DJEJI PROJEKTI U ODGOJNO OBRAZOVNOM RADU

ODGAJATELJA

Suvremena gledita o projektima kao jednom od oblika integriranog uenja imaju

svoje utemeljenje na promijenjenoj paradigmi uenja djece. Dijete je voeno svojom
prirodnom znatieljom, aktivno stupa u interakcije s fizikom i socijalnom sredinom, pri
emu prikuplja iskustvo i neprestano ga nastoji interpretirati. Na taj nain dijete ui inei i
raspravljajui putem vlastitog iskustva. Svaki postupak kojim se eli stimulirati proces uenja
djeteta zapoinje od njegovog interesa, odnosno aktivno spoznavanje djeteta zapoinje
njegovim interesom za neki problem ili temu, to ga navodi na postavljanje poetnih hipoteza,
njihovo preispitivanje i provjeravanje. Navedeni postupci i nove spoznaje o djetetu upravo se
mogu provesti kroz projekte. Kroz rad na projektima djeci je omogueno uenje na temelju
njihovog interesa, omogueno im je prirodno integrirano uenje, samostalno istraivanje uz
nenametljivu asistenciju odgajatelja u kojemu aktivno stjeu svoja znanja, primjenjuju svoje
vjetine, donose odluke i ue preuzeti odgovornost (Slunjski, 2001).

Pod sintagmom rad na projektu najee se misli na sklop aktivnosti u kojima jedno ili vie
djece dublje prouavaju neku temu ili problem, a moe trajati nekoliko dana, tjedana, ovisno o
dobi djece i prirodi teme. Takoer definira se kao nain integriranog uenja koji naglaava
aktivnu participaciju djece te potie razvoj znanja i vjetina. Uloga odgajatelja u radu na
projektu je da potie djecu da stupaju u interakciju s ljudima i okruenjem, u svrhu dubljeg
razumijevanja vlastitog iskustva i okruenja u kojem ivi. Prednosti rada na projektima su
osiguravanje konteksta za uroenu znatielju djece, sudjelovanje djece i odgajatelja u
zajednikoj pustolovini uenja, pojaavanje interesa roditelja za odgoj i obrazovanje djece
ukljuivanjem u projekte, koritenje razliite tehnologije, iskustveno uenje djece, inkluzija
djece s posebnim potrebama, ostvarivanje odgojnih ciljeva. Dvije vrste rada na projektima
opisuju se u radovima autorica Katz i Chard, te u radovima autora Malaguzzija (R.Emilia).
Autorica Katz rad na projektima smatra temeljnim pristupom u integriranom pouavanju
djece i odreuje ga kao temu koja se zajedno s djecom izuava dublje i potpunije kako bi oni
to bolje upoznali i snalazili se u svom neposrednom okruenju. rad djecu na projektu
zapoinje na nekoliko naina, prvi nain je da projekt zapoinje kada dijete ili grupa djece
pokae interes za odreenu pojavu/problem, a drugi nain je kada odgajatelj odabere
odreenu temu koja se moe odabrati i u dogovoru s djecom. Polazi od bazinog grupiranja
tema u devet kategorija (teme iz svakodnevnog ivota, iz ivota lokalne zajednice, teme koje
se bave blagdanima, teme koje se odnose na prouavanje vremena), a odabir odreene teme
ovisi o relevantnosti, raspoloivosti materijala i potrebne opreme za rad te o dostupnosti
resursa potrebnih za njezin razvoj. Istie vanost prava djeteta na izbore, to ukljuuje tri
razine. Prva razina je da se djeci kroz projekt nudi mogunost izbora to e raditi, ime e se
baviti, to i kako e istraivati. Druga razina je da djeca odabiru kada e se u aktivnost
ukljuiti i koliko e u njoj ostati, a trea razina je da djeca odaberu mjesto koje e za svoju
aktivnost odabrati, s kim e razgovarati. Prema spomenutoj autorici projekt se dijeli na tri
etape. Prva etapa je planiranje i zapoinjanje projekta, druga etapa je razvoj projekta i trea
etapa je refleksija s evaluacijom. U prvoj etapi odgajatelj pomae djeci da razumiju svoja
iskustva o odreenoj temi/ problemu i sagledaju ga iz vie perspektiva na nain da ih potie
na raspravu o odreenom problemu. Zajedniki postavljaju odreene hipoteze na koje e
istraivanjem dobiti odgovor. U prvoj etapi odgajatelj promatra djecu. U drugoj etapi djeca
istrauju nove informacije o problemu, revidiraju i prepoznaju pogrene pretpostavke, a uloga
odgajatelje je da osigurava materijale, odabire aktivnosti koje e poticati njihovo daljnje
razumijevanje problema, diskutira o rezultatima i potie ih na postavljanje novih pitanja.U
treoj etapi djeca reflektiraju svoja novu razinu razumijevanja odreenog problema,
usporeuju nova znanja sa svojim prijanjim znanjima. Uloga odgajatelje je da potie djecu
da konstruiraju priu o projektu, da promiljaju o novim temama/problemima koji bi se mogli
istraiti te da organizira grupne sastanke s roditeljima kako bi se prikazalo to su djeca uila,
kako su uila. Prema Reggio pristupu tijek rada na projektu nije mogue unaprijed planirati,
nije ga mogue ranije strukturirati, nije unaprijed odreena duljina njegova trajanja niti se zna
kojim e se smjerom razvijati. Osnovni je kriterij odabira smjera razvoja projekta interes
djece. Promatrajui djecu i razgovarajui s njima, odgajatelji u dogovoru s djecom odabiru
problem kojim e se vie baviti, tj. koji e postati temom projekta. U Reggio pristupu
odgajatelj ne iznosi specifine ciljeve za svaki projekt unaprijed, niti unaprijed planira
sadraje aktivnosti, nego ih formulira fleksibilno i stalno ih prilagoava potrebama i
interesima djece. Odgajatelji umjesto plana izrauju poetnu shemu koja predstavlja samo
inicijalne korake tj.hipoteze koje su oni iznijeli prije susreta s djecom, i takoer hipoteze koje
potjeu od djece dobivene snimanjem njihovog razgovora i analizom njihovih crtea.
Odgajatelji svakodnevnim praenjem i dokumentiranjem aktivnosti djece izviaju mogue
smjerove aktivnosti, tj. njihov mogui daljnji razvoj projiciraju.
Nadalje, uloga odgajatelja u radu na projektima je da potie djecu na iznoenje,
usporeivanje i suprotstavljanje miljenja, pregovaranje, sluanje tuih miljenja te ponovno
revidiranje i formiranje pretpostavka, potie razvoj kritikog i kreativnog miljenja, da
promie kolaboraciju, interakciju i pregovaranje meu djecom, potie i podrava prirodnu
znatielju i uenje djeteta, kreira i stalno oplemenjuje uvjete za zadovoljno ivljenje i uenje.
Prema autorici Katz centralna uloga odgajatelja je da pomogne djeci u pronalaenju tema koje
ih zanimaju i pripremanju okruenja u kojem e djeca istraiti probleme. Takoer, prema
autorici Katz odgajatelj bi trebao istodobno biti evaluator, organizator, poticatelj i suradnik
djece u radu na projektima. Takoer, osim navedenih uloga vano je da odgajatelj prvenstveno
stvori organizacijske preduvjete koji e djeci omoguiti da ine neto slobodno samostalno,
kompetentno, temeljem vlastitog interesa u suradnji s ostalom djecom. Zatim, u samim
poecima rada na projektu odgajatelj bi trebao znati procijeniti kada i koliko se ukljuiti u
aktivnost djece, ponuditi one materijale koje djeca mogu samostalno koristiti, stvarati uvjete u
kojima mogu testirati svoje teorije. S obzirom da se rad na projektu odrava kroz sekvence
aktivnosti na poetku je potrebno da odgajatelj spozna djetetove naine razmiljanja o
problemu koji ga zanima i kojim se bavi, zatim na osnovu toga stvoriti uvjete za neovisno,
integrirano uenje djeteta na nain da dijete podijeli s drugima svoja intuitivna znanja o
odreenoj temi, da ih provjerava, postepeno nadopunjuje i nadograuje. Nakon to su djeca
revidirala svoju postojea znanja u interakcije s drugom djecom, na odgajatelju je da omogui
djeci izbor razliitih medija uz pomou kojih e svoje teorije i hipoteze istraiti. Nadalje,
odgajatelj projicira mogue smjerove razvoja aktivnosti te u skladu s tim projekcijama
obogauje okruenje, promatra i prouava djecu i doputa djeci da vode aktivnost kroz
neposrednu ukljuenost. Navedene teorije prikazati u kroz rad djece na projektu Riba iz
knjige Integrirani predkolski kurikulum: rad djece na projektima. Kako bi odgajatelj
spoznao djetetove naine razmiljanja o problemu koji ga zanima potie djecu na verbalne i
grafike izraze, traenje informacija o kretanju ribe u knjigama i enciklopedijama. U prvoj
sekvenci djeca su razgovarala o tome kako se riba kree bez nogu, kako njoj peraje slue za
kretanje unaprijed i unazad. S obzirom na navedene teme o kojima su djeca razgovarala
pokuala su izraditi ribu koja moe pomicati perajama. Stoga, vano je da odgajatelj prati,
snima, slua i biljei djetetove izreke kako bi mogao ponuditi odreene materijale s kojima
mogu testirati svoje hipoteze. Zatim, u drugoj sekvenci djeca su poela razgovarati o tome
kako se riba hrani, odgajatelj ih potie da svoje teorije verbalno ili grafiki izraze. Teme o
kojima su djeca razgovarala odnose se na to kako hrana ulazi u usta ribe, gdje hrana odlazi i
to se s hranom dogaa u ustima ribe. U treoj sekvenci, djeca proiruju interese na sve ostale
unutarnje organe ribe i njihove funkcije. Djeca u ovoj sekvencu istrauju organe ribe, a
odgajatelj ih potie na grafike i verbalne iskaze i na traenje informacija u knjigama i
enciklopedijama. S obzirom na problem s kojim su se bavili, djeca izrauju ribu s organima
(ribu iznutra) od razliitih materijala.

Prema navedenom projektu vidljivo je kako je kako su zapravo djeca aktivni sudionici
u procesu uenja, koji spontano dolaze do razumijevanja svijeta oko sebe, a odgajatelj samo
pomaga koji djetetu moemo pomoi u boljem razumijevanju onoga to istrauje, jedino na
nain da mu osigura razliite izraajne medije kojima dijete izraava svoje ideje i poetne
teorije. Uloga odgajatelj u radu na projektima nije univerzalna, ve je individualizirana jer je
temeljena na dobrom razumijevanju djece, njihovih teorije, aktivnosti i njihovog procesa
uenja. Stoga, vano je da prvenstveno odgajatelj pozorno prati, promatra i slua dijete, kako
bi ga to bolje razumio, a time i podravao i poticao razvoj rada na projektima.