Download as docx, pdf, or txt
Download as docx, pdf, or txt
You are on page 1of 2

The Priroda ( Russian : ; engleski: Priroda ) (TsM-I, 77KSI, 11F77I) modul je bio sedmi

i konani modul Mir svemirske stanice . Njegova osnovna svrha bila je da eksperimente iz
Zemljinih resursa sprovede putem daljinskog sensinga i da razvija i verifikuje metode daljinskog
sensinga. Kontrolni sistem Prirode razvio je Khartron [1] ( Kharkov , Ukrajina ).

Sadraj

1Opis
2Pokretanje i prikljuivanje
3Reference
4Spoljanje veze

Opis [ uredi ]
Priroda je prvobitno dizajnirana da nosi rasporeenu solarnu niz. Meutim, zbog kanjenja i
injenice da su planovi za solarnu energiju planirani za druge dijelove Mir, solarni niz nije ukljuen
u konfiguraciju lansiranja. Umesto toga, tokom besplatnog leta, Priroda su napajali dva
redundantna skupa baterija u ukupnom broju od 168. Priroda je imala neprilagoeni odeljak za
instrumente i prostor za odlaganje instrumenta / tereta. Prostor bez pritiska sadri komponente
pogonskog sistema, rukohvate EVA i naunu opremu. Odeljak instrumenta / prtljaga podeljen je
na dva dela: spoljanji deo instrumenta i unutranji prostor za stanovanje i rad. Eksperimente na
Prirodu pruale su dvanaest razliitih nacija. Ovi eksperimenti obuhvataju mikrotalasnu, vidljivu, u
blizini infracrvene,

Dijagram Priroda ukazuje na vanjske karakteristike

Instrumenti daljinskog sensinga:

Alissa lidar - mjerena visina oblaka, struktura, optika svojstva. Vertikalna rezolucija 150 m,
horizontalna rezolucija 1 km
Centaur 400 MHz prijemnik - koristi se za prikupljanje okeanskih podataka o boju
DOPI interferometar - ispituje gasove i aerosole. 2.4-20 mikrometara
Altimetar okeana Greben - 10 cm rezolucija, 13,76 GHz, 2,5 km razmak, nadir gledanje
Ikar N nadir mikrotalasni radiometri - 0.3, 0.8, 1.35, 2.25, 6.0 cm talasne duine, irina 60 km,
rezolucija 60 km i 0.15 K
Mikrotalasni sistem za skeniranje mikrotalasnog zraenja Ikar Delta - skeniran 40 sa staze
sa irinom od 400 km. 4,0, 0,3, 0,8, 1,35 cm talasne duine, rezolucija 8 - 50 km i 0,15 - 0,5 K
Ikar P panoramski mikrotalasni radiometri - 2,25, 6,0 cm talasne duine, irina 750 km,
rezolucija 75 km i 0,15 K
Istok 1 IR spektroradiometar - talasne duine izmeu 4.0-16.0 mikrometra, irine 7 km,
rezolucije 0.7 x 2.8 km
Spektrometar MOS-Obzor - mjereni aerosolni profil i refleksija okeana. 17 kanala izmeu
0.750-1.01 mikrometra, irine 80 km, rezolucije 700 m
MOMS 02P Zemljani snima - 4 kanala izmeu 0.440-0.810 mikrometara. Multi spektralni,
stereo ili visoki rezolucijski podaci, rezolucija 6 km. Nemaki instrument, koji je na poetku
letio na brodu Spacelab D2 na utlu.
Optiki skener MSU-E2 visoke rezolucije - rezolucija 10 m, 3 kanala izmeu 0,5 i 0,9
mikrometra, gledanje iznad, 2 x 24,5 km razmaka
Ozon M spektrometar - koristi se za ozonske / aerosolne profile. 160 kanala izmeu 0.257-
1.155 mikrometra i rezolucije visine 1 km
Traverse Synthetic Aperture Radar - 1.28 / 3.28 GHz, 50 km razmak, 38 ugao gledanja, 50
m rezolucije.

Closeup Traverske antene koju je uzela posada STS-79

Lansiranje i prikljuivanje [ uredi ]


Priroda je pokrenuta 23. aprila 1996. godine na raketi Proton . Nakon to je dolo do orbite, otkaz
elektrinog konektora prouzrokovao je smanjenje koliine snage na Prirodi na polovini. Zbog
elektrinog problema, Priroda bi imala samo jedan pokuaj prikljuenja pre nego to bi se izgubila
snaga. Ovo je uzrokovalo odreenu zabrinutost za terenske kontrolore, jer veina drugih modula
nije uspela da se prikljui prvom pokuaju. Meutim, Priroda se 26. aprila nije prikljuila na
probleme. Nakon to je preseljen na svoju stalnu lokaciju na prikljunoj luci + Z na osnovnom
bloka, Priroda je prikljuena na ostatak elektro sistema stanice, to joj je omoguilo da iskljui
snagu od solarne energije nizovi na drugim modulima. Posada na brodu potom uklonila baterije iz
Priroda i uskladitila ih u Progress M-31 za destruktivni ponovni ulazak.
Tokom posljednje ekspedicije Miru 2000. godine, snaga je, kako se navodi, toliko visoka da ekipa
nije mogla aktivirati bilo koji prirodni teret.
Priroda, zajedno sa ostalim komponentama Mir, unitena je kada je stanica Mir postavljena u
martu 2001. godine, ulazei u atmosferu Zemlje.

You might also like