ROMANTIZAM I REALIZAM

Romantizam je stil koji izraava snanu provalu osjeajnosti i strastveno zanimanje umjetnika
za sve uzbudljivo i neobino.Osim putovanja u prolost,romantiari vole i putovati u daleke
krajeve u potrazi za neobinim pustolovinama i velikim uzbuenjima.Budui da tih u zbilji
nema nikad dovoljno,umjetnici ih upotpunjuju u mati.
Romantiarska slika odie nemirom a ivost na slici istie se suprotstavljenim arkim
bojama.iv je i slobodan i sam potez kista,slikar romantiar na svoj osoban nain iznosi svoje
vienje svijeta.Na slikama vlada prividan nered,a likovi su slikani u naglaenim pokretima.
Poslije velikih razoaranja (drutvom vladaju osrednji,a ne nadareni pojedinci) svakidanji se
ivot umjetnicima uinio beznaajnim,pa se okreu od stvarnosti,preputaju se bijegu u
snove,u carstvo mate i nostalgino dozivanje prolosti ili egzotike.Ponekad umjetnici
izraavaju pesimizam,oaj,beznae ili bjee u nastrano,uasno,tajanstveno,zlokobno.
S posustajanjem romantizma,slikari su nastojali prikazati svijet na doslovan nain,to
vjernije i to objektivnije opisati stvarnost. Zaokupljenost idealizmom ustupila je mjesto
realistinom prikazu prirode,drutvenih odnosa i obiljeja pojedinca,drutva i naroda
openito.Cilj realizma bio je to vjernije prikazivanje oblika i ljudskih situacija,ali ne
izmatanih,klasinih,literarnih ili povijesnih tema,ve situacija i sadraja koji su se temeljili
na svagdanjem ivotu i na objektivnim dogaajima. Realistiku viziju pokretali su dijelovi
izvan podruja umjetnosti.To su znanstvena otkria i tehnika preobrazba drutva,pozitivizam
te Darwinova Teorija evolucije koji tee objasniti stvari i pojave bez udjela natprirodnih sila i
izvan svakog subjektivnog stava ili miljenja.
Sloboda predvodi narod, Eugene Delacroixa (Delakroa) je prikaz stvarnih
dogaanja,ali je istodobno i simbol pobune,revolucije same,to u liku ene predvodi
graane,radnike i omladinu u borbu za slobodu,gazei reim to im je tu slobodu
onemoguavao.Te su tri drutvene grupe personificirane sa po jednim likom.Prikaz stvarnosti
slikar je upotpunio likom iz mate-personifikacijom Slobode kao lijepe ene obnaenih
grudi,jer je nagost simbol istine (gola istina).
Francisco Goya
Genije kojeg se teko moe svrstati u neki stil.Slika Trei svibnja 1808 god uspomena je na
pogubljenje graana Madrida.Kolorit je bljetav,potezi kista toni a nona svjetlost pojaava
dramatiku.Slika ima svu snagu religiozne umjetnosti,samo to muenici umiru za slobodu a
ne za nebesko carstvo,dok su njihovi elati stroj bezlian i neosjetljiv prema rtvama.Ova je
slika postala uasan simbol naeg stoljea.

1
William Turner slika obojenu paru i dim dovodei sliku do apstraktnih povrina;svojim
otapanjem oblika u svjetlosti postao je zaetnikom impresionizma.Prvi je osjetio poeziju
brzine to su je nudila nova prijevozna sredstva,eljeznica i parobrod,te svojim slikama
nagovijestio budunost.
Honore Daumier -slika slabosti i poroke drutva pretjerivanjem osobnih znaajka(umjesto
portreta),deformira ih do karikature kako bi ih osudio i ismijao.Ismijava reim nakon 1830
god koji je pokuao ponovno uspostaviti feudalnu monarhiju,osuivao je uvoenje cenzure i
onemoguavanje slobode tiska.
Gustave Courbet je doao do uvjerenja da je romantiarsko isticanje osjeaja i mate samo
bjeanje od stvarnosti tog doba.Suvremeni umjetnik mora se drati svog osobnog doivljaja
("Ne mogu slikati anele,jer nikada niti jednog nisam vidio"),on mora biti realist

IMPRESIONIZAM

Impresionizam je nastao kao rezultat dugogodinjeg izlaenja slikara u prirodu i slikanja pod
vedrim nebom.Vrativi se na mjesto gdje je zapoeo sliku,slikar je ustanovio kako su svjetlost
i boje sasvim drugaije;u hladno jutro prevladava modro,u arko podne crveno i uto a u
predveerje ljubiasto. Slikari su takoer zamijetili,kako nema ni crnih ni sivih sjena :sjene su
takoer u boji,samo dok na osvijetljenim dijelovima nekog krajolika,predmeta ili lika
prevladavaju tople boje,u sjeni se pojavljuju hladne.obasjan svjetlom materijalni predmet gubi
svoju odreenost i postaje samo svjetlosna modulacija. Sjene se sastoje od boja i prozirnosti,a
svjetlost je boja,ivot i pokret-ona izaziva javljanje i mijenjanje prividnosti.
Nikad prije impresionista svjetlo nije vieno kao komplet istih boja,sjene nikad prije nisu
bile tako plave,crvene ili zelene,a boje tako snano (komplementarno) usklaene ili
suprotstavljene. Impresionisti su- pretvarajui ono to vidimo kao svjetlost i sjenu u odnos
toplih i hladnih boja- uspijevali postii da cijela slika bude podjednako svjetla. Toliko su bili
zaokupljeni sastavom i promjenama rasvjete,da bi se moglo rei kako nisu slikali
krajolik,predmete ili likove nego samo igru svjetlosti na njihovoj povrini. To najbolje
dokazuje tridesetak Monetovih slika iste katedrale,uvijek iz istog kuta gledanja samo u
razliito doba dana i razliito doba godine,a ipak je svaka slika drugaija.
Kako bi prikazali mijeanje razliitih boja i ujedno uhvatili trenutak svjetlosti i sjene,to se
brzo mijenja,nanosili su boju na platno brzim potezima kista,u tokicama ili manjim crticama.

2
Na njihovim slikama nema krutih oblika i tvrdih obrisa,sve kao da se otapa u svjetlosti i otapa
jedno u drugo.
Pretea impresionista bio je Edouard Manet, koji je prvi odbacio tamne sjene.
"Svijet slikarstva ima prirodne zakone koji se razlikuju od zakona poznate stvarnosti,a slikar
je na prvom mjestu duan da bude vjeran svojim platnima,a ne spoljanjem svijetu",smatra
Manet. Njegova slika Flautist je bez sjenka,na njoj jedva da ima modulacije,a dubine uope
nema. Lik je trodimenzionalan jedino zbog toga to konturne linije daju realistiki skraene
oblike. Platno,dakle,nije vie "prozor" kroz koji se gleda (nije 3D) ve pregrada nainjena od
ravnih mrlja boje i mi treba da gledamo na sliku a ne kroz nju.
Maneta slijede,uz Moneta,brojni mladi slikari ;Pissaro,Sisley,Renoir,Degas,Signac i drugi.

POSTIMPRESIONIZAM
Postimpresionisti koriste sva saznanja impresionista koja nadograuju i razvijaju. Tu su
ponajprije etiri slikara od kojih je svaki utemeljitelj vlastitog stila. Impresionistima su
zamjerali to su uzdizanjem svjetlosti iznad pravog sadraja slike,slikarstvo doveli do istog
vizualnog,odnosno do optike interpretacije.
Vincent Van Gogh je smatrao da impresionizam ne prua umjetniku dovoljno slobode da
izrazi svoje osjeaje. Bojom je ispisao sve svoje strahove,sumnje,optereenja i duboko
nezadovoljstvo vrijednostima industrijskog drutva. Slikao je potezima,nalik
impresionistikom postupku,samo to potezi postaju dui i nisu ravnomjerni,nego krivuljama
sugeriraju pokret. Svaki potez kistom,pun je dinamike i emotivnog naboja te izraava vlastiti
doivljaj,uzbuenje,unutarnju uznemirenost,duhovno oitovanje. Za njega svaka boja ima
neko emocionalno znaenje.
Van Gogh je utemeljitelj ekspresionizma.
Paul Cezanne je slikama,umjesto rasprene impresionistike slike,vratio jasnu
voluminoznost. Slijedio je svoj jasno izraen cilj,da prirodu i oblike na slikama organizira u
geometrijske oblike. Tvrdio je kako se sve oblike u prirodi moe svesti na kuglu ,valjak ili
stoac. Sjenke tretira kao samostalne oblike,vrste i jasno ograniene. Svaki njegov potez
kistom je kao graevinski kamen vrsto uklopljen u "slikarsku arhitekturu",a boje su
smiljeno kontrolirane tako da stvaraju akorde toplih i hladnih tonova
Cezanne je pretea kubizma.
Paul Gaugin smatra da je zapadna civilizacija previe raspojasana,optereena zapadnjakim
idejama napretka,konvencija i zakona.Stoga odlazi u Bretagnu,meu tamonje seljake,a
poslije na daleki Tahiti traei istou ivota i jednostavnu neposrednu vjeru. Tu je elaborirao

3
stil zasnovan na oporim oblicima izvorne primitivne (narodne) umjetnosti. Nasuprot
impresionistikoj slici,on uvodi jasne crne konture i obrise likova,a sve oblike prikazuje u
velikima glatkim plohama istih boja. Neobine su teme njegovih slika i simbolino znaenje
izraeno u naslovima poput:Tko smo,odakle dolazimo,kamo idemo?
Gaugin je zaetnik simbolizma.
Georges Seurat
Umjetnost mora da se zasniva na nekom sistemu,tvrdi on.Nanosi boju kao tokice jednake
veliine,a rabi iskljuivo est duginih boja,tokice su jedna do druge i mijeaju se tek u
gledateljevu oku,kad pogleda sliku s vee udaljenosti. U osvijetljeni dio slike umijea vie
toplih boja a u zasjenjeni hladnih,dok promatra izdaleka "ita" tople i hladne boje kao
svjetlost i sjenu na predmetu.
Georges je zaetnik poantilizma

SECESIJA (ODCJEPLJENJE)
Secesija je prvi jedinstven stil ( u razdoblju od oko 1880 god.do prvog svj.rata) i pojavljuje se
kao reakcija na industrijsku estetiku,a stavlja teite na dekorativnost.Srednja klasa modernog
drutva,iji je ekonomski status naglo rastao,sada trai umjetniku kvalitetu u industrijskim
proizvodima.Arhitekti,slikari i kipari ujedinjuju se u secesijske skupine i posveuju se dizajnu
kuanskih predmeta,pokustva i sl.u potrazi za globalnom umjetnou. Cilj je bio
majstorskom obradom i izradom predmeta pripomoi u stvaranju novog drutva u kojem e
pojedinac okruen lijepim stvarima biti sposobniji dosei vie moralne razine.
Treba odustati od ponavljanja "neostilova",odbaciti akademski konzervatizam,primitivizam
industrijske proizvodnje i pronai nove izvore inspiracije,nove oblike,nove linije,a to
umjetnicima nudi priroda svojim neizmjernim bogatstvom oblika,boja,arenila i kombinacija.
Likovna djela su obilovala motivima iz ivotinjskog i biljnog svijeta,a naglaava se snaga
linije koja sadri energiju osobe koja ju je nainila. Tako e ulaz u metro (Metropolitana)
izgledati sveano,oblikovan elinom konstrukcijom,kao da je od stabljika biljaka sa
staklenim cvjetovima i pupoljcima,kao da ulazimo u neki vrt,a ne u mrano smrdljivo
podzemlje.
Secesija je proela jedinstvenim duhom i likovnim izrazom sve pre ivota i sva podruja
oblikovanja;od industrijski proizvedenih predmeta,odjee i nakita,knjiga,izloga i plakata,

4
kazaline scenografije,do pokustva,javnih spomenika,arhitekture,ureenja,parkova,
urbanizma itd.
U Njemakoj ovaj stil se naziva Jugendstil (mlada umj.)u Francuskoj Art Nouveau (nova
umj.) a npr. u Italiji Liberty stil.
U Beu mladi umjetnici na elu sa slikarom Gustavom Klimtom osnivaju udrugu likovnih
umjetnika Austrije,a arhitekt J.M.Olbrich gradi izlobenu palau s nazivom secesija.
Karakteristina je kupola s ukrasom lovorova lia izgraenog od metala nad ulazom,te dva
lovorova buna uz glavni ulaz.
panjolski arhitekt Antonio Gaudi jedan je od najznaajnijih graditelja ovog stila,to
dokazuju njegovi objekti;park Gell ,kua Batllo i dr. Uporabom stilova iz prolosti,Gaudi se
vodi naelom da se umjetnik mora vratiti svojim korijenima kako bi bio originalan. Korijene
je pomijeao s knjievnim aluzijama,hirovitim elementima i mistinim vizijama,a svoj je
dizajn zasnivao na oblicima pomicanja zemljita. Casa Mil u Barceloni doima se kao da je
klesana u ivoj stijeni,nema niti jednog pravog zida ni kuta,stupovi u prizemlju su poput
slonovih nogu,a dimnjaci oblikovani kao apstraktne skulpture. Zgrada sadri etiri od buduih
principa armiranog betona!
Gaudijev najpoznatiji objekt je Sagrada Familija,gdje se arhitekt pokazuje i kao slikar i kao
skulptor,zanesen gotikom i pod utjecajem Maurskog ornamenta,dekorativnosti. Jednakom
snagom oblikuje i volumen i naizgled nevaan detalj. Arhitekt koji nije istovremeno i slikar i
kipar nije arhitekt,nego obian graditelj.
Vizija,iskrena inspiracija,djelotvorna realizacija,kontrola mase i svakog detalja,cjelovitost
samopouzdanje uz vlastiti autorski potpis,to je gaudi. On je savjest svakog arhitekta
dananjice i budunosti.

RAZVOJ ARMIRANIG BETONA

-Vrtlar Monier 1866 god.- radi tegle od armiranog betona
Na samom poetku XX st. Javlja se novi materijal,armirani beton,koji nudi nova rjeenja u
graditeljstvu i nove mogunosti oblikovanja.Ovaj novi materijal prostorno e izrazit duh XXst
Francuskom arhitektu Augustu Perretu pripada slava da je prvi uveo armirano betonske
konstrukcije u grad (u stanogradnju).
Sva iskustva i dostignua na polju arm. bet. konstrukcije saeo je Le Corbusier (Pierre
Jeanneret) u svojih PET PRINCIPA ARMIRANOG BETONA. Corbusier je svoj projekt nazvao kua
DOMINO,to se sastoji od est nosivih stupova i vodoravnih ploa. Sa svojim konstrukcijama i
pet principa stvara novi rjenik,gramatiku i sintaksu moderne arhitekture.

5
PET PRINCIPA ARMIRANOG BETONA

1. SLOBODNO PRIZEMLJE OBJEKTA SA STUPOVIMA-vlaga,insekti,nedostatak intime i sl.ine

prizemlje podesnim samo za ulaze,spreme,garae
2. SLOBODAN TLOCRT

Nije vie nuan jednak raspored zidova i soba kroz sve katove,skelet omoguuje
potpuno slobodno formiranje povrina.
3. SLOBODNO PROELJE

Formira se prema potrebi objekta i potrebi autora da se izrazi.

4. MAKSIMALNO OSTAKLJENJE Ni vanjski zid nije vie potreban,stoga Corbusier predlae
neprekidan slijed prozora. A.Gaudi to moe izvesti u kui Mila,ali ne e,jer je
Barcelona prepuna sunanog osvjetljenja.
5. RAVAN KROV

Umjesto beskorisnih i prljavih tavanskih krovita,koja su i lako zapaljiva,treba graditi

ravne krovne terase pune zelenila,mjesta za sunanje,prostora za ugodan zajedniki
ivot stanara i igru djece. Na taj nain vraa se pejzau povrina koju je u prizemlju
oduzeo tlocrtni obris graevine

REVOLUCIJA STILOVA

SLIKARSTVO PRVE POLOVICE XX ST

Umjetnost je,oduvijek,istraivala uvjete i razloge ovjekova ivota i nudila ovjeku zrcalo da

se bolje vidi,i da spozna svijet i sama sebe. Otpor publike prema modernoj umjetnosti jak je
kao nikad do tad,a razlog je vjerojatno taj to se lica na slikama nisu eljela prepoznati, jer su
imali bolje miljenje o sebi. U XX st.dolazi do "razlaza" izmeu umjetnosti i publike i do
neslueno dinamikog slijeda razliitih umjetnikih pojava i mnogih stilova. Umjesto da
umjetnik slika to slinije i objektivnije izgled zbilje,poeo je istraivati njezin smisao i
vlastiti doivljaj svijeta te slikati sve razliitije i osobnije. Dok umjetnik XX st ruje po
duhovnom i idejnom traei uzvieno i nedosanjano, publika se oslanja na vizualno iskustvo
povijesnih vremena i zadovoljava porukama koje razumije,a koje su na razini akademskih
predloaka XIX st.ili pak primitivne puke umjetnosti.
Moderna umjetnost postavlja pitanja i o odnosu stvaralakih i ruilakih komponenata u
ovjeku i svih negativnih pojava u suvremenom drutvu,te pitanja budueg razvoja
ovjeanstva.Kritika je slika stvarnosti uznemiravala publiku naviknutu da ih umjetnost

6
svojom ljepotom smiruje i tihim skladom uspavljuje,a ne budi. Stoga je jednostavnije
umjetnika proglasiti neodgovornim,nezrelim ili ludim nego sebi priznati da zaostajemo u
poimanju suvremenosti. Mnoge likovne skupine XX st. Ispitivale su nove ideje slikovnog
jezika,osobito uporabu apstrakcije,i istraivale su izraajne mogunosti materijala i tehnika
koji se prethodno u umjetnosti nisu rabili. elja im je bila potaknuti ljude da napuste
konvencionalan nain gledanja na stvari i da prihvate nove poglede na svijet koji se
neprestano mijenja. Nove znanstvene misli, kao to su Einsteinova teorija relativnosti (nove
predobe o odnosu tvari,prostora,vremena) u kombinaciji sa socijalnim nemirima,doveli su do
sve veeg pomanjkanja konsenzusa,a meunarodni nesporazumi uskoro e eksplodirati u
oruanim sukobima. Znanost je uznapredovala na svim razinama (cijepanje atoma,let u
svemir,otkrivanje genetskog koda i dr.) daljine su izumom automobila i zrakoplova osjetno
smanjene.Telefon,rotacijski tisak, i TV uinili su svaki kutak Zemljine kugle lako dostupnim i
potpuno umreenim,medicina je produljila ovjeku ivot (Landsteiner-krvne grupe,Rntgen-
X zrake),a industrija je omoguila udobnost stanovanja i opskrbljenost proizvodima kao nikad
prije. Ovo je doba u kojem ovjek moe u trenu sve ostvariti,ali u trenu i lako unititi-znanja
je vie nego ikada i ovjek je zagospodario mnogim stvarima,ali je najmanje gospodar
samomu sebi. to je napredak vei to je ovjek izloeniji rizicima,razlikama i
opasnostima,ovjek nikad nije bio manji,uznemireniji,zastraeniji (to je najbolje
okarakterizirali slika "Krik" ,Edvarda Munka).Dvadeseto stoljee ne samo da je doba
stranih politikih i vojnih ratova s pogubnim posljedicama za stotine milijuna ljudi,nego i
doba gramzivog bogaenja bogatih,ekstremnog siromaenja siromanih,rata protiv prirode.
ivot se mijenja kao nikad prije,to e imati velikog odraza u svijetu umjetnosti. Ovako
sloeno doba jedan stil ne e moi izraziti pa ih se javlja velik broj i tek zbrajanjem svih
stilova dobijemo cjelovitu sliku razdoblja.
FOVIZAM i EKSPRESIONIZAM
Najkrae se moe opisati kao vatromet ivih boja.Skupina mladih umjetnika (Van Dongen
H.Matisse,M. Vlaminick i dr.) imaju potrebu izraziti nadu i vjeru u bolju i sretniju
budunost,radost i optimizam na poetku stoljea.Koristei se koloristikom perspektivom i
istim bojama iz tube,a takoer i impresionistikim saznanjima,oni su samo pojaali snagu i
izraajnost boja.Oblike na slikama izobliuju iz dekorativnih razloga,ne iz oblikovnog
neznanja, ve svjesno.
Njemake skupine Die Brcke (most) i Der Blaue Reiter (plavi jaha),koriste jednako
snane boje,samo s vie crne i uz jo slobodnije oblike,jer svijet vide traginije (vrtoglavi
nemiri pred I svj.rat). Oni trae problematiku suvremenog ivota,nastoje naruiti

7
ravnoteu,pokuavaju sruiti stari poredak da bi mogli izgraditi novi. Od secesije su nauili da
je linija snano samostalno izraajno sredstvo,uz iju pomo mogu prikazati subjektivnost
emocija i karakter vlastite osobnosti. Oslobaanjem emocija i instinkta,deformiranim
oblicima,ekspresivnim linijama,bojama osloboenim opisnosti,stvorili su efekte napetosti na
svojim slikama grafikama i sl.
KUBIZAM (Pablo Picasso,G Braque)
Kao to se u laboratoriju rastvara i analizira materiju do najsitnijih estica,tako su u
analitikom kubizmu rastvarali i analizirali oblike.Volumen predmeta analiziraju
plono,odnosno rasprostiru ga u ravnini slike (kao rastavljena kartonska kocka).Nisu slikali
predmete kako ih vide,nego kako ih promiljaju.Obilaze predmet s vie toaka,ono to vide
nadopunjuju onim to znaju o predmetu,a znanje nadopunjuju iskustvom.Oni lome
predmet,unitavaju mu iluziju tjelesnosti a razliiti pogledi u razliito vrijeme prikazani su
istodobno(time je uvedena etvrta dimenzija na slici-vrijeme).
Kubisti ne vladaju emocijama ve svijeu i razumom i izraavaju nepovjerenje prema
osjetilnoj spoznaji.Takva je spoznaja optika varka a time i nestvarnost,predstavljanje lanih
injenica.
APSTRAKTNO SLIKARSTVO
Apstraktna umj. Nije stilski jedinstvena,ona je izraz mnogobrojnih razliitih
istraivanja;oblika,volumena i prostora,vremena,organizacije,predmetnosti,motorike,prostora
u sintezi s vremenom,prostornog kontinuiteta i diskontinuiteta,te prostora kao aktivnog polja.
Suvremenim mikroskopima znanstvenici su otkrili do tada neviene oblike i boje u tvarima
ive i neive prirode.Mikroskopske slike ne nalikuju niemu stvarnom,one se doimaju
apstraktnima,kao i apstraktne umj. slike.Slika svijeta u djelima apstraktnog slikarstva potpuno
odgovara i novim vizurama to ih je omoguio let avionom.Pogled odozgo,kao i suvremeno
slikarstvo,ne nudi perspektivnu i prostornu,nego plonu sliku svijeta. Avionske fotografije
uvelike nalikuju slikama organike apstrakcije (rijeke,jezera,brda,otoci itd)ili geometrijske
apstrakcije (obraena polja,naselja i sl).
Ovo slikarstvo je izrazilo i osjeaj besteinskog stanja,na slici vie ne postoji gore i dolje,kao
to to ne postoji ni van zemljine atmosfere,u svemiru.
Vrijeme je sazrelo za slikarstvo znakova i simbola usred svijeta to je svakim danom postajao
sve nepregledniji te se mogao izraziti jo samo pomou formula.Motiv je sve vie samo
povod, on prestaje biti temom slike,ija se sredstva:boja,oblik,ploha,sve vie
osamostaljuju.Oblici dobivaju psiholoko znaenje:linija da li je debela ili tanka,okomita ili
dijagonalna,trokut kamo je okrenut,boje u kojim su kombinacijama itd.

8
Slikarstvo,dakle,postaje pismom koje treba znati itati. Ova umjetnost odraava nova znanja
svog vremena: teorije boja,teorije svjetlosti,kozmologije,morfologije,kvantne mehanike,te
istraivanje povezanosti slikarstva i glazbe,boje i zvuka itd.
Osniva organike apstrakcije je Vasilij Kandinski a geometrijske Kazimir Maljevi koji se
zauzima za prevlast istog osjeaja u umjetnosti.Oaran ljepotom matematikih oblika nastoji
dosegnuti savren sklad oblika i boja nepredmetnim slikama,kompozicijama crta i osnovnih
geometrijskih likova(kvadrata,krunice i trokuta).Njegovo slikarstvo ima tendenciju prema
podruju nepredmetne savrenosti u kojoj se ponitavaju razlike izmeu ovjeka i prirode te
duha i materije.
ORFIZAM (Robert i Sonya Dalaunay)
Kada je slikar poeo slobodno komponirati boje na slici,ne oponaajui nikakve oblike u
prirodi,dopustio si je jednaku slobodu kakvu je odavno imao skladatelj koji je zapisao tonove
kakvih u prirodi nema (boje stvaraju ritam).
REJONIZAM
Utemeljen je na spoznaji da se svjetlost iri zrakasto i drao se naela da slikarstvo treba prije
svega doarati te zrake svjetlosti.
FUTURIZAM
Izraavao je oduevljenje mladih narataja mogunostima razvoja tehnologije,odnosno
strojeva,osvajanjem prostora i vremena,brzinom kretanja,kao i filma.Vjerovali su kako e
tehniki napredak utjecati i na bri napredak drutvenih odnosa i opi boljitak.Nerijetko
ekscentrinim ponaanjem i nasilnim akcijama ele izazvati reakciju kojom bi se mijenjali
konvencionalni i utogljeni odnosi u drutvu.Podravali su imperijalizam prije
Musolinija,slavili su rat kao plemenit(slavimo rat,jedini nain proienja svijeta),traili
unitenje knjinica,muzeja,sveuilita(Marineti),to talijanima stvara pritisak.Govorili su
kako ih bol ovjekov ne zanima vie od boli jedne elektrine svjetiljke ili da je jedan trkai
automobil ljepi od Nike sa Samotrake.
Motiv na slikama prikazuju iz vie toaka gledanja,ali ne u stanju mirovanja kao kubisti ve u
pokretu.Na nepokretnoj slici,pokret i brzinu kretanja rjeavali su istodobnim prikazom
nekoliko faza pokreta ili zamuivanjem oblika,to je od njih preuzeo i suvremeni strip.
DADAIZAM-anti umj(M.Duchamp-uvoenje redy.made predmeta)
Mnogi dadaisti nisu zagovarali nihilizam,ve ga samo biljeili u svojim djelima, a neki se
samo igraju sklapajui oblike i boje,zaigrano djeji.Dadaisti su upozoravali drutvenu
zajednicu na ozbiljno i tragino razaranje nevienih razmjera (I svj rat) svih dobara to ih je
ovjek mukotrpno stoljeima stvarao i na besmisleno ubijanje milijuna ljudi (to je daleko

9
nadmailo i najcrnji pesimizam).Organizatori i provoditelji ratnih grozota ponaali su se kao
da rade neto povijesno vano i ozbiljno.Umjetnici nisu radili nita drugo;doslovce su
prenijeli metodu besmisli iz ivota u umjetnost.Bacali bi u eir papirie s ispisanim
rijeima,pa ih nasumce izvlaili i lijepili na plou,te bi takav niz rijei nazivali
pjesmom.Slikali bi naizgled ozbiljne tehnike nacrte za strojeve,ali oni ne bi mogli
funkcionirati ili bi u praksi bili posve beskorisni, besmisleni.
Dadaisti su bili usmjereni protiv svih oblika poznatog povijesnog svijeta,pa tako i protiv
umjetnosti,negiraju postojee vrijednosti. Izlaganjem razliitih predmeta,provokativnih
natpisa ili dovoenjem stvari u neoekivan odnos(Duchamp,pisoar-vodoskok)bili su akt
pobune,negacije,unitavanja,ime su omoguili osloboenje podruja i odnosa na kojima e
izrasti nova umjetnost xx st.
NEOPLASTICIZAM i De Stil (Piet Mondrijan)
Tendencija ovog stila je ponovno udruiti slikare, kipare,arhitekte i dizajnere koji e svojim
djelovanjem stvoriti ljepe i skladnije okruje za ovjekov ivot. U oblikovanju se umjetnici
oslanjaju na razum,na geometriju i matematiku,teili su krajnjoj jasnoi, jednostavnosti,
razboritosti,sluei se iskljuivo ravnim crtama i pravokutnim plohama s trima temeljnim
bojama (C..P).Ponudili su konstrukciju rjeenja za izgradnju poslijeratnog svijeta u obliku
apstraktne slike,koju moemo shvatiti kao pripremnu studiju arhitektonskog projekta,ili je
primijeniti u modernom dizajnu.Kada oprostorimo npr.jednu apstraktnu sliku Pieta
Mondrijana dobijemo skladnu i funkcionalnu arhitekturu (Rietveld,kua Schrder)ili ugodan
i funkcionalan uporabni predmet (stolica,G Rietveld).

SKULPTURA prve pol. XX st.

Gotovo svi stilovi i pokreti pojavljuju se i u skulpturi-usporedo-esto je ak rije o istim
autorima,slikarima.Uz tradicionalne materijale,kipari koriste i brojne suvremene
(ica,karton,staklo,eljezo,ak i gotove industrijske proizvode),te ih oblikuju u do tada
neviene oblike.Uvode se nove tehnike,trae se nove forme strukture,proporcije,izraajna
snaga,prouava se nove teorije novim medijima;svjetlo,pokret,,zvuk,elektricitet itd.
U skulpturi jednaku vrijednost imaju upljine kao i volumen,a vremenom su sve vie okolni
prostor i povrina skulpture bez granica,stapaju se.Figuru se oslobaa tradicionalnih
konvencija,razbija se njena organska sjedinjenost,anatomija se pretvara u autonomiju.
Zapadnoeuropska umj.je prepoznala novu snagu u tzv.primitivnoj umjetnosti npr. Afrikoj,
Indonezijskoj,Junoamerikoj i sl.koja tada dolazi do Europe,radi ega su skulpture sve
mistinije,tajnovitije.Pod utjecajem vaneuropske umjetnosti,oblici su izdueniji, glatko

10
zaobljeni,koristi se grafiko urezivanje,to u kombinaciji s prouavanjem interakcije
volumena i prostora,ekspresivnog i lirskog,dinaminog i statikog,konkavnog konveksnog,
otvara nove mogunosti i skulpturalne izriaje.
Meu najznaajnijim kiparima prve pol.xx st. je Constantin Brancusi.Svaka njegova
skulptura ima drugi program,novu zadau i novo rjeenje,otjelovljuje jedan nov pristup i
dotad nevienu slobodu od tradicije.Njegova skulptura RIBA ostavlja dojam besteinskog
lebdjenja ribe u vodi (riba openito kao pojam a ne neka odreena).Poto je oblikovao ribu
kao nitko prije njega,sebi je postavio zadatak rijeiti skulpturu PTICE U LETU. To je njegova
prva posve apstraktna skulptura (i prva apstraktna skulptura openito)-pa ipak veoma
konkretno ispunjava zadau i prenosi sadraj. To vitko,viestruko izvijeno,vreteno od blistavo
polirane kovine sadri sve:aerodinamian obris izduena ptijeg tijela u letu i bljesak to ga
doivimo kad nam neto proleti ispred oiju (ili prolijee ispred Sunca). Ptica simbolizira
visoku tehnologiju obrade kovine u industrijskoj epohi xx stoljea i bavi se pojmom brzine to
je toliko zaokupio suvremenu znanost i umjetnost.
BAUHAUS
Jedan od kljunih problema industrijske epohe bio je kako osigurati da predmet,iako je
proizveden strojem i u mnotvu jednakih primjeraka,bude skladan i funkcionalan. Dok De Stil
spaja geometrijsku apstrakciju u slikarstvu sa strogo geometrijski oblikovanim prostorima i
volumenima arhitekture i dizajna,druga skupina europskih umjetnika razvila je program
ponovnog povezivanja svih likovnih umjetnosti i dizajna,ali na temelju najnovijih likovnih
istraivanja i domaaja.eljeli su postii sintezu umjetnosti,obrta i industrije koja bi
zadovoljila potrebe drutva i stvorila masovnu proizvodnju visoke estetske vrijednosti.
Obavljali su istraivanja i neumorno pokuavali predmete uiniti prikladnijim i ljepim-od
ormara do kiobrana,od kazalinih kostima do knjiga,od alica za kavu,aj do aa za
vodu,lica,noeva,svjetiljki-teko moemo zamislit predmet svakidanje uporabe,a da nije bio
ispitivan u Bauhausu. Program je bio da se otkriju i odgoje osnove kreativnosti,da se
humaniziraju funkcije,racionaliziraju novi oblici i da se tako izvri neophodna runa priprema
za industrijsko oblikovanje.Prema shvaanju Bauhausa kvalitetno oblikovani uporabni
predmet ne nastaje nadodavanjem ukrasa koji bi skrivali ili popravljali rune i bezobline
dijelove (kao to se to esto radilo u prolosti-a prisutno je i danas). Kako bi najkraim
izrazom upozorili da svojim istraivanjem i djelovanjem ele obuhvatiti ovjeka,njegov
dom,te sve u njemu i oko njega,umjetnici su nazvali svoju skupinu,a potom i specijaliziranu
kolu za istodobno bavljenje svim vrstama oblikovanja,Bauhaus (kuogradnja).

11
Spajanjem dviju starih akademija (likovne i primijenjene umj.) Walter Gropius osnovao je
Bauhaus 1919 god.u Weimaru. S vrhunskim umjetnicima vodio je dva teaja:upoznavanje
materijala i tehnike njihove obrade (rune i strojne),a na drugom se je uilo crtanje,
projektiranje,teoriju oblika,teoriju boja i vida te psihologiju forme.
Godine 1925 kola je preseljena u grad Dessau gdje je prema projektu W.Gropiusa dovrena
zgrada Bauhausa,koja je i sama prijelomno djelo moderne arhitekture u kojem je
najdosljednije provedeno naelo da "oblik slijedi namjenu" (svaka prostorija prilagoena je
namjeni).
Dolaskom Hitlera na vlast nestaje Bauhaus ali je taj dogaaj ujedno i poveao meunarodni
utjecaj Bauhausa jer su majstori iz te kole sve njihove ideje prenijeli po cijelome svijetu,
osobito u SAD (gdje je osnovan Novi Bauhaus 1937 god).Individualnost i slobodu to ju
zastupa umjetnost uvijek se teroristikima i totalitarnim reimima ine najopasnijim
neprijateljima.
UMJETNOST IZMEU DVA RATA
NADREALIZAM (PARIZ 1924 god manifest- Andre Breton)
Kao svoje prethodnike vide Boscha,Fusslija,Goyu,Chagalla,Brancusija kao i veinu slikara
manirizma.Od metafizikog slikarstva i dadaizma preuzeli su sve zakone i ustaljene
obiaje,ali umjesto borbi s drutvom,okreu se od stvarnosti i usmjeravaju svoje napore
istraivanju ovjekove unutranjosti,ljudskog duha za koji su smatrali da je potisnut i uguen
drutvenim potiscima. Isticali su vanost podsvijesti, privienja,sna,opijenosti koji su jednako
stvarni kao i svjesno ivotno iskustvo. Slijedili su teoriju Sigmunda Freuda (osnivaa
psihoanalize) prema kojoj ovjek ima dvije naravi,jednu svjesnu i budnu,drugu podsvjesnu i
potisnutu odgojem i zakonima zajednice ali se oslobaa i izraava u snu. Budui da se
najee radi o tajanstvenim i zatomljenim poudama,ne udi da se povezuju sa seksualnim i
patolokim eljama.Nadrealisti su nastojali to dublje prodrijeti u ponore ljudske podsvijesti
jer je ona esto uzrok nekih neobjanjivih pojava u naoj svijesti i ponaanju: strah, mrnja,
nemo,bijes i sl. Kako kae Max Ernst "Ograniavanje umjetnikog djelovanja na svijet
svjesne spoznaje jest nepodnoljiva redukcija bitka".
Nadrealist iskljuuje konicu kontrole razuma i "automatski"prikazuje ono to mu tog
trenutka diktira njegovo nadahnue- ne podlijee nikakvom moralu,ne potiskuje svoje elje i
nagone (isti nagonski automatizam). U prvi plan izbijaju zabranjene,cenzurirane tajne i tabui
u kojima se uzbuenje spaja s nasiljem boli i gaenjem.Svoje pravo na opstanak imaju i
runoa,okrutnost,nagoni,paradoksi,groteskna komika,kao i ljubav,ljepota,plemenitost.

12
Meu najpoznatijim slikarima je S.Dali,za ije slike moemo rei da su fotografije sna slikane
realistino.On je potivao pravila slikanja starih majstora,koristi detaljistiki naturalizam kako
bi prikazao grozote i protuprirodne pojave.
Postoji i blai tip nadrealizma koji zastupa slikar Rene Magritte. Na njegovim se slikama
nespojive bezazlene stvari i pojave stapaju krajnjom jasnoom i otrinom; vidimo primjerice
razbijen prozor,ali na krhotinama stakla to su pale na pod jo su dijelovi krajolika to ih se
moglo vidjeti kroz prozor.
Postoji i posve optimistian,rekli bismo humoristiki nadrealizam u kojem su likovi iz
mate,prikazani na smijean nain,pa je i sadraj blago ironian-npr.slike od J.Mir

UMJETNOST U SLUBI POLITIKE PROPAGANDE

Uz mnoge kvalitetne umjetnike xx st. postoje i oni koji su plaenici razliitih reima kojima je
redovito isti cilj-propagandni uinak na mase u korist neke politike ideologije (Francova
panjolska,Musolinijeva Italija,Hitler,Staljin).U godinama izmeu dva rata drava je u
mnogim europskim zemljama postupno preuzela nadzor nad umjetnou.ak su i neke
demokratske vlade usvojile "zatitniki" i nadzorniki odnos spram umjetnika. Umjetnost je
neizbjeno postala banalna,retorika vjeba kojom se slavio politiki sustav. Cilj je bio
odreenu politiku poruku uspjeno prenijeti to iroj publici tako da ta poruka bude lako
dostupna i uvjerljiva. Hitler je u novosagraenom prostoru (Dom njemake umjetnosti)
otvorio Veliku izlobu njemake umjetnosti,a u zgradi ministarstva prosvjete i
propagandeizlobu Izopaene umjetnosti na kojoj se ismijavalo suvremenu umjetnost,u
prvom redu autore idove.Kako bi se pokazalo koliko ta umj.moe biti tetna za "zdravu"
njemaku omladinu,bila je zabranjena za mlade! Dravna i partijska umj. Morala je
prikazivati zdrava tijela mladih ljudi,snanih i vedrih u osunanoj prirodi ili velikim ureenim
prostorima. U Sovjetskom savezu su prikazivane ene u seljakim zadrugama,mukarci u
tvornici ili oficiri s hrpom ordena,dok je okoli bio uvijek osunan i lakiran,idilian.U lanoj
veselosti i uljepavanju u primitivnom kiu ozarenih lica,nije bilo ni najmanje sjenke
masovnih progona svih slojeva drutva,brojnih likvidacija,pretrpanih zatvora i sibirskih logora

SLIKARSTVO u drugoj polovici XX st.

U drugoj polovici xx st.dolazi do globalizacije umjetnosti;TV,velik broj filmova o
umjetnicima i umjetnosti te mnogobrojne monografije,knjige,katalozi itd.ine je globalnom.
Velike izlobe,pravi "svjetski spektakli",koje posjeuju tisue (pa i milioni) turista iz cijelog
svijeta,potaknule su gradnju velikih muzeja i galerija.Te graevine su esto i same po sebi

13
inovacija i atrakcija arhitektonskog oblikovanja.Sve bogatije ameriko drutvo privlai u SAD
velik broj najuglednijih umjetnika svih profila to e se odraziti ne samo na likovnu
produkciju u SAD-u nego i na odnose na svjetskoj likovnoj sceni openito.Sve ovo potaknut
e likovno trite,a trgovina umjetninama postat e izrazito profitabilan posao.
Velik napredak znanosti koji je obiljeio drugu polovicu xx st. omoguio je da umjetnost
poprimi dotad nezamislive dimenzije. Uvoenje novih medija,ukljuujui elektronsku i
videoumjetnosti, potpomognutu sve veom svestranou kompjutorske tehnologije,dovelo je
do novih metoda umjetnikog stvaranja i olakalo pojavljivanje anonimnih umjetnika.
U posljednjim se desetljeima umjetnost,tehnologija i proizvodne metode sve vie isprepliu,
omoguujui tako umjetnicima da se izraze na daleko brojnije naine.
Moda,glazba,dizajn,kazalite;granice nisu vie kruto odreene i svaki oblik umjetnikog
izraavanja moe se primijeniti na brojna podruja (slika postaje odjevni predmet,skulptura
arhitektonski projekt,ili ljudsko tijelo umjetniki izloak).
Ve postojei stilovi s poetka xx stoljea,i dalje traju,pronalaze sljedbenike irom
svijeta.Jedan od takvih je figurativno slikarstvo koje i dalje ivi u bezbroj autorskih inaica,od
krajnje redukcije oblika do savrene tonosti hiperrealizma,ali je ipak apstrakcija stil prema
kojem e xx st. najlake biti prepoznato u budunosti.
OP-ART (optical art)
Razrada nekih istraivanja geometrijske apstrakcije u podruju optike iluzije,nakon
rata,stvara ovaj novi stil.Glavni promicatelj u Europi bio je V.Vasarely koji na taj nain slika
ve tridesetih godina. Njegov je HARLEKIN (1935god) spoj umjetnike intuicije i
geometrijskog raunanja.Na svojim slikama bavi se optikim igrama geometrijskih
oblika,ukljuivi sloenu igru boja i promjene tonova,u funkciji optikih iluzija i vark.
Op-art promatrau uskrauje vrsto mjesto pogledu,prisiljava ga na nov nain gledanja.Zbog
tromosti ljudskog oka,uzajamnom igrom geometrijski oblikovanih struktura esto dolazi do
privida kretanja na op-art slikama.Provociranje i iritiranje osjetila vida i prisiljavanje na
istovremena sasvim oprena opaanja,itav promatraev svijet dovodi u pitanje.
INFORMEL (enformel)
"Umjetnost nije namijenjena oima nego duhu" Jean Dubuffet
Predstavnici ovog stila nastoje postii raspad oblika,dosegnuti bezoblinost i doarati sliku
svijeta u raspadu.Uz uobiajene boje,slikari rabe i mijeaju na slici pijesak,smole,gips,krpice i
sl.elei izazvati to dramatiniji dojam razaranja.Umjesto ljepote cilj je runoa. Vjerojatno
potaknuti onim ratnim grozotama to su izale na vidjelo tek nakon rata-koncentracioni logori.
TAIZAM (tache mrlja)

14
Nastoji iskljuiti bilo kakav oblik sa slike i svesti je na mrlje i mrljice razliitih boja
nabacanih posve automatski,spontano,bez ikakve kompozicije i reda.Kako bi se izbjeglo bilo
kakvu mogunost da ruka "povede"slikara za nekim oblikom,uvodi se tehniku prskanja boje
po slici,kao to to ini ameriki slikar Jackson Pollock.Dakle,volja slikara ne moe odrediti
toan oblik slike,on se "otuio" od slike i ne moe upravljati njezinom sudbinom.Mlaz boje
leti kroz zrak i sluajno e negdje pasti.Zakonom sluaja slikari pokuavaju poruiti u kakvu
svijetu ivimo i izraavaju neurotinost koju donosi nova civilizacija.Izumljeno je sredstvo
koje moe unititi cijeli svijet-atomska bomba,koja je u rukama "velikih dravnika",a znamo
iz povijesti da su na elu drava ponekad luaci i da opstanak ovjeanstva ovisi o mentalnom
sklopu nekog pojedinca ili skupine.ovjek je spoznao kako najbanalnija sluajnost moe
odluiti o tome hoe li ivot na zemlji potrajati ili prestati (poznat je sluaj kada je jato gusaka
umalo izazvalo svjetsku katastrofu).
Taistiku sliku moemo zamisliti i kao svijet nakon eksplozije atomske bombe;sve bi se
rasulo u najsitnije estice molekula i atoma,vratilo u kaos,bez ikakva reda i poretka.
POP-ART (popularna puka umjetnost)
Nasuprot sve veem udaljavanju umjetnosti od publike,javnosti,"roen"je pokret vraanja
tvarnome ili opipljivom.Tonije slikari pop-arta poeli su na razinu umjetnosti uzdizati oblike
iz svakodnevnog ivota,stvari kojima je suvremeni ovjek okruen.Teme su iz svakodnevnog
ivota koji nam je svima poznat,ali ga upravo zato jedva primjeujemo. Od stripa i reklamnih
oglasa,naljepnica na konzervama sa hranom ili bocama,likove u ilustriranim asopisima,do
masovno proizvedenih predmeta svakidanje uporabe-sve je postalo temom umjetnike slike
(uglavnom simboli masovna potroakog i postindustrijskog doba).esto na slikama koriste
enu kao hladni reklamni seksualni objekt koji poveava prodaju odreenog proizvoda(kako
to ini i reklamna industrija).Pop-art se javio kao razumska reakcija na drutvo pretvoreno u
golemi supermarket, te u iroki skup ovisnika o filmu i drugim potronim masmedijskim
kulturnim produktima.
R.Raushenberg jednu sliicu stripa izdvaja i poveava na dimenziju zidne slike.Sliica je
dobila novo znaenje i svojom nas uvjerljivou poduila da prestanemo prelistavati i "gutati"
sve to nam nudi tisak,da treba usporiti ili pomno pogledati kako bismo se suoili s vizualnom
zbiljom u kojoj ivimo."Mislim da je slika stvarnija ako se sastoji od dijelova
stvarnosti"R.raushenberg.
Izlaganjem reprodukcija svakodnevnih predmeta,umjetnici poruuju da ivimo u civilizaciji u
kojoj se razliite materijale iz ovjekove kulturne prolosti-staklo,drvo,porculan,kristal-
zamjenjuje iskljuivo i jedino (lanim)proizvodom s industrijske pokretne vrpce.

15
Najvaniji predstavnici su:R.Hamilton,J.Johns. C.Oldenburg, R. Lichtenstein, Andy Warhol
KONCEPTUALNA UMJ
Prebacuje pozornost s umjetnikog djela na samu zamisao.Konceptualna umj.postavlja pitanja
"to je to umjetnost"? Umjetnik predlae to bi sve moglo biti umjetniko djelo,a pritom je
sama ideja,tj.koncept,zamisao,najvaniji dio samog rada.Dakle,ne bavi se oblikovanjem i
materijalima,ve idejama i znaenjima.Predmet svakodnevne uporabe,izvaen iz okolia u
kojem u zbilji jest i otrgnut od svoje namjene,a prebaen u prostor galerije kao izloak,postaje
predmet promiljanja.time se negira izvornost i neponovljivost umjetnikog djela,pa i sama
potreba za umjetnikovom rukom:on ne stvara,nego odabire,vaan je umjetnikov in i gesta,a
ne rad.est tip konceptualnog rada je intervencija,pri emu se neki predmet (tekst,fotografija)
stavlja u neuobiajene okolnosti i time prebacuje pozornost s predmeta na taj novi odnos.
Ponekad se koristi dokumentacija rada ili se umjetnik koristi rijeima,gdje se koncept,
prijedlog ili istraivanje postavlja u jezinom obliku.
LAND-ART
Rije je o umjetnosti u prirodnom ambijentu,likovnoj intervenciji u slobodnoj prirodi,koja taj
ambijent posvaja i ini predmetom umjetnikog oblikovanja. Umjetnik npr gradi spiralu od
zemlje u jezeru ili podie konstrukcije u prirodi od umjetnih materijala,kojima ostavlja
svojevrstan trag ili znak,poput platna razapetog na kolcima u kilometrima dugu ogradu,koja
nita ne ograuje. Bitno je da te improvizirane gradnje nemaju nikakvu svrhu i nisu
nametljive ni nasilne. Time su poput igre ili poezije,u suprotnosti s dananjom gradnjom kada
su graevine esto nametljive,glomazne,naruavaju krajolik svojim neskladom,a tu su i cijela
brda smetlita,otpada.
HAPPENING
Svrha mu je dokidanje granica izmeu umjetnosti i svakodnevna ivota,odnosno izmeu
umjetnika i publike;u prostornom vremenskom dogaaju s umjetnikom sudjeluje i publika.
U svojem toku obino je neponovljiv,jednokratan in,a naglasak mu je na vizualnoj
komponenti i osjetu dodira.Ukljuivanjem publike u izvedbu nastoji se izazvati promjena u
navikama promatraa i razmiljanja-miljenja ukljuenih sudionika.Happening je izvrio
snaan utjecaj na kazalite i suvremeni ples,nudei alternativu tradicionalnim oblicima glume
i koreografije.
PERFORMARNS
Obino se izvodi individualno pred publikom,koja in gleda izravno,ali i njemu fiziki ne
sudjeluje,ili se pak dogaaj umjetnikog ina,snimljen na videovrpcu,prikazuje publici na TV
monitoru.Dokumenti o performansu su videosnimke,fotografski zapisi,te njihov scenarij.

16
Duhovna ideja koja uvjetuje performans i vodi umjetnika ivotna je aktivnost usmjerena
prema promjeni svijeta i prema sueljenju s duhovnom krizom suvremenog doba. Jedan od
oblika performansa je i body art, koji ukljuuje uporabu vlastitog ili tijela neke druge osobe
kao materijala za umjetniko stvaranje.
FLUXUS
To je interdisciplinarni in koji ukljuuje glazbu,ples,poeziju i assenblage-on je splet razliitih
umjetnikih oblika izraavanja slian happeningu.Sudionici manifestacije proizvode sve
eljene oblike komunikacije,ukljuujui i razbijanje rekvizita ako ih tijek dogaaja ponese.
HIPERREALIZAM (fotorealizam)
Slikare ne zanima preslikavanje stvarnosti s fotografije,ve njezine nadstvarnosti.Zato se ne
insistira na reprodukciji predmeta koji je fotografija zahvatila,nego na tonoj reprodukciji
fotografije,sa svim iskrivljenjima,odsjajima,zamuenjima ili prejakim osvjetljenjima ako ih
ima.Za slikanje se obino koristi air brush (zrani kist)
VIDEO- ATR
Ovo se stvaralatvo koristi mnogim televizijskim tehnikama,montaerskim tehnikama
istrauje izraajni potencijal medija,te mogunostima snimanja i prenoenja slika pomou
nekoliko kamera i monitora istovremeno.Potpomae se i sve veom svestranou raunalne
tehnologije radi njegovih programerskih mogunosti. Virtualni prostor raunalne tehnike
omoguio je vizualiziranje oblika i plono i prostorno,to je utjecalo na likovne umjetnosti.
Kompjutor postaje medij komuniciranja i izraavanja,te omoguuje neograniene mogunosti
reproduciranja umjetnikog djela(kompjutorska grafika). Sve sloeniji oblici traenja
manifestirali su se u izradi videoinstalacija i multimedijskih ambijenata u kojima se stvara
meusoban odnos izvedbenih rekvizita,kamera i promatraa i sueljava stvarni i nestvarni
prostorni i vremenski odnos.Razvojem tehnologije omogueno je povezivanje elektronike,
telekomunikacijske,laserske i hologramske komponente u zajedniki medijski sklop koji
poznajemo pod pojmom media -art .

DODATAK
Umjetnost, bila ona realistina ili ne,nikada ne moe biti puka kopija prirode,ve njena
interpretacija,njoj nije cilj citiranje nego oblikovanje. Oblik i boja utjeu na svaki trenutak
ljudskog ivota;sve to dodirujemo,mislimo i osjeamo povezano je s njima,tako da
umjetnik,kada ove elemente koristi slobodno i stvaralaki,ima golem utjecaj na na ivot.
I ono to nije vidljivo moe biti stvarno;apstraktne su slike privid jer prikazuju stvarnost koju
mi ne moemo niti vidjeti niti opisati,ali ije postojanje moemo intuitivno spoznati.Fizika je

17
otvorila oi ljudima za kompleksnost strukture materije,vjene su istine relativizirane a dva
svjetska rata zauvijek su unitila naivnu vjeru u tradicionalne vjene vrijednosti.

KIPARSTVO druge pol.XX st.

Svi stilovi javljaju se i u kiparstvu a novi mediji,materijali,agregatna stanja,prostor,sve to
postaje skulptura (komad zemlje,akcija,ideja,plinovit oblak,vatra,voda,zvuk itd). Mnogi kipari
ovog razdoblja istrauju i studiraju odnos tvarnog oblika kiparskog djela i praznog prostora
to ga ono omeuje to moemo vidjeti na djelima jednog od najpoznatijih kipara Henryja
Moora.On pojednostavljuje svoje skulpture,kao i sve na njima,a obris dijelova zaobljuje i
povezuje krivuljama i ostavlja jednako meko oblikovane upljine,odnosno jedan ili vie
proboja u masi.Blago i meko oblikovane skulpture kao da su milijunima godina izloeni nekoj
sili(poput vode),izbruene i zaobljene.
I.Tinguely svoje skulpture oblikuje zavarujui dijelove najrazliitijih tvornikih strojeva s
otpada i povezujui ih u fantastine strojeve koji se pokreu iako niemu ne slue.isto su
radili i dadaisti ali samo u nacrtima,dok su ovi kod novijih kipara bili izvedeni a i esto u
kombinaciji s igrom svjetlosti. Tanguely praktinu korist strojeva dovodi do apsurda a
istovremeno slavi fascinaciju mehanikim svijetom.
Pop-artisti esto uveavaju predmete svakodnevne uporabe iroke potronje npr.ogromna
tuba pasta za zube (zgnjeena,da ju ne bi mogli zamijeniti za reklamni objekt,koji je takoer
esto vrlo uvean) koja je u umjetnikoj izvedbi poruga potroakom drutvu i poplavi
reklama u kojoj se davimo.
Nakon pedesetih sve je vie kinetikih,pokretnih skulptura,reljefa ili promjenjivih slika,lienih
svete aure "ne diraj" koja obino okruuje likovnu umjetnost.Kinetike skulpture razvio je
amerikanac A.Calder,najee od komada svinute ice,razliitih duina i povezanih u nizove
zglobovima,tako da je svaki dio gibljiv.Kada se rukom ili elektrinim pogonom pokrene ili
zaljulja jedan lan,to se u raznolikim ivim ritmovima prenosi do krajnjega.Calderove
pokretne skulpture (mobili) sraunate su u takvim poloajima i odnosima sastavnica,da se
jednom zaljuljane,jo dugo nastavljaju ljuljati.

18
19