propratnog akta i obrnuto, ili se ne
vidi ko je poiljalac, o tome treba sainiti slubenu zabiljeku koja e se priloiti uz kovertu.
Ovlateni zaposleni u pisarnici je u ovakvim sluajevima duan o tome, ako za to postoji
mogunost, obavijestiti poiljaoca.
Uz podnesak primljen u koverti obavezno se prilae i koverta, kad god datum predaje
poti moe biti vaan za raunanje rokova (rok za podnoenje zahtjeva ili albe, rok za uee
na konkursu i sl.), ili kad se iz podneska ne moe utvrditi mjesto odakle je poslat ili ime
podnosioca, a ti podaci su oznaeni na koverti.
Prije otvaranja preporuenih poiljki i paketa ili druge slubene pote, koja je
primljena oteena, a za koju postoji sumnja da je neovlateno otvarana, treba u prisustvu jo
dva zaposlena sainiti slubenu zabiljeku u kojoj e se konstatirati vrsta i obim oteenja
poiljke i tu zabiljeku priloiti uz poiljku.
Ako se nakon otvaranja pote utvrdi da postoje odreeni nedostaci, te nedostatke treba
na aktu konstatirati kratkom zabiljekom koja se ispisuje neposredno uz otisak prijemnog
tambilja (npr. ako aktu nedostaju prilozi navedeni u aktu, upisuje se: Primljeno bez
priloga, a ako aktu nedostaju samo pojedini prilozi, onda se upisuju nazivi tih priloga i sl.).
Ako se u koverti nae akt adresiran na neki drugi organ uprave ili pravno ili fiziko
lice, na tom aktu upisuje se zabiljeka Pogreno dostavljen i na najpogodniji nain, preko
kurira ili potom, dostavlja onome kome je upuen, bez zavoenja u osnovne knjige
evidencija.
Ako se prilikom otvaranja pote utvrdi da je uz akt priloen novac ili neka druga
vrijednost, na primljenom aktu treba kratkom zabiljekom konstatirati njihovu vrstu i iznos
(npr. Primljeno 10 KM ili Primljeno potanskih maraka u vrijednosti od 3 KM, itd.)
104
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Signiranje pote vri rukovodilac organa uprave ili dravni slubenik koji je ovlaten
za signiranje pote, nakon to otvori i pregleda potu.
Signiranje pote vri se tako to se na svaki akt i predmet, poslije otvaranja i
pregledanja pote, na prvoj stranici akta, odnosno predmeta, na slobodnom prostoru upisuje
broj organizacione jedinice, odnosno broj radnog mjesta (u pravilu, u desni gornji ugao prve
stranice akta) kojem se pota treba dostaviti u rad, i datum otvaranja i pregledanje pote (npr.
03/26.04.2006.). Signiranje se vri u skladu s rjeenjem o odreivanju organizacionih
jedinica, odnosno radnih mjesta, kojima se pota dostavlja u rad.
Kada se zavri signiranje pote, akti, odnosno predmeti predaju se ovlatenom
zaposlenom u pisarnici na daljnji postupak.
Upisnik drugostepenih predmeta upravnog postupka UP-2 vode organi uprave koji u
svojoj nadlenosti imaju drugostepeno upravno rjeavanje. U ovaj upisnik zavode se predmeti
105
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
koji se, povodom izjavljene albe ili drugog pravnog lijeka, rjeavaju u drugostepenom
upravnom postupku.
e) Arhivska knjiga
Arhivska knjiga slui za upisivanje akata koji su zavreni i koji se moraju odloiti i
uvati u arhivi.
7. Zavoenje akata
b) Prijemni tambilj
106
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
desni ugao prve stranice akta, a ako tu nema dovoljno mjesta, stavlja se na drugo pogodno
mjesto na prvoj stranici, vodei pritom rauna da tekst akta ostane potpuno itak i razumljiv.
U sluaju da na prednjoj strani akta nema dovoljno mjesta, otisak prijemnog tambilja treba
staviti u gornji lijevi ugao poleine akta.
Ako su sve strane akta u cjelini popunjene tekstom, otisak prijemnog tambilja treba
staviti na jednu polovinu ili jednu etvrtinu posebnog papira i privrstiti ga uz akt. Otisak
prijemnog tambilja ne stavlja se na priloge dostavljene uz akt.
d) Arhivska knjiga
107
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Svaki predmet i akt mora se uloiti u odgovarajui omot, u koji se odlau i prilozi koji
se odnose na isti predmet. Evidencija u omotu za predmete i akte vodi se na prvoj unutranjoj
stranici omota i treba da sadri nazive svih priloga koji se nalaze u omotu. Upisivanje tih
podataka vri zaposleni u pisarnici, nakon to podnesak s prilozima uloi u odgovarajui
omot. Evidencija na prednjoj i unutranjoj stranici omota je obavezna.
Omoti za predmete i akte izraeni su prema vrstama predmeta i akata na jedinstvenom
obrascu formata A4, u pet boja i to:
a) u omot bijele boje ulau se predmeti i akti koji se zavode u djelovodnik predmeta
i akata,
b) u omot oznaen zelenom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka
u kojima se postupak pokree na zahtjev stranke,
c) u omot oznaen plavom bojom ulau se prvostepeni predmeti upravnog postupka
u kojima se postupak pokree po slubenoj dunosti,
d) u omot oznaen utom bojom ulau se drugostepeni predmeti upravnog postupka,
e) u omot oznaen crvenom bojom ulau se predmeti i akti koji su zavedeni u
djelovodnik za povjerljivu i strogo povjerljivu potu.
Na prvoj stranici omota u gornji lijevi ugao stavlja se otisak prijemnog tambilja i on
se popunjava predvienim podacima. Kod oznake Predmet upisuje se naziv akta o kojem se
radi, a u gornjem desnom uglu upisuje se redni broj interne dostavne knjige pod kojim je akt
evidentiran u toj knjizi.
9. Zdruivanje akata
Popis akata slui za zavoenje akata iste ili sline vrste koji se esto pojavljuju, po
kojem se vodi isti postupak (npr. podnesci za izdavanje raznih uvjerenja, a moe se voditi i za
predmete za koje se predvia da e ih u toku kalendarske godine biti vei broj). Za koje vrste
e se voditi popis akata odreuje se rjeenjem rukovodioca organa uprave na poetku
kalendarske godine. Ako se u vezi s nekim aktom upisanim u popis akata pokrene poseban
postupak, takav akt mora se izuzeti iz popisa i zavesti u djelovodnik pod narednim brojem.
Popis akata moe se voditi samo ako rukovodilac organa uprave donese rjeenje na
osnovu ovlatenja iz Zakona o upravi.
108
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Interna dostavna knjiga slui za zavoenje akata i predmeta koji se dostavljaju u rad
organizacionim jedinicama, odnosno dravnim slubenicima zaduenim za obradu.
Dostavljanje predmeta u rad vri se istog, a najkasnije narednog radnog dana, u pravilu, prije
zavoenja nove pote.
Rukovodilac organizacione jedinice svojim potpisom u internoj knjizi potvruje
prijem akta, a po zavrenoj obradi predmeta i njegovog vraanja u pisarnicu, to radi ovlateni
zaposleni u pisarnici koji svojim potpisom potvruje prijem vraenog akta. U oba sluaja
stavlja se datum prijema, odnosno datum kada je akt vraen pisarnici.
Preko ove knjige vri se dostavljanje pote koja glasi na ime slubenog lica koje radi u
organu uprave. Primalac te pote duan se potpisati u knjizi i upisati datum kada je potu
primio.
Preporuene poiljke, novana pisma i druge poiljke koje glase na ime, iji je prijem
u pisarnici pismeno potvren, predaju se primaocu tako to primalac te pote treba da na
potvrdi o prijemu poiljke stavi svoj itak potpis i datum prijema, ako je to potrebno.
Prijem i otprema rauna vri se putem posebnih knjiga koje su za to odreene. Knjiga
za otpremu rauna koristi se za dostavljanje rauna i drugih finansijskih akata u rad
organizacionoj jedinici, odnosno dravnom slubeniku nadlenom za finansijsko-materijalno
poslovanje u organu uprave. U knjigu za otpremu rauna upisuju se rauni i druga finansijska
dokumentacija koja se otprema nadlenim organima.
a) Prikupljanje podataka
Ako je za rjeavanje nekog predmeta potrebno prikupiti odreeni dokaz ili podatke,
dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta duan je prikupljanje tih dokaza i
podataka vriti tako da ih dobije u to kraem roku i sa to manje trokova i da se pri tome
izbjegne nepotrebno dopisivanje ili drugi kontakti. Ako se radi o pribavljanju podataka od
organizacionih jedinica, odnosno drugih dravnih slubenika istog organa uprave, to se, u
pravilu, treba vriti najkraim putem (usmeno, telefonom, e-mailom, faksom). O tome se
sastavlja slubena zabiljeka na posebnom papiru koji se stavlja u omot predmeta.
Ako se po podnesku stranke ne moe donijeti i dostaviti rjeenje u roku predvienom
u Zakonu o upravnom postupku, dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta
duan je, obavezno, o tome pismeno obavijestiti stranku i upoznati je s razlozima koji su do
toga doveli, upuujui je ujedno na mogunost koritenja sredstava zbog utnje
administracije.
109
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Svaki slubeni akt koji donosi organ uprave ima odreene osnovne i pomone
dijelove.
Osnovni dijelovi slubenog akta su:
a) zaglavlje s propisanim sadrajem,
b) naziv i adresa primaoca akta (pie se ispod zaglavlja akta),
c) oznaka Predmet i kratak sadraj pitanja na koje se predmet odnosi (pie se
odmah ispod naziva i adrese primaoca akta),
d) sadraj teksta akta (pie se ispod oznake Predmet),
e) potpis ovlatenog lica (pie se na kraju iza teksta sadraja akta, s desne strane),
f) otisak peata organa uprave (otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa
rukovodioca organa uprave, odnosno ovlatenog dravnog slubenika).
Pomoni dijelovi slubenog akta su:
a) veza akta (Va akt br. ____ od ____ ili Na akt br. ____ od) koja se pie ispod
oznake Predmet,
b) prilog, ako ga ima (pie se iza sadraja teksta akta, s lijeve strane),
c) nain otpreme, koji ukazuje da li je akt otpremljen preporueno, avionom, potom
ili preko kurira (pie se iza teksta s lijeve strane).
a) Zaglavlje akta sadri sljedee podatke koji se piu jedan ispod drugog: Bosna i
Hercegovina, puni naziv organa uprave, broj akta (arapski brojevi), sjedite
organa uprave i datum donoenja akta.
b) Bosna i Hercegovina i puni naziv organa uprave piu se na jezicima koji su u
slubenoj upotrebi i na oba pisma i to tako da se s jedne strane grba Bosne i
Hercegovine, koji je u sredini, pie jednim, a s druge strane drugim pismom koje
je u slubenoj upotrebi.
c) Broj akta obiljeava se arapskim brojevima i sadri sljedee brojane podatke:
oznaku organizacione jedinice, klasifikacionu oznaku predmeta ili akta, redni broj
akta uzet iz odgovarajue osnovne knjige evidencije i godinu zavoenja, to ini
strukturu broja akta (npr. 01-32-175/2006. godine). Ispod se pie sjedite organa
uprave i datum pisanja akta.
d) Naziv i adresa primaoca akta sadri puni naziv, odnosno ime i prezime primaoca
akta, naziv sjedita i potanski broj, uz naznaku ulice i broja (potanskog
pregratka) primaoca.
e) Oznaka ''Predmet'' sadri kratak sadraj pitanja ili materije na koji se predmet
odnosi, a ispisuje se ispod naziva i adrese primaoca.
Pri odreivanju predmeta akta treba se pridravati sljedeih pravila:
a. za stvarne predmete, odnosno predmete koji se ne odnose na fizika ni na
pravna lica navodi se samo kratak sadraj stvari o kojoj se u aktu raspravlja
( npr. uredsko poslovanje, objanjenje i sl.),
b. za line predmete (ukljuujui sve predmete upravnog postupka) koji se
odnose na fizika ili pravna lica navodi se: ime, prezime i prebivalite (za
fizika lica), odnosno naziv i sjedite (za pravna lica) i kratak sadraj pitanja
koja se odnose na akt (npr. Berislav Bori, Visoko, struni ispit ili Bolnica
Koevo, Sarajevo, Dodjela sredstava za nabavku bolnike opreme),
c. ako se predmet odnosi na vie lica, navodi se samo prvo lice i rije i dr..
110
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
f) Sadraj teksta akta mora biti jasan, saet i itak. U tekstu se mogu upotrebljavati
samo one skraenice koje su uobiajene i lako razumljive. Zakone i druge propise
koji se navode u aktu treba, u pravilu, napisati njihovim punim nazivom, uz
navoenje naziva, broja i godine slubenog glasila u kojima su ti propisi
objavljeni.
g) Naziv dunosti i ime i prezime lica ovlatenog za potpisivanje akta pie se iza
sadraja teksta akta s desne strane. Ime i prezime potpisnika akta ispisuje se bez
zagrade, neposredno ispod naziva njegove dunosti.
h) Otisak peata organa uprave stavlja se na svaki slubeni akt koji se otprema.
Otisak peata stavlja se s lijeve strane potpisa ovlatenog slubenog lica organa
uprave i to tako da otisak peata ne zahvati tekst naziva dunosti ni potpis
ovlatenog lica.
Dravni slubenik koji je ovlaten za rjeavanje predmeta i akata duan je sve rijeene
predmete i akte vratiti pisarnici, preko interne dostavne knjige.
Pri tome, na primjerku akta koji ostaje u arhivi (kopija akta), ispod sadraja teksta akta
s njegove lijeve strane, taj slubenik mora obavezno napisati uputstvo pisarnici kako dalje s
aktom treba postupati.
Uputstvo sadri sljedee:
a) nain otpreme (preporueno, preko kurira, faksom i sl.),
b) ako se akt treba ustupiti drugoj nadlenoj organizacionoj jedinici ili drugom
dravnom slubeniku istog organa uprave, upisuje se broj organizacione jedinice,
odnosno dravnog slubenika kojima akt treba ustupiti na rjeavanje,
111
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
c) ako akt treba staviti u rokovnik predmeta upisuje se oznaka R i datum do kad akt
treba biti u rokovniku,
d) ako se akt treba arhivirati, upisuje se oznaka a/a i slina uputstva,
e) na kraju, uputstvo potpisuje obraiva akta i upisuje datum.
Ako je doneseno zajedniko rjeenje za vie posebnih predmeta, dravni slubenik
koji je bio obraiva predmeta duan je, na vidnom mjestu u gornjem dijelu primjerka akta
koji se odlae u arhivu, upisati brojeve svih predmeta koji su zajedno rijeeni (npr. Zajedno
rijeeni predmeti broj: 01-25-114/2006, 01-25-237/2006 i 01-25-537/2006).
Kada zaposleni u pisarnici primi rijeene predmete, duan je odmah provjeriti da li akt
sadri sve podatke koji su vani za pravilno razvoenje akata i predmeta i njihovo otpremanje
i arhiviranje. Ta provjera odnosi se prvenstveno na podatke koji su propisani za sastavne
dijelove akta, zatim da li je adresa primaoca potpuna i itka, da li je navedena veza broja akta
na koji se odgovara, da li su priloeni navedeni prilozi, da li je jasno uputstvo pisarnici u
pogledu daljnjeg postupanja s aktom (npr. a/a, R itd.) i da li postoji potpis obraivaa i datum
ispod ovih naloga.
Zaposleni u pisarnici duan je upozoriti obraivaa akta na uoene nepravilnosti i
kada obraiva otkloni te nepravilnosti, zaposleni u pisarnici duan je primiti traeni akt i
dalje s njim postupiti na propisan nain.
Kada zaposleni u pisarnici primi zavreni predmet, odnosno akt i utvrdi da nema
nikakvih nedostataka, pristupa njegovom razvoenju koje se vri na sljedei nain:
a) u odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije (upisnik ili djelovodnik) u koju
je predmet, odnosno akt zaveden, upisuje kako je predmet, odnosno akt rijeen.
Ovi podaci unose se prema tome kako je upravnim aktom (rjeenjem ili
zakljukom) rijeena odreena upravna stvar, odnosno to je sadrano u obinom
aktu, ako se radi o drugim predmetima i aktima (udovoljeno zahtjevu, odbijen
zahtjev, dostavljeni podaci itd.),
b) ako je na predmetu, odnosno na aktu upisana oznaka a/a, to podrazumijeva da je
potpuno zavren i na propisan nain odlae se u arhivu,
c) ako je na predmetu, odnosno aktu upisana oznaka R i naveden rok uvanja, tada
se predmet, odnosno akt stavlja u rokovnik i uva do isteka tog roka,
d) ako je na predmetu, odnosno aktu dato uputstvo da se ustupi drugoj
organizacionoj jedinici ili drugom dravnom slubeniku istog organa uprave, u
tom sluaju u podacima koji se nalaze u prijemnom tambilju mijenja se upisana
oznaka organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta i upisuje se oznaka
organizacione jedinice, odnosno radnog mjesta kojoj se predmet, odnosno akt
treba dostaviti u rad,
e) ako je u popratnom aktu napisano da se cijeli predmet, odnosno izvorni akt treba
dostaviti nekom drugom organu uprave ili drugoj instituciji koja je nadlena za
rjeavanje tog predmeta, odnosno akta, nakon toga to se to konstatira u
odgovarajue rubrike osnovne knjige evidencije, popratni akt s cijelim
predmetom, odnosno izvornim aktom treba dostaviti organu ili instituciji, koja je
naznaena u popratnom aktu, a jedan primjerak popratnog akta se arhivira.
112
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
nisu mogli odmah rijeiti iz objektivnih razloga. U rokovnik predmeta stavljaju se svi
predmeti i akti na kojima su njihovi obraivai stavili oznaku R i naznaili rok do kojeg
predviaju da e predmet, odnosno akt biti mogue uzeti u rad (npr. R- 25.4.2006.).
Iako je prvenstveno utvreno da rokovnik predmeta predstavlja fasciklu, data je
mogunost da se umjesto fascikla kao rokovnik koriste ormari s pregradama, iz praktinih
razloga, pa je uobiajeno da se za rokovnike koriste ormari. Svaki rokovnik ima 32 fascikle,
odnosno 32 pregrade, koje su oznaene datumima u mjesecu, tako da svaki datum ima svoju
fasciklu, odnosno pregradu. Fascikl, odnosno pregrada oznaena brojem 32 slui za odlaganje
onih predmeta i akata iji rok e uslijediti u narednom mjesecu.
Zaposleni u pisarnici koji je zaduen za voenje rokovnika predmeta duan je,
svakodnevno, na poetku radnog vremena, izvriti uvid u fasciklu, tj. pregleda odgovarajui
pregradak u ormaru i da predmete i akte koji se nalaze u njima izuzme i odmah dostavi
obraivau u rad, preko interne dostavne knjige.
Ako traeni dokument stigne prije isteka predvienog roka, zaposleni u pisarnici je
duan odmah, po prijemu tog dokumenta, izuzeti predmet iz fascikla, odnosno pregrade i
dostaviti ga u rad obraivau predmeta, bez obzira to rok jo nije istekao.
Otpremu pote vri ovlateni zaposleni u pisarnici, u pravilu, preko potanske slube
ili preko kurira.
Otprema pote vri se tako da svi predmeti preuzeti tokom radnog vremena treba da
budu otpremljeni istog dana. Predmeti preuzeti poslije sklapanja otpremnih knjiga, ako nisu
hitni, bit e otpremljeni narednog radnog dana prije novopristigle pote.
Predmeti ili akti koji se istog dana upuuju na istu adresu stavljaju se u jednu kovertu.
Ako se jedan od tih predmeta alje preporueno, treba u zajedniku kovertu staviti ostale
predmete koji bi se otpremali kao obine poiljke.
Ako se na istu adresu istovremeno otprema veliki broj akata ili neki drugi materijali
koji ne mogu stati u kovertu, treba ih upakirati i otpremiti po vaeim potanskim propisima.
Ako nema posebnog tambilja za ove namjene, itkim rukopisom, raunarom ili
pisaom mainom u gornjem lijevom uglu prve strane koverte upisuje se: taan naziv i adresa
poiljaoca i naziv akta koji se dostavlja, a na sredini koverte upisuje se: ime i prezime,
odnosno naziv primaoca, zatim mjesto, odnosno sjedite primaoca, a ispod toga njegova blia
adresa (potanski broj, mjesto, ulica i broj).
Koverte s povjerljivim i strogo povjerljivim aktima moraju biti zapeaene ili na drugi
pogodan nain osigurane. Peaenje koverti vri se tako to se na sredini poleine koverte
utisne ig (metalni peat) preko rastopljenog peatnog voska, a na sastavcima, u svakom uglu
poleine koverte, otisak peata organa uprave ili na drugi pogodan i siguran nain.
113
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
114
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
115
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
116
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
arhivske grae. Odabiranje arhivske grae duan je vriti svaki organ uprave iz svog
registraturskog materijala koji je nastao u njihovom radu ili se kod njih nalazi na uvanju po
bilo kojem osnovu.
Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog registraturskog materijala vri se,
u pravilu, iz sreenog registraturskog materijala koji je upisan u arhivsku knjigu. Izdvajanje
bezvrijednog registraturskog materijala vri se na osnovu liste kategorija.
Odabiranje arhivske grae i izdvajanje bezvrijednog materijala vri komisija koju
imenuje rukovodilac organa uprave. Komisija sastavlja popis bezvrijednog registraturskog
materijala. Taj popis sastavlja se na osnovu liste kategorija i dostavlja se nadlenom arhivu.
Predstavnik nadlenog arhiva, zajedno s tom komisijom, razmatra popis i provjerava da li je
materijal predloen za izdvajanje pravilno odreen. Nakon toga, predstavnik arhiva i komisija
sastavljaju zapisnik na osnovu kojeg arhiv izdaje rjeenje za otpis bezvrijednog
registraturskog materijala.
Svaki organ uprave duan je nadlenom arhivu predati arhivsku grau iz svoje
nadlenosti. Ta graa mora se predati najkasnije po isteku 30 godina od njenog nastanka.
Ovaj rok moe se, u dogovoru s nadlenim arhivom, skratiti ili produiti.
Arhivska graa predaje se arhivu u registraturski sreenom stanju. To znai da graa
mora biti odloena u arhivske kutije, u skladu s listom kategorija registraturskog materijala i
upisana u arhivsku knjigu.
Ako organ uprave prestaje raditi, arhivsku grau tog organa uprave treba da preuzme
organ uprave koji preuzima poslove organa uprave koji prestaju raditi. O primopredaji se
sainjava zapisnik, iji se jedan primjerak mora dostaviti nadlenom arhivu.
Primopredaju arhivske grae vri komisija. Ona je sastavljena od predstavnika
nadlenog arhiva i organa uprave koji predaje arhivsku grau. Komisija ima zadatak da
pregleda arhivsku grau i saini zapisnik o primopredaji. Zapisnik se sastavlja u pet
primjeraka i sadri sve podatke bitne za preuzetu arhivsku grau. Tako sainjen zapisnik o
primopredaji arhivske grae ovjerava se peatom arhiva i peatom organa uprave koji predaje
grau. Popis arhivske grae koji je podnio organ uprave sastavni je dio zapisnika o
primopredaji.
Zajedno s arhivskom graom, nadlenom arhivu moraju se predati i osnovne
evidencije o kretanju predmeta i akata koje se odnose na preuzetu grau.
Sva pitanja koja se odnose na postupak ovjere potpisa, rukopisa i prijepisa u Bosni i
Hercegovini regulirana su na slian nain. Da bi se neka privatna isprava mogla koristiti u
pravnom prometu kao pravno valjana, mora prethodno biti ovjerena od nadlenog organa.
Samo pod tim uslovima takva isprava moe posluiti kao dokaz o onome to se njome treba
potvrditi, odnosno dokazati. Pored toga, veoma esto je potrebno prijepise ili kopije javnih
isprava, koje posjeduju pojedina lica, ovjeriti, kako bi se u raznim postupcima pred nadlenim
organima, ustanovama i slubama na osnovu njih moglo dokazati postojanje odreenih
injenica znaajnih za ostvarivanje pojedinih prava ili pravnih interesa.
Prema tome, predmet ovjere moe biti potpis, rukopis i prijepis, pri emu se:
a) kod ovjere potpisa ili rukopisa potvruje njihova autentinost,
b) kod ovjere prijepisa isprave potvruje njena istovjetnost s izvornom ispravom.
117
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Autentinost potpisa znai da ovjereni potpis stvarno potie od lica iji je potpis
ovjeren, a autentinost rukopisa znai da rukopis potie od lica koje je oznaeno kao njegov
autor.
Vano je napomenuti da se ovjerom potpisa, odnosno rukopisa ne potvruje istinitost
sadraja isprave na kojoj je izvrena ovjera potpisa i rukopisa, ve samo autentinost potpisa i
rukopisa.
Prilikom ovjere potpisa i rukopisa ovlateni zaposleni duan je prvo utvrditi istinitost
potpisa, odnosno istinitost rukopisa, pa tek nakon toga moe pristupiti ovjeri potpisa, odnosno
rukopisa.
Utvrivanje istinitosti potpisa, odnosno rukopisa obuhvata postupak u kojem treba da
se utvrdi da li potpis, odnosno rukopis stvarno pripada licu iji se potpis, odnosno rukopis
treba ovjeriti.
Istinitost potpisa utvruje se na redovan i poseban nain.
Redovan nain utvrivanja istinitosti potpisa moe se vriti na dva naina, i to da
podnosilac isprave pred ovlatenim slubenim licem:
a) svojeruno potpie ispravu,
b) izjavi da je potpis, koji se nalazi na ispravi, njegov potpis.
Ovjera potpisa na poseban nain postoji u sluaju kada se:
a) ovjerava potpis ili otisak prsta slijepih ili lica koja ne znaju itati, tada slubeno
lice mora prvo podnosiocu isprave proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili
otisak prsta,
b) ovjerava potpis ili otisak prsta gluhih koji ne znaju itati, tada slubeno lice mora
prvo podnosiocu pomou tumaa proitati ispravu na kojoj se ovjerava potpis ili
otisak prsta,
c) ovjerava potpis ili otisak prsta lica koje ne razumije jezik na kojem je isprava
napisana, tada se podnosiocu mora prvo prevesti sadraj isprave, to ini slubeno
lice koje vri ovjeru ako razumije taj jezik, a ako ne, onda to vri sudski tuma.
Utvrivanje istinitosti rukopisa vri se tako da podnosilac isprave, pred ovlatenim
slubenim licem, izjavi da je ta isprava napisana njegovom rukom.
Kada se utvrdi istinitost potpisa ili otiska prsta, odnosno rukopisa na navedeni nain,
pristupa se njihovoj ovjeri. Ovjera se vri tako to se na izvornu ispravu upisuje tekst potvrde
o ovjeri. Ta potvrda moe biti izraena u obliku tambilja u koji se upisuje datum ovjere i broj
pod kojim je isprava zavedena u upisnik za ovjeru. Nakon toga, potvrda o ovjeri potvruje se
peatom organa i potpisom ovlatenog slubenog lica.
Tekst potvrde o ovjeri potpisa i rukopisa utvruje se posebnim uputstvom o ovjeri
potpisa, rukopisa i prijepisa.
Prije nego to se stavi otisak tambilja o ovjeri potpisa, odnosno rukopisa (potvrda o
ovjeri), mora se utvrditi identitet podnosioca isprave koji trai ovjeru potpisa ili rukopisa,
118
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
odnosno prijepisa. Ako slubeno lice lino ne poznaje podnosioca isprave, njegov identitet
utvrdit e na osnovu line karte, pasoa, a ako nema ovih isprava, svjedoenjem dva
punoljetna svjedoka.
U potvrdi o ovjeri mora se navesti nain na koji je utvren identitet podnosioca
isprave.
c) Ovjera prijepisa
Ovjera prijepisa neke isprave vri se radi potvrivanja istovjetnosti tog prijepisa sa
svojim izvornikom.
Tako je i u ovom sluaju potrebno prvo utvrditi da li je tekst prijepisa istovjetan s
tekstom izvorne isprave, pa tek onda izvriti ovjeru samog prijepisa.
U ovim sluajevima nije potrebno utvrivati identitet lica koje trai ovjeru prijepisa
isprave.
Istovjetnost prijepisa teksta isprave s tekstom izvorne isprave utvruje se tako to se
cijeli tekst prijepisa mora paljivo uporediti s tekstom izvorne isprave. Pri tome se mora
obratiti panja ne samo na tekst, ve i na to da li na prijepisu ima nekih ispravaka (preinaenje
teksta, brisanje, precrtavanje, umetanje ili dodavanje novog teksta i sl.).
Pored toga, prijepis se mora slagati s tekstom izvorne isprave i u pravopisu,
interpunkciji i skraivanju rijei. To znai da tekst prijepisa isprave mora u svim pitanjima
biti istovjetan tekstu izvorne isprave.
Na isti nain utvruje se istovjetnost fotokopije isprave s izvornom ispravom, jer se i
fotokopija smatra prijepisom.
Kada se na navedeni nain utvrdi istovjetnost teksta prijepisa isprave s tekstom
izvorne isprave, pristupa se stavljanju potvrde, odnosno otiska tambilja o ovjeri na prijepis
isprave. Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa stavlja se iza teksta na kraju isprave iji se
prijepis ovjerava.
Potvrda (tambilj) o ovjeri prijepisa isprave treba sadravati sljedee podatke:
a) da li se radi o prijepisu izvorne isprave ili prijepisu ovjerenog prijepisa izvorne
isprave,
b) da li je na prijepisu bilo kakvih oteenja i koja su,
c) da li je izvorna isprava pisana rukom ili nekim drugim mehanikim ili hemijskim
sredstvom, olovkom ili perom,
d) broj listova izvorne isprave i gdje se isprava nalazi,
e) broj i datum ovjere prijepisa.
Na kraju, potvrdu o ovjeri prijepisa isprave potpisuje ovlateno slubeno lice i stavlja
otisak peata organa koji vri ovjeru.
U sluaju kada se treba izvriti ovjera samo jednog dijela isprave ili izvoda iz isprave,
takav prijepis mora biti tako sainjen da se iz njega moe jasno vidjeti koji su dijelovi izvorne
isprave ostali neprepisani.
Ako ovlateno slubeno lice koje vri ovjeru prijepisa isprava ne razumije jezik na
kojem je isprava sainjena, zatrait e od sudskog tumaa da utvrdi istovjetnost prijepisa s
izvornom ispravom. Nakon toga, izvrit e se ovjera prijepisa isprave.
119
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
ministarstvo vri ovjeru potpisa slubenog lica suda, koja je izvrila ovjeru peatom suda u
kojem je ovjera isprave izvrena.
Postoje odreeni izuzeci u kojima nije potrebno vriti ovjeru isprava koje su
namijenjene za upotrebu u inozemstvu. Taj izuzetak predvien je za isprave koje izdaju
organi uprave u Bosni i Hercegovini. Ovi izuzeci vae samo ako zakonom Bosne i
Hercegovine ili meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Takve isprave koriste se u
inozemstvu bez ovjere.
Osim navedenog naina ovjere isprava, postoji i poseban nain ovjere odreenih
isprava. Radi se o ispravama koje su navedene u Hakoj konvenciji o ukidanju potrebe
legalizacije stranih javnih isprava. Ovu konvenciju ratificirala je naa zemlja 19. maja 1992.
godine. U toj konvenciji navedeno je koje se javne isprave sainjene na teritoriji jedne drave
mogu upotrebljavati na teritoriji druge drave ugovornice, koja je takoer prihvatila
(ratificirala) tu konvenciju. Kod tih isprava legalizacija se sastoji u tome to se na ispravu
treba staviti potvrda utvrena u Konvenciji. Ova potvrda naziva se Apostille i njome se
potvruje vjerodostojnost potpisa, zatim svojstvo u kojem je potpisnik isprave postupio i, u
sluaju potrebe, istovjetnost peata ili iga koji je na ispravi. Potvrda (apostille) se stavlja na
samu ispravu ili na njen dodatak, a moe biti sastavljena na slubenom jeziku one drave koja
ispravu izdaje, s tim da naslov Apostille (Convention de la Haye du 5 octobre 1961) mora
biti na francuskom jeziku.
Ovjeru isprava predvienih navedenom konvencijom vri nadleni sud, ako zakonom
Bosne i Hercegovine nije predvieno da tu ovjeru vri Ministarstvo pravde BiH. Vano je
ukazati da sud ovjerava samo one isprave koje su izdali organi s podruja mjesne nadlenosti
suda.
IV. PEATI
1. Namjena peata
120
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Autentinost slubenog akta znai da akt potie od organa vlasti ijim je peatom
ovjeren. Prema tome, svaki slubeni akt mora biti ovjeren peatom organa vlasti koji je taj akt
izdao. Samo takav akt je pravno valjan i moe posluiti u svrhu u koju je izdat.
Otisak peata stavlja se na slubeni akt s lijeve strane pored potpisa lica ovlatenog za
potpisivanje slubenih akata i djelimino ga zahvata, ako zakonom ili drugim propisom nije
drugaije odreeno.
Polazei od namjene peata organa vlasti i njegovog znaaja, sva pitanja u vezi s
peatom moraju biti regulirana odgovarajuim propisima. Tim propisima obavezno se mora
utvrditi:
a) koji organi vlasti imaju pravo na peat,
b) oblik, veliina i sadraj peata,
c) postupak izdavanja odobrenja za izradu peata i postupak izrade peata,
d) uvanje i upotreba peata,
e) evidencija o peatima,
f) postupak o oteenjima, izgubljenim, odnosno nestalim peatima,
g) postupak zamjene, odnosno izrade novog peata.
Navedena pitanja u Bosni i Hercegovini nisu regulirana jedinstvenim propisom, nego
je to preputeno pojedinim nivoima vlasti, pa se tako pitanja u vezi s:
a) peatom Bosne i Hercegovine, koji koriste organi vlasti Bosne i Hercegovine,
ureuju propisima Bosne i Hercegovine;
b) peatom entiteta BiH, koji koriste entitetski organi vlasti, ureuju entitetskim
propisima, a Brko Distrikta BiH njegovim propisima,
c) peatom kantona, koji koriste kantonalni organi vlasti, ureuju propisima kantona,
d) peatom opine, odnosno grada, koji koriste njihovi organi vlasti, ureuje
propisima opinskog, odnosno gradskog vijea.
3. Izrada peata
Postupak izrade peata, u pravilu, obuhvata dvije faze koje se sastoje u sljedeem:
a) rjeavanje o zahtjevu za odobravanje izrade peata,
b) izrada peata.
Peati organa vlasti, bilo kojeg nivoa vlasti, ne mogu se izraditi prije nego to to
odobri nadleni organ. S tim ciljem zahtjev za dobivanje odobrenja za izradu peata podnosi
121
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
5. Evidencija o peatima
O peatima se vode propisne evidencije iji je cilj kontrola nad izraenim peatima,
njihovim korisnicima i stanju upotrebljivosti izraenih peata. Te evidencije omoguavaju
nadlenim organima da u svakom trenutku mogu utvrditi koji peati su izraeni na pojedinim
nivoima vlasti, koji peati su u upotrebi i od kada, i ko je ovlaten za njihovo uvanje i
upotrebu.
Prema postojeim propisima, utvrena je obaveza voenja sljedeih evidencija:
a) evidencije o izraenim peatima u ovlatenoj peatoreznici, koju je obavezna
voditi svaka ovlatena peatoreznica,
b) evidencije o svim izraenim peatima, bez obzira u kojoj ovlatenoj peatoreznici
su izraeni (koja je veoma znaajna jer sadri i datum predaje peata na
upotrebu),
c) evidencije o peatima organa u svim organima kojima je odobrena izrada tih
peata,
122
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
6. Unitavanje peata
Peat organa vlasti koji zbog istroenosti ili iz drugih razloga postane neupotrebljiv,
kao i u sluaju promjene naziva ili sjedita organa ili prestanka rada organa, mora biti uniten.
Uobiajeno se propisuje da se takvi peati dostavljaju na unitavanje uz poseban
pismeni zahtjev organu koji je i odobrio izradu tih peata.
Prema tome, organi Bosne i Hercegovine duni su svoj peat koji treba unititi
dostaviti Ministarstvu pravde BiH.
Unitavanje peata vri komisija koju osniva ministar pravde, po posebno propisanom
postupku.
Postupak za unitavanje peata drugih nivoa provodi se po njihovim propisima.
Ako peat bilo kojeg organa vlasti nestane (izgubi se ili na bilo koji drugi nain
nestane), postoji obaveza da se u vezi s tim nestankom odmah preduzmu odgovarajue mjere
koje imaju za cilj da se nestali peat pronae ili proglasi nevaeim.
Oglaavanje nevaeim nestalog peata vri se tako to su ti organi duni nestanak
svog peata odmah prijaviti nadlenom organu i taj peat oglasiti nevaeim u Slubenom
glasniku BiH, nakon ega, od dana objavljivanja tog oglasa, peat postaje nevaei.
Oglaavanje nevaeim nestalog peata ima za cilj da se peat stavi van snage i time
otkloni mogunost njegovog koritenja od neovlatenih lica. Naime, u sluaju da se nakon
oglaavanja peata nevaeim pojavi slubeni akt ovjeren tim peatom, taj akt ne moe
proizvesti nikakvo pravno djelovanje, jer je ovjeren nevaeim peatom.
Obavezu prijavljivanja nestalog peata ima svaki organ iji je peat izgubljen,
odnosno nestao, o emu se neposredno brine rukovodilac organa iji je peat nestao.
Ako se nestali peat naknadno pronae, on se mora unititi na nain utvren za
unitavanje peata.
Kad se provede postupak o oglaavanju nevaeim nestalog peata, organ o ijem se
peatu radi podnosi pismeni zahtjev organu nadlenom za davanje odobrenja za izradu novog
peata.
Peat izraen umjesto nestalog peata mora biti posebno oznaen da bi se napravila
razlika izmeu nestalog i novog peata i time otklonila mogunost zloupotrebe nestalog
peata. To se, uobiajeno, ini na nain da se u sadraj peata unose posebne oznake
rezervirane samo za obiljeavanje peata izraenih umjesto nestalog peata.
Npr., ako je izraeno vie peata iste dimenzije i istog sadraja, svaki od njih
oznaava se posebnim arapskim brojem, a u sluaju kad se umjesto nestalog peata izrauje
novi peat, on mora obavezno sadravati i posebnu za to odreenu oznaku (rimski broj,
zvjezdicu ili dr.).
123
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
ODLUKU
O USLOVIMA I NAINU POLAGANJA STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
PRIPRAVNIKA I ZAPOSLENIKA NA NIVOU BOSNE I HERCEGOVINE
(Slubeni glasnik BiH, br. 46/04)
I. OPE ODREDBE
I
Ovom odlukom ureuju se: uslovi, program i nain polaganja strunog upravnog ispita
(u daljnjem tekstu: struni ispit) pred Komisijom za polaganje strunog upravnog ispita Bosne
i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Dravna komisija) pripravnika i zaposlenika u
ministarstvima i drugim organima uprave Bosne i Hercegovine, slubama, tijelima i
institucijama Vijea ministara Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: organi uprave BiH,
slube, tijela i institucije Vijea ministara).
II
Struni ispit, saglasno Zakonu o radu u institucijama Bosne i Hercegovine i ovoj
odluci, pred Dravnom komisijom duni su polagati pripravnici i zaposlenici sa srednjom i
viom kolskom spremom u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea
ministara i u preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima kojima je zakonom Bosne i
Hercegovine povjereno obavljanje javnih ovlatenja (u daljnjem tekstu: institucije koje imaju
javna ovlatenja).
Struni ispit iz stava 1. ove take polae se radi sticanja uslova za rad na upravnim i
drugim strunim poslovima iz osnovne djelatnosti organa uprave i drugih organa na nivou
Bosne i Hercegovine, odnosno na upravnim poslovima u institucijama koje imaju javna
ovlatenja, saglasno propisu o poslovima iz osnovne djelatnosti, odnosno pomono-tehnikim
poslovima Bosne i Hercegovine.
III
Pripravnici u organima uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara
i u institucijama koje imaju javna ovlatenja polau struni ispit po isteku pripravnikog staa
od jedne godine za pripravnike s viom kolskom spremom, odnosno est mjeseci za
pripravnike sa srednjom kolskom spremom.
Radi sticanja uslova za rad na upravnim i drugim strunim poslovima u organima
uprave BiH, slubama, tijelima i institucijama Vijea ministara i institucijama koje imaju
javna ovlatenja, struni ispit mogu polagati i lica koja se nalaze na radu u drugim organima
vlasti i institucijama, odnosno u preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima na teritoriji
Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: BiH).
Ova lica mogu polagati struni ispit kada po zavrenoj vioj kolskoj spremi provedu
na radu u tim organima, institucijama, preduzeima (drutvima) i drugim pravnim licima
najmanje jednu godinu, a po zavrenoj srednjoj kolskoj spremi najmanje est mjeseci.
124
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
V
Program strunog ispita sadri gradivo, pravna vrela i literaturu za svaki predmet iz
take IV. ove odluke.
Program strunog ispita propisuje ministar pravde BiH.
Program strunog ispita objavljuje se u "Slubenom glasniku BiH".
VI
Dravna komisija sastoji se od predsjednika i etiri lana, koji imaju svoje zamjenike,
koje imenuje rjeenjem ministar pravde BiH.
Predsjednik i lanovi Dravne komisije i njihovi zamjenici su diplomirani pravnici
koji su se istakli u radu na normativno-pravnim, upravnim i drugim strunim poslovima u
dravnim organima uprave i drugim dravnim institucijama, kao i u radu na upravnim
poslovima u sudskim i drugim institucijama.
Dravna komisija imenuje se na period od dvije godine.
VII
Rjeenjem o imenovanju Dravne komisije odreuju se ispitivai za svaki predmet iz
take IV. ove odluke.
Rjeenjem iz stava 1. ove take odreuje se i zapisniar na strunom ispitu i njegovi
zamjenici i utvruju njihovi poslovi i zadaci.
VIII
Polaganje strunog ispita obavlja se na pismeni zahtjev kandidata.
Kandidati iz take II. ove odluke zahtjev za polaganje strunog ispita podnose
Ministarstvu pravde BiH.
Uz zahtjev se prilae:
1. uvjerenje o zavrenoj kolskoj spremi,
2. uvjerenje o pripravnikom stau, odnosno o radnom stau.
Ministarstvo pravde BiH donosi rjeenje kojim odobrava polaganje strunog ispita za
kandidate koji ispunjavaju propisane uslove, odnosno rjeenje kojim se odbija zahtjev za
polaganje strunog ispita za kandidate koji ne ispunjavaju propisane uslove.
IX
U rjeenju kojim je kandidatu odobreno polaganje strunog ispita odreuje se vrijeme
polaganja strunog ispita.
U rjeenju kojim se odbija zahtjev za polaganje strunog ispita navodi se razlog zbog
kojeg se zahtjev odbija.
Protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ove take moe se izjaviti alba ministru pravde BiH u roku
od 15 dana od dana prijema rjeenja.
125
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
XI
Struni ispit sastoji se iz pismenog i usmenog dijela.
Zadatak iz pismenog dijela strunog ispita daje lan Dravne komisije kojeg odredi
Komisija, a sastoji se od rjeavanja praktinog pitanja iz oblasti upravnih i drugih strunih
poslova osnovne djelatnosti organa uprave.
Pri izboru zadataka za pismeni dio strunog ispita kandidatu s viom kolskom
spremom daje se pismeni zadatak iz sloenih poslova, a kandidatu sa srednjom kolskom
spremom, u pravilu, iz oblasti uredskog poslovanja.
XII
Prilikom izrade pismenog zadatka kandidat se moe sluiti samo zakonskim i
podzakonskim propisima.
Izrada pismenog zadatka moe trajati najdue dva sata.
Pismeni zadatak radi se prije pristupanja polaganju usmenog dijela strunog ispita.
XIII
Na usmenom dijelu strunog ispita provjerava se osposobljenost kandidata za
praktinu primjenu propisa iz oblasti predmeta iz take IV. ove odluke, a u okviru materije
koja je sadrana u programu svakog predmeta iz take V. ove odluke.
Na usmenom dijelu strunog ispita ispitivai su duni kandidate ispitivati samo o
materiji koja je obuhvaena programom ispita za viu, odnosno srednju strunu spremu koji
se donosi na osnovu take V. ove odluke.
Usmeni dio strunog ispita je javan.
XIV
Po zavrenom usmenom dijelu strunog ispita, Dravna komisija odluuje o uspjehu
kandidata, bez prisustva javnosti.
Konaan uspjeh kandidata ocjenjuje se prema ukupno pokazanom znanju na
pismenom i usmenom dijelu strunog ispita.
Komisija odluuje o uspjehu kandidata ocjenom "poloio struni ispit" ili "nije poloio
struni ispit", ili "upuen na popravni ispit iz jednog predmeta" ili "upuen na popravni ispit
iz dva predmeta".
XV
Kandidat, koji na usmenom dijelu strunog ispita ne pokae zadovoljavajue znanje iz
jednog ili najvie dva predmeta, ima pravo iz tih predmeta polagati popravni ispit.
Pripravnik i drugi kandidati koji na strunom ispitu ne poloe jedan ili dva predmeta,
popravni ispit iz tih predmeta polau najranije u roku od 30 dana, a najkasnije u roku od 90
dana od dana polaganja strunog ispita.
Kandidat, odnosno pripravnik, koji nije pristupio polaganju popravnog ispita u roku iz
stava 2. ove take, smatra se da struni ispit nije poloio.
Ako kandidat, odnosno pripravnik, u roku iz stava 2. ove take ne poloi popravni
ispit, smatra se da struni ispit nije poloio.
Kandidat, odnosno pripravnik, koji na strunom ispitu pokae nezadovoljavajue
znanje iz tri ili vie predmeta, smatra se da struni ispit nije poloio.
126
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
XVI
Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita u dan koji mu je odreen za
polaganje strunog ispita, ili prije poetka polaganja strunog ispita izjavi da odustaje od
ispita, smatra se da ispit nije polagao.
Ako kandidat odustane od polaganja ve zapoetog strunog ispita, ili ne preda rad iz
pismenog dijela strunog ispita, smatra se da ispit nije poloio.
XVII
Zapoeto polaganje strunog ispita moe se, izuzetno, odgoditi na pismeni zahtjev
kandidata, ako kandidat dokae da zbog bolesti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposoban
da nastavi polaganje ispita.
O odgaanju polaganja zapoetog ispita iz stava 1. ove take odluuje Dravna
komisija veinom glasova o emu se u spisu sainjava slubena zabiljeka koja sadri: odluku
Komisije o odgaanju ispita, razlog odgaanja i datum kad kandidat treba pristupiti polaganju
ispita.
XVIII
Zapoeto polaganje strunog ispita moe se odgoditi do deset dana, a u izuzetno
tekim zdravstvenim sluajevima i na mjesec dana od dana odgaanja polaganja ispita.
Ako kandidat ne pristupi polaganju strunog ispita na dan odreen prema stavu 2.
take XVII. ove odluke, smatra se da ispit nije poloio.
U posebno tekim zdravstvenim sluajevima kandidata Dravna komisija moe rok iz
stava 1. ove take, na pismeni zahtjev kandidata, produiti najvie do dva mjeseca od dana
odgaanja polaganja ispita.
Pri polaganju nastavka odgoenog strunog ispita kandidat ne polae one predmete
koje je poloio do trenutka odgaanja polaganja ispita.
XIX
Kandidatu koji je poloio struni ispit Ministarstvo pravde BiH izdaje uvjerenje o
poloenom strunom ispitu.
Uvjerenje o poloenom strunom ispitu sadri: zaglavlje koje obuhvata: naziv organa,
naziv Dravne komisije, broj i datum izdavanja uvjerenja, ime i prezime kandidata, godinu i
mjesto roenja, kolu koju je zavrio i kada, datum poloenog strunog ispita, peat i potpis
ministra pravde BiH.
U uvjerenju, u dijelu koji se odnosi na ocjenu o poloenom strunom ispitu, navode se
rijei: "poloio struni ispit za viu kolsku spremu", odnosno "poloio struni ispit za srednju
kolsku spremu".
XX
Kandidat koji nije poloio struni ispit moe ponovo pristupiti polaganju strunog
ispita po isteku roka od 60 dana od dana polaganja ispita.
XXI
Trokove polaganja strunog ispita za pripravnike i kandidate iz take II. ove odluke
snosi organ, sluba, odnosno institucija koja ima javna ovlatenja u kojima se ti kandidati
nalaze u radnom odnosu.
Trokove polaganja strunog ispita za kandidata iz stava 2. take III. ove odluke snosi
kandidat, ako organi, institucije, preduzea (drutva) i druga pravna lica navedena u tim
odredbama ne odlue da oni snose te trokove.
127
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
XXII
Visinu naknade za trokove polaganja strunog ispita pred Dravnom komisijom
rjeenjem odreuje ministar pravde BiH.
Predsjedniku, lanovima Komisije i njihovim zamjenicima, kao i zapisniarima
pripada naknada za rad u Dravnoj komisiji to se odreuje rjeenjem iz stava 1. ove take.
XXIII
O polaganju strunog ispita vodi se zapisnik u koji se unosi naroito: sastav komisije,
datum i mjesto odravanja ispita, ime i prezime kandidata, postavljena ispitna pitanja i ocjena
uspjeha kandidata.
Zapisnik iz stava 1. ove take potpisuje predsjednik, lanovi komisije i zapisniar.
Zapisnik o polaganju strunog ispita uva se u spisu kandidata koji je polagao struni
ispit s ostalom dokumentacijom koja se odnosi na ispit.
XXIV
Administrativno-tehnike poslove za rad Dravne komisije i evidenciju o kandidatima
koji su polagali struni ispit vodi Ministarstvo pravde BiH.
Evidencija iz stava 1. ove take vodi se u vidu knjige i sadri sljedee podatke: ime i
prezime kandidata, godinu roenja, naziv kole, odnosno fakulteta koji je zavrio, datum
polaganja strunog ispita, ocjenu uspjeha na ispitu i broj, datum i mjesto izdavanja uvjerenja o
poloenom strunom ispitu.
Evidencijska knjiga iz stava 2. ove take uva se trajno.
XXV
Lice koje je poloilo struni ispit u okviru drugih struka oslobaa se obaveze
polaganja strunog ispita predvienog ovom odlukom, pod uslovom da program tog ispita u
osnovi odgovara sadraju programa strunog ispita iz take IV. ove odluke, s tim to je
obavezno polagati one predmete iz take IV. ove odluke koji nisu poloeni u okviru ispita
drugih struka.
XXVI
Lice koje je poslije poloenog strunog ispita steklo vii stepen kolske spreme od
stepena kolske spreme za koji je poloilo struni ispit, za obavljanje poslova i zadataka ije
je vrenje uslovljeno viim stepenom kolske spreme mora imati poloen struni ispit kolske
spreme koju je naknadno steklo, saglasno Programu o strunom ispitu.
XXVII
Lica koja su poloila struni ispit za zaposlene u organima uprave po propisima koji su
se primjenjivali na teritoriji Bosne i Hercegovine do dana stupanja na snagu ove odluke
smatra se da imaju poloen struni ispit predvien ovom odlukom.
XXVIII
O priznavanju strunog ispita lica koja su taj ispit poloila po entitetskim propisima,
nakon stupanja na snagu ove odluke, odluuje ministar pravde BiH uzimajui u obzir program
po kojem je ispit poloen i program predvien ovom odlukom.
128
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Priznavanje ispita iz stava 1. ove take vri se na pismeni zahtjev zainteresiranog lica s
odgovarajuom dokumentacijom, o emu se donosi rjeenje.
XXIX
Odredbe ove odluke primjenjuju se i na pripravnike i zaposlenike u uredima i
slubama organa zakonodavne vlasti, organa izvrne vlasti, organa sudske vlasti, tuilatvima,
pravobranilatvima, ustanovama za izvrenje kaznenih sankcija i drugim organima i
institucijama BiH kod kojih je, saglasno zakonu, kao uslov za obavljanje poslova predvien
poloen struni ispit.
XXX
Ministar pravde BiH donijet e program strunog ispita iz take V. ove odluke u roku
od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
XXXI
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom
glasniku BiH".
VM broj: 210/04.
16. septembra 2004. godine
Sarajevo
Predsjedavajui
Vijea ministara BiH
Adnan Terzi, v. r.
129
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
ODLUKU
O DOPUNAMA ODLUKE O USLOVIMA I NAINU POLAGANJA STRUNOG
UPRAVNOG ISPITA PRIPRAVNIKA I ZAPOSLENIKA NA NIVOU BOSNE I
HERCEGOVINE
(Slubeni glasnik BiH, br. 50/05)
I
U Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita pripravnika i
zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 46/04) u naslovu i
taki I. iza rijei "pripravnika" dodaje se zarez i rijei: "lica s visokom kolskom spremom".
II
U taki II. stav 1. iza rijei "srednje" brie se veznik "i" i dodaje zarez, a iza rijei
"vie" dodaju se rijei: "i visoke".
III
U taki III. stav 1. ispred rijei "viom" dodaju se rijei: "visokom i", a u stavu 3.
ispred rijei "vioj" dodaju se rijei: "visokoj i".
IV
U taki VI. stav 1. umjesto take na kraju reenice stavlja se zarez i dodaju rijei: "za
pripravnike i zaposlenike sa srednjom i viom kolskom spremom srednje i vie kolske
spreme".
U istoj taki iza stava 1. dodaje se novi stav 2. koji glasi:
"Dravna komisija za polaganje strunog upravnog ispita visoke kolske spreme
sastoji se od predsjednika i etiri lana, koji imaju svoje zamjenike, koje imenuje rjeenjem
Vijee ministara BiH na usaglaen prijedlog ministra pravde, direktora Ureda za
zakonodavstvo Vijea ministara BiH i direktora Agencije za dravnu slubu BiH.
Dosadanji stavovi 2. i 3. postaju stavovi 3. i 4.
V
U taki XI. stav 3. ispred rijei "viom" dodaju se rijei: "visokom i".
VI
U taki XIII. stav 2. ispred rijei "viu" dodaju se rijei: "visoku i".
VII
U taki XIX. stav 3. iza rijei "rijei:" dodaju se rijei: "poloio struni ispit za visoku
kolsku spremu".
VIII
U taki XXVII. iza rijei "struni" dodaju se rijei: "ili javni".
130
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
IX
Program strunog upravnog ispita za visoku kolsku spremu donijet e ministar pravde
BiH, dopunom postojeeg programa strunog upravnog ispita za srednju i viu kolsku
spremu, u saradnji sa Uredom za zakonodavstvo Vijea ministara BiH i Agencijom za
dravnu slubu BiH, u roku od 15 dana od dana stupanja na snagu ove odluke.
X
Ova odluka stupa na snagu danom donoenja i bit e objavljena u "Slubenom
glasniku BiH".
VM broj: 112/05
7. jula 2005. godine
Sarajevo
Predsjedavajui
Vijea ministara BiH
Adnan Terzi, v. r.
131
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
PROGRAM
STRUNOG UPRAVNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE NA NIVOU
BOSNE I HERCEGOVINE
(Slubeni glasnik BiH, br. 46/04)
I. OPE ODREDBE
1. Ovim programom propisuje se sadraj, gradivo i pravna vrela za struni upravni ispit (u
daljnjem tekstu: struni ispit) pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: BiH).
2. Po ovom programu struni ispit polau pripravnici i zaposlenici iz odredbe take II. Odluke
o uslovima i nainu polaganja strunog ispita pripravnika i zaposlenika na nivou BiH (u
daljnjem tekstu: Odluka o strunom ispitu).
3. Prilikom ispitivanja kandidata na usmenom dijelu strunog ispita, ispitivai su duni voditi
rauna o tome da kandidatu postavljaju samo pitanja koja su ovim programom utvrena za
viu, odnosno za srednju kolsku spremu.
132
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
a) Gradivo
(1) Osnove uprave BiH
poslovi organa uprave (provoenje utvrene politike i izvravanje zakona i drugih
propisa, obavljanje upravnog nadzora, donoenje provedbenih propisa, predlaganje i
davanje preporuka iz oblasti zakonodavstva, odgovaranje na pitanja organa
zakonodavne vlasti),
povjeravanje javnih ovlatenja (kome se povjeravaju, nain povjeravanja, upravni
nadzor nad radom institucija koje imaju javna ovlatenja),
meusobni odnosi organa uprave (ovlatenja i obaveze organa uprave u meusobnim
odnosima, meusobna saradnja organa uprave na istom i razliitom nivou vlasti),
odnosi organa uprave prema ombudsmenima,
odnos organa uprave prema strankama (graanima i drugim strankama),
pravilnik o unutranjoj organizaciji organa uprave (sadraj i nain donoenja),
rukovodilac organa uprave i njegov zamjenik (imenovanje, smjenjivanje i ovlatenja),
rukovodei dravni slubenici i dravni slubenici s posebnim ovlatenjima
(postavljenje, smjenjivanje i ovlatenja),
sredstva za rad organa uprave (vrste sredstava),
inspekcijski nadzor (ko obavlja inspekcijski nadzor, pokretanje postupka, ovlatenja i
obaveze inspektora, vrste upravnih mjera).
(2) Organi uprave i upravne organizacije BiH
osnivanje i vrste organa uprave i upravnih organizacija,
upravljanje organima uprave i upravnim organizacijama (ministar i njegov zamjenik -
imenovanje i ovlatenja, direktor i zamjenik direktora samostalne upravne organizacije
i upravne organizacije u sastavu - imenovanje i ovlatenja),
rukovodei dravni slubenici u organima uprave i upravnim organizacijama (vrste -
postavljenje i ovlatenja),
propisi i drugi akti organa uprave i upravnih organizacija.
b) Pravna vrela
Zakon o upravi ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02).
133
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
zakljuak.
(c) Pravni lijekovi
alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj
albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog
organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje
rjeenja po albi),
vrste vanrednih pravnih lijekova (nazivi i kada se mogu koristiti i organ koji rjeava
po njima).
(d) Izvrenje rjeenja
izvrenja rjeenja (kada rjeenje- prvostepeno i drugostepeno postaje izvrno),
administrativno izvrenje (uslovi i nain izvrenja i zakljuak o dozvoli izvrenja).
(2) Upravni spor
ko moe pokrenuti upravni spor,
rok za pokretanje spora,
tuba za pokretanje spora,
upravni akti protiv kojih se moe pokrenuti upravni spor,
upravni akti protiv kojih se ne moe pokrenuti upravni spor,
obaveznost presude.
b) Pravna vrela
Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02),
Zakon o upravnim sporovima ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02).
4) Radni odnosi
a) Gradivo
Radni odnosi zaposlenika u organima uprave i upravnim organizacijama BiH, koji
obuhvataju:
prijem u radni odnos (opi i posebni uslovi za prijem u radni odnos),
sadraj ugovora o radu,
ugovor o radu na neodreeno i odreeno vrijeme,
probni rad,
odmori i odsustva,
zatita zaposlenika,
plae i naknade,
obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje,
pripravnici,
volonterski rad,
izumi i tehnika unapreenja,
zabrana takmienja sa poslodavcem,
disciplinska odgovornost,
prestanak ugovora o radu,
prava i obaveze iz radnog odnosa zaposlenika,
stavljanje zaposlenika na raspolaganje,
kolektivni ugovor,
reprezentativni sindikat,
nadzor nad primjenom propisa o radu.
b) Pravna vrela
Zakon o radu u institucijama BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04).
134
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
135
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
a) Gradivo
Ustavni sustav BiH prema Ustavu BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4.) koji
obuhvata:
ljudska prava i osnovne slobode (ljudska prava i katalog prava),
nadlenost institucija BiH,
Parlamentarna skuptina BiH (Dom naroda i Predstvaniki dom-sastav i nain izbora),
Predsjednitvo BiH (izbor, mandat i ovlatenja),
Vijee ministara BiH (sastav, izbor i ovlatenja).
b) Pravna vrela
Ustav BiH (Opi okvirni sporazum za mir u BiH -Aneks 4).
3) Upravni postupak
a) Gradivo
(1) Upravni postupak
(a) Ope odredbe
komuniciranje organa i stranaka (podnesci, pozivanje i zapisnik),
dostava (nain dostave, posredna i obavezna lina dostava),
rokovi (vrste i raunanje rokova),
trokovi postupka (trokovi organa i stranaka i oslobaanje od plaanja trokova).
(b) Prvostepeni postupak
pokretanje postupka (pokretanje postupka, izmjena zahtjeva, odustajanje od zahtjeva),
postupak do donoenja rjeenja (skraeni postupak i poseban ispitni postupak),
dokazivanje (isprave, uvjerenja, svjedoci, vjetaci i uviaj),
rjeenje (organ koji donosi rjeenje, oblik i sastavni dijelovi rjeenja, rok za izdavanje
rjeenja).
(c) Pravni lijekovi
alba (pravo albe, nadlenost organa za rjeavanje po albi, rok za albu, sadraj
albe, predavanje albe, rad prvostepenog organa po albi, rjeavanje drugostepenog
organa po albi, alba kada prvostepeno rjeenje nije doneseno, rok za donoenje
rjeenja po albi),
136
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
137
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
rokovnik predmeta,
otpremanje pote (nain otpremanja pote, knjiga otpreme pote putem kurira i knjiga
otpreme pote putem pote).
(2) Arhivsko poslovanje
arhivski poslovi organa uprave (arhiviranje i uvanje zavrenih predmeta i akata,
voenje i koritenje arhivske knjige, uslovi za uvanje registraturskog materijala i
arhivske grae, lista kategorija registraturskog materijala s rokovima uvanja,
postupak odabiranja arhivske grae iz registraturskog materijala i nain primopredaje
arhivske grae nadlenom arhivu).
(3) Peati organa vlasti
peati organa vlasti (namjena, oblik, sadraj, izrada, uvanje i upotreba, evidencije,
nestanak i izrada novog umjesto nestalog peata).
b) Pravna vrela
Odluka o uredskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea
ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 21/01 i 29/03),
Uputstvo o nainu vrenja uredskog poslovanja ministarstava, slubi, institucija i
drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 15/03),
Zakon o peatu institucija BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i 14/03),
Uputstvo o nainu izrade, uvanja, voenja evidencije i unitavanja peata institucija
BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 22/98).
Broj: 01-02-723/04
21. septembra 2004. godine
Sarajevo
Ministar
Slobodan Kova, v. r.
138
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
DOPUNU PROGRAMA
STRUNOG UPRAVNOG ISPITA ZA PRIPRAVNIKE I ZAPOSLENIKE NA NIVOU
BOSNE I HERCEGOVINE
(Slubeni glasnik BiH, br. 50/05)
b) Pravni izvori
Ustav Bosne i Hercegovine (Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini -
Aneks 4.),
Sporazum o ljudskim pravima (Opi okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini -
Aneks 6.).
139
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Pravni izvori
Zakon o upravi Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 32/02),
Zakoni o osnovama lokalne samouprave entiteta.
140
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
141
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Pravni izvori
Zakon o upravnom postupku ("Slubeni glasnik BiH", br. 29/02 i 12/04),
Zakon o upravnim sporovima ("Slubeni glasnik BiH", br. 19/02).
4) Radni odnosi
a) Gradivo
sklapanje ugovora o radu (ugovor i uslovi za sklapanje ugovora), probni rad i ugovor
na neodreeno i odreeno vrijeme,
pripravnici i volonterski rad,
radno vrijeme,
odmori i odsustva,
zatita zaposlenih (maloljetnika, ena i materinstva, privremeno ili trajno nesposobnih
za rad),
plae i naknade plae,
naknada tete,
prestanak ugovora o radu (nain prestanka ugovora, otkaz ugovora, otkazni rok,
otpremnina, program zbrinjavanja vika zaposlenih),
ostvarivanje prava i obaveza iz radnog odnosa (odluivanje o pravima i zatita prava iz
radnog odnosa),
kolektivni ugovori (pojam i pitanja koja se ugovorom ureuju),
mirno rjeavanje kolektivnih radnih sporova (mirenje i arbitraa),
radna knjiica,
trajk (pojam i uslovi za trajk).
prijem u radni odnos (opi i posebni uslovi za prijem u radni odnos),
provoenje konkursa i oglasa (sadraj, rok za podnoenje prijava i izbor kandidata),
prijem u radni odnos,
probni rad,
radni odnos na odreeno vrijeme,
prava i obaveze dravnih slubenika,
struna sprema dravnih slubenika,
struno obrazovanje i usavravanje,
pripravnici u organima uprave,
struni ispit (lica koja polau ispit i uslovi za polaganje ispita),
dravni slubenici s posebnim ovlatenjima,
ocjenjivanje i unapreenje dravnih slubenika,
slubena zvanja dravnih slubenika,
radno vrijeme, odmori i odsustva dravnih slubenika,
odgovornost dravnih slubenika za povrede slubene dunosti,
142
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Pravni izvori
Zakon o radu u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 26/04),
Zakon o dravnoj slubi u institucijama Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH",
br. 19/02, sa kasnijim izmjenama i dopunama),
143
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
b) Pravni izvori
Odluka o uredskom poslovanju ministarstava, slubi, institucija i drugih tijela Vijea
ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 21/01 i 29/03),
Uputstvo o nainu vrenja uredskog poslovanja ministarstava, slubi, institucija i
drugih tijela Vijea ministara BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 15/03),
Zakon o peatu institucija Bosne i Hercegovine ("Slubeni glasnik BiH", br. 12/98 i
14/03),
Uputstvo o nainu izrade, uvanja, voenja evidencije i unitavanja peata institucija
BiH ("Slubeni glasnik BiH", br. 22/98).
3. Ovaj program stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Slubenom glasniku
BiH".
Broj: 01-02-365/05
8. jula 2005. godine
Sarajevo
Ministar
Slobodan Kova, v.r.
144
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Z A H T J EV
ZA POLAGANJE STRUNOG UPRAVNOG ISPITA
U MINISTARSTVU PRAVDE BiH
Podnosilac zahtjeva
Adresa, potanski broj i mjesto
UPOZORENJE:
1. Ispit se polae po Odluci o uslovima i nainu polaganja strunog upravnog ispita
pripravnika i zaposlenika na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i
50/05)
2. Ispit se priprema po Programu strunog upravnog ispita za pripravnike i
zaposlenike na nivou Bosne i Hercegovine (''Slubeni glasnik BiH'', br. 46/04 i 50/05).
145
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
Zahtjevi se predaju:
1. Pisarnici Ministarstva pravde BiH, Obala Kulina bana 1/V - zgrada Doma sindikata,
Sarajevo ili
2. potom na adresu: Ministarstvo pravde BiH, Trg BiH br. 1, 71 000 Sarajevo, uz naznaku
"Komisija za polaganje strunog upravnog ispita".
146
Prirunik za polaganje strunog upravnog ispita
147