SVEUILITE JURJA DOBRILE U PULI

ODJEL ZA HUMANISTIKE ZNANOSTI

Feniani

Kolegij: Povijest civilizacija Sredozemlja

Mentorica: dr. sc. Klara Buri Matijai

Student: Marin Pekica

Smjer: Povijest

Pula, 29. travnja 2011.

Sadraj:

1. Uvod ..................................................................................................................3

2. Razvoj fenikih gradova....................................................................................4

3. Fenike kolonije na Sredozemlju.......................................................................5

4. Feniko pismo....................................................................................................6

5. Religija, arhitektura i umjetnost ........................................................................7

6. Zakljuak............................................................................................................8

7. Literatura............................................................................................................9

2
1. Uvod:

U 13. stoljeu prije Krista slijed odreenih dogaaja promijenio je meunarodnu situaciju na
istonom Sredozemlju te time omoguio novim narodima razvitak i proirenje utjecaja na tom
podruju. Meu te dogaaje najistaknutiji su raspadi velikih dravnih tvorevina, posebice
hetitskog carstva, te slabljenje neovisnih gradova 1 koji su imali velik utjecaj na moru.
Slabljenje tih drava i gradova uzrok su estih napada takozvanih ''naroda s mora'' koji su
prijetili svim obalama na Sredozemlju, no ipak su zaustavljani u Egiptu kada su poraeni od
Merneptaha, te kasnije Ramzesa III.
Feniani su uz Izraelce i Aramejce jedan od tri semitska naroda koji su ivjeli u 2. tisuljeu
prije Krista izmeu Mezopotamije i Sredozemnog mora, a svoju priliku za razvojem iskoristili
su raspadom veih drava na ovom prostoru. Prvi spomeni Feniana smjetaju ih na podruje
izmeu sredozemne azijske obale na zapadu, te gorja Libanon. Iako se nisu meusobno
smatrali jedinstvenim narodom, imali su zajedniki jezik, odnosno pismo koje ih je
povezivalo. Takoer su im zajednike osobine bile vjeto izraivanje predmeta, trgovina, te
pomorstvo.

1
Neki od jaih trgovakih gradova na tom podruju bili su Karkemi i Ugarit.

3
2. Razvoj fenikih gradova

Pomalo je nejasan nain odakle su se razvili ta nova gradska sredita poput Arvada, Sidona,
Tira i Biblosa. Arheoloka istraivanja pokazala su da su naselja na tim podrujima postojala i
ranije no upravo u to doba, oko 1200. godine pr. Kr. dolo je do odreenih poremeaja koja su
navela tamonje stanovnitvo na izgradnju novih naselja uz stara. Uz ve spomenute od veih
gradova tu su se jo nalazili Akko, Akzib, Sarepta, Bejrut, Simira i uku. Oni su se
pojedinano razvijali, te su odreene prilike pridonijele irenju trgovine tih naroda s jaim
dravama. No bilo je i pojedinih potekoa budui da su ipak preivjeli odreene napade,
kako ''naroda s mora'' 2tako i oblinjih naroda. Jedan od tih naroda s kojima su se odreena
fenika sredita sukobljavala bili su filistejci pa su moda upravo zbog toga sklopili savez s
Izraelskim kraljevima koji su takoer bili ugroavani od istih. Tako je dolo do tjenjih veza
izmeu Feniana i Izraelaca, osim trgovinskih veza dolo i do brakova izmeu njih, pa ak i
meu kraljevskim osobama. Na taj nain, te plaanjem danka pojedinim dravama Fenika su
sredita ostala samostalna i neovisna sve do 8. stoljea pr. Kr. Kasnije su neki asirski vladari u
odreenim razdobljima drali vlast nad nekim fenikim gradovima, a smatra se da u borbi
protiv Asiraca Feniani nisu bili ujedinjeni, jer se i inae nisu prihvaali kao pripadnici istog
naroda.
Njihovo je ime izvedeno od grke rijei porfyra, to znai grimiz, a to je povezano s bojom
koju su uvelike koristili u proizvodnji, a osim toga bila je vrlo cijenjena tako da predmete s
takvom bojom nije svatko mogao posjedovati. Boju su dobivali od koljaka, a njome su bojali
tkaninu, te razne druge proizvode. Meutim oni sebe nisu nazivali Fenianima nego po gradu
u kojem su ivjeli ili odakle su potjecali. Osim toga mogue je i da su se nazivali Kanaancima
kao ostali oblinji primorski narodi.3
Ustroj vlasti u fenikim gradovima zanimljiv je po njihovoj tenji za samostalnou, pa makar
se ta samostalnost odnosila na jako uzak prostor. Svaki je od tih gradova imao vlastito
ureenje, no povremeno su neki od njih spadali pod vlast drugog grada ili drave koja ga je
uspjela osvojiti. Primjerice ako je neki od fenikih gradova ojaao, nastojao je podvlastiti i
ostale ukoliko je to bilo mogue. Za to se nalazi primjer Tira, iji je vladar Hiram pod svojom
vlau jo imao Sidon i Biblos. No i kad bi proirili vlast feniki vladari ne bi si za to davali
posebne naslove nego bi ostali po naslovu samo kraljevi svog izvornog grada. U neto

2
Iako su to mogli biti i pripadnici drugih naroda, smatra se da su Feniane napadali pomorci s Egejskog prostora
3
Skupina autora: Povijest svijeta, Marijan tisak, Split 2005., str. 115.

4
kasnijem razdoblju kraljeve su zamijenili ''sufeti'' koji su takoer vladali, no bili su birani za
svoj poloaj, te se zbog toga moe zakljuiti da je postojalo i republikansko ureenje.
Slobodni graani u feniciji nazivaju se b'lm, to znai imuni graani odnosno ''gospoda''.
Izvori za to su Biblija, te neki sauvani asirski natpisi, a prema tome se rekonstruiralo donekle
feniko postojanje i djelovanje na sredozemlju.

3. Fenike kolonije na Sredozemlju

Ve poetkom razvoja fenikih gradova poinju se prema nekim podacima pojavljivati

njihove kolonije prema zapadu Sredozemlja. Prvo se uspostavljaju po Egejskom prostoru, a
kasnije i do vrlo udaljenih mjesta pa ak i gledajui iz dananje perspektive. Ponajvie su se te
kolonije nalazile du sjevernoafrike obale, na jugozapadnoj obali panjolske, te na veem
broju otoka po Sredozemlju. No utemeljeni izvori fenike kolonizacije seu najdalje do 9.
stoljea pr. Kr. pa se o onim ranijim ne moe tvrditi sa sigurnou. S druge strane prema
biblijskim tekstovima, te nekim egipatskim, fenika je trgovina bila vrlo razvijena ve u 10.
pa i 11. stoljeu pr. Kr., pa se prema tome, te prema nazivima nekih nepoznatih naselja koja
se spominju daje naslutiti da su ve tada mogle postojati odreene kolonije ovog naroda. Ta
mjesta na kojima su se Feniani zaustavljali moda nisu isprva bila planirana kao kolonije,
nego moda samo sigurna pristanita za nastavak puta koji je nerijetko bio jako dug. No s
vremenom su se takva pristanita mogla razviti u jaa gradska sredita koja su nastavila iriti
feniki utjecaj po Sredozemlju. Na takav nas zakljuak navodi injenica da nisu bili ratniki i
osvajaki nastrojeni pa bi bilo logino da se to dogaalo na ovaj nain, pratei razvoj
trgovine.
Meu prvim kolonijama sigurno su bile one na Cipru, npr. spominje se u Bibliji tvrava
Kition kao utoite stanovnitva iz Tira pred Asircima. Kasnije nastaju one u sjevernoj Africi,
te u panjolskoj, a procvat fenike trgovine, pa i kolonizacije stavlja se u 7. i 6. stoljee pr.
Kr. Od fenikih kolonija u sjevernoj Africi prema odreenim podacima najstarija je Utika, a
ope je poznato da je najrazvijenija Kartaga koja je nadivjela utjecaj matine zemlje, irei
svoje vlastite kolonije, ostavi jakom silom puno due. Za podruje panjolske najstarija
poznata fenika kolonija je Cadiz koja je i danas urbano sredite, a najutjecajnija
najvjerojatnije Ibiza jer se i za nju zna da je osnivala dalje svoje kolonije.

5
U historiografiji se moe naii na podatak da je upravo fenika kolonizacija bila pretea
grke, te je sigurno imala utjecaj na kolonizaciju koju su kasnije vrili Grci, a to potvruju i
zajednika interesna podruja. Isto tako moe se rei da je cjelokupna ta sredozemna
kolonizacija zapravo potekla od Grka, jer su i Feniani zapravo koloniziranje naslijedili od
Mikenjana, ili barem po njihovom uzoru.

Feniko pismo:

Fenianima se pripisuje izum abecede koju su mnogi drugi narodi od njih preuzeli, a sastojala
se od 22 znaka, te isto toliko odgovarajuih glasova. Prema izvorima to se pismo naziva
linearni alfabet, a najstariji nalazi s tim pismom datiraju oko 1000. godine pr. Kr. Prvi nalazi
su otkriveni u 19. stoljeu, a najprije se tada smatralo da se radi o nekakvom obliku egipatskih
hijeroglifa budui da su se ti zapisi nalazili na statuama egipatskih faraona. Pismo su jo u 9.
stoljeu, a moda i ranije, od Feniana preuzeli idovi i Aramejci, dok ga kasnije preuzimaju
i Grci, te konano Arapi. Na taj je nain dolo do odreenih preinaka koje su dovele do oblika
abecede koja se i danas koristi. Povezivanje s egipatskim hijeroglifima uzrokovano je i time
to se prije nastanka tog alfabeta takoer polako razvijalo pismo na podruju Sirije, odnosno
Palestine, a ti prvobitni oblici sliili su hijeroglifima. Takvi zapisi potjeu iz Biblosa, datiraju
se u prvu polovicu 2. tisuljea pr. Kr., a imaju slinosti i s fenikim i s egipatskim pismom.
Od fenikog pisma sauvani su samo kameni natpisi dok se opirniji feniki tekstovi, za koje
se pretpostavlja da su pisani tintom na papirusu, zbog tamonje klime nisu mogli sauvati.
Neki autori spominju fenike pisce to nas potie na sumnju da su moda postojala neka
korisna djela koja naalost nisu sauvana.

6
5. Religija, arhitektura i umjetnost

Fenika religija bila je prije svega zasnovana na odreenim kultovima koji se nisu potovali
posvuda isto. Iako su izvori bili rijetki odreenim istraivanjima u 20. stoljeu dolo se do
vrijednih saznanja koja su otkrila pojedinosti o kultovima iz novijih razdoblja, no na tome se
pokuavaju odrediti teorije koje bi objasnile i stanje prijanje religije kod Feniana. Feniki
panteon nije suvie jasan no prema nekim autorima glavno boanstvo je Baal 4 koji se
pojavljuje u vie izvora i s vie imena. Spominju se jo Anat koji se izjednauje s boicom
Nikom u Grkoj, te Atarta koja je obino imala na neki nain drugorazrednu ulogu. Prema
jednom natpisu iz Biblosa vrhovni je bog bio El, dok su Baal i Asahadon ispod njega. U neto
kasnijem razdoblju kao vana boanstva spominju se Melkart i Emun, a tovana su i u
kolonijama na zapadu osim u nekim starim fenikim gradovima. U kasnijem punskom
razdoblju Melkart i Emun se spominju zajedno kao dvojno boanstvo.
Umjetnost i arhitektura ostali su sauvani samo preko manjih nalazita dok je od velikih
fenikih gradova malo ostalo. Kao i u ostalim krajevima gdje ga je bilo u Fenikim gradovima
se za izgradnju koristio vapnenac. Graeni su njime hramovi, stambeni objekti, te grobnice, a
feniki zidari su zapameni kao vrlo vjeti. Predmeti koji su se koristili izraivani su od
raznih materijala, a najvie su poznati feniko rezbarenje bjelokosti, te metalnih predmeta.

4
U prijevodu rijei Baal znai ''gospodin''

7
6. Zakljuak

Prema dananjim saznanjima o Fenianima moemo zakljuiti da je to bio jedan od

najznamenitijih trgovakih naroda i moreplovaca u povijesti. Njihova kultura i umjetnost
upuuju na iznimne sposobnosti stanovnitva fenikih gradova, a njihovi trgovaki putovi, te
trgovake djelatnosti na vrlo veliku sposobnost snalaenja, te uspostavljanja veza s drugim
narodima. U povijesti su takoer zapameni kao miroljubiv narod budui da nisu puno
ratovali, uz iznimku Kartaana koji su zapravo bili njihovi nasljednici. Sredozemlje je bilo
njihovo podruje djelovanja, te su od njega ivjeli. Slabljenje fenikog utjecaja uzrok je
nastajanja novih kultura na Sredozemlju, odnosno jaanje drugih naroda. Grci su tako
potisnuli Feniane irei svoju kulturu, a konano su ih dotukli Rimljani koji su osvojili i
zadnje barem na neki nain feniko gradsko sredite Kartagu.
Iako je njihov kraj dostignut prije vie od 2000 godina, utjecaj je ostao iv jo dugo kroz
narode koji su od njih preuzeli razne obiaje, te ostale segmente kulture.

8
7. Literatura

1. POVIJEST 1, Prapovijest i prve civilizacije. Izdavac Europapress holding d.o.o., Zagreb

2007.
2. Skupina autora: Povijest svijeta, Marijan tisak, Split 2005.
3. Internet:
http://en.wikipedia.org/wiki/Phoenicia
http://history-world.org/phoenicians.htm