Na temelju lanka 81. Ustava Republike Hrvatske i lanka 52. stavka 2.

Zakona o
prostornom ureenju (Narodne novine, broj 153/2013), Hrvatski sabor na sjednici __.
rujna 2015. donio je

STRATEGIJU

PROSTORNOG RAZVOJA REPUBLIKE HRVATSKE

 OBRAZLOENJE

Temeljni dravni dokument za usmjerenje razvoja u prostoru je Strategija prostornog

ureenja Republike Hrvatske koju je donio Zastupniki dom Sabora Republike Hrvatske 27.
lipnja 1997. godine. Odluku o Izmjenama i dopunama Strategije prostornog ureenja
Republike Hrvatske donio je Hrvatski sabor na sjednici odranoj 14. lipnja 2013. godine
(Narodne novine, broj 76/2013).
Izvjeem o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008.-2012. (Narodne novine, broj
61/2013), razmatranom i prihvaenom u Hrvatskom saboru, izrada nove Strategije
prostornog razvoja Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Strategija) utvrena je kao
prioritetna aktivnost za daljnje unaprjeenje prostornog razvoja i zatite prostora.
Meu kljunim razlozima za izradu nove Strategije istiu se pojave i procesi utvreni
praenjem stanja u prostoru, kao i promjena meunarodnog konteksta u odnosu na razdoblje
u kojem je usvojena Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske iz 1997. godine.
Nakon donoenja Odluke o izradi Strategije (Narodne novine, broj 143/2013), radi
potrebe dodatnih analiza izraene su strune podloge: Analiza prostornih planova upanija;
Krajolik imbenik Strategije prostornog razvoja; Regionalni razvoj, sustav naselja, urbani
i ruralni razvoj i transformacija prostora; Integralno upravljanje obalnim podrujem;
Demografski scenariji i migracije i Razvoj gospodarskih djelatnosti u prostoru.
O Nacrtu prijedloga Strategije od 15. lipnja do 14. srpnja 2015. godine provedeno je
savjetovanje s javnou te javna rasprava o Stratekoj studiji o utjecaju Strategije na okoli.
Savjetovanje je odrano 15. lipnja u Splitu, 17. lipnja u Rijeci, 1. srpnja u Zagrebu i 7. srpnja
u Osijeku. Javno izlaganje o Stratekoj studiji o utjecaju Strategije na okoli odrano je 1.
srpnja u Zagrebu. Za vrijeme savjetovanja i javne rasprave zaprimani su prijedlozi i
primjedbe pisanim putem potom i preko e-obrasca.
Strategija u svrhu ostvarivanja ciljeva prostornog ureenja u skladu s ukupnim
gospodarskim, drutvenim i kulturnim razvojem, potrebama i mogunostima, izraenim u
temeljnim dravnim razvojnim dokumentima (strategije, planovi, programi i sl.) koji se
donose na temelju posebnih propisa, sukladno naelima prostornog ureenja, odreuje
dugorone zadae prostornog razvoja, strateka usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i
polazita za koordinaciju njihovih razvojnih mjera u prostoru.
Strategija sadri osobito: 1. polazita prostornog razvoja na temelju prirodnih,
gospodarskih, drutvenih, kulturnih te okolinih uvjeta; 2. osnovu i organizaciju prostornog
razvoja sa smjernicama i prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja u funkciji
zatite prostora, ouvanja i unaprjeenja okolia; 3. razvoj prostornih sustava sa
smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i lokalnoj razini, osobito za razvoj naselja,
infrastrukture i zatitu krajobraza i kulturnih dobara; 4. mjere zatite okolia odreene u
skladu sa Strategijom odrivog razvitka Republike Hrvatske.

Donoenje Strategije prostornog razvoja Republike Hrvatske kao temeljnog dravnog

dokumenta za usmjerenje razvoja u prostoru, predlae se na temelju lanka 81. Ustava
Republike Hrvatske i lanka 52. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, broj
153/2013).
Strategiju donosi Hrvatski sabor, nositelj izrade je Ministarstvo graditeljstva i
prostornoga ureenja, a struni izraiva je Hrvatski zavod za prostorni razvoj.
Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske objavljuje se u Narodnim
novinama, a zbog znaaja publicirat e se kao knjiga.

2
1. Uporine
vrijednosti
More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna
bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode,
nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog
znaenja, za koje je zakonom odreeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku,
imaju njezinu osobitu zatitu.
UstavRepublike Hrvatske

Uporine vrijednosti budueg razvoja sustava planiranja, zatite i ureivanja

prostora Republike Hrvatske (RH) jesu:
vrijednosti hrvatskog prostora koje proizlaze iz mozainosti prostorne osnove
i prostornog identiteta koji se utvruje na temelju prirodnih, kulturnih,
krajobraznih i drutvenih vrednota te kulture graenja, ureivanja i
oblikovanja prostora
dosezi dosadanjih modela planiranja i provedbe prostornog razvoja: tradicija
urbanistikog i prostornog planiranja koja je itljiva u hrvatskom prostoru i
sustav prostornog ureenja izgraen na temelju usmjerenja Strategije
prostornog ureenja Republike Hrvatske (SPURH-a) iz 1997. godine
meunarodni kontekst, prije svega onaj koji je RH prihvatila u
pretpristupnom razdoblju te zajedno sa statusom 28. drave lanice Europske
unije (EU).1

Prepoznavanje, ouvanje, promicanje i odrivo koritenje vrijednosti hrvatskog

prostora, posebice onih na kojima se temelji njegov identitet, promie se
koncepcijom prostornog razvoja i ostvarivanjem prioriteta i usmjerenja
prostornog razvoja te izradom i provedbom svih planova, programa i projekata
koji se odnose na implementaciju ove Strategije i utjeu na hrvatski prostor.

1 1. srpnja 2013.

3
1.1. Prostorna osnova
Osnova prostornog razvoja RH njezin su geografski poloaj i prirodno-
geografska obiljeja. Hrvatska se nalazi u jugoistonoj Europi na razmeu
panonskog, dinarskog i mediteranskog prostora na kojem se proimaju kulturno-
geografski utjecaji srednje Europe, Mediterana i Balkana. Glavninu njezina
teritorija zauzima panonski i panonsko-peripanonski prostor, odnosno sredinja
i istona Hrvatska, a potom i jadransko-mediteranski prostor, odnosno sjeverno
i juno hrvatsko primorje. Povezuje ih sredinji dinarski prostor gorske
Hrvatske. Dravni teritorij Hrvatske prua se u obliku luka izmeu Dunava na
istoku i sjeverozapadne obale Istre na zapadu, rijeke Mure na sjeveru te Prevlake
na jugu.

1.1.1. Geografska mozainost

Prirodno-geografski elementi koji ine osnovu prostorne strukture Hrvatske jesu reljef,
klimatsko-ekoloke i hidrografske znaajke. Raznolik reljef, u kojem se izmjenjuju
nizine, breuljkasti tereni, gorska podruja i niske planine, oblikovan je na podlozi
sloenoga geolokog sastava i grae.

U reljefu prevladavaju nizine, nadmorske visine do 200 m, koje ine vie od polovice
povrine, etvrtina teritorija otpada pak na breuljkaste terene od 200 do 500 m, oko
20% zauzimaju gorska podruja u visinskom pojasu od 500 do 1.000 m, a ona iznad
1.000 m zauzimaju tek oko 4% ukupne povrine. Najvii su vrhovi Dinara (Sinjal),
1.831 m, Sveti Jure, 1.762 m, na Biokovu te Vaganski vrh, 1.757 m, na junom
Velebitu.

Nizine dominiraju panonskim i panonsko-peripanonskim prostorom, posebno u

njegovu istonom dijelu, a breuljkasti i gorski krajevi sredinjom i gorskom
Hrvatskom. Specifinost je Hrvatske njezina razvedena obala i visoka zastupljenost
krkog reljefa. Sa svojih 1.246 otoka, otoia, hridi i grebena hrvatska se obala ubraja
meu najrazvedenije u Europi. Povrinom su najvei otoci: Cres (405,7 km2), Krk
(405,2 km2) i Bra (395,4 km2). Krki reljef zauzima vie od polovice povrine
dravnog teritorija, to se odraava u njegovim brojnim prostornim specifinostima,
od geomorfolokih i hidrolokih do obiljeja krajobraza.

Vrijeme i klima rezultanta su vie meuzavisnih imbenika: poloaja u umjerenom

pojasu, smjetaja u Sredozemlju uz toplo Jadransko more, u blizini Atlantskog oceana
i velikih kopnenih povrina, Afrike na jugu i Euroazije na sjeveroistoku, otvorenosti
kontinentalnog dijela prema sjeveru i modifikatorskog utjecaja reljefa s relativno
visokim planinskim barijerama du morske obale te Panonske zavale u unutranjosti.

4
1.1.2. Prirodna bogatstva

Zrak
Zatita zraka u RH ureena je posebnim propisima, 2 a obuhvaa: praenje i
izvjeivanje o kvaliteti zraka, spreavanje i smanjivanje oneienosti zraka,
ustanovljavanje granine vrijednosti i praenje emisija oneiujuih tvari, smanjenje
oteenja ozonskog sloja te smanjenje utjecaja i prilagodbu klimatskim promjenama.
Na temelju podataka izmjerenih na mjernim postajama dravne i lokalnih mrea za
trajno praenje kvalitete zraka, s obzirom na oneiujue tvari ije su koncentracije
prelazile granine i tolerantne vrijednosti, moe se zakljuiti da je zrak uglavnom ist
ili neznatno oneien prve kategorije, dok je u pojedinim urbanim i industrijskim
podrujima zrak umjereno i prekomjerno oneien druge kategorije.3

More
Posebno mjesto meu prirodno-geografskim obiljejima ima more. Osim to je ono
izuzetna prirodna pojava, ima i nemjerljivo znaenje kao imbenik sveukupnog razvoja
drave. Jadran pripada toplim morima te je najdublji u europsko kopno uvueni zaljev
Sredozemnog mora. Hrvatska obala Jadrana duga je 1.777 km i zauzima najvei dio
njegove istone obale. Ukupna duljina obalne crte s otocima trostruko je vea, 5.835

2 Zakon o zatiti okolia (NN 80/13 i 78/15), Zakon o zatiti zraka (NN 130/11 i 47/14) i propisi za
provedbu tih zakona
3 AZO

5
km, to je oko ukupne obalne crte u Jadranskom moru. U skladu s Konvencijom o
pravu mora UN-a, Hrvatska ostvaruje suverenitet nad pripadajuim dijelom
Jadranskog mora, unutarnjim morskim vodama i teritorijalnim morem: ukupno oko
31.067 km2 to je 35,4% ukupnog teritorija drave.

Kopno
Povrina kopnenog dijela iznosi 56.594 km2 to je 64,6% ukupnog teritorija drave.

Tlo
Zbog razliitih obiljeja klime i matine podloge Hrvatska se odlikuje velikom
raznovrsnou pedolokog pokrova. To se oituje u razliitim genetskim i bonitetnim
tipovima tala. Najbolja su tla u istonoj Hrvatskoj: ernozem, ritske crnice i eutrina
smea tla gajnjae. Uz Savu, Dravu i Dunav prevladavaju mlae rijene naplavine
aluvijalna tla razliite plodnosti, dok su u sredinjem i zapadnom dijelu Savsko-
dravskog meurjeja najrairenija pseudoglejna tla. U gorskoj Hrvatskoj rairena su
slabija, distrina (kisela) smea tla, smea tla na vapnencima i dolomitima te
vapnenako-dolomitne crnice. U primorskom dijelu drave prevladava litosol,
kamenjar i goli kr s pjegama crvenice te smea tla na vapnencima i dolomitima.
Najvie plodnog tla u tom podruju ima u Istri: dublja crvenica i smea tla na fliu, u
Ravnim kotarima i na veim otocima. Oko 3 5% povrine Hrvatske zauzimaju
antropogena tla, izmijenjena pod utjecajem ovjeka.

6
ume i umska zemljita
ume i umsko zemljite prostiru se na 26.887 km2, odnosno prekrivaju oko 47,5%
kopnenog teritorija RH. Udio je povrina prirodnih uma u ukupnoj umskoj povrini
95%, a potpomognutu obnovu ini oko 5%, ukljuujui kulture, plantae. Od ukupnog
umskog podruja oko 79% su bjelogorine, 16% crnogorine, a 5% degradirane ume.

Poljoprivredne povrine
Poljoprivredne povrine zauzimaju oko 47,6% kopnenog teritorija RH. Znatan se dio
poljoprivrednih povrina ne koristi za uzgoj poljoprivrednih kultura, to je velik
potencijal za zamjetno poveavanje poljoprivredne proizvodnje, kako za prehrambene
tako i za neprehrambene potrebe.

Mineralne sirovine
Mineralne sirovine neobnovljivi4 su prirodni resursi od interesa za RH i u njezinu su
vlasnitvu.5 Formalno su pod osobitom zatitom drave, odnosno mogu se istraivati i
gospodarski iskoritavati iskljuivo pod uvjetima i na nain koji je propisan zakonom.
Sukladno zakonu, istraivanje mineralnih sirovina podrazumijeva radove i ispitivanja
kojima se utvruje njihovo postojanje, kakvoa, koliina i mogui uvjeti eksploatacije,
a eksploatacijom se smatra vaenje iz leita i oplemenjivanje. Osnovni dokument
kojim se utvruje gospodarenje mineralnim sirovinama i planira rudarska gospodarska

4
S izuzetkom geotermalnih voda, koje se smatraju djelomino obnovljivim izvorom.
5
Interes RH definiran je Ustavom Republike Hrvatske i vaeim Zakonom o rudarstvu (NN 56/13 i
14/14). Istim zakonom odreeno je vlasnitvo RH nad mineralnim sirovinama.

7
djelatnost na dravnoj razini jest Strategija gospodarenja mineralnim sirovinama.6 Na
razini drave u izradi je karta mineralnih sirovina, 7 a pojedine upanije izradile su
rudarsko-geoloke studije potencijalnih podruja istraivanja mineralnih sirovina kao
i podruja evidentiranih i postojeih rezervi mineralnih sirovina kao osnovu za
planiranje potreba i naina opskrbe mineralnim sirovinama u svojim razvojnim
dokumentima.

Neenergetske mineralne sirovine

Meu neenergetskim sirovinama za Hrvatsku osobito gospodarsko znaenje imaju:
arhitektonsko-graevni kamen
tehniko-graevni kamen
graevni pijesak i ljunak.

Tehniko-graevni kamen preteno se nalazi u Dinaridima od Istre do najjunijih

predjela Dalmacije. Arhitektonsko-graevni kamen ogranien je na tektonski slabije
poremeene stijene, a nalazita graevnog pijeska i ljunka uglavnom su u podrujima

6 Trenutano je vaea strategija iz 2008.

7 Hrvatski geoloki institut

8
uz rijene tokove.
Prema rezultatima novijih istranih radova, u 2012. godini evidentirane su vee
koliine eksploatacijskih rezervi veine neenergetskih mineralnih sirovina u odnosu na
podatke iz 1997. godine (Prikaz 1.4.).8

U tom je referentnom razdoblju zabiljeen pad iskoristivosti evidentiranih

eksploatacijskih rezervi vie od 50%,9 to otvara prostor za poveanje gospodarskih
aktivnosti za eksploataciju, odnosno preradu odreenih sirovina. Najznaajnije
pozitivne razlike ustanovljenih eksploatacijskih rezervi odnose se na: arhitektonsko-
graevni kamen, boksit, gips, graevni pijesak i ljunak, karbonatnu sirovinu za
industrijsku preradu, kremeni pijesak, silikatne sirovine za industrijsku preradu,
sirovine za proizvodnju cementa, tehniko-graevni kamen i ivu.10
Treba rei da se uz ove mineralne sirovine esto vee i pojavnost rijetkih minerala
(rijetke zemlje) za kojima u svijetu svakodnevno raste potreba te cijena.

Energetske mineralne sirovine

Dovoljna koliina energije i sigurnost opskrbe energijom osnova su gospodarskog

razvoja drave i njezina drutvenog standarda. S porastom energetske potronje raste i
potreba za energetskim mineralnim sirovinama te njihova eksploatacija i prerada.

Energetske potrebe u Hrvatskoj podmiruju se najveim dijelom koritenjem

energetskih mineralnih sirovina ugljena, nafte, prirodnog plina i radioaktivnih
mineralnih sirovina. U Hrvatskoj su utvrene rezerve ugljena, nafte, prirodnog plina i
geotermalnih voda, a nisu utvrene rezerve radioaktivnih mineralnih sirovina. U 2013.
godini udio prirodnog plina u proizvodnji primarne energije iznosio je 30,5%, sirove
nafte 12,4%, a udio toplinske energije bio je 0,8%.11

Eksploatacijske su se rezerve svih energetskih mineralnih sirovina smanjile u razdoblju

od 1997. do 2012. godine, pri emu je eksploatacija prirodnog plina porasla,
eksploatacija geotermalne vode stagnirala, a eksploatacija se kondenzata, nafte i
ugljena smanjila.

8
Prikaz 1.4. se temelji na podacima MINGO Sektor za rudarstvo (2013.), Godinja bilanca stanja
rezervi mineralnih sirovina Republike Hrvatske
9
IRMO, 2014., struna podloga, Dodatak 5, tablica 7.
10
IRMO, 2014., struna podloga, Dodatak 5, tablica 3.
11
MINGO, Godinji energetski pregled Energija u Hrvatskoj 2013.

9
Podzemne vode

Ukupna koliina obnovljivih izvora vode iznosi 35.200 m3 po stanovniku. Gotovo 90%
ukupne koliine vode kojom se opskrbljuju gradovi i naselja zahvaa se u podzemlju,
to naglaava znaenje zatite resursa podzemnih voda. Najznaajnije rezerve vode
nalaze se u dolinama rijeka Drave i Save te u dubokom kru gorske Hrvatske i
Dalmatinske zagore. Zbog svoje specifinosti podruja krkih vodonosnika odlikuju se
vrlo sloenim tokovima podzemne vode, koji esto ukljuuju viestruko izviranje i
poniranje vode na razliitim horizontima unutar istog slijeva. Obnovljive zalihe

10
podzemnih voda nisu ravnomjerno rasporeene unutar vodnog podruja rijeke
Dunav.Zbog sloenih hidrogeolokih odnosa na teritoriju Hrvatske te nedovoljne i
neravnomjerne istraenosti vodonosnika, odreivanje zaliha podzemnih voda dijelom
se temelji i na procjenama. Zbog razliite prirodne kvalitete vode na pojedinim
podrujima, sadanjega stupnja koritenja, prirodne ranjivosti podruja na kojima se
nalaze i pritisaka na ta podruja te prioriteta pri zatiti pojedinih podruja, strateke
zalihe podzemnih voda podijeljene su na etiri tipa ovisno o kakvoi i uvjetima njihove
zatite.

Odreivanjem i zatitom stratekih zaliha podzemnih voda dugorono e se osigurati

potrebe javne vodoopskrbe za vodom na cjelokupnom podruju Hrvatske. Zbog toga
su njihova zatita i koritenje prvorazredni nacionalni interes. Ukljuivanjem tih
podruja u prostorne planove i definiranjem njihove zatite osigurat e se preduvjeti za
odgovarajue koritenje tih podruja, kako u smislu svih vodnogospodarskih
djelatnosti tako i svih drugih aktivnosti koje mogu ugroziti ouvanje ovoga vrlo vanog
resursa.

Rijeke
Kopnene vode odvodnjavaju se prema Crnom i Jadranskom moru. Crnomorski slijev
neto je vei od jadranskoga i iznosi oko 58% ukupne povrine drave. Manji jadranski
slijev nalazi se na krkim terenima, a oko treine njegove povrine odnosi se na
zatvorene krke sljevove bez nadzemnog otjecanja prema moru pri emu su najvee
ponornice u Lici. Rijeke crnomorskog slijeva vee su, manjeg pada i mirnijeg toka,
dok su primorske krae, manjih porjeja, veih padova i imaju 60% ukupnog
potencijala vodnih snaga drave. Najvee su rijeke: Sava, koja se najveim dijelom
svoga toka, oko 60% od ukupno 945 km, nalazi u Hrvatskoj, te Drava i Dunav. Kupa
je najdulja rijeka koja se cijelim svojim tokom nalazi na teritoriju Hrvatske. U primorju
su najvee rijeke Mirna i Raa u Istri te Zrmanja, Krka i Cetina u Dalmaciji. Najvea
je pritoka Jadranskog mora na njegovoj istonoj obali Neretva, ali se samo 20 km
njezina donjeg toka nalazi na podruju Hrvatske.

Jezera
Jezera u Hrvatskoj razmjerno su mala. Najvea se prirodna jezera nalaze u primorskom
dijelu drave. Povrinom se istiu Vransko jezero u Dalmaciji (30,2 km2), Prokljansko
jezero u donjem toku Krke (11,5 km2) i Vransko jezero na otoku Cresu (5,8 km2).
Navedena jezera prirodni su fenomeni jer im je povrina iznad, a dno ispod razine mora
(kriptodepresija). Specifina pojava po nainu postanka, izgledu i znaenju meu
prirodnim jezerima biodinamiki je sustav Plitvikih jezera, koja ini 16 jezera ukupne
povrine 1,9 km2. Povrinom najvee umjetno jezero Peruko je jezero na rijeci Cetini
(13 km2).

11
1.2. Identitet
Materijalna svjedoanstva hrvatskog identiteta dovoljna su da se shvati nunost ne
samo ouvanja i zatite ve i njihove uloge kao pokretake iskre u razvojnom procesu
suvremenog arhitektonskog izraza. Zato je nuno postaviti osnove pristupa i kretanja
u svim varijantama postojeih ostvarenja da bi unutar njih stvaralaki poriv novuma
koji dolazi mogao dostii vrijednosti identiteta. Kulturoloko naslijee nije mrtva
prolost, nego iva osnova graenja budunosti. Vrijednosti naslijea moraju biti
sauvane, a suvremene mogunosti i stremljenja samo obogauju dani trenutak
ostvarenjima itljiva identiteta koji postaje trajan put razvoja. Sueljavanje prolog i
suvremenog, svjetskog i regionalnog nije sukob, nego predstavlja otvorena vrata
novih mogunosti. Da bi se taj put mogao ostvariti, moraju se definirati osnovni
postulati koji odreuju i pristup arhitekturi i njezinu kreativnu razinu i nunost
prosudbe vrsnoe. U procesu koji omoguuje graenje oni moraju biti prisutni u
svim svojim komponentama.
-akademik Boris Maga

1.2.1. Drutveni identitet

Prostorni razvoj neodvojiv je od drutvenog konteksta u kojemu se odvija i snano je

povezan s drutvenim identitetima i vrijednostima hrvatskog drutva. Odnos drutva i
prostora, kao i sveobuhvatni prostorni razvoj, ostvaruje se unutar konkretnog kulturnog
okvira i s njim povezanog naina ivota.

Drutveni identitet odreuje zajednicu, odnosno njezina zajednika obiljeja, te

specifinosti koje ju razlikuju od ostalih. U istraivanjima socijalnog identiteta smatra
se da su njegovi najvaniji konstitutivni elementi: jezik, tradicija, religija, kultura,
teritorij, etnika skupina/nacija te obitelj/rod.12

Svakodnevno postupanje, na pojedinanoj i na kolektivnoj razini, orijentira se s

obzirom na uspostavljene socijalne identitete i s njima povezane drutvene vrijednosti.
Prihvaene vrijednosti djeluju u meusobnoj interakciji, u mrei vrijednosti koja se
protee na nekoliko razina: od osobnih, lokalnih, regionalnih, nacionalnih, globalnih,
ali i nekih specifinih kao to su npr. vrijednosti karakteristine za tzv. tranzicijske
drave, kojima i Hrvatska pripada. Stoga su kao uporite ove Strategije opeprihvaene
vrijednosti suvremenog hrvatskog drutva koje su svoju drutvenu afirmaciju potvrdile
od Ustava Republike Hrvatske13 do pojedinanih normativnih akata. To su pravednost,
ravnopravnost, socijalna ukljuenost, individualnost, participacija, odgovornost,
socijalna kohezija, odrivi razvoj, zdravlje, suradnja/kooperacija, raznovrsnost,
sigurnost.

12
Cifri, I.; Nikodem, K. 2006.
13
Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 proieni tekst i NN 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske)

12
U meunarodnom kontekstu Hrvatska se smjeta meu drave zapadne Europe te
pripada krugu zemalja u kojima dominiraju sekularno-racionalne vrijednosti i
vrijednosti samoizraavanja povezane s postmaterijalistikim vrijednostima i
prijelazom iz modernog industrijskog u postmoderno postindustrijsko doba: kvaliteta
ivota, unutarnji sklad, skrb za zatitu okolia, podravanje razliitosti, aktivna
politika participacija i sloboda pojedinca.14

Kulturne i povijesne, tradicijske specifinosti hrvatskog drutva u cjelini, ali i

specifinosti regionalnog i lokalnog drutvenog razvoja, bogatstvo su kulturnih i
socijalnih identiteta. Strategija stoga prepoznaje raznolikost drutvenih identiteta u RH
kao posebnu vrijednost i uporite te skrbi o njihovu ouvanju i integraciji.

1.2.2. Prirodna i kulturna batina

Zatiena podruja prirode

Zatiena podruja, zbog svoje ljepote, bogatstva i raznolikosti, temeljna su vrijednost

namijenjena zatiti prirode, kojima se upravlja radi dugoronog ouvanja prirode i

14
Prema dominantnim vrijednosnim orijentacijama utvrenima European Values Study (EVS) i World
Values Survey (WVS) istraivanjima iz 1996. i 1999.

13
prateih usluga ekolokog sustava. U Hrvatskoj je zatieno 41715 podruja razvrstanih
u devet kategorija16.

Zatiena podruja dravnog znaaja su:

- 8 nacionalnih parkova (Plitvika jezera, Kornati, Brijuni, Mljet, Krka, Sjeverni
Velebit, Paklenica i Risnjak) ukupne povrine 917 km2
- 11 parkova prirode (Biokovo, Kopaki rit, Lonjsko polje, Medvednica, Papuk,
Telaica, Velebit, Vransko jezero, Uka, umberak Samoborsko gorje i
Lastovsko otoje) ukupne povrine 3.976 km2
- 2 stroga rezervata (Hajduki i Roanski kukovi i Bijele i Samarske stijene)
- 77 posebnih rezervata.

Nacionalni parkovi Plitvika jezera i Krka istiu se krkom hidrografijom i

morfologijom te slapitima i jezerima. Kornati, Brijuni i Mljet otoni su nacionalni
parkovi koje karakterizira bogat podmorski svijet. Risnjak, Paklenica i Sjeverni Velebit
tipino su planinski prostori s raznolikom vegetacijom i reljefom.

Ostala zatiena podruja razvrstana u pet kategorija jesu: dva regionalna parka, 85
spomenika prirode, 85 znaajnih krajobraza, 28 park-uma te 121 spomenik parkovne
arhitekture.

Ukupna je povrina svih zatienih podruja u RH 7.499 km2, odnosno 8,6% ukupnog
dravnog teritorija. Nacionalni park Plitvika jezera na UNESCO-ovu je Popisu
svjetske prirodne batine. Park prirode Velebit, na ijem su podruju i nacionalni parkovi
Paklenica i Sjeverni Velebit, uvrten je u Popis rezervata biosfere u sklopu UNESCO-
ova znanstvenog programa ovjek i biosfera MAB kao i prekogranini rezervat
biosfere Mura Drava Dunav izmeu RH i Republike Maarske, koji obuhvaa
Regionalni park Mura Drava te Park prirode Kopaki rit. Parkovi prirode Kopaki rit,
Lonjsko polje, Park prirode Vransko jezero, Ornitoloki rezervat Crna Mlaka i podruje
Delte Neretve uvrteni su u Popis meunarodno vrijednih movara Konvencije o
movarama od meunarodnog znaenja osobito kao stanita ptica movarica (Ramsar).
Kopaki rit, Lonjsko polje i Vransko jezero zbog bogatstva ptijeg svijeta uvrteni su u
Popis vanih ornitolokih podruja Europe (IBA).

15
MZOIP, Upisnik zatienih podruja, 7. srpnja 2015.
16 Zakon o zatiti prirode (NN 80/13)

14
Ekoloka mrea u sustavu prostornog ureenja mrea Natura 2000

Ekoloka mrea RH dio je ekoloke mree ouvanih podruja EU-a Natura 2000, a
ine ju Podruja ouvanja znaajna za ptice (POP) i Podruja ouvanja znaajna za
vrste i stanine tipove (POVS). Ukupno je 780 podruja od ega 742 POVS-a i 38 POP-
a.

Povrine podruja Natura 2000 zauzimaju 36,7% kopnenog i 16,4% morskog teritorija
drave, odnosno 25.960 km2 ili 29,6% ukupne povrine.17 RH je u samom vrhu EU-a
po postotku teritorija unutar mree Natura 2000.

Temeljno je naelo integralnog pristupa planiranju i ureenju prostora zatita prirode i

okolia kao kontinuirane i u svim segmentima prisutne komponente. Mrea podruja
Natura 2000 jedna je od temeljnih polaznih podloga za prostorno planiranje.

17
DZZP, 18. kolovoza 2014., bez tokastih lokaliteta.

15
Kulturna batina
Zatitu kulturnih dobara graditeljske batine na nacionalnoj razini provodi nadleno
ministarstvo. Kulturna se dobra valoriziraju prema utvrenim kriterijima, uz
kontinuirano auriranje. Registar kulturnih dobara javna je knjiga u kojoj se kulturna
dobra nepokretne batine vode na tri liste: Lista zatienih kulturnih dobara, Lista
kulturnih dobara nacionalnog znaenja i Lista preventivno zatienih dobara.

Nepokretnu kulturnu batinu s utvrenim svojstvom kulturnog dobra ine pojedinane

graevine i/ili kompleksi graevina, kulturno-povijesne cjeline te krajobrazi. Prema
kriteriju uspostavljene zatite, ona moe biti preventivno ili trajno zatiena te se kao
takva upisuje na Listu zatienih kulturnih dobara Registra kulturnih dobara RH.

U Registru je ukupno 5.305 trajno i 63118 preventivno zatieno dobro graditeljske

batine. Od ukupnog broja upisanih dobara trajno je i preventivno zatienih kulturno-
povijesnih cjelina 559.19

U Registru je upisano 198 urbanih te 163 ruralne20 kulturno-povijesne cjeline, a ine

ih naselja ili dijelovi naselja, osobito u obalnom pojasu. Iznimna vrijednost kulturne
batine na teritoriju Hrvatske potvrena je upisom est kulturnih dobara u Popis
svjetske kulturne batine UNESCO-a:
povijesni kompleks Splita i Dioklecijanova palaa
Stari grad Dubrovnik
kompleks Eufrazijeve bazilike u povijesnom sreditu Porea
povijesni grad Trogir

18
ISP
19 Stanje registra kulturno-povijesnih cjelina 2. oujka 2015.
20 Stanje registra kulturno-povijesnih cjelina 2. oujka 2015.

16
 katedrala svetog Jakova u ibeniku
Starogradsko polje na Hvaru.

Dosad je u Registar kulturnih dobara upisano 11 kulturnih krajobraza:

umberak: Kulturni krajolik umberak Samoborsko gorje Pleiviko prigorje

Zagreb: Poljoprivredni krajolik zapadna padina ulice Donji Brezinak
Dubrovnik: Kulturni krajolik otoka Dakse
Vodnjan: Arhitektonsko-pejzani kompleks fortifikacijskog sustava Paravia
Barbariga
Stari Grad: Kulturni krajolik Starogradsko polje
Slatinski Drenovac: Kulturno-povijesni krajolik Jankovac
Bela: Kultivirani krajolik na podruju dvoraca Bela I. i Bela II.
Primoten: Kultivirani krajolik Bucavac
Komia: Kulturni krajolik otoja Palagrua
Faana: Kulturni krajolik otoja Brijuni
Split: Kulturni krajolik poluotoka Marjana.

Kulturni krajolik umberak Samoborsko gorje Pleiviko prigorje preventivno je

zatien.

17
1.2.3. Kultura graenja, ureivanja i oblikovanja prostora

Hoemo li se utapati u globalnom polju konzumerizma ili uvati osobnost, koja

pridonosi odranju i kontinuiranju karaktera prostora u kojem ivimo? To je zapravo
pitanje samopotovanja i ouvanja vlastitog dostojanstva. Davor Salopek

Izgraeni prostor povijesno je najprisutniji izraz identiteta i kulture naroda. Zahvati

utemeljeni na nacionalnom graditeljskom nasljeu imaju potencijal pokretanja razvoja
i napretka s pozitivnim utjecajem na pozicioniranje Hrvatske u europskom kontekstu.

Prisutnost ovjeka na tlu Hrvatske see u pretpovijesno razdoblje, to dokazuju

paleolitiki nalazi u prirodnim zaklonima, peinama i polupeinama na gotovo cijelom
njezinu podruju: Hunjakovo kod Krapine, Vindija kod Donje Voe, andalja u Istri,
Veternica kod Zagreba i dr. Prvi tragovi gradnje u obliku zemunica, drvenih nastamba,
naselja u kontinentalnom podruju, gdje ne postoje prirodni zakloni, npr. Vuedol,
datiraju iz neolitika. U obalnom se podruju istodobno podiu suhozidne kamene
nastambe pokraj Medulina, Nina, Bribira, Kosinja, na Brau i drugdje. Organizirani se
ivot na tlu Hrvatske moe pratiti zahvaljujui arheolokim i arhitektonskim nalazima
urbanog karaktera naselja i gradova od srednjeg vijeka do suvremene povijesti, o emu
svjedoe Cavtat, Dubrovnik, Vis, Stari Grad na Hvaru, Trogir, Zadar, Pula, Pore,
Zagreb, Varadin, Osijek, Vinkovci, Sisak. Tragovi antikih grkih naseobina
pronaeni su u najdonjim slojevima Pharosa, Traguriuma, Salone, Epidauruma,
Korkyre, Isse, a rimski u Naroni, Iaderi, Aenoni, Poli, Parentiumu i drugima. Posebno
se kao cjeline istiu gradske jezgre Splita (Dioklecijanova palaa), Trogira i
Dubrovnika.

Doprinos Hrvata europskoj graditeljskoj kulturi zapoinje u predromanici gradnjom

crkava centralnog oblika, u kojima se isprepliu utjecaji bizantskih i
sjevernotalijanskih graditeljskih iskustava u krajevima uz more (Sv. Donat u Zadru,
katedrale u Trogiru, Zadru, na Rabu i druge) te srednje i sjeverne Europe (crkve u
azmi, Topuskom, Gori, zagrebaka katedrala i druge). Od 15. do kraja 17. stoljea
grade se i utvrene plemike rezidencije, gradovi utvrde, npr. Karlovac, Karlobag,
obrambeni sustavi i utvrde kao to su zagrebaki Kaptol, Dubrovake zidine, osjeka
Tvra, zidine oko Zadra, Stona, utvrde kod Siska, Slavonskog Broda, Senja, Modrua
i utvreni gradovi Istre. U Dubrovakoj se Republici u 16. stoljeu razvila renesansna
kultura ladanjskog ivota u okolici Dubrovnika i na oblinjim otocima sagraeni su
brojni ljetnikovci. Poetkom 17. stoljea peat gradnji daje barok: palae i crkve u
Zagrebu, Varadinu, Samoboru, akovcu, Belcu. Potkraj stoljea obnavljaju se i
planiraju novi gradovi, mijenja se prirodni krajolik uspostavom velikih zemljoposjeda,
grade se dvorci i planski organizirana seoska naselja. U 19. stoljeu hrvatski gradovi
dobivaju nove urbane sadraje javne parkove, kupalita, zgrade kazalita i muzeja,
upravne zgrade i javne knjinice, to unosi nove vrijednosti u organizaciju gradskog
prostora. Dvadeseto stoljee i arhitektura moderne potvruju pak pripadnost Hrvatske
graditeljskoj kulturi Europe.

Karakteristini graevni materijali u jadranskoj Hrvatskoj neobraeni i obraeni

(klesani) kamen, u kontinentalnoj opeka i obojena buka odredili su i razliite
postupke graenja i oblikovanja. Obalna jadranska naselja odlikuje specifian
arhitektonski izraz kamenih struktura jasnih stilskih povijesnih izraza, uz prisutnost
suhozida u svim varijantama krajobraznih vrijednosti. Slavonsku ravnicu obiljeava

18
or, proizaao iz elementarne funkcije odnosa stambene kue i prateih zgrada, a Istra
i Hrvatsko zagorje, premda su slinog breuljkastog krajobraza, daju potpuno razliitu
arhitektonsko-urbanu interpretaciju. Batinu skromnijih ambijenata nesumnjivo ini i
puka i marginalna gradnja svih hrvatskih regija: Posavina, kontinentalna, gorska,
primorska Hrvatska, kao i ljudskom voljom oblikovani krajobraz poput suhozida i
gromaa.

Podmorje hrvatskog Jadrana i podvodna podruja na kopnu tek su dijelom istraeni.

Prepoznata su i zatiena antika nalazita, koja dokazuju gospodarske, ratne i druge
putove ljudi i roba na tom prostoru, amfore i drugi nalazi keramike, brodovlje iz
razliitih povijesnih razdoblja te mostovi. Hrvatsku i svjetsku javnost povremeno
iznenadi i pokoji sluajni a kapitalni nalaz kao to je Apoksiomen naen u podmorju
otoka Loinja.

Sve je to dokaz kulture graenja i graditeljskog duha kao trajnog obiljeja nacionalnog
identiteta. Kao materijalizirani povijesni imbenik, kontinuitet svog postojanja mora
ostvariti i u suvremenosti.

Dokument Arhitektonske politike Republike Hrvatske 2012. 2020., ApolitikA,

Nacionalne smjernice za vrsnou i kulturu graenja, usvojila je Vlada RH 21 2012.
godine. Pritom je iskazan javni interes za kvalitetu sveukupnog izgraenog i prirodnog
okolia, koji je usmjeren prema ostvarivanju triju osnovnih ciljeva: kulturi graenja
kao preduvjetu kvalitete izgraenog prostora; kvaliteti izgraenog prostora kao osnove
za dobar ivot svakog pojedinca te kvalitetnoj arhitekturi kao poticaju nacionalnog
razvoja i napretka.

Ostvarivanje ciljeva ApolitikA sagledava kroz deset meusobno povezanih tematskih

podruja:
drutvena svijest
javni zahvati u prostoru
graditeljska batina (nasljee)
razvoj, planiranje i ureenje prostora
graenje i oblikovanje prostora
stanovanje
arhitektonsko-urbanistiki natjeaji za najkvalitetnije rjeenje
obrazovanje
prostor i arhitektura kao pokretai gospodarskog razvoja
zakonodavni okvir.

1.2.4. Krajobraz

Cijela je Hrvatska kulturni krajolik pristup koritenju pojedinim dijelovima

prostora moe se stupnjevati prema dogovorenim kriterijima, ali ne postoji niti jedan
njegov dio koji je mogue mijenjati bez prethodnog vrednovanja; Hrvatska je perivoj
Europe na tlu Hrvatske opstala su svjedoanstva svih slojeva europske civilizacije
i kulture od prapovijesti do dananjega doba; Hrvatska je zemljopisno uzornik
europskih krajolika visoka gorja i panonske ravnice, jadranske obale i rijeni

21
29. studenoga 2012., na 64. sjednici.

19
slivovi, kr i movare, ume i poljodjelska zemljita, a posebito europsko blago jest
vie od tisuu njezinih otoka.22

22
Pretpostavke su preuzete iz teksta Kulturni krajolici programska vizija kulturnih krajolika Hrvatske,
koji je raen u sklopu projekta Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zatita dobara od
nacionalnog interesa, koji je poeo u jesen 2013. Tekst o kulturnim krajolicima potpisuje grupa autora:
prof. dr. sc. Mladen Obad itaroci (koordinator), dr. sc. eljka orak, izv. prof. dr. sc. Bojana Bojani
Obad itaroci, dr. sc. Biserka Dumbovi-Bilui, prof. dr. sc. Vladimir Goss i akademik Vladimir
Markovi.

20
Krajobraz/krajolik23 definiran je kao odreeno podruje, vieno ljudskim okom, ija je
narav rezultat meusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih imbenika, a bitna je
sastavnica ovjekova okruenja, izraz raznolikosti zajednike kulturne i prirodne
batine te temelj identiteta podruja. Raznolikost krajobraza jedna je od najveih
prostornih vrijednosti i vana sastavnica identiteta drave. Krajobraz je osnovni ivotni,
identitetski i gospodarski resurs drave njegove su vrijednosti (prirodne, kulturne,
ambijentalne, drutvene, vizualne i druge) ograniene i potroive.

Na tlu Hrvatske opstala su svjedoanstva svih slojeva europske civilizacije i kulture od

prapovijesti do dananjeg doba. U antologiju graevinski artikuliranog krajobraza
ubrajaju se istarski gradii na vrhovima breuljaka, zatim planirani srednjovjekovni i
renesansni gradovi kao to su Pag, Ston, Korula, Dubrovnik i Karlovac, uorena
panonska barokna naselja, barokne bastionske utvrde kao poveznica gradske strukture
i krajobraza, npr. Tvra u Osijeku i Slavonskom Brodu, vojno graditeljstvo 18. i 19.
stoljea i dr.

Krajobraznu vrijednost ine i primjeri vezanosti tla i gradnje: tradicijska drvena

arhitektura Turopolja, Posavine i Hrvatskog zagorja, kamena gradnja jadranskog
obalnog pojasa i otoka te suhozidna gradnja.

Krajobrazna su vrijednost i perivoji: dubrovaki renesansni perivoji, barokno-

romantiarski Maksimir, perivoji baroknih i historicistikih dvoraca Hrvatskoga
zagorja i Slavonije, javni gradski perivoji i etalita hrvatskih gradova i naselja te
arboretumi.

Potpisivanjem Konvencije o Europskim krajobrazim,24 Hrvatska je prihvatila obvezu

da krajobraze zakonom priznaje kao sastavnicu ovjekova okruenja, izraz raznolikosti
zajednike kulturne i prirodne batine te kao temelj identiteta podruja. Takoer je
preuzela obvezu prepoznavanja karaktera krajobraza na nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini te uspostavljanje instrumenata za njegovu zatitu, upravljanje i
planiranje. Konvencija priznaje vanost svih krajobraza, a ne samo iznimnih, s obzirom
na njihov odluujui utjecaj na kvalitetu ivota. Krajobraz u kontekstu Europske
konvencije i suvremenih svjetskih shvaanja vanosti krajobraza obuhvaa prirodna,
ruralna, gradska i prigradska podruja, ukljuujui kopno, podruja kopnenih voda i
morska podruja. Cijeli je prostor Hrvatske krajobraz jednako na kopnenoj povrini
(landscape) kao i na morskoj (seascape) te ga se mora doivljavati kao dobro od
najveeg nacionalnog interesa.

Krajobrazi u RH tite se Zakonom o zatiti prirode i Zakonom o zatiti i ouvanju

kulturnih dobara. Zakonom o zatiti prirode osigurava se ouvanje znaajki i
karakteristinih obiljeja krajobraza, ukljuujui one koja su temeljem svoje linearne i
kontinuirane strukture ili funkcije bitne za migraciju, irenje ili genetsku raznolikost
divljih vrsta. Zakonom o zatiti i ouvanju kulturnih dobara krajobraz se titi kao
nepokretno kulturno dobro povijesno karakteristine strukture koje svjedoe o
ovjekovoj nazonosti u prostoru od gradova, sela i graevina s okoliem do perivoja

23
Postoje prijepori u vezi s uporabom izraza krajobraz i krajolik. U Strategiji se u kontinuitetu
dosadanje prostorno-planske i zakonske terminologije rabi izraz krajobraz.
24
Zakon o potvrivanju konvencije o europskim krajobrazima (NN-MU 12/02 i 11/04), European
Landscape Convention, 2000., Firenca

21
i parkova. Dio krajobraza titi se prostorno-planskom dokumentacijom upanijskim
prostornim planovima i prostornim planovima ureenja gradova i opina.

Pojam prirodnog krajobraza obuhvaa podruja netaknute prirodnosti iji je razvoj

odreen i ureen iskljuivo zakonima prirode, bez utjecaja ovjeka.

Antropogeni/kulturni krajobrazi mogu se opisati kao dijelovi na Zemlji izloeni

temeljnim utjecajima prirode i ovjeka, koji znatno mijenjaju njegov prvotni izgled.
Ovaj krajobraz nastaje ovjekovim djelovanjem i oblikovanjem iz odreenih
funkcionalnih razloga.

Ruralni krajobraz, osim djelatnosti vezanih uz obradu i koritenje zemlje te u najveoj

mjeri zastupljenosti poljodjelskih povrina, odreuje prisutnost naselja, koja mogu biti:
nekadanji mali gradovi i trgovita, sela, zaseoci, samotna gospodarstva, stancije,
salai, povremena pastirska boravita, nastambe za stoku i ostale graevine okruene
agrikulturnim povrinama. Oblici naseljavanja i posjedi, parcelacija, ograivanje,
smjetaj i poloaj izdvojenih zgrada te prirodne znaajke vani su elementi koji
oblikuju uzorke ruralnog krajobraza.

Kultivirani krajobrazi uglavnom se odnose na agrarne/poljodjelske povrine. Uzorci

agrarnog krajobraza stvarali su se stoljeima i odreeni su vlasnikim odnosima te su
prilagoeni geomorfolokim obiljejima terena. Osim navedenih, prema
funkcionalnim i morfolokim kriterijima te nainu koritenja prostora, razlikuju se:
urbani, ruralni, industrijski, sakralni, fortifikacijski i ostali institucionalni krajobrazi.

Urbani krajobraz ukljuuje podruja naselja i ostalih izgraenih sadraja. Urbani

krajobraz koji se odnosi na podruja gradskih naselja moe se opisati i kao vizualna
percepcija posebnih prostornih vrijednosti: estetskih, kao to su pogledi, vizure i
pristupne panorame; izgraenih i otvorenih struktura. Unutar pojma urbanog
krajobraza izdvaja se povijesni urbani krajobraz, nastao prepoznavanjem vrsnoa u
povijesnom urbanom podruju koje je podlono promjenama i razvoju tijekom
povijesti.

22
1.3. Prostorni razvoj
Razvitak sve pokretljivijeg, dinaminijeg i neodreenijeg drutva u sve definiranijem
prostoru kojim definitivno raspolaemo, dramatian je sukob koji nam jedini moe
odrediti mjesto, ulogu, potrebu, smisao, metodu i ciljeve planiranja prostora.
- Ante Marinovi-Uzelac, 2011.

1.3.1. Tradicija prostornog i urbanistikog planiranja

Hrvatska ima snanu tradiciju u planiranju ureenja prostora i okolia, iji su formalni
zaeci u 19. stoljeu kada je izraen niz regulacijskih planova hrvatskih gradova i
naselja. Meutim, planiranje gradova u hrvatskom je prostoru prisutno znatno dulje,
to pokazuju brojni primjeri srednjovjekovnih gradova s tragovima grke i rimske
oktogonalne planimetrije, koji su prepoznatljivi u veoj ili manjoj mjeri (Pore, Rab,
Zadar, Split, Tovarnik), gradova pravilne osnove kao dijela planiranog graditeljskog
pothvata (zagrebaki Gradec, Veliki i Mali Ston, Korula) kao i planiranih utvrenih
gradova renesanse i baroka.

Tako je Hrvatska svojim geopolitikim i kulturolokim odreenjem kao

srednjoeuropska, mediteranska i podunavsko-panonska drava batinila ostavtine
prapovijesti, antike Grke i Rima, Bizanta, Karolinkog i Otomanskog Carstva te
Venecije, koja je obiljeila obalno podruje, i Austro-Ugarske Monarhije, koja je
obiljeila kontinentalnu Hrvatsku.

Vrijedni su primjeri planova naih povijesnih gradova Dubrovnik Stari grad, Split s
Dioklecijanovom palaom, Zadar, ibenik, Osijek rimska Mursa, osjeka Tvra,
Ilok, Slavonski Brod s tvravom, renesansna zvijezda Karlovca, Bjelovar, Zagreb
Kaptol te kasnije regulatorne osnove Gornjeg i Donjeg grada i dr. Poznati dokumenti
iz 13. st. poput Dubrovakog statuta iz 1272. godine i Vinodolskog zakonika iz 1288.
godine sadravaju, meu ostalim, smjernice i upute za ureenje prostora kojima se
propisuje meuodnos pojedinih graevina.

Dinamini procesi urbanizacije nakon Drugog svjetskog rata nametnuli su potrebu

osnivanja Urbanistikog instituta SR Hrvatske 1947. u Zagrebu, urbanistikih zavoda
u Splitu, Zagrebu, Rijeci i Osijeku, uvoenje Katedre za urbanistiko i prostorno
planiranje na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu i osnivanja brojnih zavoda i instituta
relevantnih za izuavanje, praenje i usmjeravanje dogaanja i procesa u prostoru.

Od ezdesetih godina prologa stoljea razvija se prostorno planiranje irih podruja,

regija, a poslije i zajednica opina. Prvi regionalni prostorni plan izraen je 1958.
godine za tadanji kotar Krapinu. Metodoloki je taj plan pratio suvremene svjetske
trendove prostornog planiranja, koridore i komponente prostornog razvoja, zone
utjecaja, scenarije oekivanog prostornog razvoja, policentrinost sustava naselja
arita razvoja.

U razdoblju izmeu 1967. i 1972. godine Hrvatska je, u suradnji s Ujedinjenim

23
narodima (UN), izradila program i plan prostornog ureenja jadranskog podruja,
odnosno provela planiranje prostora i okolia jadranskog podruja: sjeverni, srednji i
juni Jadran Regionalni prostorni plan junog Jadrana, 1968., i Koordinacioni
regionalni prostorni plan Gornjeg Jadrana, 1972., te njegova neposrednog zalea. Osim
navedene metodologije regionalnih planova, u tim se planovima pojavila tema
planiranja mora kao prostora posebne vrijednosti.

Do 1974. godine izraeni su prostorni planovi veih regionalnih cjelina (prostorni

planovi bivih opina i bivih zajednica opina) te prvi Planerski atlas SR Hrvatske
(tzv. Crvena knjiga, Zagreb, 1974.), koji je bio podloga za izradu Prostornog plana SR
Hrvatske, koji je pak donesen 1974. godine25 (za razdoblje razvoja do 2000.). Potkraj
70-ih godina promijenjena je metodologija izrade razvojnih prostornih planova prvi
su se put u tim planovima odreivala graevinska podruja naselja (prostorni planovi
opina upanja, Vinkovci), to je kao rjeenje poslije ulo i u zakonsku regulativu.
Tijekom 80-ih pristupilo se izradi novog prostornog plana SR Hrvatske, koji je donesen
1989. godine Prostorni plan SR Hrvatske,26 a njegovoj izradi prethodila su brojna
istraivanja, meu kojima treba istaknuti studiju Prostor i ovjekova okolina u
dugoronom razvoju SR Hrvatske, u sklopu opsenog znanstveno-istraivakog
projekta Znanstvene osnove dugoronog razvoja SR Hrvatske do 2000. godine (1984.
godine). Ova je studija promicala koncept interaktivnog pristupa planiranju, a kao
konani cilj poveanje kvalitete ivota. Koritenje prostornim potencijalima te njihova
zatita planirali su se uzimajui u obzir, osim prostornih, i drutvene, kulturne i
gospodarske imbenike.

Stjecanjem samostalnosti i suverenosti, RH svoj je prostorni razvoj usmjerila izradom i

donoenjem kljunih dokumenata prostornog ureenja dravne razine, a to su SPURH
iz 1997. godine i PPURH iz 1999. godine. Oba su dokumenta izmijenjena i dopunjena
2013. godine, a izmjenama su obuhvaena nova polazita i odrednice razvoja
infrastrukturnih sustava. Zakonom o prostornom ureenju i gradnji iz 2007. Strategija
je odreena kao dokument prostornog razvoja, a ne vie samo kao dokument prostornog
ureenja.

1.3.2. Sustav prostornog ureenja

Prostorno planiranje u RH provodi se u skladu sa zakonima i propisima te stratekim

dokumentima dravne, podrune (regionalne) i lokalne razine uz primjenu naela
vertikalne i horizontalne koordinacije i usklaivanja.

Dananji sustav prostornog ureenja, kojim se osiguravaju uvjeti za koritenje, zatitu

i upravljanje prostorom RH kao osobito vrijednim nacionalnim dobrom, rezultat je
dugogodinje prakse i tradicije prostornog planiranja. Sustav se temelji na Ustavom i
posebnim zakonima 27 odreenom teritorijalnom ustrojstvu drave te ovlastima i

25
NN 21/74
26
NN 12/89
27
Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 proieni tekst i NN 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske), Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07,
125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 19/13), Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u Republici
Hrvatskoj (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10, 37/13, 44/13 i 45/13)

24
nadlenostima javnopravnih tijela, 28 a poblie je odreen temeljnim zakonom iz
podruja prostornog ureenja,29 pri emu su osnovna naela usklaena s regulativom
EU. Odnos sustava prostornog ureenja prema drugim podrujima ureen je posebnim
zakonima.

Hrvatski sabor, Vlada RH te predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave osiguravaju uinkovitost prostornog ureenja donoenjem
prostornih planova i drugih dokumenata odreenih Zakonom o prostornom ureenju
kojima se ureuje organizacija, koritenje i namjena prostora te uvjeti za njegovo
ureenje i zatitu u skladu s ciljevima i naelima prostornog ureenja.30

Ti se dokumenti donose na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, a njihovu

strunu utemeljenost, sukladno zakonu, osiguravaju: tijela dravne uprave, struna
upravna tijela, zavodi i druge pravne osobe registrirane za obavljanje strunih poslova
prostornog ureenja te ovlateni arhitekti koji samostalno obavljaju strune poslove
prostornog planiranja.

Za sustavno obavljanje strunih poslova te unapreivanje razvoja i sustava prostornog

ureenja uspostavljena je mrea ustanova na dravnoj i regionalnoj razini koju ine:
Hrvatski zavod za prostorni razvoj
20 upanijskih zavoda za prostorno ureenje
Zavod za prostorno ureenje Grada Zagreba.

Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske

Znaenje, sadraj i nadlenost za donoenje Strategije propisani su zakonom.31

Strategija je temeljni dravni dokument za usmjeravanje razvoja u prostoru u skladu s

ukupnim potrebama i mogunostima koje proizlaze iz temeljnih dravnih dokumenata.
Za njezinu izradu odgovorno je ministarstvo nadleno za poslove prostornog ureenja,
a donosi je Hrvatski sabor.

Suvremeni razvoj RH i priroda prostornih odnosa prate procese globalizacije

ponajprije gospodarskih, drutvenih i ekolokih pitanja, to iziskuje potrebu za
meusobnom suradnjom svih razvojnih imbenika drutvene, gospodarske, tehnike,
tehnoloke i ekoloke sfere, zbog ega je praenje stanja u prostoru, planiranje i briga
o njegovu racionalnom koritenju neodvojiv dio ukupne strategije razvoja drave.
Strategijom u tom smislu treba postii visok stupanj suglasja o bitnim ciljevima
ureenja prostora, o nainu i instrumentima za njihovo ostvarivanje na dravnoj,
regionalnoj i lokalnoj razini uz praenje, odnosno uspostavom suodnosa s europskim
dokumentima strategijske i nadnacionalne razine posebno u odreivanju smjernica
prostornog ureenja za urbani i ruralni sustav, obalno podruje i prostorne koridore.

Strategijom se odreuju dugorone zadae prostornog razvoja RH, strateka

usmjerenja razvoja djelatnosti u prostoru i polazita za koordinaciju njihovih razvojnih

28
Pojam javnopravno tijelo, prema lanku 1. Zakona o opem upravnom postupku (NN 47/09),
obuhvaa: tijela dravne uprave i druga dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave i pravne osobe koje imaju javne ovlasti.
29
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
30
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
31
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13), lanak 50. do 52.

25
mjera u prostoru pa ona u osnovi sadrava:
polazita, osnovu i organizaciju prostornog razvoja sa smjernicama i
prioritetima za postizanje ciljeva prostornog razvoja
razvoj prostornih sustava sa smjernicama za prostorni razvoj na regionalnoj i
lokalnoj razini
mjere zatite okolia u skladu sa Strategijom odrivog razvitka RH.

Prostorni planovi i strateki razvojni dokumenti drugih gospodarskih i upravnih

podruja i djelatnosti ne mogu biti u suprotnosti sa Strategijom.

Prostorni planovi
Sustav prostornog ureenja ostvaruje se izradom i donoenjem prostornih planova te
njihovom primjenom na temelju izdanih akata za provedbu i/ili posebnih propisa.
Prostorni planovi imaju snagu i pravnu prirodu podzakonskih propisa, a njihova izrada,
postupak donoenja i provedba dodatno se provjeravaju izdavanjem odgovarajuih
miljenja i suglasnosti, upravnim postupcima izdavanja odobrenja za gradnju te
upravnim nadzorom sukladno posebnim zakonima. Sudjelovanje javnosti i svih
zainteresiranih sudionika u postupku izrade i donoenja prostornih planova omogueno
je provoenjem javnih rasprava.

Prostorni planovi donose se na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini.

Valja istaknuti da je cijelo podruje RH pokriveno vaeim prostornim planovima:
upanijskim prostornim planovima i prostornim planovima ureenja opina i gradova.

Zakonom o prostornom ureenju iz 2013. godine (ZPU) u sustav prostornog planiranja

uvedeni su Dravni plan prostornog razvoja kao aktivnost planirana Strategijom te
urbanistiki planovi ureenja od dravnog i upanijskog znaaja.

Praenje stanja u prostoru

Stanje u prostoru i podruju prostornog ureenja prati se i analizira izradom i
donoenjem izvjea o stanju u prostoru na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj
razini za etverogodinje razdoblje. Na temelju analize provedbe prostornih planova i
drugih dokumenata koji utjeu na prostor te analize i ocjene stanja i trendova
prostornog razvoja, izvjea daju prijedloge i osnovne preporuke mjera za unapreenje
budueg prostornog razvoja.

Informacijski sustav prostornog ureenja

Izrada, donoenje, provedba i nadzor prostornih planova, trajno praenje stanja u
prostoru i podruju prostornog ureenja te izrada izvjea o stanju u prostoru
operativno e se temeljiti na Informacijskom sustavu prostornog ureenja (ISPU).

ISPU se uspostavlja kako bi se uporabom suvremenih tehnologija ostvarili sljedei

ciljevi:
kontinuirano praenje trendova u prostornom razvoju te redovito izvjeivanje
i praenje stanja u prostoru, a time i uinkovito praenje provoenja Strategije
i ostalih prostorno-planskih dokumenata
objedinjavanje prostorno-planskih i ostalih podataka koji su od znaaja za
prostorno ureenje (npr. izdana odobrenja za gradnju, nadzor graevinske
inspekcije i sl.) te prostornih podataka javnopravnih tijela koja se koriste pri
izradi prostornih planova

26
 razmjena prostorno-planskih i drugih prostornih podataka koji su od znaaja za
prostorno planiranje izmeu subjekata prostornog ureenja
istodobni prikaz prostorno-planskih i drugih raspoloivih prostornih podataka
javno i bez ogranienja
dostupnost prostornih planova
transparentnost postupka izrade i donoenja prostornih planova
uinkovitije sudjelovanje javnosti u postupku izrade i donoenja te praenju
provedbe prostornih planova
jednostavnije pribavljanje nedvojbenih informacija o moguim zahvatima u
prostoru svima koji su za to zainteresirani.

27
1.4. Meunarodni
kontekst
RH je od 1. srpnja 2013. godine punopravna lanica EU-a, ime je ostvarena
mogunost, ali i obveza, za korelacijsku primjenu propisa te usklaivanja sa
steevinama EU-a. Meunarodna suradnja usmjerena je na EU i Vijee Europe
te na provedbu drugih meunarodnih sporazuma i konvencija kojima se
definiraju obveze vezane uz zatitu prirode i ouvanje bioraznolikosti, zatitu
prirodnih resursa i okolia, spreavanje nastanka tete, klimatske promjene,
smanjenje rizika od katastrofa te postupanje s otpadom u sluaju industrijskih
incidenata.

Razvojne politike EU-a

U posljednjih petnaestak godina usvojen je vei broj razvojnih dokumenata na razini
EU-a koji su usmjereni na osmiljavanje i realizaciju modela planiranja odrivog
razvoja, temeljenog na uravnoteenom socijalnom, kulturnom, gospodarskom i
prostorno-ekolokom razvoju te meugeneracijskoj solidarnosti.32 Razvoj je globalno
usmjeren na poveanje konkurentnosti EU-a i cjelokupnog podruja Europe na
meunarodnoj sceni, odnosno pozicioniranju Europe s obzirom na njezinu posebnost
u skladu sa stratekim ciljem ostvarenja socijalne, gospodarske i teritorijalne kohezije.
Gospodarska kohezija pritom podrazumijeva postizanje visokog stupnja razvoja to
veeg podruja odreene prostorne cjeline radi jaanja njezine ukupne konkurentnosti
u regionalnom i irem meunarodnom kontekstu, ali i postizanje odreenog stupnja
gospodarske integracije u cjelokupni sustav. Socijalna kohezija obuhvaa drutveno
pravedan i uravnoteen razvoj na dobrobit to veeg broja socijalnih, teritorijalnih i
drugih skupina, uz odreeni stupanj solidarnosti i to manju drutvenu iskljuenost.
Teritorijalna kohezija, koja se u irem smislu koristi kao sinonim za europsko
prostorno planiranje, oznaava teritorijalno uravnoteen razvoj odreene prostorne
cjeline, neodvojiv od procesa gospodarske i socijalne kohezije te usmjeren na
postizanje odreenog stupnja teritorijalne integracije. Pritom cjelokupan koncept
prostornog razvoja i planiranja poiva na potovanju geografskih, povijesnih i
kulturolokih posebnosti, odnosno tradicije i identiteta, izbjegavajui zamku iskljuivo
trino orijentiranog planiranja temeljenog na rastuoj konkurenciji privlaenja
investicija. Konceptom teritorijalne kohezije naglaena je primjena prostornog pristupa
u svim fazama odluivanja u sektorskim politikama uz naglaenu potrebu za suradnjom
na svim razinama upravljanja.

U dokumentu Europa 2020, 33 koji je nastao 2010. godine nakon suoavanja s

gospodarskom krizom 2008. godine, koja je upozorila na strukturne slabosti europskog
gospodarstva i tromost u prilagodbi novim globalnim uvjetima na tritu rada, odreen
32
Jedan je od prvih takvih dokumenata Lisabonski ugovor kojim se mijenja i dopunjuje Ugovor o EU i
Ugovor o osnivanju Europske zajednice, potpisan 2007, koji je stupio na snagu 2009.
33
Europska strategija za pametan, odriv i ukljuiv rast, Europska komisija 2010.

28
je strateki okvir za pametan, odriv i ukljuiv razvoj. Postavljeno je pet glavnih ciljeva
za mjerenje uspjeha: zaposlenost, istraivanje i razvoj, klimatske promjene i energija,
obrazovanje i borba protiv siromatva.

Prostorne politike EU-a

Strateka razvojna opredjeljenja EU-a prenose se u podruje prostornog razvoja i
prostornog planiranja odreivanjem ciljeva prema kojima se gospodarski razvoj
prihvatljiv za okoli temelji na vrstoj i uravnoteenoj prostornoj strukturi.

Za razliku od regionalne i okoline politike, prostorno planiranje na razini EU-a nije u

izvornoj nadlenosti EU-a,34 odnosno jo je u ovlasti drava lanica. Iako na razini EU-
a ne postoji jedinstvena politika i zakonodavstvo za prostorno planiranje, usuglaeni
su zajedniki prostorno-planski razvojni ciljevi sagledavanjem prostora u cjelini i
pojedinano na razini regija sa slinim razvojnim problemima i mogunostima, pri
emu prostorna komponenta razvoja nadilazi teritorijalne i politike granice. Osnovne
postavke i naela koncepta prostornog planiranja i razvoja EU-a razraeni su u nizu
dokumenata i propisa razliite pravne snage (u formi uredbi, direktiva, odluka,
preporuka ili miljenja) i ugrauju se u nacionalne prostorne politike, pri emu obveza
i model primjene proizlaze iz odgovarajuih stupnjeva ovlasti.35

Prostorno planiranje pozicionirano je kao jedan od kljunih instrumenata za

uspostavljanje dugoronog i odrivog okvira za gospodarski, socijalni i teritorijalni
razvoj kako unutar drava lanica tako i izmeu njih. Promiljanje prostornog razvoja
u ovom je kontekstu proireno od sustava i prakse prostornog planiranja na upravljanje
prostornim procesima putem velikog broja javnih institucija razliitih upravljakih i
administrativnih razina. Naglaeno je pitanje koordinacije odluivanja i uspostavljanja
odnosa partnerstva meu brojnim dionicima tog procesa na svim razinama
horizontalnim i vertikalnim (u smislu odreivanja njihove nadlenosti, odgovornosti i
ovlasti te postizanja ravnotee interesa). U svemu tome raste znaenje tzv.
komunikacijske kulture meu svim dionicima, koja se ostvaruje putem uspostave
razliitih instrumenata podrke od uspostave mrenih baza planskih podataka (npr.
ESPON) i web-alata (npr. RFSC, TIA) do osposobljavanja graana za odgovorno
sudjelovanje u demokratskom procesu pripreme, donoenja i provedbe odluka.

Usuglaavanjem zemalja lanica i Europske komisije nastao je slubeno prihvaen,

premda ne i pravno obvezujui, dokument Perspektiva europskog prostornog razvoja
(ESDP),36 koji je programski i politiki okvir za sektorske politike, kako na razini EU-
a tako i na razini pojedinih drava lanica te njihovih regionalnih i lokalnih vlasti koje
imaju utjecaj na prostor. Njime se prostorne politike usmjeravaju prema
uravnoteenom i odrivom razvoju teritorija EU-a putem ostvarivanja zajednikih
ciljeva:
ekonomska i socijalna kohezija

34
Svi ugovori i sporazumi, zajedno s drugim zakonodavstvom EU-a (propisima, preporukama,
odlukama, direktivama i dr.) ine acquis communautaire, a EU moe odreivati samo politike u sklopu
acquis, odnosno za koje ima nadlenost.
35
Stupnjevi ovlasti koje su dodijeljene EU-u: iskljuive (nad kojima je EU stekao iskljuivo pravo
odluivanja te drave vie o tim pitanjima ne mogu odluivati), podijeljene (u kojima i EU i drave
lanice zadravaju ovlast pravne regulacije do donoenja pravne norme EU-a) i komplementarne (ne
ovlauju EU na zakonodavno djelovanje, ve samo na potporu akcijama drava lanica, posebno u
podruju istraivanja i razvoja).
36
European Spatial Development Perspective ESDP, Potsdam 1999.

29
 ouvanje i upravljanje prirodnim resursima i kulturnim nasljeem
uravnoteena konkurentnost europskog teritorija.

Teritorijalnoj komponenti kohezijske politike EU-a politiki je okvir dan u dokumentu

Teritorijalna agenda EU 2020,37 kao rezultat promiljanja da je postizanje ciljeva EU-
a koji su definirani u strategiji Europa 2020, s obzirom na razliite razvojne mogunosti
pojedinih regija, mogue samo ako se uzme u obzir teritorijalna dimenzija strategije.
Smjerovi odrivog razvoja ovise o specifinostima pojedinih podruja, a za regije koje
zaostaju uspostavlja se mehanizam solidarnosti.

Hrvatska i prostorne politike EU-a

Naela prostornih politika EU-a prepoznata su u zakonima i propisima iz podruja
prostornog planiranja i ureenja i prije pristupanja RH EU-u. Postavljeni ciljevi
prostornog ureenja usklaeni su s pretpostavkama kohezijske politike u Zakonu o
prostornom ureenju 38 koji je na snazi, a odnose se u prvom redu na: ravnomjeran
prostorni razvoj usklaen s gospodarskim, drutvenim i okolinim polazitima;
prostornu odrivost u odnosu na racionalno koritenje i ouvanje kapaciteta prostora
na kopnu, moru i u podmorju u svrhu uinkovite zatite prostora; povezivanje
hrvatskog teritorija s europskim sustavima prostornog ureenja; njegovanje i razvijanje
regionalnih prostornih osobitosti; meusobno usklaen i dopunjujui razmjetaj
razliitih ljudskih djelatnosti i aktivnosti u prostoru radi funkcionalnog i skladnog
razvoja zajednice uz zatitu integralnih vrijednosti prostora; razumno koritenje i
zatitu prirodnih dobara, ouvanje prirode, zatitu okolia i prevenciju od rizika
oneienja; zatitu kulturnih dobara i vrijednosti; kvalitetan i human razvoj gradskih
i ruralnih naselja te siguran, zdrav, drutveno funkcionalan ivotni i radni okoli;
cjelovitost vrijednih obalnih ekosustava i kakvoe mora; opskrbu, funkcionalnu
pristupanost i uporabu usluga i graevina za potrebe razliitih skupina stanovnitva,
osobito djece, starijih ljudi i osoba smanjenih sposobnosti i pokretljivosti; stvaranje
visokovrijednog izgraenog prostora uz potovanje specifinosti pojedinih cjelina te
prirodnog i urbanog krajobraza i kulturnog nasljea; prostorne uvjete za razvoj
gospodarstva. U vezi s provoenjem prostornih politika treba istaknuti da je RH 1996.
potvrdila Konvenciju o procjeni utjecaja na okoli preko dravnih granica donesenu u
Espoo-u (Finska) 25. veljae 1991.

Obalno podruje i more

U irem kontekstu obale Sredozemnog mora prostor su koncentriranog razvoja ve
tisuljeima, a poveani rizik od unitavanja osjetljivih obalnih ekosustava i
degradacije izvornih krajobraza prelazi nacionalne granice.

Osim domae politike i legislative, irok je spektar razliitih politika EU-a koje utjeu
na razvoj obalnog podruja, npr. zajednike politike o poljoprivredi i ribarstvu,
uspostavljanje mree transeuropskog transporta (TEN-T), Natura 2000, politika
obnovljivih izvora energije i dr. Od posebnog su utjecaja za primjenu na podruju obale
i mora dokumenti:
Direktiva 2008/56/EZ Europskog parlamenta i vijea od 17. lipnja 2008. o
uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u podruju politike morskog
okolia (Okvirna direktiva o morskoj strategiji) (SL L 164, 25.6.2008.)

37
TA 2020 dogovorena je na neformalnom sastanku ministara nadlenih za prostorno planiranje i
teritorijalni razvoj 19. svibnja 2011. u Gdll, Maarska.
38
NN 153/13

30
 (ODMS)39
Direktiva 2014/89/EU Europskog parlamenta i vijea od 23. srpnja 2014. o
uspostavi okvira za prostorno planiranje morskog podruja (SL L 257/135,
28.8.2014.) (ODPPM).40

ODPPM
Meu najvanijim opim ciljevima ODPPM-a uinkovitije je upravljanje djelatnostima
na moru te uinkovito koritenje morskih resursa u sprezi s integralnim upravljanjem
obalnim podrujem.

Prostorni obuhvat ove Direktive ini podruje morskih voda koje su definirane kao:
vode, morsko dno i podtlo na morskoj strani od osnovne crte od koje se mjeri irina
teritorijalnih voda sve do najdaljeg dosega podruja na kojemu obalna drava ima ili
ostvaruje prava nadlenosti u skladu s Konvencijom UNCLOS-a.41 U vezi s prostornim
planiranjem, Direktiva doputa prilagodbu granica obuhvata u dijelu mora koji je
obuhvaen prostornim planovima.

U sklopu multilateralne suradnje, a u vezi s preuzetim obvezama, za Hrvatsku kao

mediteransku dravu znaajna je Mediteranska strategija odrivog razvoja 42
okvirni strateki razvojni dokument za usmjeravanje nacionalnih strategija odrivog
razvoja. U njemu se isprepliu aktivnosti i politike EU-a i UN-a, a usmjeren je na
pokretanje dinaminog partnerstva izmeu sredozemnih zemalja. Strategija je nastala
na zasadama Barcelonske konvencije,43 koju je potpisala 21 sredozemna drava, a ija
je glavna tema uspostavljanje meunarodnih instrumenata zatite i ouvanja
Sredozemnog mora. Podruje zatite s vremenom je proireno na obalno podruje koje
je u interakciji s morem, a donesen je i niz protokola kao pravnih instrumenata
Barcelonske konvencije, koje drave nakon njihova usvajanja i ratifikacije moraju
ugraditi u svoje nacionalne propise.

Jedan od tih protokola jest i Protokol o integriranom upravljanju obalnim

podrujima Sredozemlja (IUOP), 44 prvi meunarodni pravni dokument kojim se
uvodi integralno upravljanje obalnim podrujem kao obveza, a koji multidisciplinarno
uzima u obzir prostorno planiranje, zatitu okolia i prirode, zatitu kulturne i
graditeljske batine te gospodarske djelatnosti u funkciji odrivog razvoja, posebno
turizma, poljoprivrede i ribarstva. Teritorijalni je fokus IUOP-a na kopnenom dijelu
obalnih jedinica lokalne samouprave i teritorijalnom moru.

U podruju prostornog planiranja i ureenja u RH niz obveza koje proizlaze iz IUOP-

a ve je ugraen u postojei zakonodavni okvir. Tako je, radi ouvanja identiteta
hrvatske obale i stvaranja uvjeta za odrivi prostorni razvoj obalnog podruja, ve
2004. godine donesena Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora.
Uredbom, a poslije i zakonom, utvreno je zatieno podruje od posebnog interesa za
39
Marine Strategy Framework Directive MSFD, 2008.
40
Framework for Maritime Spatial Planning FMSP, 2014.
41
Konvencija UN-a o pravu mora, 1982.
42
UNEP/MAP-EU, 2005.
43
Konvencija o zatiti Sredozemnog mora od oneienja, Barcelona 1976.; nadopunjena 1995, naziv
promijenjen u: Konvencija o zatiti morskog okolia i obalnoga podruja Sredozemlja (stupila na
snagu 2004.)
44
Potpisan 2008. u Madridu, ratificiran Zakonom o potvrivanju IUOP (NN MU 8/12 i 2/13), na snazi
od 28. veljae 2013.

31
RH u pojasu kopna i otoka u irini od 1000 m od obalne crte i pojasu mora u irini od
300 m od obalne crte (ZOP). U zakonu koji je danas na snazi i kojim se ureuju pitanja
prostornog ureenja 45 ZOP je proiren na podruje obalnih jedinica lokalne
samouprave (JLS) (to se poklapa s kopnenom granicom obalnog podruja prema
IUOP-u) za koje su odreene temeljne planske mjere ureenja i zatite. U podruju
ZOP-a posebno je odreen prostor ogranienja u pojasu kopna i otoka u irini od 1000
m od obalne crte i pojasu mora u irini od 300 m od obalne crte, sa stroim mjerama
koje ukljuuju: ogranienja gospodarskih sadraja i izgradnje na obali, ouvanje
osnovnih prirodnih i kulturnih obiljeja krajolika (posebno na neizgraenim
podrujima izvan naselja), racionalizaciju graevinskih podruja naselja, spreavanje
duobalnog linijskog spajanja graevinskih podruja i stroe uvjete gradnje.

Teritorijalna suradnja
Na procese europskog prostornog razvoja u velikoj mjeri utjeu razvojne razlike
izmeu pojedinih lanica koje usporavaju ostvarivanje zajednikih ciljeva EU-a. Kako
bi se smanjile razlike izmeu razliitih europskih regija, provode se razliiti programi
teritorijalne suradnje kojima se potie razmjena iskustava i zajedniki projekti.
Zakonom o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i
investicijskih fondova u RH u razdoblju 2014. 2020.46 uspostavljen je institucionalni
okvir za upravljanje i provedbu europskih strukturnih i investicijskih fondova u
Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. 2020. (ESI fondovi).

Makroregionalna suradnja
Ravnopravna makroregionalna suradnja obiljeje je europske politike, a svoje uporite
nalazi u temeljnim ciljevima EU-a, odnosno gospodarskoj, socijalnoj i teritorijalnoj

45
Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
46
NN 92/14

32
suradnji. Makroregionalni pristup, temeljen na naelu odozdo prema gore, moe
odgovoriti na zajednike razvojne izazove s kojima se suoavaju pojedine geografske
regije, a usmjeren je na suradnju zemalja lanica EU-a i treih zemalja. Inicijative i
institucije 47 vezane uz regionalni razvoj prati izrada stratekih dokumenata koji
odreuju podruja suradnje i prioritete, a mogu ih podravati europski strukturni i
investicijski fondovi. Provedba makroregionalnih strategija treba se odvijati prema
osnovnom naelu 3NE, 48 odnosno putem postojeih struktura i institucija te bez
usvajanja novih pravnih okvira i instrumenata.

RH ukljuena je u razvoj Strategije za podruje Podunavlja, 49 i Strategije za

jadransko-jonsku regiju.50

Ove se strategije u mnogim segmentima isprepliu s prepoznatim hrvatskim

prioritetima djelovanja unutar institucija EU-a kao to su: gospodarski rast,
zapoljavanje i investicije, energetika, digitalna unija, jaanje institucionalnog okruja,
prometno integriranje i intermodalno povezivanje te ouvanje bioraznolikosti,
krajobraza i kvalitete vode, zraka i tla.

Dunavska strategija
Dunavskom strategijom obuhvaene su drave dunavskog rijenog slijeva s ukupnom
populacijom vie od 110 milijuna stanovnika. Osnovni regionalni ciljevi, odnosno
teite suradnje, usmjereni su na meusobno povezivanje, ouvanje okolia te jaanje
prosperiteta, institucionalnih kapaciteta i sigurnosti. U sklopu ovih ciljeva prepoznati
su prioriteti: jaanje mobilnosti i intermodalnosti prometa; poticanje razvoja odrivih
izvora energije; jaanje kulturne suradnje, turizma i kontakata meu ljudima; ouvanje
kvalitete voda; upravljanje rizicima; ouvanje bioraznolikosti, krajobraza i kvalitete
zraka i tla; podizanje razine znanja uz pomo istraivakih djelatnosti, obrazovanja i
IT tehnologije; jaanje konkurentnosti poduzetnitva i razvoj gospodarskih klastera;
osposobljavanje ljudi; jaanje institucionalnih kapaciteta i suradnje te suradnja u vezi
sa sigurnosnim pitanjima i suzbijanjem organiziranog kriminala.

RH je kao glavne razvojne prioritete hrvatske dunavske regije u sklopu Dunavske

strategije prepoznala:
povezivanje dunavske regije s jadranskom obalom jaanjem intermodalnog
prometa
jaanje gospodarske konkurentnosti regije na osnovi prirodnih potencijala
(modernizacija poljoprivrede, diversificirani oblici turizma) te razvoja
poduzetnitva
zatitu okolia, ponajprije prevencijom rizika i poveanjem udjela obnovljivih
izvora energije
jaanje ljudskih potencijala.

47
Proces suradnje u jugoistonoj Europi (SEECP), Vijee za regionalnu suradnju (RCC),
Srednjoeuropska inicijativa (CEI), Jadransko-jonska inicijativa (AII), Radna zajednica Alpe Jadran,
Inicijativa za prevenciju i pripremljenost od katastrofa u jugoistonoj Europi, Dunavska komisija,
Savska komisija
48
NE novim institucijama, NE novim izvorima financiranja, NE novom zakonodavstvu
49
Dunavska strategija (EUSDR), Europsko vijee, 2011.
50
Jadransko-jonska strategija (EUSAIR), Komunikacija Europske komisije, 2014.

33
Meunarodna komisija za zatitu rijeke Dunav (ICPDR)
ICDPR okuplja 14 drava i Europsku komisiju u cilju zatite i ouvanja rijeke Dunav.
Misija ICPDR-a je promicanje i koordiniranje odrivog i pravednog upravljanja
vodama, to ukljuuje ouvanje, poboljanje i racionalnu uporabu voda na dobrobit
svih drava slijeva rijeke Dunav.

Okvirni sporazum o slivu rijeke Save

Savska komisija zajedniko je tijelo RH, Republike Slovenije, Bosne i Hercegovine i
Republike Srbije, sa sjeditem u Zagrebu i meunarodnom pravnom sposobnou
potrebnom za implementaciju Okvirnog sporazuma o slivu rijeke Save i realizaciji
meusobno dogovorenih ciljeva:
uspostava meunarodnog reima plovidbe na rijeci Savi i njenim pritokama
uspostava odrivog upravljanja vodama
poduzimanje mjera za sprjeavanje ili ograniavanje opasnosti, kao to su
poplave, opasnosti od leda, sue i incidenata koji obuhvaaju supstance tetne
za vodu, kao i reduciranje ili eliminiranje njihovih nepovoljnih posljedica.

Jadransko-jonska strategija
Jadransko-jonska strategija nadgradnja je Jadransko-jonske inicijative koja datira iz
2000. godine, a u skladu s Barcelonskom konvencijom, koja ureuje iroku
multilateralnu suradnju u upravljanju priobalnim podrujem u Sredozemlju, potie
regionalnu suradnju u zatiti jadranskog podruja. To je prva makroregionalna
strategija s velikim udjelom drava izvan EU-a (Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna
Gora i Srbija) koje surauju s dravama lanicama (Hrvatska, Grka, Italija i
Slovenija), a obuhvaa geografsko podruje u okruju Jadranskog i Jonskog mora s
vie od 70 milijuna stanovnika. Makroregionalna suradnja otvara mogunost
realizacije razvojnih potencijala ovog podruja, koje danas pokazuje znatne
nejednakosti u razvoju od zaposlenosti, BDP-a i infrastrukture do stupnja ouvanosti
okolia, uz naglaenu ranjivost prostora na potrese i klimatske promjene (sue, poplave,
erozije i umski poari). Strategijom se promie gospodarski rast i razvoj regije
poveanjem njezine atraktivnosti, kompetitivnosti i povezanosti titei pritom morski
i kopneni (obalni i zaobalni) okoli i ekosustav.

Osnovne teme Jadransko-jonske strategije:

plavi rast
povezivanje regije
kvaliteta okolia
odrivi turizam,
rezultat su prepoznavanja glavnih zajednikih problema drava jadranske i jonske
regije: pretjerani izlov ribe, prometna preoptereenost, nedostatak prometnih veza i
sezonalnost turizma. U Jadransko-jonsku strategiju je integrirana Pomorska strategija
za Jadransko i Jonsko more,51 u ijem su fokusu plavo gospodarstvo, zdraviji morski
okoli, sigurniji pomorski prostor i odgovorne ribolovne aktivnosti.

Multilateralni odnosi

Organizacija Ujedinjenih naroda (OUN)

Na Konferenciji UN-a o odrivom razvoju, koja je odrana 2012. godine u Rio de
Janeiru, revidiran je i proiren okvir za iskorjenjivanje siromatva i poticanje odrivog
51
Europska komisija, 2012.

34
razvoja iz 2000. godine 52 kroz ravnoteu gospodarske, socijalne i okoline
komponente. Definirani su budui Ciljevi odrivog razvoja za razdoblje nakon 2015.
godine, ija se prioritetna podruja odnose na rjeavanje globalnih pitanja kao to su:
siromatvo, nejednakost, zdravlje, sigurnost hrane, obrazovanje, ravnopravnost
spolova, voda, odriva energija, dostojan rad, ukljuiv i odriv rast, odriva potronja
i proizvodnja, bioloka raznolikost, degradacija zemljita, mora i oceana te pitanje
prava i izgradnje mirnih drutava.

Meu programima i uredima UN-a u RH koji su usko vezani uz prostorni razvoj i

prostorno planiranje jesu: Program UN-a za razvoj (UNDP) i Program Ujedinjenih
naroda za okoli (UNEP), odnosno Mediteranski akcijski plan (MAP) osnovan 1975.
godine u sklopu UNEP-a, UNISDR (Ured UN-a za smanjenje rizika od katastrofa).

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora (NATO)

RH je postala lanica NATO-a 1. travnja 2009. godine, ime je preuzela odreene
meunarodne odgovornosti i obveze koje imaju utjecaj na planiranje posebnih
namjena.

52
Milenijski ciljevi razvoja (MDG) do 2015., Milenijska deklaracija, politiki dokument UN-a za 21.
stoljee, rujan 2000.

35
2. Stanje i procesi u
prostoru
Analiza stanja i procesa u prostoru kao polazite za utvrivanje koncepcije, prioriteta i
stratekih usmjerenja prostornog razvoja temeljena je na Izvjeu o stanju u prostoru RH
2008. 2012., tematskim strunim podlogama, resornim stratekim dokumentima
novijeg datuma, dostavljenim podacima javnopravnih tijela te primjedbama i
prijedlozima iz provedenog javnog savjetovanja.

36
2.1. Populacijska osnova
Demografsku sliku Hrvatske u posljednjih 15 godina, nastavljajui se na ranije
trendove, karakteriziraju1: pad ukupnog broja stanovnika, neprekidna prirodna
depopulacija, odnosno vei broj umrlih u odnosu na ivoroene, pojaano
starenje stanovnitva te neravnotea u dobnoj strukturi stanovnitva,
kontinuirano poveanje oekivanog trajanja ivota pri roenju. U tom razdoblju
jedino je saldo neto migracija s inozemstvom bio pozitivan, ali je i on 2009. godine
poprimio negativan predznak.

2.1.1. Demografska dinamika

Usporeujui osnovne demografske pokazatelje s ostalim dravama EU-a, Hrvatska je

u razdoblju 2008.2012. imala negativan prirodni prirast, negativan saldo neto
migracija i pad ukupnog broja stanovnika te se ubraja u skupinu od samo pet drava u
EU-u koje su u tom razdoblju zabiljeile istodoban prirodni pad i negativan saldo
migracija. Iz navedenog proizlazi da ni umjerenim porastom fertiliteta nije mogue
zaustaviti daljnje smanjenje broja stanovnika u Hrvatskoj u sljedeih nekoliko

1
Sveuilite u Zagrebu, Ekonomski fakultet, 2014.

37
desetljea.

Prema posljednjem Popisu stanovnitva, kuanstava i stanova iz 2011. godine, na

teritoriju RH ivjelo je 4,284.889 osoba. Broj se stanovnika u odnosu na prethodni
popis iz 2001. godine smanjio za 152.571 osobu, odnosno indeks od 96,56.

Analiza po upanijama pokazuje da samo etiri od ukupno dvadeset jedne upanije

imaju porast broja stanovnika: Zadarska (indeks 104,92), Zagrebaka (indeks 102,55),
Grad Zagreb (indeks 101,40) i Istarska upanija (indeks 100,83). Najvei pad broja
stanovnika zabiljeen je u Vukovarsko-srijemskoj upaniji (indeks 87,67).

Broj stanovnika smanjio se u veini upanija u odnosu na podatke iz 1998. godine, uz

naglaeno negativan prirodni prirast. Od 1998. do kraja 2013. godine samo je sedam
upanija zabiljeilo pozitivan zbroj salda prirodnog prirasta i neto migracija: sve
upanije uz jadransku obalu, osim Primorsko-goranske upanije, te Grad Zagreb i
Zagrebaka upanija. U relativnom smislu, najvei porast broja stanovnika, vie od
10% ukupne populacije, imale su Zagrebaka i Zadarska upanija. Ukupnom
depopulacijom, s gubitkom vie od 10% populacije, najvie su pogoene Liko-
senjska, Sisako-moslavaka, Karlovaka, Bjelovarsko-bilogorska i Virovitiko-
podravska upanija. To su ujedno ekonomski najnerazvijenije upanije u kojima je
prirodni prirast negativan ve dulji niz godina.

Osnovnu odrednicu populacijske dinamike ine: prirast, prirodno kretanje i migracije,

prostorna pokretljivost stanovnitva, a posljedica su prirodnih i drutvenih imbenika
prostora.

Analiza prirodnog kretanja stanovnitva na podruju Hrvatske 2013. godine2 pokazuje

da je prirodni prirast iznosio -10.447 osoba, pri emu je ivoroenih bilo 39.939, a
umrlih 50.386. Te godine nijedna upanija na teritoriju Hrvatske nije imala pozitivan
prirodni prirast. Najvei negativan prirodni prirast imala je Sisako-moslavaka
upanija (-1.116), a slijede je Osjeko-baranjska (-1.039) i Primorsko-goranska
upanija (-1.018). Najmanji negativan prirodni prirast imale su Meimurska (-26) i
Dubrovako-neretvanska upanija (-62).

Natalitet je u Hrvatskoj danas, kao i u posljednjih nekoliko desetljea, toliko nizak da

je bez imigracije smanjenje broja stanovnika neizbjeno.

U veem broju upanija migracije imaju vei uinak na broj i strukture stanovnitva
nego razlika izmeu broja ivoroenih i umrlih. Tako je u Hrvatskoj od 1998. do 2013.
negativan prirodni prirast gotovo nadoknaen pozitivnim neto migracijama. Deset
upanija i Grad Zagreb imali su u promatranom razdoblju pozitivni saldo ukupnih
migracija. U tome su prednjaile Zagrebaka i Zadarska upanija, u kojima su
pozitivne neto migracije inile gotovo 15% ukupne populacije iz 1998. godine.
Istodobno, negativnim saldom ukupnih migracija, Vukovarsko-srijemska i Poeko-
slavonska upanija izgubile su oko 5% svojega stanovnitva iz poetnog razdoblja.
Zagrebaka, Istarska i ibensko-kninska upanija, unato prirodnom padu, nisu
doivjele ukupni pad populacije upravo zahvaljujui migraciji.

2
DZS, Prirodno kretanje stanovnitva Republike Hrvatske u 2013.

38
Zone rasta populacije u nekim upanijama RH uglavnom su potaknute migracijama,
to e u budunosti jo vie doi do izraaja, posebno ako u njima bude ostvaren porast
broja stanovnika.

Migracijske su zalihe u Hrvatskoj gledane kao udio doseljenog stanovnitva u upaniju

(iz neke druge upanije ili inozemstva) umjerene i iznose 30,5%. Natprosjean udio
doseljenih biljei se u Gradu Zagrebu (46,7%) i Zagrebakoj upaniji (40,8%), a
najnii udio doseljenih u svojoj populaciji imaju Meimurska (12,9%), Krapinsko-
zagorska (13,7%) i Varadinska (14,8%) upanija.

2.1.2. Demografske strukture

Starenje stanovnitva
Demografsko starenje stanovnitva prisutno je ve dulje vrijeme, a ima tendenciju
poveanja. Mladih je sve manje, a broj starijih sve je vei i bit e jo vei u buduim
razdobljima.

Brzinu i tempo starenja kao i produljenje ivotnog vijeka u Hrvatskoj oslikava i

podatak da se od 2001. do 2014. gotovo udvostruio broj najstarijih starih (80 i vie
godina), i to s 98.802 na 189.923 stanovnika.

Prema veini demografskih pokazatelja starenja stanovnitvo Hrvatske ubraja se meu

10 do 15 demografski najstarijih na svijetu. Prema posljednjem popisu stanovnitva iz
2011. godine na podruju RH ivi staro stanovnitvo, odnosno stanovnitvo duboke
starosti s indeksom starenja od 115,0%.

Na regionalnoj razini, u tri hrvatske upanije ve je sada udio starijih (65+) preao
brojku od 20%: Liko-senjskoj, Karlovakoj i ibensko-kninskoj. Najmanji udio
starije populacije u ukupnoj imaju Meimurska, Zagrebaka i Splitsko-dalmatinska
upanija.

Najmanji udio djece mlae od 15 godina u ukupnom stanovnitvu imaju Primorsko-

goranska, Istarska i Karlovaka upanija. Razlog je nia stopa fertiliteta, ali i
natprosjeno visoko trajanje ivota u tim upanijama. Najvei udio djece u ukupnoj
populaciji imaju Brodsko-posavska i Vukovarsko-srijemska upanija, to je posljedica

39
viih stopa fertiliteta i nieg oekivanog trajanja ivota u njima.

Indeks starenja, omjer starijih (65+) i mladih (0 14), jedan je od najboljih pokazatelja
starenja jer je najosjetljiviji na razlike ili promjene u dobnoj strukturi neke populacije.
Kolika je brzina starenja u Hrvatskoj, pokazuje i podatak da je u pretposljednjem
popisu stanovnitva 2001. godine veina upanija, njih 14, imalo vie mladih nego
starijih u ukupnoj populaciji. Samo desetljee poslije, 2011. godine, jedino su
Zagrebaka i Meimurska upanija imale manje starijih od mladih u populaciji. S
druge strane, 50 i vie posto starijih nego mladih u svojoj populaciji imaju Primorsko-
goranska, ibensko-kninska, Karlovaka te posebno Liko-senjska upanija u kojoj ta
razlika iznosi vie od 80%.

Ljudski potencijali
S oko 20% visokoobrazovane populacije u dobi od 25 do 64 godine prema Popisu iz
2011. godine (Popis 2011.), Hrvatska, zaostaje za ekvivalentnim prosjekom EU-a koji
iznosi oko 27%. Vie od polovice hrvatskih upanija ima manje od 15% populacije u
toj dobi s tercijarnim stupnjem obrazovanja, a najnii udio ima Virovitiko-podravska
upanija (10,4%). Istodobno, samo etiri upanije imaju udio visokoobrazovanih iznad
nacionalnog prosjeka, gdje uz Primorsko-goransku (24,2%), Dubrovako-neretvansku
(23,8%) i Splitsko-dalmatinsku (22,5%) upaniju, jedino Grad Zagreb znatnije odskae
te s 35% populacije prelazi prosjek EU-a.

Kad je rije o udjelu zaposlenih u ukupnoj populaciji prema Popisu 2011, upanije na
sjeverozapadu i zapadu Hrvatske biljee vei udio posebno Grad Zagreb (47,8%),
Istarska (46%) i Zagrebaka (45,8%) upanija. S druge strane, u Brodsko-posavskoj i
Vukovarsko-srijemskoj upaniji zaposleno je manje od treine ukupnog stanovnitva.

40
2.1.3. Demografska prognoza

Vrlo je izgledno smanjenje broja stanovnika na manje od 4,000.000 do 2030. godine.

Vjerojatnost ostvarenja projekcije vrlo je velika, a u optimistinoj varijanti mogu je
ostanak na broju stanovnika kao 2013. godine. To bi bilo ostvarivo jedino u sluaju
znatnije imigracije vie od 350.000 doseljenih nego iseljenih u tom razdoblju ili
manje pozitivne neto migracije uz znatno poveanje fertiliteta. Obje su varijante malo
vjerojatne, a najizglednije je smanjenje broja stanovnika.

Nee sve velike dobne skupine doivjeti pad do 2030. godine rast za vie od 200.000
stanovnika oekuje se kod starijeg dijela populacije (65+). Pri tome e sve starije dobne
skupine rasti brojem, a neke znatno, posebice najstariji stari (80+). Djeji kontingent
(0 14) i radno sposobni dio populacije (15 64) smanjit e se za oko 125.000,
odnosno 425.000 stanovnika. Najvei pad do 2030. godine doivjet e mlade dobne
skupine u sklopu radnog kontingenta u dvadesetima i ranim tridesetima. Najvei
apsolutni pad doivjet e dobne skupine 25 29, za vie od 75.000 stanovnika. Kod
dobne skupine 30 34 mogu je i vei pad ako se nastave nepovoljni gospodarski
trendovi i mlada populacija u veem broju emigrira u inozemstvo; porast stanovnitva
u tim dobnim skupinama malo je vjerojatan. Pad ukupnog broja stanovnika vrlo je
izgledan za sve upanije osim Grada Zagreba, koji e doivjeti blagi porast populacije,
a stagnacija broja stanovnika ili blagi pad oekuje se u Zadarskoj, Splitsko-
dalmatinskoj, Istarskoj i Zagrebakoj upaniji.

Najvei pad ukupnog broja stanovnika, vie od 30%, mogla bi zabiljeiti Sisako-

41
moslavaka, te Vukovarsko-srijemska i Karlovaka upanija, vie od 20%. Dvostruko
vie starijih (65+) od djece (0 14) bit e u Primorsko-goranskoj (indeks starenja
269,8), Sisako-moslavakoj (261,8), Karlovakoj (250,2), Istarskoj (243,9) i
ibensko-kninskoj (232,7) te Liko-senjskoj (205,4).

42
2.2. Prostorna
organizacija
2.2.1. Upravno-teritorijalni ustroj

upanije su jedinice podrune (regionalne) samouprave, a jedinice lokalne samouprave

jesu opine i gradovi. 3 Grad Zagreb, kao glavni grad, posebna je jedinstvena,
teritorijalna i upravna jedinica.4

Grad je definiran kao jedinica lokalne samouprave u kojoj je sjedite tijela upanije,
odnosno kao mjesto koje ima vie od 10.000 stanovnika, a predstavlja urbanu,
povijesnu, prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu. U sastav grada, osim gradskog
naselja, mogu biti ukljuena i prigradska naselja, koja s njime ine prirodnu,
gospodarsku i drutvenu cjelinu povezanu dnevnim migracijskim kretanjima i
svakodnevnim potrebama stanovnika lokalnog znaenja. Takoer, neovisno o ovim

3
Zakon o podrujima upanija, gradova i opina u RH (NN 86/06, 125/06, 16/07, 95/08, 46/10, 145/10,
37/13, 44/13 i 45/13)
4
Zakon o Gradu Zagrebu (NN 62/01, 125/08, 36/09 i 119/14)

43
uvjetima, gradom se moe proglasiti i drugo mjesto ako postoje posebni povijesni,
gospodarski i geoprometni razlozi.5

Opina je jedinica lokalne samouprave koja se osniva, u pravilu, za podruje vie

naseljenih mjesta koja predstavljaju prirodnu, gospodarsku i drutvenu cjelinu, te koja
su povezana zajednikim interesima stanovnitva.

Teritorij Hrvatske na podrunoj (regionalnoj) razini upravno je podijeljen na 20

upanija i Grad Zagreb koji ima status upanije, a lokalnu razinu ine Grad Zagreb,
127 gradova i 428 opina.6

U Gradu Zagrebu, 20 gradova koji su sjedita upanija te ostalih 107 gradova ivi
2,232.934 ili 52,11% stanovnika. Od ukupno 6.756 naselja, 2.670 (39,52%) gradska su
i prigradska naselja. Najveu povrinu teritorija grada (JLS) od 967,02 km2 ima
Gospi, a najmanju Kastav, 11,44 km2. Povrina svih gradova (JLS) iznosila je 38,39%
dravnog kopnenog teritorija Hrvatske, dok je povrina gradskih naselja-sjedita
gradova u statistikim granicama iznosila tek 5,43% kopnenog teritorija RH. Povrine
svih gradskih naselja manje su od 100 km2, osim povrine Zagreba, koja iznosi 305,94
km2.7

U sustavu prostornog planiranja, teritorijalni ustroj gradova i opina u odnosu na

veliinu statistikih povrina nije optimalan. S obzirom na broj JLS-ova u RH te ukupni
broj prostornih planova, razvidan je problem ispunjavanja propisanih zahtjeva u
organizacijskom, kadrovskom i financijskom smislu.

2.2.2. Drutvena infrastruktura

Drutvena infrastruktura pripada skupini sredinjih funkcija nekog naselja i ini

njegovu okosnicu. Razvoj drutvene infrastrukture, odnosno njezina struktura,
razmjetaj i dimenzioniranje moraju slijediti razvoj i razmjetaj stanovnitva, a ujedno
podizati i poboljavati standard i kvalitetu ivota. Sredinje funkcije moraju slijediti i
planirani drutveno-gospodarski razvoj, ali su prije svega preduvjet uravnoteenog
prostornog razvoja.

S obzirom na to da se veina institucija drutvenih djelatnosti razvija u sklopu naselja,

njihova sistematizacija, razvoj i hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj su vezi s razinom
razmatranja razvoja sustava sredinjih naselja.

Drutvene djelatnosti, kao sadraji od javnog interesa, svrstavaju se u vie temeljnih

skupina sredinjih funkcija prema njihovim glavnim svojstvima: uprava, pravosue,
sustavi predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja,
visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije te kultura, zdravstvo, socijalna skrb, sport,
udruge graana, politike stranke, vjerske zajednice i druge organizacije.

5
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,
36/09, 150/11, 144/12 i 19/13)
6
Sredinji registar prostornih jedinica, studeni 2014.
7
DSZ, Popis stanovnitva, kuanstava i stanova 2011. godine, ISP i Sredinji registar prostornih
jedinica, studeni 2014.

44
O sustavu sredinjih naselja, odnosno njihovoj mrei drutvene infrastrukture, ovisi
dostupnost opskrbe stanovnitva koja neposredno utjee na stabilnost naseljenosti i
homogeniziranosti prostora te ini preduvjet gospodarskog i prostornog razvoja nekog
podruja.
Nune funkcije za naselja najnieg stupnja centraliteta su mjesni ured, osnovna kola,
ambulanta, potanski ured i trgovina.8

Sustavni odgoj i obrazovanje djece i mladih provodi se u RH od predkolske dobi do

zavretka srednjokolskog obrazovanja. Program predkole obvezan je za svu djecu u
godini dana prije polaska u osnovnu kolu.

Plan mree djejih vrtia, u kojima se obavlja djelatnost predkolskog odgoja, donose
za svoje podruje predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave koje su dune osigurati i provoenje programa predkole za djecu koja ne
pohaaju djeji vrti. Mrea djejih vrtia mora udovoljavati zahtjevima dostupnosti i
racionalnog ustroja djejih vrtia i programa za djecu predkolske dobi u skladu s
njihovim potrebama i sposobnostima.

Mrea kolskih ustanova, u sklopu koje su sve ustanove koje obavljaju djelatnost
odgoja i obrazovanja, ustrojava se na nain da: zadovoljava iskazane potrebe trita
rada utvrene sustavnim praenjem i predvianjem demografskih, gospodarskih i
urbanistikih kretanja na podruju za koje se utvruje, udovoljava zahtjevima
dostupnosti i racionalnog ustroja upisnih podruja, odnosno kolskih ustanova i
programa odgoja i obrazovanja te ispunjava uvjete i mjerila propisane dravnim
pedagokim standardima. Dostupnost podrazumijeva mogunost redovitog odgoja i
obrazovanja svakom osnovnokolskom obvezniku u osnovnoj koli, drugoj ovlatenoj
ustanovi ili kolskom objektu, uz primjerenu udaljenost od mjesta stanovanja i
prometnu povezanost koja ne ugroava sigurnost uenika te mogunost srednjeg
odgoja i obrazovanja ueniku koritenjern svakodnevnog prijevoza ili smjetajem u
uenikom domu. Kod uspostave mree ustanova za strukovno obrazovanje, posebno
se uzima u obzir: ekonomska odrivost i opravdanost, postojei gospodarski kapaciteti
i planovi gospodarskog razvoja pojedinog podruja, osiguravanje zatite nacionalnih i
lokalnih interesa te projekcija demografskih kretanja na pojedinim podrujima.9

U pedagokoj godini 2014./2015. programima predkolskog odgoja i naobrazbe bilo je

obuhvaeno ukupno 133.764 djece u 1.590 jedinica (1.413 djejih vrtia i 177 drugih
pravnih osoba, kao to su osnovne kole, igraonice ili druge ustanove ili udruge). U
odnosu na pedagoku godinu 2007./2008., kada je 113.615 djece pohaalo programe
predkolskog odgoja i naobrazbe u 1.288 jedinica (1.168 djejih vrtia i 120 drugih
pravnih osoba), dolo je do znaajnog porasta broja predkolskih ustanova i djece.10
ukljuene u programe predkole.

Obvezni osnovnokolski odgoj i obrazovanje provodi se u kolskoj godini 2014./2015.

u 2.130 osnovnih kola: 890 matinih i 1.240 podrunih kola ili odjela koje je
pohaalo 323.195 uenika, to je poveanje broja kola, ali smanjenje broja uenika u
odnosu na kolsku godinu 2006./2007. kada je djelovalo 2.086 osnovnih kola s

8
M. Vresk: Osnove urbane geografije, Zagreb, 1990.
9
Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN 87/08, 86/09, 92/10, 105/10, 90/11,
16/12, 86/12, 94/13 i 152/14), Zakon o strukovnom obrazovanju (NN 30/09 i 24/10)
10
Statistiko priopenje ISSN 1330-0350, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2015.

45
380.295 uenika.

U RH u kolskoj godini 2014./2015. bilo je 456 srednjih kola s upisanih 178.679

uenika te 58 uenikih domova s ukupno 6.758 korisnika.11

Mrea visokih uilita sastoji se od: 7 javnih sveuilita, 3 privatna sveuilita, 13

javnih veleuilita, 2 privatna veleuilita, 3 javne visoke kole i 27 privatnih visokih
kola. Mrea visokih uilita rasprostranjena je na podruju svih upanija, veinom u
njegovim upanijskim sreditima. Osnivanjem veeg broja javnih veleuilita
policentrini razvoj visokog obrazovanja dobio je svoju matricu.12

Mrea ustanova za kulturu, informiranje i sport sadrava knjinice, kazalita,

kinematografe, muzeje, glazbene ustanove, puka uilita, arhive, televizijske i
radiopostaje, umjetnike organizacije, udruge tehnike kulture, mreu sportskih
objekata i drugo.

Mrea zdravstvenih ustanova dijeli se na primarnu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu

zatitu. Primarna zdravstvena zatita organizirana je u 49 domova zdravlja koji se
nalaze u gotovo svim upanijama, 156 ustanova za zdravstvenu njegu u svim
upanijama, 13 ustanova za zdravstvenu skrb u 6 upanija, 1 ustanovu za palijativnu
skrb i 7 ustanova za medicinu rada u 5 upanija. 13 Sekundarna zdravstvena zatita
organizirana je u 22 ope bolnice koje se nalaze u veini upanija, 24 specijalne
bolnice, 3 ljeilita i 362 poliklinike. Pet klinikih bolnikih centara, 3 klinike bolnice
i 4 klinike ine tercijarnu zdravstvenu zatitu.

U RH je kao posljedica depopulacije prisutan trend prestanka s radom podrunih

osnovnih kola ili odjela, zatvaranje ambulanata i potanskih ureda. U RH jo neto
manje od 20% naselja ima barem jednu od ovih funkcija: zdravstvenu ambulantu, kolu
ili potu. Preostalih 70,9% naselja nema ni jednu od spomenutih funkcija.14

11
Statistiko priopenje ISSN 1330-0350, Dravni zavod za statistiku, Zagreb, 2015.
12
Mrea visokih uilita i studijskih programa u RH, strateki dokument koji je Sabor prihvatio 28.
listopada 2011.
13
Podaci od 31. prosinca 2011.
14
Institut za turizam, 2014., struna podloga

46
2.2.3. Regionalne razlike

Nejednolik regionalni razvoj posljedica je meudjelovanja uvjeta prirodno-geografske

osnove i uvjeta povijesnog razvoja, a u novije vrijeme i nepovoljnih demografskih
kretanja.

Na prostoru RH postoje velike regionalne razlike u strukturi naseljenosti,

funkcionalnoj razvijenosti i stupnju regionalnog razvoja prema indeksu razvijenosti,
indeksu konkurentnosti, BDP-u itd.

RH je regionalno nejednako urbanizirana. Natprosjeno su urbanizirane primorske

makroregije RH, posebno splitska i rijeka. Posljedica je to ponajprije preseljavanja iz
zalea te s otoka u gradove, kao i visokog prirodnog prirasta u prvoj i djelomice drugoj
generaciji doseljenika. Preseljenja su potaknuta, s jedne strane, relativno nepovoljnom
prirodnom osnovom (nedostatak poljoprivrednog zemljita i ostalih resursa), a s druge
strane, agrarnom prenaseljenou ruralnih prostora u zaleu i na otocima, ali i
privlanom snagom obale s gradovima koja se litoralizira.

Drukija obiljeja imaju makroregije u kontinentalnom dijelu RH, koje su ujedno i

slabije urbanizirane. Velike poljoprivredne povrine u okolici grada (gradova) i
mogunosti iskoritavanja utjecale su na dulje i jae zadravanje poljoprivrednih
obiljeja. Zagrebaka makroregija najvea je u RH. iroka ekonomska baza (razvijene
proizvodne i uslune djelatnosti) potaknula je iseljavanje iz ruralnih podruja i socijalno
prestrukturiranje poljoprivrednog stanovnitva, to je pospjeilo razvoj Zagreba i ostalih
gradova u kontinentalnom dijelu, kao to su Varadin, Sisak, Karlovac. Osjeka je

47
makroregija tradicionalno poljoprivredni prostor.15

Jedan od pokazatelja stanja regionalnog razvoja jest indeks razvijenosti, 16 prema

kojemu su upanije svrstane u etiri skupine. Najvei broj upanija nalazi se u I.
skupini s najslabijim indeksom razvijenosti: Virovitiko-podravska, Brodsko-
posavska, Vukovarsko-srijemska, Bjelovarsko-bilogorska, Poeko-slavonska,
Osjeko-baranjska, Karlovaka, Koprivniko-krievaka, Liko-senjska, Meimurska
i Krapinsko-zagorska upanija. 17 U II. skupini razvijenosti nalaze se: ibensko-
kninska, Varadinska i Splitsko-dalmatinska upanija. U III. su skupini: Zadarska,
Dubrovako-neretvanska i Zagrebaka upanija. Najbolje pokazatelje indeksa
razvijenosti imaju Primorsko-goranska i Istarska upanija te Grad Zagreb, koji se
nalaze u IV. skupni razvijenosti.

Veza prostorne rasporeenosti i indeksa razvijenosti pokazuje da su, s izuzetkom

Zagrebake i Varadinske te Grada Zagreba, razvijenije upanije u prostoru Jadranske
Hrvatske.18

Ekonomski i demografski pokazatelji upuuju na dugorono najvee negativne

posljedice u prostoru u Virovitiko-podravskoj, Poeko-slavonskoj i Brodsko-
posavskoj upaniji te u dijelovima Sisako-moslavake, Liko-senjske, Karlovake i
Bjelovarsko-bilogorske upanije. 19 Istona Hrvatska (Slavonija, Baranja i zapadni
Srijem), kao regija s najveim udjelom naselja zahvaenih depopulacijom (84,9%), to,
uz demografsko slabljenje Osijeka i njegove gradske regije te nepovoljne ekonomske
trendove, upuuje na izrazito nazadovanje ovog dijela RH. S druge strane, Zadar sa
zaleem ini veu kontinuiranu zonu s pozitivnom promjenom, to upozorava na
rastui znaaj tog grada kao regionalnog centra.

15
Institut za turizam, 2014., struna podloga
16
Indeks razvijenosti izraunava se na temelju sljedeih pokazatelja: (1) stope nezaposlenosti, (2)
dohotka po stanovniku, (3) proraunskih prihoda jedinica lokalne, odnosno podrune (regionalne)
samouprave po stanovniku, (4) opega kretanja stanovnitva i (5) stope obrazovanja.
http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=405), Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN
147/14)
17
MRRFEU, 27.prosinca 2013.
18
NUTS 2 razina podjela regija prema EUROSTAT-u
19
Institut za turizam, 2014., struna podloga

48
2.2.4. Razvojno specifina podruja

Sa stajalita ogranienja u razvoju, utvrena su problemska podruja koja obuhvaaju:

podruja koja su bila zahvaena ratom, podruja uz dravnu granicu, ruralni prostor i
selo, brdsko-gorsko-ruralno podruje, otoci.

Osnovna znaajka ovih podruja jest podvojenost njihova niskog indeksa razvijenosti
i visokovrijednih, ali podiskoritenih, potencijala i resursa. Glavni razlozi razvojnih
potekoa prepoznati su u interakciji negativnih demografskih procesa, nerazvijenosti
mree naselja, drutvene i prometne infrastrukture te gospodarstva, kao i perifernog
poloaja u odnosu na glavne pravce razvoja. Unutar navedenih podruja prisutne su
razlike: jedinice lokalne samouprave obuhvaene Zakonom o brdsko-planinskim
podrujima te jedinice lokalne samouprave na otocima imaju relativno visok indeks
razvijenosti.

Podruja razvojnih specifinosti izuzetno su vrijedna s aspekta ouvanosti biosfere, o

emu svjedoi i injenica da se veliki dio zatiene prirode RH nalazi unutar njih.

SPURH-om iz 1997. godine utvrena je potreba donoenja stratekih dokumenata na

dravnoj razini na osnovi kojih bi se u prostornim planovima odgovarajuih razina

49
definirali temeljni elementi prostornog ureenja podruja s ogranienjima u razvoju.20
Takvi dokumenti nisu izraeni, ali su doneseni prostorni planovi podrune (regionalne)
i lokalne razine koji su na svom podruju obuhvatili ovu problematiku i dali smjernice
za njezino rjeavanje. Realizacija provedbe tih planova uvjetovana je mogunostima
gospodarskog razvoja na lokalnoj i dravnoj razini, a otvorena je mogunost realizacije
koritenjem fondova EU-a.

PPURH iz 1999. godine odredio je za ova podruja prostorno-razvojne prioritete:

poboljanje koritenja izgraenog prostora, stvaranje uvjeta za pokretanje
gospodarskih djelatnosti i ouvanje naseljenosti. Predloene mjere za postizanje tih
ciljeva odnose se na izgradnju i/ili rekonstrukciju infrastrukturnih sustava, aktiviranje
lokalnih resursa, odgovarajuu distribuciju funkcija naselja, sanaciju razvojem
optereenih i ugroenih prostora (turistika podruja, nezakonita gradnja, zatiena
batina, poljoprivredne povrine, ume, podruja eksploatacija mineralnih sirovina i
dr.). Navedeni prioriteti i mjere i dalje su aktualni.

Ova su podruja prepoznata kao podruja od posebnog interesa za dravu te je PPURH-

om predviena izrada strunih podloga i donoenje posebnih propisa o njihovu
ureenju u okviru posebnih mjera za ostvarivanje razvoja te racionalnog koritenja i
zatite prostora. Na tragu smjernica i ciljeva utvrenih SPURH-om i PPURH-om
postavljen je zakonski okvir za poticajne mjere kako bi se postigao ravnomjerniji
razvoj svih podruja RH.21 Uvedena je kategorija podruja posebne dravne skrbi u tri
skupine, od kojih se prve dvije odnose na ratom zahvaena podruja, a trea je utvrena
prema gospodarskim, strukturnim i demografskim kriterijima razvijenosti.

Uinkovitost primjene ovih propisa, odnosno djelotvorno usmjeravanje javnih

sredstava i provoenje poticajnih mjera, umanjena je nedostatkom jedinstvenih
kriterija i indikatora za provedbu i praenje, ali i gospodarskom krizom.

U promiljanju poticanja odrivog regionalnog razvoja provoenjem politike

regionalnog razvoja ova su podruja prepoznata kao slabije razvijena i/ili podruja s
razvojnim posebnostima. Strateki ciljevi razvoja tih podruja usmjereni su na
smanjenje regionalnih nejednakosti posebnim intervencijama iz dravnog prorauna i
povlaenjem namjenskih sredstava iz fondova EU-a, uz istodobno jaanje
konkurentnosti svake regionalne jedinice. Pritom je osnova za djelotvorno
usmjeravanje javnih sredstava i provoenje poticajnih mjera vezivanje za indeks
razvijenosti lokalnih/regionalnih jedinica (za slabije razvijena podruja) i/ili izrada

20
Nacionalni program obnove i razvitka za odreivanje kriterija i podruja obuhvata na razini prostornih
planova upanija i Prostorni program obnove i razvitka naselja za odreivanje mjera i intervencija u
postojeim prostornim planovima jedinica lokalne samouprave (na razini naselja)
21
Zakon o obnovi (NN 24/96, 54/96, 87/96, 57/00, 38/09, 45/11 i 51/13)
Program povratka i zbrinjavanja prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba (NN 92/98)
Nacionalni program razvitka otoka 1997.
Zakon o otocima (NN 34/99, 32/02 i 33/06)
Zakon o brdsko-planinskim podrujima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13 i
147/14)
Zakon o humanitarnom razminiranju (NN 153/05, 63/07 i 152/08)
Nacionalni program protuminskog djelovanja RH 2009.-2019. (NN 120/09)
Zakon o podrujima posebne dravne skrbi (NN 86/08, 57/11, 51/13, 148/13, 76/14 i 18/15)
Zakon o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN 80/13, 41/14 i 107/14) nije iniciran
SPURH/PPURH-om

50
posebnih teritorijalnih razvojnih programa na osnovi izuzetnih prirodno-geografskih i
drugih obiljeja (za podruja s razvojnim posebnostima).

Ruralni prostor
Ruralni prostor obuhvaa velik dio teritorija RH (oko 60% prema PPURH-u), a velik
broj seoskih naselja svjedoi o nekadanjoj velikoj zastupljenosti poljoprivrednog
stanovnitva. Danas smo suoeni sa slikom ispranjenih podruja i niskom
zastupljenou poljoprivrednog stanovnitva u ukupnoj strukturi stanovnika (oko
20%), to je dijelom posljedica nepotpunog oporavka agresijom pogoenih podruja
tijekom Domovinskog rata.

Tipoloki, u sjeveroistonom i sjevernom dijelu drave prevladavaju trino

orijentirana poljoprivredna naselja, na zapadnom i jugozapadnom podruju naselja
poljoprivredne ekstenzifikacije sa slabom demografskom dinamikom, a u zaleu
Primorja i u sredinjem dijelu uz granicu s Bosnom i Hercegovinom naselja ruralne
periferije.22

U Strategiji ruralnog razvoja Republike Hrvatske 2008. 2013. koritena je

metodologija Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) temeljena na
pragu gustoe naseljenosti od 150 st/km2 na lokalnoj razini, koja ne omoguava uvid u
diferencijaciju urbanog i ruralnog podruja na prostornim jedinicama niim od lokalne
samouprave, dok se u nacrtu Programa ruralnog razvoja 2014. 2020., za potrebe
provedbe mjera ruralnog razvoja, ruralnim ili mjeovitim podrujem smatraju se sve
jedinice lokalne samouprave koje pripadaju preteno ruralnim ili mjeovitim
upanijama (NUTS 3) izdvojenim koritenjem OECD-ove metodologije. Izuzetak ine
jedinice gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek u kojima se, osim samih sjedita
aglomeracija, sva naselja koja im administrativno pripadaju smatraju mjeovitima ili
ruralnima. Prema takvom pristupu, u mjeovitim i ruralnim naseljima ivi oko 75%
ukupnog stanovnitva, to kao podatak nedovoljno diferencira stvarni ruralni prostor i
njegov sadraj.

Teritorijalna agenda 2020 kao novi dokument EU-a iz podruja prostornog planiranja
koja je usklaena s dokumentima koji se odnose na urbani razvoj i teritorijalnu
koheziju kao cilj postavlja nove oblike partnerstva i teritorijalnog upravljanja izmeu
ruralnih i urbanih podruja. Scenariji pripremljeni u sklopu programa ESPON vezani
uz viziju razvoja EU-a do 2050. godine predviaju daljnje ruralno-urbane migracije te
nastavak depopulacije ruralnih podruja, posebice u istonoeuropskim dravama i u
udaljenim (rubnim) podrujima EU-a.

Ruralni prostor karakteriziraju negativni demografski, gospodarski i razvojni trendovi.

S velikim brojem malih naselja rasprenih u razgranatoj, ali ne dovoljno ustrojenoj i
povezanoj mrei, uzrono-posljedino je povezana slabija prometna dostupnost i
nedostatna infrastrukturna opremljenost. Ovaj prostor karakterizira nedovoljan
kapacitet za stvaranje visokokvalitetnih i odrivih radnih mjesta u emu zaostaju za
urbanim podrujima. Gotovo petina dravnog prostora (18%) ruralna je periferija sa
samo 1,3% stanovnitva i brojnim razvojnim ogranienjima.

22
Institut za turizam, 2014., struna podloga

51
Pogranina podruja

Pogranina podruja od vanosti su za nacionalnu sigurnost i obranu drave.Teritorij

u obliku luka posljedica je kompleksnog geopolitikog poloaja drave i djelovanja
razliitih imbenika tijekom povijesno-geografskog razvoja.

Zbog takvog oblika teritorija RH ima dugaku kopnenu granicu koja iznosi 2.375km,
od ega oko 1.100 km ine vodeni tokovi, a vie od polovice ukupne duine, oko 1.352
km, zahtijevat e prilagodbu schengenskom reimu koji ukljuuje stroe mjere nadzora
vanjskih granica EU-a. Posebnosti pograninih podruja pridonosi to to njihov razvoj
ovisi o propisanim mjerama osiguranja nepovredivosti dravne granice, ali i o
okolnostima i ureenosti odnosa RH sa susjednim dravama. S tim u vezi, u sklopu
naselja pograninih podruja posebno se istie problematika dvojnih gradova, gradova
na rijekama prema susjednim dravama i prekogranini utjecaji na okoli. Granino
podruje znatnim je dijelom bilo obuhvaeno ratnim razaranjem, to je takoer uzrok
depopulacije na tim prostorima.

Na dijelove graninog podruja primjenjuju se razvojne mjere tematskih nacionalnih

programa, npr. za ruralna podruja, obnovu ratom zahvaenih podruja i razvoj otoka.

52
Brdsko-planinska ruralna podruja
Brdsko-planinska podruja 23 odreena kao podruja od interesa i pod posebnom
zatitom RH, a ine ih podruja u kojima su, zbog osobitosti uvjetovanih velikim
nadmorskim visinama, nagibom i ralanjenosti terena, uvjeti za ivot i rad stanovnika
oteani. Status brdsko-planinskih podruja ima 12 gradova i 33 opine u geografskim
podcjelinama: Gorski kotar, Lika, Banovina, Kordun, Dalmatinska zagora,
sjeveroistona Istra i Hrvatsko zagorje. Poticajne mjere odnose se na demografsku
obnovu, gospodarski rast i odrivi razvoj te stvaranje preduvjeta za rjeavanje

23
Zakon o brdsko-planinskim podrujima (NN 12/02, 32/02, 117/03, 42/05, 90/05, 80/08, 148/13 i
147/14)

53
socijalnih prilika i podizanja ivotnog standarda stanovnika.

U kontekstu uvjeta za razvoj, posebnost je ovih podruja visoka raseljenost te rijetka

mrea naselja u kojoj dominiraju patuljasta naselja s manje od 100 stanovnika.

U ovim podrujima nedovoljno se koriste znaajni prirodnih resursi, ponajprije ume i

panjaci. U njima se isprepliu obiljeja prostora uz dravnu granicu, ratom zahvaenih
podruja i ruralnog prostora.

Podruja koja su bila zahvaena ratom

Za podruja koja su bila zahvaena ratom donesene su mjere za obnovu unitenih ili
oteenih materijalnih dobara i stvaranje drugih uvjeta za provedbu programa povratka
prognanika, izbjeglica i raseljenih osoba. Proces obnove i revitalizacije tih podruja,
koji ukljuuje obnovu svih razvojnih segmenata gospodarskog, demografskog,
stambenog, infrastrukturnog, drutvenog i prostornog razvoja, zatitu prostornih
vrijednosti, obnovu kulturnog identiteta i sanaciju ugroenih resursa, nije potpuno
zavren.

Minski sumnjiva podruja

Velik su problem jo uvijek minski sumnjiva podruja zbog niza gospodarskih,
ekolokih i sigurnosnih problema lokalnog stanovnitva i sveukupnog razvoja Drave.
Prema procjenama Hrvatskog centra za razminiranje HCR,24 minski sumnjivi prostor
zahvaa 522,6 km2 u 10 upanija,25 od kojih su najzagaenije Liko-senjska, Sisako-
moslavaka i Osjeko-baranjska. Osim toga, velika je koncentracija mina na irem
podruju veih gradova koji su bili unutar bojinice: Sisak, Benkovac, Osijek, Petrinja,
Pakrac, Lipik i Vinkovci.

U minski sumnjivom prostoru najveim su dijelom ume (84,3%) i poljoprivredne

povrine (15,4%). 26 Zbog minske zagaenosti onemogueno je koritenje umskog
dobra u proizvodnim djelatnostima, a oteano je i provoenje mjera zatite uma (npr.
protupoarna zatita). Takoer, velika povrina oranica u istonoj Hrvatskoj ne moe se
privesti svojoj svrsi, odnosno poljoprivrednoj proizvodnji, a u gotovo svim upanijama
nema mogunosti za kvalitetniji razvoj stoarstva zbog velike povrine minski zagaenih
livada i panjaka. U Dalmaciji su minski zagaena podruja makije i kra izravna
prepreka za provedbu protupoarne zatite na visokougroenim podrujima, ali i za
razvoj turizma.

2.2.5. Obalno podruje i more

Obalno podruje suoava se s poveanom koncentracijom stanovnitva u priobalju,

posljedicama nesustavnog razvoja turizma i rastuom potrebom za eksploatacijom
morskih resursa, a izloeno je i prijetnjama od prirodnih katastrofa, posebno zbog
klimatskih promjena i seizmolokih uvjeta. Usto, naglaen je sukob interesa izmeu
pojedinih kategorija korisnika i nedostatak integralnog razvojnog pristupa ovom
podruju. Krajnja je posljedica pojaanog pritiska na prostor oteenje ili trajni gubitak

24
Dravna ustanova, osnovana 1998., u ijoj je nadlenosti sustavno bavljenje problematikom
razminiranja
25
Podaci na dan 27. svibnja 2015.
26
Podaci HCR-a dostavljeni za potrebe izrade Strategije

54
vrijednih prirodnih podruja i krajobraznih predjela, gubitak gospodarskih kopnenih i
morskih resursa, naruavanje bioraznolikosti i ekosustava te oneienje okolia.

55
Stanje obalnog i morskog podruja proporcionalno je odrivosti naina njegova
koritenja i otpornosti na prirodne i antropogene utjecaje. Razvojni potencijali tog
podruja proizlaze najveim dijelom iz prirodnih danosti, to je dodatni razlog za
paljivo i odmjereno koritenje i zatitu prostora. Gospodarski razvoj podruja vezan
je ponajprije uz turizam i rekreaciju, poljoprivredu vezanu uz lokalne kulture,
maritimne gospodarske djelatnosti ribarstvo, akvakulturu, eksploataciju morske soli
i podvodnih energetskih i rudnih bogatstava te obalnu industriju i luke. Prirodna
ranjivost tih prostora uvjetovana je geomorfolokim karakteristikama kra, blizinom
mora i seizmikim aktivnostima, a pojaani rizici antropogenog utjecaja vezani su za
klimatske promjene, oneienje okolia i fiziku devastaciju prirodnih vrijednosti te
krajobraza.

Razvoj poljoprivrede u obalnom podruju stagnirao je zbog ulaganja u

industrijalizaciju nakon Drugog svjetskog rata, politikih odluka i naglog razvoja
turizma, zbog ega je dolo do pojaane migracije stanovnitva prema obali i
depopulacije ruralnih podruja te gubitka vrijednih poljoprivrednih povrina
nekontroliranom urbanizacijom. Udio obraenih poljoprivrednih povrina Jadranske
Hrvatske u fondu obraenih povrina drave iznosi samo 17%, ali znaaj i potencijali
za razvoj ove djelatnosti lee u ekskluzivnom uzgoju lokalnih kultura (npr. cjelokupna
proizvodnja maslina, badema, agruma i smokava u Hrvatskoj na ovom je podruju).
Meu danas znaajnim posljedicama razvojnih pritisaka, koji utjeu na fizike,
bioloke, gospodarske i socijalne procese, izdvajaju se:27
pretjerana gradnja na obalnom podruju i nekontrolirano irenje gradnje du

27
Urbos d.o.o., 2014., struna podloga

56
 obalne crte
neprimjerena i/ili nezakonita gradnja, posebno u uskom obalnom pojasu
neodgovarajua infrastruktura naselja te turistikih i rekreacijskih zona
nedostatak ureaja za proiivanje urbanih i industrijskih otpadnih voda
smanjena kakvoa mora uz gradove, luke i turistike zone ukljuujui zone
nautikog turizma
uzurpiranje podruja pomorskog dobra i javnog obalnoga pojasa
gubitak cjelovitosti i kvalitete obalnog krajolika.

S turistikog aspekta najvee je optereenje prostora u vrijeme glavne turistike

sezone, posebno u srpnju i kolovozu. Problemi izrazite sezonalnosti turizma vrna su
optereenja cjelokupne infrastrukture i pojaavaju ranjivost prostora na antropogene
utjecaje.

Poseban je problem znatan broj zgrada za povremeno stanovanje, osobito onih koje su
vezane uz strukturu i infrastrukturu naselja. Osim najee nezadovoljavajuih
prostornih standarda, upitne kvalitete gradnje i oblikovanja, reim koritenja tih zgrada
izaziva potekoe u funkcioniranju naselja i lokalnog stanovnitva. Graevinsko
podruje uglavnom se poveava prenamjenom poljoprivrednog i/ili umskog zemljita,
a investitori s namjerom graenja stanova za povremeno stanovanje u lokalnu
zajednicu unose nove odnose i razvojne aspiracije, kao i odreivanje javnih i privatnih
interesa pri planiranju i interpretaciji potreba i razvojnih ciljeva. Dvostruka matrica s
razliitim brojem korisnika oteava i izraun kapaciteta i odrivog funkcioniranja
cjelokupne infrastrukture, ukljuujui javne slube. Stvara se takoer privid
statistikog poveanja broja stanovnika koji prua lanu sliku demografske
revitalizacije, posebno na otocima.

57
Integralni pristup razvoju obalnog podruja
Sadanje stanje u prostoru obalnog podruja posljedica je, meu ostalim,
dugogodinjeg sektorskog pristupa razvoju, popraenog rastuim brojem stratekih
dokumenata na razini resora i lokalne, odnosno podrune (regionalne) samouprave, pri
emu je izostalo uinkovito usklaivanje interesa i operativna koordinacija.

U sustavu prostornog ureenja i prije je bilo pokuaja planskog objedinjavanja ovog

58
podruja. Tako je u tijeku intenziviranja izgradnje hotela, radnikih odmaralita,
zgrada sekundarnog stanovanja, duobalnih cestovnih prometnica i irenja obalnih
naselja, to je zapoelo poetkom ezdesetih godina, 1967. izraen regionalni prostorni
plan Program dugoronog razvoja i Plan prostornog ureenja jadranskog podruja
Hrvatske, kao prvi prostorno-planski dokument koji sustavno promilja stanje i
razvojne mogunosti hrvatskog Jadrana. U tom razdoblju zapoela je i izrada projekata
i planova u suradnji s institucijama UN-a: Gornji Jadran i Juni Jadran, s naglaskom
na razvoju turizma, i Jadran III, s naglaskom na zatiti okolia. Sredinja tema ovih
dokumenata bio je razvoj turizma, ali i trajno ouvanje prirodnih i kulturnih vrijednosti
na kojima se temelji turistika ponuda te ouvanje najueg obalnog pojasa, ime je u
osnovi integralno planiranje odreeno kao temeljni struni stav.

Integralni pristup razvoju obalnog podruja podrazumijeva i ponovno aktivno

ukljuivanje zaobalja i ireg zalea radi ostvarivanja sinergijskog uinka njihovih
razvojnih potencijala. U tom smislu razliita su iskustva pojedinih upanija. U Istarskoj
se upaniji npr. ve dulji niz godina ostvaruje sinergija razvojnih potencijala
unutranjosti poluotoka i obalnog podruja (opskrba obalnih naselja lokalno uzgojenim
poljoprivrednim proizvodima te proirenje turistike ponude lokalnom gastro-
enolokom ponudom, transformacijom stancija s poetka 20. stoljea u prepoznatljive
turistike destinacije, kulturnim manifestacijama i dogaanjima u revitaliziranim
povijesnim jezgrama urbanih i ruralnih naselja i dr.).

S druge strane, u Primorsko-goranskoj upaniji zalee (posebno Gorski kotar)

nedovoljno je povezano s obalnim podrujem, dijelom i zbog dominantnog utjecaja
Rijeke.

Cjelovit razvoj obalnog podruja vezan je i uz definiranje razvojnih prioriteta u

okvirima kohezijske politike EU-a na razini NUTS 2 regionalne podjele, odnosno
razvojne strateke pravce 7 obalnih upanija koje ine statistiku prostornu jedinicu
Jadranska Hrvatska.28

Planiranje mora
Integralni pristup promiljanju prostornog razvoja obalnog podruja podrazumijeva i
odrivo planiranje mora i otoka.

More kao resurs iznimno je vano za RH kao pomorsku dravu, kako u odnosu na
zatitu prirode i okolia te ouvanja bioloke raznolikosti i ekolokog sustava tako i u
odnosu na veliki broj raznovrsnih aktivnosti vezanih uz pomorski promet, izgradnju
prometne i komunalne infrastrukture, turizam i nautiki turizam te maritimne
gospodarske aktivnosti i eksploataciju morskih mineralnih resursa. Oneienje
morskog okolia nastalo djelovanjem ovjeka jedan je od najznaajnijih ekolokih
problema dananjice jer se svaka pretjerana i nekontrolirana aktivnost na moru te
utjecaji s kopna, kao npr. ispusti neproienih otpadnih voda, odraavaju u
poremeajima ekosustava i oteenjima prirodnih dobara.

Meu potencijalno najznaajnijim posljedicama stihijskog razvoja na moru jesu:

oneienje mora i obale moguim havarijama uslijed istraivanja i

28
Dogovorena izmeu Vlade RH i Europske komisije u kolovozu 2012., prema kriterijima koje je
uspostavio statistiki ured EU (EUROSTAT)

59
 eksploatacije morskih i mineralnih resursa, prijevoza i pretovara energenata te
pomorskog prometa
unos stranih morskih mikroorganizama i patogena te stranih biljnih i
ivotinjskih vrsta, od kojih su mnoge invazivne, u morski okoli kao posljedica
jaanja udjela prekooceanskog prometa.

Hrvatske otoke desetljeima obiljeava proces depopulacije koji je uzrokovan

dugogodinjim iseljavanjem potaknutim gospodarskim uvjetima (agrarna
prenapuenost, industrijalizacija kopna, deagrarizacija, krize pojedinih poljoprivrednih
djelatnosti, monokultura na pojedinim otocima i sl.), ali i prirodno-geografskim
odreenjem (okruenost morem u kontekstu razliitih povijesnih i gospodarskih
okolnosti). Sljedee bitno obiljeje otoka jest izraenost kategorije povremenih
stanovnika, s udjelom od priblino 57% u ukupnom stanovnitvu, to snano utjee na
strukturu, razvoj i ivot u naseljima.

U administrativno-teritorijalnom smislu otoci se nalaze u 7 obalnih upanija, 51

otonom gradu/opini, a nekoliko je malih otoka u nadlenosti 7 gradova na obali. Pri
tom neki od otoka i otonih skupina imaju vlastite lokalne samouprave (jednu ili vie),
neki su u sastavu obalnih JLS-a, a ostali su u sastavu otonih opina. Rascjepkanost
otoka na vie lokalnih samouprava, a posebno sluaj nadlenosti dviju upanija (otok
Pag), znatno utjee na planiranje prostornog razvoja te na prostorno planiranje i
ureenje prostora. U upravljanju obalnim podrujem i planiranju razvoja otoka nuno
je voditi rauna o poloaju otonih skupina: premoteni otoci, priobalni otoci, kanalski
otoci, puinski otoci, jer i njihov poloaj odreuje drukije modele razvoja (autonoman
pristup, sinergijski s obalom, vea intervencija regije/drave i sl.).

Prometna izoliranost i nepovezanost otoka, meusobna i s kopnom, te nedostatna

drutvena infrastruktura dodatni su razvojni problem. Zakon o otocima odreuje naela
odrivog razvoja otoka i poziva se na Nacionalni program razvitka otoka donesen
1997. godine, koji otoke odreuje kao razvojne cjeline kojima se cjelovito upravlja.
Zakonom o otocima se odreuje da se za otoke i otone skupine koji ine jedinstvene
prostorno-gospodarske cjeline, donose Programi odrivog razvitka otoka (PORO),29
odnosno otonih skupina.

Na primjenjivost odredbi i zahtjeva iz meunarodnih dokumenata u velikoj e mjeri

utjecati uspjenost sreivanja administrativnih i drugih granica, posebno na moru
(pomorsko dobro, obalna crta i sl.).

2.2.6. Razvoj naselja i urbanizacija

Opredjeljenje za policentrian razvoj RH, prema SPURH-u iz 1997. godine, zasnivalo

se na tada postojeoj strukturi i sustavu naselja. Politika policentrinog razvoja znai
zalaganje za obzirni razmjetaj stanovnika, djelatnosti, sredinjih i drugih funkcija i
infrastrukturnih sustava. Prema tome, odreena sredita trebala su se razvijati
zajedniki, meusobno povezano i usklaeno unutar metropolitanskih, odnosno

29
Programima odrivog razvitka otoka popisuju se i vrednuju ukupna prirodna i izgraena bogatstva
otoka, odnosno otonih skupina, odreuje nain njihova uvanja, odnosno potpunog i odrivog
koritenja u skladu s naelima i odrednicama Nacionalnog programa, Dravnih programa razvitka
otoka i Programa Vlade RH

60
aglomeracijskih podruja, gradskih regija ili kao konurbacija, dijelei meusobno
funkcije svojstvene odgovarajuim kategorijama sredinjih naselja.

Meutim, policentrini koncept razvoja nije posve uspio. Policentrina razvojna

politika, koja se na podruju naseljavanja morala ostvarivati s pomou konkretnih
mjera, ostala je nedoreena dijelom zbog prekratkog predvienog vremena za njezinu
provedbu, dijelom zbog sektorske neusklaenosti razvojnih planova, a dijelom zbog
nepostojanja sustava praenja realizacije kojim bi se, osim osnovnih funkcija
obuhvatili dinamini i kvalitativni imbenici.

Prostorna distribucija sredinjih naselja svih stupnjeva centraliteta pokazuje

neravnomjernost: mrea sredinjih naselja vidljivo je najrjea u brdsko-planinskim i
pograninim dijelovima RH te na dijelu otoka, odnosno u podrujima s brojnim
razvojnim ogranienjima i slabom dostupnou usluga vie razine. Najrazvijenija je u
sjevernom i sjeverozapadnom dijelu sredinje Hrvatske te u krajnjem istonom dijelu
Hrvatske.

Oteavajua je okolnost u planiranju budue mree sredinjih naselja ve prisutan trend

smanjenja (broja) javnih sadraja: prestanak s radom podrunih osnovnih kola ili
odjela, zatvaranje zdravstvenih ustanova i potanskih ureda, kao i reorganizacija
sustava sudstva i dravne uprave. Gubitak proizvodnih i uslunih djelatnosti te
mogunosti opskrbe, osobito u manjim naseljima i na pjeakim udaljenostima, imali
su i vrlo diferencirane uinke u prostoru.

Opine i gradovi u blizini makroregionalnih i regionalnih sredita postaju nove

61
trgovake i poslovne zone, a rjee naseljena podruja ne privlae ni takve ni druge
investicije. Sve navedeno utjee na produbljivanje razlika, to se odraava na stupanj
opremljenosti sredinjim funkcijama: neki opinski centri u RH nemaju ni
najosnovnije funkcije, dok su neki dosegli i opremljenost slabijih subregionalnih
centara.

Urbani sustav
U urbanom sustavu istiu se mali gradovi, a nedostaju gradovi srednje veliine. Glavni
grad Zagreb i sva tri ostala makroregionalna centra (Split, Rijeka i Osijek) te svi
upanijski centri (osim Zadra i Gospia) u razdoblju 2001. 2011. zabiljeili su
smanjenje broja stanovnika.

etiri velike gradske regije u Hrvatskoj nastale su oko najveih gradova: Zagreba,
Splita, Rijeke i Osijeka, s ukupno 1,661.924 stanovnika ili 38,8% stanovnitva
Hrvatske. Matini gradovi u veini regija imaju i do 95% radnih mjesta, a u okolici ih
je samo 5 do 10%. Navedeno upuuje da je razvoj gradskih regija Hrvatske jo u ranoj
fazi. Ipak, velike gradske regije sve se vie decentraliziraju, pa okolica preuzima
demografski i funkcionalni razvoj. Usprkos padu broja stanovnika matinog grada,
okolice Zagreba, Splita i Rijeke biljee porast broja stanovnika, to utjee na ukupno
pozitivno kretanje tih gradskih regija. Za razliku od njih, osjeka regija biljei pad broja
stanovnika te matinog grada i okolice. Posebno se istie vanost rubnih podruja
grada, to pokazuje pozitivne trendove u sve etiri regije. Zato se ovom kontaktnom
prostoru s aspekta planiranja treba posvetiti posebna pozornost.

Ruralna i urbanizirana naselja

62
Ruralni prostor Hrvatske karakteriziraju negativni demografski, gospodarski i opi
razvojni trendovi. Uz mnogo malih naselja, temeljno je obiljeje ruralnih podruja
Hrvatske rasprena naseljenost, iz ega proizlazi vrlo razgranata, ali ne i dobro
hijerarhijski ustrojena, razvijena i povezana naseljska mrea.

Tipologija ruralnih i urbaniziranih naselja Hrvatske jasno potvruje njihovu

raznolikost s obzirom na prirodno-geografske, demografske, gospodarske i
funkcionalne aspekte te s obzirom na znaaj i karakter poljoprivrede.

Prepoznaje se sedam osnovnih tipova ruralnih i urbaniziranih (izvangradskih)

naselja:30
1. dinamina, strukturno jaa naselja: naselja u podrujima neposredno uz
velike gradove prstenasto se ire oko Zagreba, zvjezdasto du prometnica oko
Osijeka te linearno pratei obalnu liniju u gradskim regijama Splita i Rijeke;
naselja du cestovnih pravaca koji povezuju sredinju i istonu Hrvatsku te
velika, sredinjim funkcijama bolje opremljena naselja krajnjeg istoka Hrvatske
2. dostupnija, o cirkulaciji ovisna naselja: naselja zagrebakog prstena i
Hrvatskog zagorja
3. trino orijentirana poljoprivredna naselja: naselja u kompaktnim
ravniarskim podrujima Slavonije, daruvarskog, bjelovarskog i krievakog
kraja te dijela Podravine i Meimurja
4. ekonomski diversificirana, preteito turistika naselja: naselja u
priobalnom podruju, na otocima i u manjem dijelu zalea turistiki privlanih
zona
5. naselja poljoprivredne ekstenzifikacije i slabe demografske dinamike
izraenija su u sjevernoj i sredinjoj Istri, a javljaju se i u pograninim
dijelovima Hrvatskog zagorja, dijelovima Cetinske i Imotske krajine, Konavala
6. naselja ruralne periferije: naselja na podruju Like, Korduna, Banovine i
ibenske Zagore, izraziti depovi ruralne periferije jesu umberak i obronci
slavonskih gora (Papuk, Psunj, Dilj i Krndija)
7. ostala izvangradska naselja s malim udjelom u ukupnom naseljskom skupu
koje karakterizira prostorni kontekst.

Prepoznati tipovi korespondiraju s opim tipovima ruralnih podruja koji su navedeni

u TA 2020.

30
Institut za turizam, 2014., struna podloga

63
64
65
66
67
68
2.3. Stanovanje
Osnovni cilj moderne civilizacije trebao bi biti osigurati svima dostojan stan. Ovo
se postie sjedinjavanjem jednostavnosti i praktinosti. elimo, kroz stanovanje,
doprinijeti promjeni opeg kulturolokog stava koji je nuan uvjet za vii stupanj
razvoja ljudske vrste.
Josef Frank, Katalog izlobe Werkbunda, Be, 1932.

Stanovanje zauzima najvei dio urbaniziranog prostora i prevladavajui je sadraj

naselja te podruje trino motivirane gradnje. Zbog toga stanovanje zasluuje iznimnu
pozornost u planiranju prostora, projektiranju i gradnji, bez obzira na to je li rije o
individualnim, poduzetnikim ili drutvenim naporima radi osiguravanja stambenog
prostora. Stanovanje bi trebalo biti drutveno regulirano i kontrolirano podruje, ne
samo u pitanju dostupnosti stana, nego i u pitanju osiguranja osnovnog standarda i
kvalitete, kao i omoguavanja da cijena stana bude prihvatljiva i ranjivim skupinama
stanovnitva. Dokument ApolitikA upozorava na izazove cjelovito osmiljene dravne
politike u cilju dostupnosti stambenog prostora adekvatnog standarda, sanitarno
prihvatljivog, ukljuujui osnovne infrastrukturne usluge koje su potrebne za normalan
ivot te predlae razliite modele stanovanja koji ovise o materijalnom statusu, dobi i
brojnosti lanova obitelji.

Nadalje, kvaliteta stanovanja podrazumijeva i kvalitetu ireg i ueg stambenog

okruenja, to pak podrazumijeva primjenu standarda kvalitete u planiranju stambenih
zona i naselja koja osiguravaju potrebne sadraje ueg stambenog susjedstva te
mobilnost i dostupnost cjelokupnoj mrei javne i drutvene infrastrukture. Sustavno
podizanje kvalitete stanovanja preduvjet je za podizanje kulture stanovanja kao to je i
visoka razina drutvene svijesti o znaaju izgraenog prostora preduvjet za
ostvarivanje njegove kvalitete.

Trenutana recesija usporila je stanogradnju i smanjila njezin opseg, no dugorono ipak

na nju valja raunati kao na poticajni element gospodarstva u cjelini te vaan element
trita koji ima svoj socijalni aspekt, kao jedna od osnovnih ovjekovih potreba. Velik
je problem to to je relativno malo graana platno sposobno za dobivanje i otplaivanje
stambenih kredita poslovnih banaka koji se nude na tritu kapitala pa e istraivanje
novih modela priutivog stanovanja biti izazov u budunosti. Recesija je takoer
stvorila problem pada vrijednosti stambenih nekretnina u odnosu na vrijednosti u
vrijeme gospodarskog rasta.

Obiljeja stambenog fonda

Godine 2011. bilo je ukupno 2,246.910 stanova, 31 od ega 1,912.901 za stalno
stanovanje. Ukupna je povrina iznosila 168,651.195 m2, to znai da je prosjena
povrina svih stanova bila 75 m2, a u vie stambenim zgradama, prosjena je povrina
tih stanova bila oko 60 m2, odnosno neto je nia od ukupne prosjene povrine svih

31
DZS

69
stanova. Od ovog broja 18% su nenastanjeni stanovi, a 3,87% naputeni stanovi.

Broj stanova koji se povremeno koriste iznosi 262.769, s ukupnom povrinom

15,116.934 m2, prosjene povrine 59 m2. Ovu skupinu ine stanovi za odmor i
rekreaciju i oni koji se koriste u vrijeme sezonskih radova u poljoprivredi.

Statistiki se prate i stanovi u kojima se samo obavlja djelatnost, ukupno 60.100

stanova, od kojih se 84,36% odnosi na stanove za iznajmljivanje turistima, a 15,64%
na ostale djelatnosti.

Sekundarno stanovanje stanovi za odmor i rekreaciju

Broj stanova za odmor i rekreaciju, prema popisu iz 2011. godine, iznosi 249.243 i
poveao se u odnosu na prethodno popisno razdoblje 36,6%, kada ih je bilo 182.513.
Povrina navedenih stanova 2001. godine iznosila je 10,390.305 m2, a 2011. godine
poveala se na 15,116.934 m2, to je porast 45,5%.

Najvie je ovih stanova na podruju Primorsko-goranske, Zadarske i Splitsko-

dalmatinske upanije na uskom pojasu uz morsku obalu, gdje su i najvee
koncentracije, ali relativno je veliki broj jedinica i u kontinentalnom dijelu Hrvatske,
posebno na podruju Zagrebake i Krapinsko-zagorske upanije.

Drutveno poticana stanogradnja

Tijekom desetogodinjega razdoblja od 2001. u sklopu Programa drutveno poticane
stanogradnje izgraena su 5.553 stana32 u 173 stambene i stambeno-poslovne zgrade.
U istom razdoblju ukupno je sagraeno 175.928 stanova. 33 Model subvencionirane
stanogradnje graanima je pribliio zadovoljavanje stambenih potreba i poboljanje
standarda stanovanja, ali i unaprijedio stanje u djelatnosti graditeljstva, pri emu je
graanima RH pruena prilika za rjeavanje stambenog pitanja po uvjetima znatno
povoljnijima od trinih. Pri projektiranju primjenjivao se u prvo vrijeme Privremeni
pravilnik za Program drutveno poticane stanogradnje, a potom Pravilnik minimalnih
tehnikih uvjeta za projektiranje i gradnju stanova iz Programa drutveno poticane
stanogradnje. 34 Ovaj je Pravilnik jedini je vaei dokument u RH koji propisuje i
strukturira sve elemente stana, stoga je kvalitetna osnova za mogue reguliranje
standarda stanogradnje u cjelini.

Odrivo stanovanje
Uvjeti slobodnog trita, promjene u kulturi ivljenja i uvoenje naela odrivog
razvoja promijenili su naela drutvene izgradnje i uveli pojam izgradnja za trite
utemeljen na konceptu investicije i formalno-tehnolokih standarda. Ovaj je proces
doveo do promjena u brojnim tipolokim karakteristikama pojedinih zgrada i etvrti, i
to onih koje su nekad jamile odreenu kvalitetu stambene izgradnje.

Zadovoljavanje ovjekove potrebe za stanovanjem kljuan je element ljudskoga

dostojanstva te stoga problemi stambene izgradnje izravno utjeu na glavni cilj
odrivoga razvoja neograniavanje buduih generacija u zadovoljavanju vlastitih
potreba.35

32
Bobovec, Mlinar, 2013.
33
DZS, Statistika izvjea, Graevinarstvo u 2010. ISSN 1334-0816, Zagreb 2012.
34
NN 106/04, 25/06 i 121/11
35
Vezili Strmo, Senjak, tulhofer, 2014.

70
Dugo se vremena stanovanje tretiralo kao odgovor na kratkorone potrebe drutva
ugroavajui na taj nain budunost stambenih etvrti, gradova i regija. Postupno se
kao vaan zajedniki cilj prepoznavao razvoj odrivih naina ivota, optimiranje
upotrebe prirodnih resursa i zadovoljenje stambenih potreba te se fokus graevinske
industrije preselio s problema kvantitete na pitanje kvalitete.

Stanovanje je od iznimne vanosti za odrivu prostornu organizaciju budui da je:

osnovna ivotna potreba i pravo svakog ovjeka, velik potroa resursa za vlastitu
izgradnju, odravanje i koritenje imovina s dugim vijekom trajanja od kljune
vanosti za kvalitetu ivota ljudi, s utjecajem na ostala podruja (promet, zdravlje,
zaposlenje i zajednicu).

Cilj je odrivog stanovanja zadovoljavanje potreba i zahtjeva za dulje razdoblje, a to

znai da ono mora biti prilagodljivo suvremenom nainu ivota i potrebama korisnika,
kao i njihovim promjenama tijekom vremena te otporno na negativne utjecaje prirodnih
prijetnji. Suvremeni nain ivota i stambene potrebe uvelike su se promijenile u
posljednjih nekoliko desetljea kao posljedica razliitih drutvenih imbenika:
promjena tradicionalne obitelji (parovi bez djece, samci)
sve vea neovisnost unutar obitelji, promjenjive individualne potrebe
prenamjena stambenih prostora, multifunkcionalnost
sve vea uloga novih informacijskih tehnologija (IT) koje utjeu na promjene
u nainu ivljenja, globalizacija i individualizacija
fluktuacija radne snage vezana za ekonomsku nestabilnost
prihvaanje ideje mobilnosti
promjena u odnosu prema privatnom vlasnitvu.

Koncept odrivog stanovanja teko je obuhvatiti i sagledati zbog sloenosti stambenog

sektora, ali potrebno je zadrati irok pogled na problematiku kako bi se utvrdili ciljevi
i odabrali prioriteti. Da bi se uspostavila ravnotea izmeu ekoloke osvijetenosti,
smanjenja rizika od katastrofa, kvalitete ivljenja i tehnolokog napretka te razvoja
novih materijala i sustava, nuna je promjena naina na koji gradimo i na koji ivimo.

Potencijal obnove postojee stambene izgradnje

Stambena izgradnja, kao znaajno podruje ukupne izgradnje, posjeduje velik
potencijal u postizanju ciljeva odrivog razvoja. Uzmu li se u obzir statistiki
pokazatelji da se godinje u Hrvatskoj sagradi tek 1 do 2% novih zgrada, uoavaju se
velike mogunosti u domeni postojee stambene izgradnje. Kako broj stambenih
jedinica raste i pribliava se broju kuanstava, tako gradnja novih zgrada postaje sve
manje vana, a vanost obnove postojee stambene izgradnje postaje sve vea. Za
razliku od gradnje novih zgrada, obnovom postojeih zgrada tede se prostorni resursi,
materijal i energija.

Tehniki aspekti i opremljenost stambenog fonda

Usklaivanjem s direktivama EU-a, postupnim preuzimanjem te uvoenjem novih
normativa i tehnikih propisa za graenje u pogledu toplinske zatite i zatite od buke
te drugih aspekata u gradnji, ostvaren je kvalitativni pomak, kao i uvoenjem novih
tehnologija koje se koriste pri gradnji.

Treba napomenuti da su u RH u vezi sa zatitom od potresa ve poetkom 60-ih godina,

71
nakon katastrofalnih potresa na ovim podrujima, uvedeni vrlo strogi normativi u
pogledu projektiranja, odnosno statike graevina s obzirom na potres s vrlo visokim
koeficijentima sigurnosti.

Ne vodi se adekvatna evidencija graevinskog stanja stambenih zgrada kolektivnog

stanovanja, posebno starijeg stambenog fonda, u ingerenciji upravitelja zgrada.

U pogledu komunalne opremljenosti stambenog fonda, a to se u naelu ne odnosi na

novoizgraene stanove koji se grade prema svim suvremenim standardima graenja i
opremanja, ve samo na postojei stambeni fond, ona nije u cijelosti na
zadovoljavajuoj razini, jer u okviru starijeg stambenog fonda postoji jo odreeni broj
stanova koji nisu prikljueni na komunalnu infrastrukturu i koji nemaju komunalnu
opremljenost koja odgovara standardima suvremenog naina stanovanja.

72
2.4. Gospodarstvo
U izradi Strategije posebno su se razmatrale gospodarske djelatnosti koje
zauzimaju ili koriste velike prostorne povrine ili u znatnoj mjeri utjeu na
prostor.

Zakonski i institucijski okvir

RH nema cjelovit nacionalni strateki dokument za razvoj svih gospodarskih grana,
ve se razvoj gospodarstva planira na sektorskoj razini. Strateki okvir za razvoj
gospodarstva fragmentiran je i nepotpun te vremenski i sadrajno (djelomino)
neusklaen. Za provedbu je zaduen velik broj institucija na svim razinama, ali meu
njima ne postoji odgovarajua koordinacija.

U nedostatku cjelovitog dugoronog stratekog okvira, razvojne ciljeve i strateke

prioritete utvruje strategija Vladinih programa36 koja se donosi na temelju stratekih
planova sredinjih tijela dravne uprave. Vaea strategija, donesena 2013. godine za
razdoblje 2014. 2016., postavlja niz ciljeva u vezi s gospodarstvom, ali bez
ukljuivanja prostornog aspekta. U fokusu su tih ciljeva makroekonomska i socijalna
stabilnost, ravnomjeran regionalni razvoj te konkurentnost gospodarstva, s posebnim
naglaskom na poljoprivredno-prehrambenom sektoru, ribarstvu i turizmu.

upanije, gradovi i opine samostalno donose strateke razvojne dokumente i planove

u kojima je gospodarski razvoj znaajna komponenta sveukupnoga regionalnog i
lokalnog razvoja. Za razliku od upanijskih razvojnih strategija, za koje su obveza i
metodologija izrade propisani, gospodarski programi na razini gradova i opina
izrauju se bez jedinstvene metodologije i sadrajnog okvira.

Od donoenja SPURH-a 1997. godine vanjsko se okruenje znaajno promijenilo.

Pristupanjem EU-u Hrvatska je, u okviru prihvaanja pravne steevine EU-a, obvezna
slijediti europsku razvojnu strategiju za razdoblje do 2020. godine Europa 2020.

Stanje
U Hrvatskoj prevladavaju negativni ekonomski trendovi uz spori oporavak od krize
koja je zapoela 2008. godine. Tijekom est godina recesije zabiljeen je pad bruto
domaeg proizvoda (BDP) od 12%, a izmeu 2000. i 2007. godine stopa rasta BDP-a
bila je 4 do 6% godinje. Negativne ekonomske pokazatelje prati i znatan porast
nezaposlenosti (17,2% 2013. godine u odnosu na 8,4% 2008. godine).

Znatne su takoer razlike u razvoju na regionalnoj razini, kao i strukturi regionalnog

gospodarstva i specijalizaciji regija. Na razini NUTS 2, u strukturi gospodarstva
Kontinentalne Hrvatske prevladavaju proizvodne (21,5%), uslune (18,5%) i javne
djelatnosti (16%), a u strukturi Jadranske Hrvatske prevladavaju uslune (23,5%),
industrijske (18,9%) i djelatnosti poslovanja nekretninama (14,9%). 37 Zamjetna je

36
Od 2010. Vlada RH svake godine donosi strategiju Vladinih programa za idue trogodinje razdoblje
37
Podaci iz 2011.

73
takoer unutar regija specijalizacija upanija u pojedinim djelatnostima. Tako se npr.
upanije s visokom razinom specijalizacije u primarnom sektoru veinom nalaze u
Kontinentalnoj Hrvatskoj (Virovitiko-podravska, Bjelovarsko-bilogorska,
Vukovarsko-srijemska, Poeko-slavonska te Koprivniko-krievaka upanija), a
upanije s visokom specijalizacijom uslunih djelatnosti preteito se nalaze u
Jadranskoj Hrvatskoj (Dubrovako-neretvanska, Istarska, Primorsko-goranska i
Splitsko-dalmatinska upanija). Zagrebaka upanija i Grad Zagreb ne prate standardne
razvojne i strukturne obrasce.

2.4.1. Poljoprivreda

Poljoprivreda je jedna od gospodarskih djelatnosti od nacionalnog znaaja s velikim

potencijalom razvoja. Prema prostornim obiljejima, podruje RH se moe podijeliti
na tri poljodjelske regije: panonsku, gorsku i primorsko-mediteransku regiju. U
usporedbi s ostalim europskim dravama, RH ima malo oneienog tla, to je
preduvjet za razvoj ekopoljoprivrede, i velike povrine travnjaka i panjaka kao
preduvjet za razvoj stoarstva. Prostorni uvjeti za stoarsku proizvodnju smatrali su se
ograniavajuim initeljem razvoja, a utjecali su i na nezakonitu gradnju.

U 2013. godini koritene poljoprivredne povrine iznosile su 1,301.985 ha, to iznosi

23% ukupne kopnene povrine RH. Najzastupljenija kategorija u 2013. godini su bile
oranice i vrtovi s 874.276 ha (67,1%) i trajni travnjaci s 350.000 ha (26,9%), dok su
ostale kategorije poljoprivrednih povrina zajedno inile 6%. Koritenje oranica i
vrtova u razdoblju od 2009. do 2013. godine poveano je za 1,3%, a trajni travnjaci za
19,5%. U Hrvatskoj se u 2010. godini navodnjavalo 3.627 ha obradivih povrina,
odnosno 0,3% koritene poljoprivredne povrine, to je u odnosu na 5.219 ha
navodnjavane povrine 2009. smanjenje od 31%.38

Nerijeeni imovinsko-pravni odnosi nad poljoprivrednim zemljitem i usitnjenost

poljoprivrednih posjeda ugroavaju gospodarsku odrivost velikih poljoprivrednih
gospodarstava. Nepostojanje evidencije o oblicima i koritenju poljoprivrednog
zemljita i informatika nepovezanost svih dionika u sustavu onemoguuje rjeavanje
ovog problema, pogotovo zato to na iste povrine imaju pretenzije i poljoprivredni i
umarski sektor jer se u naravi nekoritene povrine prirodno zaumljuju. Zbog
nedostatka podataka i navedene istovremene pretenzije prostorni planovi iskazuju
kategoriju P ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite.

2.4.2. umarstvo

ume imaju gospodarske i opekorisne funkcije. Opekorisne funkcije uma vane su

za stabilnost i opstanak umskih ekosustava, a obuhvaaju ekoloke i socijalne
funkcije. Ekoloke funkcije obuhvaaju hidroloku, vodozatitnu, protuerozijsku,
klimatsku i protuemisijsku ulogu uma. Socijalne funkcije uma obuhvaaju utjecaj
uma na oblikovanje ruralnih i urbanih podruja (estetski, zdravstveni, rekreacijski i
turistiki utjecaji). Kombinacija ekoloke i socijalne funkcije uma odnosi se na ulogu
uma u ouvanju prirode i geofonda, bioloku raznolikost te vezivanje ugljika i

38 DZS, Statistiki ljetopis 2014.

74
stvaranje kisika.

U odnosu na 1997. godinu uoava se tendencija rasta uma i umskog zemljita, to je

vidljivo iz ISP-a, kao i iz drugih dokumenata. Podaci iz razliitih izvora neusklaeni
su, ali upuuju na zakljuak da je od 1997. godine zabiljeen rast uma od oko 8%,
ime je ispunjen cilj poveanja umskih povrina postavljen SPURH-om iz 1997.
godine.

Ukupna povrina uma i umskog zemljita RH temeljem vaee umskogospodarske

osnove podruja u 2006. godini iznosila je 2,688.687 ha to je, s obzirom na ukupnu
kopnenu povrinu RH, umovitost od 47,5%. Od ukupne povrine uma, obrasla
povrina pod umama iznosi 2,402.782 ha (89,4%), a preostalo je neobraslo umsko
zemljite (proizvodno, neproizvodno i neplodno zemljite). U ukupnoj je povrini
uma 75% dravnih uma, kojima gospodari trgovako drutvo Hrvatske ume d.o.o.,
a preostalo su ume u privatnom vlasnitvu. Privatnim umskim posjedima na prostoru
RH zajednika su obiljeja rascjepkanost i usitnjenost prosjena im je veliina 0,43
ha, a prosjena veliina estice 0,15 ha. Za uinkovito koritenja uma potrebno je
okrupniti privatne umoposjednike. Povrine neobraslog proizvodnoga i
neproizvodnoga umskog zemljita u odnosu na 1997. godinu smanjile su se gotovo
40% te zauzimaju 241.419 ha.39 Visok udio uma i umskog zemljita u odnosu na
ukupnu povrinu svrstava Hrvatsku u sam vrh europskih zemalja po umovitosti.

Vaea umskogospodarska osnova podruja RH za razdoblje od 2006. do 2015.

godine utvruje ekoloku, gospodarsku i socijalnu podlogu biolokog poboljanja
uma i poveanja umske proizvodnje. umsko-gospodarskim planovima ureuje se
koritenje uma i umskog zemljita, zahvati na prostoru umskog zemljita, opseg
uzgoja i zatite uma, stupanj iskoritenosti umskog zemljita i gospodarenje
ivotinjskim svijetom.

U sektoru uma uinkovito koritenje resursa znai koritenje umskih resursa na nain
koji smanjuje utjecaj na okoli i klimu na najmanju moguu mjeru te davanje prvenstva
umskoj proizvodnji koja ima veu dodanu vrijednost, otvara vie radnih mjesta te
pridonosi boljoj ravnotei ugljika.

Potencijal uma i umskih povrina u poticanju ukupnog razvoja RH nije posve

iskoriten. Proizvodni potencijal uma nedovoljno je valoriziran s obzirom na to da
ume gospodarske namjene obuhvaaju 90% ukupne povrine uma i umskog
zemljita. Niska zastupljenost drvnih i nedrvnih umskih proizvoda na tritu oituje
se sudjelovanjem umarstva u nacionalnom BDP-u sa samo 1,1%. U usporedbi s
ostalim europskim dravama, Hrvatska se, prema zastupljenosti umarskog sektora u
BDP-u, nalazi u sredini.

Najznaajniji umski potencijali nalaze se u ruralnim podrujima gdje postoji duga

tradicija grijanja na ogrjevno drvo. Stoga je umska biomasa kao izvor energije
potencijal za iskorak prema modernim i energetski uinkovitijim oblicima proizvodnje
energije i grijanja kao to su trogeneracijska postrojenja koja, osim elektrine i toplinske
energije, omoguuju i pripravu rashladnog medija za klimatizaciju.

39 Hrvatske ume, 2006., umskogospodarska osnova podruja RH 2006. - 2015.

75
2.4.3. Industrija

Poloaj hrvatske industrije u globalnome vrijednosnom lancu prevladava u

proizvodnim aktivnostima niske razine dodane vrijednosti. Razlozi su: niska razina
opremljenosti rada kapitalom, niska razina udjela visokoobrazovane radne snage u
ukupnom broju zaposlenih te izrazito niska razina ulaganja u inovacije i razvoj novih
proizvoda i usluga. EU je usmjeren na razine vrijednosnoga lanca u kojima se ostvaruje
visoka razina dodane vrijednosti, ali i na koritenje trita s niskom cijenom rada izvan
EU-a. Usklaivanje s politikama i ciljevima EU-a podrazumijeva i usmjeravanje
razvoja industrije prema podrujima na kojima realno postoji mogunost za strateko
pozicioniranje na viim razinama dodane vrijednosti. Pretpostavke za takvo
pozicioniranje prirodni su i ljudski resursi.

U RH u tranziciji i tijekom krize (1990. 2012.) dolo je do znaajnog pada

zaposlenosti (s 567.000 u 1990. godini na 207.000 u 2012. godini) i udjela u BDP-u (s
38% na 15%) u preraivakoj industriji.40

Od poetka krize (2008. 2014.) smanjuje se obujam industrijske proizvodnje i broja

zaposlenih, a produktivnost rada, zbog veeg smanjenja broja zaposlenih u odnosu na
obujam proizvodnje, raste.41

Prema ostvarenim prihodima, najznaajnije industrijsko podruje jest proizvodnja

prehrambenih proizvoda, koja ostvaruje oko 19% ukupnog prihoda preraivake
industrije, a slijedi proizvodnja koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (15,6%),
proizvodnja gotovih metalnih proizvoda, osim strojeva i opreme (9%) (podaci za 2012.
godinu).

U SPURH-u iz 1997. godine industrija podrazumijeva preraivaku industriju, koja je

tada imala 30% udjela u BDP-u, 21% u zaposlenosti i 91% u izvozu. Uglavnom je bila
koncentrirana u gradovima te je poela gubiti konkurentnost na svjetskom tritu. Kao
glavne razvojne mjere SPURH je identificirao nabavu moderne tehnologije, uvoenje
uinkovite organizacije, dobro rukovoenje i osvajanje novih trita, privatizaciju te
privlaenje stranih investitora. Osim toga, predvieno je restrukturiranje, tj. smanjenje
znaaja bazine teke industrije, koja trai puno elektrine energije i nekvalificirane
radne snage, oneiuje okoli i nema dovoljno veliko trite, a razvoj onih industrija
koje koriste poloaj, prirodne resurse, kapital, tradiciju i znanje.

SPURH iz 1997. godine prepoznao je potrebu izmjetanja industrije iz gradova i

njezino restrukturiranje, ukljuujui privatizaciju. Za smjetaj industrije i drugih
proizvodnih aktivnosti predviena su podruja u industrijskim i poslovnim zonama ija
je opremljenost i popunjenost nejednolika.

Kao prioritet PPURH-a iz 1999. godine bila je predviena transformacija naina na

koji se industrija koristi prostorom, tj. racionalnije koritenje prostora, potom
unapreenje komunalne infrastrukture, prilagoavanje gospodarske strukture gradova
prostornim uvjetima (naputanje velikih industrijskih kompleksa), izmjetanje pogona

40
ISP
41
DZS, 2014.

76
iz uih urbanih jezgri i s vrijednih obalnih prostora, uz potrebne prenamjene za
primjerenije sadraje i razvoj manjih jedinica koje bi mogle biti integrirane u naselja,
kao i unapreenje stanja okolia.

Industrija u RH biljei negativne trendove, iji bi nastavak do 2020. godine mogao

dovesti do daljnjeg gubitka radnih mjesta. Za postizanje obujma proizvodnje veeg
nego to je onaj u 2008. godini potrebna je aktivna provedba mjera i usklaivanje
politika brojnih sektora.

Sektori koji su prijedlogom industrijske strategije prepoznati kao pokretai mogu imati
negativne uinke na okoli (farmaceutska industrija) ili imaju posebne zahtjeve vezane
za zbrinjavanje otpada (proizvodnja raunala te elektronikih i optikih proizvoda). Uz
njih su prepoznate prehrambena i drvna industrija kao one koje imaju potencijala za
rast, ponajprije zbog prostornih resursa i mogunosti plasmana u turizmu. To upuuje
na meusobnu ovisnost razvoja u svim podrujima te poveava zahtjeve za
koordinaciju.

2.4.4. Turizam

Turizam je jedno od najznaajnijih gospodarskih podruja u RH. U 2012. godini

prihodi od turizma iznosili su 6,84 mlrd. (15,5% BDP-a). U 2013. godini prihodi od
turizma narasli su na 7,2 mlrd. (16,5% BDP-a).42

Glavno turistiko podruje RH i sredite ukupnog razvoja turizma prostor je Jadranske

Hrvatske. Karakterizira ga snana turistika aktivnost na obalnom podruju oko
razvojnih centara Istre i Kvarnera (Rijeka, Pula), srednje Dalmacije (Split, Zadar,
ibenik) i june Dalmacije (Dubrovnik). Na obalnom podruju postoji znatno
intenzivnija turistika potranja u odnosu prema kontinentalnom podruju. U
primorskim se mjestima ostvaruje oko 85% turistikih dolazaka i priblino 95%
turistikih noenja u Hrvatskoj. Smjetajni kapaciteti koncentrirani su na sjevernom i
junom Jadranu (97%). U kontinentalnoj Hrvatskoj samo je 3% smjetajnih
kapaciteta. 43 Nerazvijenost podruja u zaleu (Lika, Dalmatinska zagora, unutarnja
Istra, Gorski kotar) te manjih otoka onemoguuje cjelovit turistiki razvoj Jadranske
Hrvatske.

Atraktivnost i vrijednost turistikog zemljita esto uzrokuje sukob interesa

(ekonomskih i zatite prostora). Posljedica zanemarivanja drutvenih interesa je
naruavanje tradicijske gradnje i lokalnog ambijenta te devastacija dijelova obalnog
podruja.

Tradicionalne veze s europskim emitivnim turistikim tritima i ukljuivanje u EU

pogoduju stvaranju uvjeta za bri razvoj turizma. Rast turistikog prometa poveava
potrebe za infrastrukturom. Rast turizma u gradovima te tranzitnog turizma potie
razvoj turistikih sadraja uz glavne cestovne prometne pravce. Specifian
geoprometni poloaj dubrovakog priobalja zahtijeva posebnu pozornost prigodom
promiljanja razvoja nacionalne prometne politike i turizma.

42
Ministarstvo turizma, 2014, Turizam u brojkama 2013.
43
Ministarstvo turizma, 2013.

77
2.4.5. Poduzetnika infrastruktura

Od sredine devedesetih godina prolog stoljea na razini jedinica lokalne i podrune

(regionalne) samouprave razvijaju se projekti izgradnje poduzetnikih zona,
potpomognuti programima Vlade RH kako bi se ujednaio regionalni razvoj. Krajnji
je cilj programa poboljanje ivotnog standarda stanovnitva obnovom razine kvalitete
drutvene i komunalne infrastrukture u podrujima slabije razvijenosti i podrujima o
kojima drava dodatno skrbi (podruja posebne dravne skrbi, brdsko-planinska
podruja, otoci). Na razini drave utvreni su mehanizmi poticaja i potpora projekata,
koji ukljuuju i dodjelu nekretnina u vlasnitvu RH.

Poduzetnike zone zakonom44 su odreene kao infrastrukturno opremljena podruja

gospodarske namjene utvrena prostornim planovima, u kojima se mogu obavljati
odreene vrste poduzetnikih aktivnosti. Prednost je takvih zona zajedniko koritenje
energetske, komunalne, prometne i komunikacijske infrastrukture te drugih resursa.

Programima je planiran ravnomjeran razvoj poduzetnikih zona po upanijama u

blizini veih naselja, pri emu upanije, sukladno svojim stratekim razvojnim
dokumentima, utvruju potreban broj i lokacije. Brzini realizacije zona trebalo bi
doprinijeti i ujednaavanje standarda sadraja te razvoj potpornih institucija
(poduzetniki centri, razvojne agencije, poduzetniki inkubatori, tehnoloki parkovi).

Povrine zona odreene su takoer prostornim planovima, a prema veliini, dijele se

na mikro zone (do 10 ha), male zone (od 10 do 50 ha), srednje zone (od 50 do 100 ha)
i velike zone (vee od 100 ha). Mogunost njihove realizacije, a time i provedbe
prostornih planova, uvjetovana je rjeavanjem imovinsko-pravnih odnosa od
postupka ustupanja nekretnina jedinicama lokalne samouprave, utvrivanja realne
trine vrijednosti zemljita do objedinjavanja velikog broja parcela u privatnom
vlasnitvu. Realizaciju oteava i to to u velikom broju JLS-a nisu doneseni
odgovarajui provedbeni prostorni planovi. S druge strane, formirane i infrastrukturno
opremljene zone ne nalaze korisnike zato to prilikom planiranja zona i odabira
njihovih lokacija nije ispitan stvarni ili potencijalni ulagaki interes.

44
Zakon o unapreenju poduzetnike infrastrukture (NN 93/13, 114/13 i 41/14)

78
2.5.Infrastrukturni
sustavi
2.5.1. Prometna infrastruktura

79
Povezanost s europskim prostorom
Prometno-geografski poloaj Hrvatske izuzetno je povoljan i odreen je injenicom da
se ona nalazi u dodirnom podruju velikih prostornih cjelina Europe: Mediterana,
Podunavlja, Alpa i Balkana.

Geostrateki poloaj moe se smatrati prilikom za razvoj posrednikih prometnih,

gospodarskih i politikih funkcija izmeu zapadne i srednje Europe te jugoistone
Europe i Bliskog istoka, posebice zbog prirodne usmjerenosti drava srednjeg
Podunavlja prema Jadranu i Mediteranu.

U okviru Strategije EU-a za Dunavsku regiju (EUSDR) RH sudjeluje unutar prioritetne

osi 1. Jaanje mobilnosti i inter-modalnosti prometa za prioritetna podruja 1A.
Unutarnji vodni putovi.

U kontekstu Strategije EU-a za Jadransko-jonsku regiju (EUSAIR) RH sudjeluje u

okviru stupa Povezivanje regije (promet i energija) koji se fokusira na tri strateke
teme: poboljanje pomorskog prometa, razvoj intermodalnih poveznica s
unutranjou i energetskih mrea.

Kroz Hrvatsku prolaze dva koridora TEN-T45 sredinje mree:

1. Mediteranski koridor koji povezuje pirenejske luke Algeciras, Cartagenu,

Valenciju, Tarragonu i Barcelonu preko june Francuske s vezom prema
Marseilleu i Lyonu do sjeverne Italije, Slovenije te preko Hrvatske do Maarske i
ukrajinske granice. Ukljuuje eljeznicu i ceste, zrane luke, eljezniko-cestovne
terminale, a u sjevernoj Italiji i unutarnje vodne putove rijeke Po. Rije je o
cestovnom i eljeznikom koridoru, a njegov je sastavni dio i pravac Rijeka
Zagreb Budimpeta, tj. rijeki prometni pravac koji je takoer Paneuropski
koridor Vb, odnosno eljezniki RH2. Glavna znaajka rijekog prometnog pravca
jest mogunost intermodalnog pristupa, tj. povezivanja luke Rijeka sa eljeznicom
i dunavskim plovnim kanalom, to je najkrai put od Jadrana do Podunavlja.
Nastavak Mediteranskog koridora i njegov sastavni dio takoer je cestovni i
eljezniki koridor od Zagreba do Slovenije (Paneuropski koridor X, odnosno
eljezniki RH1). Ovim je koridorom RH povezana s Baltiko-jadranskim
koridorom, koji se prua od Baltikog mora, kroz Poljsku preko Bea i Bratislave
do sjeverne Italije.

2. Koridor Rajna Dunav povezuje Strasbourg i Mannheim dvama paralelnim

pravcima u junoj Njemakoj, jedan uz Majnu i Dunav, a drugi preko Stuttgarta i
Mnchena sa skretanjem na Prag i ilinu do slovako-ukrajinske granice te preko
Austrije, Slovake i Maarske do rumunjskih luka Constanta i Galati. Ukljuuje
eljeznicu, ceste, zrane luke, luke, eljezniko-cestovne terminale i unutarnje
vodne putove Majne, kanal Majna Dunav, cijeli donji tok Dunava u Kelheimu i
rijeku Savu. Koridor Rajna Dunav u RH je i Paneuropski koridor VII.46

Cestovna infrastruktura
Gospodarski razvoj RH uvelike ovisi o razvoju cestovnog prometa. Znaaj cestovnog

45
Transeuropska prometna mrea
46
Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2030. godine (NN 131/14)

80
prometa u prostoru Hrvatske proizlazi iz prostorne razvedenosti mree i
najprikladnijeg pribliavanja korisnicima. U proteklom desetogodinjem razdoblju
naglasak razvoja prometne infrastrukture bio je na izgradnji cestovne mree.

U RH je postignuta visoka razvijenost mree autocesta, a mrea dravnih, upanijskih

i lokalnih cesta manje je razvijena. Mrea izgraenih/rekonstruiranih cesta dovedena
je do razine koja zadovoljava dananji trenutak gospodarskog stanja i osnova je za
daljnji desetogodinji razvoj, odnosno potencijal ukljuivanja RH u europski cestovni
sustav.

Prisutan je problem izoliranosti Dubrovako-neretvanske upanije, iji je teritorij

fiziki odvojen od ostalih dijelova hrvatskog i europskog teritorija.

Prometni sektor u RH pridonosi ukupnoj emisiji staklenikih plinova s 21,6%, a od

toga je cestovni promet odgovoran za 95%.47

Cestovni promet veim se dijelom sastoji od individualnog prometa, to znai da

postavlja sve vee prostorne zahtjeve u odnosu na neke druge prometne oblike.

Osnovna prostorno-razvojna obiljeja cestovne infrastrukture u Hrvatskoj pokazuje

odreene slabosti:
u dinamici izgradnje brzih i drugih dravnih cesta u funkciji uspostave
cjelovitog sustava cestovne mree
u dinamici izgradnje kritinih dionica i objekata, ponajprije na mrei dravnih
cesta te na prilaznicama i obilaznicama veih gradova
nedovoljnoj izgraenosti i moderniziranosti cesta na otocima i u drugim
podrujima razvojnih posebnosti.

eljeznika infrastruktura
eljezniki promet u odnosu na cestovni promet okolino je prihvatljiviji. Izuzetno
zahtjevne tehnoloke karakteristike uvjetuju da se razvoj zasniva na masovnom
prijevozu roba i neto manje putnika.

Duinom eljeznikih pruga po broju stanovnika RH premauje europski prosjek, ali

mrea je tehnoloki neprilagoena dananjim potrebama s izuzetkom magistralne
pruge od granica sa Slovenijom do granice sa Srbijom te pojedinih sekcija koje su
modernizirane.

47
Podaci vrijede za 2012., Izvjee o inventaru staklenikih plinova na podruju Republike Hrvatske za
razdoblje 1990.-2012. (NIR 2014)

81
Postojea eljeznika mrea sastavni je dio mree meunarodnih i nacionalnih
eljeznikih koridora. Obnovom i ponovnim putanjem u promet koridora RH1 kao i
rekonstrukcijom i obnovom koridora RH2, postojea eljeznika mrea stavljena je u
punu funkciju. Ukljuivanje i pridruivanje eljeznike mree Hrvatske europskoj
eljeznikoj mrei (mrea TER) zahtijeva uvaavanje elemenata koji odreuju
standarde i prostorni razmjetaj europskih eljeznikih komunikacija.

Stanje eljeznike infrastrukture u Hrvatskoj obiljeava:

zastarjela eljeznika mrea, nedovoljnog kapaciteta i opremljenosti
kritini dijelovi dionica pruga (nagib, nosivost, radijusi, brzina, propusna mo)
i eljezniki prometni objekti (kolodvori, postaje, ranirni i rasporedni
kolodvori itd.), ponajprije na mrei dravnih/europskih magistralnih pruga
nedostatak uvjeta za izgradnju ravniarske pruge Rijeka Zagreb
nepovezanost Istre i Dubrovnika na postojeu eljezniku mreu.

Infrastruktura rijenog prometa

Prirodne okolnosti s tri velika rijena sustava Save, Drave i Dunava, koji se koriste i
kao prometna infrastruktura, gospodarski su potencijal koji zahtijeva minimalno
koritenje novih prostornih resursa.

Trenutano ovaj segment prometne infrastrukture nije dovoljno iskoriten, emu je

razlog i zaputenost, neopremljenost i potekoe u primjeni meudravnih ugovora o
koritenju pograninih rijeka. Rijeni promet trenutano je aktivan samo na Dunavu,
malim dijelom na Dravi, a potpuno je zanemariv na rijeci Savi. Prema Europskom
sporazumu o glavnim plovnim putovima od meunarodnog znaaja (European
Agreement on Main Inland Waterways of International Importance AGN), koji je
RH potpisala i ratificirala, plovni putovi rijeka Save, Drave, Dunava i budueg kanala
Dunav Sava uvrtavaju u mreu europskih plovnih putova, a luke u Osijeku,
Vukovaru, Slavonskom Brodu i Sisku u mreu luka otvorenih za meunarodni promet.

U PPURH-u i PP-u predviena je mogunost proirenja lukih podruja i operativnih

akvatorija, izraenim operativnim (master) planovima luka Osijek, Vukovar i Brod. Na

82
snazi je PPPPO vienamjenskog kanala Dunav Sava48.

Rijeni promet obiljeava:

neureenost postojeih rijenih objekata, ponajprije postojeih plovnih putova
Save i Drave
nedostatak prihvaenog dugoronog plana izgradnje luka i plovnih putova
nedovrenost projekta kanala Sava Dunav i projekta ureenja plovnog puta
rijeke Save na IV./V. klasu
neureenost meudravnih odnosa u vezi s reimom plovidbe Savom i
Dunavom.

Rijeke, osim komercijalnog koritenja, omoguavaju i razvoj rijenog (nautikog)

turizma. Temeljem analize zateenog stanja kao i analize prostornih planova utvruje
se postojanje poetnih koraka razvoja rijenog turizma kao i mogunost razvoja.

Pomorska infrastruktura
Luke u RH razvrstane su prema njihovoj namjeni i vanosti u skladu sa Zakonom o
pomorskom dobru i morskim lukama:
luke otvorene za javni promet
luke od (posebnog) meunarodnog gospodarskog znaaja za dravu
luke od upanijske vanosti
luke od lokalne vanosti
luke posebne namjene:
luke posebne namjene od dravnog interesa
luke posebne namjene od upanijskog interesa.

Zavisno o aktivnosti koje se u njima provode, luke posebne namjena klasificirane su u

sljedee kategorije: vojne luke, luke nautikog turizma, industrijske luke, sportske
luke, ribarske luke, brodogradiline luke i luke za opskrbu gorivom.

Morske luke od meunarodnog gospodarskog interesa za RH jesu Rijeka, ibenik,

48
NN 121/11

83
Zadar, Split, Ploe i Dubrovnik. Hrvatska ima ukupno 42 luke od upanijske vanosti
i 285 luka od lokalne vanosti.

Moe se zakljuiti da je sustav luka u RH primjereno ureen te da su sve znaajne

dravne i upanijske luke izgraene. Oko 90% operativnih povrina luka nalazi se u
urbanim cjelinama, a posljedica toga je ograniena ili nikakva mogunost njihova
prostornog razvoja. Izvan sustava pomorske infrastrukture ostala su postojea
tradicionalna privezita unutar naselja i izvan graevinskog podruja, ona u izdvojenim
graevinskim podrujima izvan naselja ugostiteljsko-turistike i sportske namjene te
sidrita i privezita u zatienim podrujima.

Nedovoljno su prepoznate potrebe ribarske flote RH za lukim prostorom, kako za

stalne i privremene vezove tako i specifinosti potrebe za iskrcajnim mjestima.

Prometna povezanost naseljenih otoka s kopnom i meusobno nedostatna je i ne

osigurava njihov odrivi razvoj.

Pomorski promet obiljeava:

nedostatak prihvaenih master planova za sve luke dravnog znaaja
neusklaenost gospodarskog i turistikog koritenja lukih prostora
neodgovarajue odravanje i opremljenost lukih prostora prema kategoriji i
namjeni luke.

Ukupni kapacitet vezova u moru i mjesta za smjetaj plovnih objekata na kopnu u

lukama nautikog turizma jest 21.02049 mjesta, i to u moru 15.834 i na kopnu 5.186.

Prostornim planovima upanija predvieno je proirenje postojeih i izgradnja novih

prihvatnih kapaciteta na oko 300 potencijalnih lokacija te je planirano 33.655 novih
vezova, to je vie nego jedan i pol puta od postojeih kapaciteta.

Sukladno provedenim istraivanjima i analizama te zakljucima Strategije razvoja

nautikog turizma Republike Hrvatske 2009. 2019., prihvaen je umjereni scenarij
razvoja nautikog turizma (planiranih 15.000 novih vezova) utemeljen na utvrenom
nosivom kapacitetu prostora, umjerenoj godinjoj stopi rasta i naelu uravnoteenog
regionalnog razvoja s mogunou odstupanja zbog potovanja obiljeja pojedinih
upanija, koje je usklaeno s razvojem pratee komunalne i druge infrastrukture te
potrebama osiguranja pune zaposlenosti stanovnitva.

49
Strategija razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske 2009. 2019.

84
Infrastruktura zranog prometa
Meunarodni aerodromi u Hrvatskoj zrane su luke u Zagrebu, Splitu, Rijeci (na otoku
Krku), Osijeku, Puli, Zadru, Dubrovniku, Malom Loinju i Brau. Prema broju zranih
luka u odnosu na povrinu i broj stanovnika, Hrvatska se ubraja u razvijenije drave
Europe. Sam prostorni razmjetaj zranih luka relativno je zadovoljavajui.

Zrani promet razvio se na prihvatljivim pretpostavkama koje su omoguile da

raspolaemo primjerenom mreom aerodroma.

Intermodalni promet
Zahtjevi za racionalizaciju potronje energije i poveanjem efikasnosti prometne
infrastrukture uvjetovali su razvoj intermodalnog prometa. Osnovni cilj ovog sustava
jest osiguravanje optimalnog prometno-gospodarskog servisa robama. Intermodalni
prijevoz je prijevoz tereta u jednoj te istoj intermodalnoj prijevoznoj jedinici s dva ili
vie naina prijevoza (cestom - eljeznicom - unutarnjim vodama ili morem), pri emu
se vri izmjena intermodalne prijevozne jedinice bez manipulacije teretom.
Intermodalni promet trai vrlo visok stupanj organizacije potpomognut brzim razvojem
IT tehnologije.

U Hrvatskoj je intermodalni promet nedovoljno razvijen kako u prijevozu tereta tako i

u javnom prijevozu putnika. Intermodalni terminali vrlo su rijetki, a esto je prisutno
paralelno koritenje autobusnih i eljeznikih linija.
Osnovan je Klaster intermodalnog prijevoza, ijim djelovanjem RH sudjeluje u
razvojnim programima EU-a:
Marco Polo II. program je za smanjenje optereenja cestovnog prometa,
smanjenje negativnog uinka teretnog prijevoza na okoli u dravama EU-a i
jaanje intermodalnosti, ime se eli pridonijeti uinkovitosti i odrivosti
prometnog sustava
Inteligentna energija u Europi (CIP IEE) program je koji doprinosi
ostvarenju ciljeva europske energetske i ekoloke politike promoviranjem
koritenja obnovljivih izvora energije, energetske uinkovitosti te energetski
uinkovitog prijevoza putem financiranja aktivnosti koje doprinose uklanjanju
trinih prepreka, promjenama u ponaanju, stvaranju povoljnog poslovnog
okruenja za rast energetske uinkovitosti i trita obnovljivih izvora energije
Eko inicijative (CIP EKO) ekoinicijativa ponajprije se odnosi na
organizacije koje su razvile ekoloki proizvod, uslugu ili proces, ali koji jo
nisu stavljeni na trite zbog preostalog rizika; ova je inicijativa usmjerena na
prevladavanje tih prepreka kako bi ti proizvodi i procesi postali uspjehom
buduih europskih ekoinovacija
Europski transportni koridori (TEN-T) jedan je od najstarijih programa
EU-a. Program TEN-T namijenjen je infrastrukturnim ulaganjima u
intermodalnom prijevozu.

85
Elektronika komunikacijska infrastruktura
Predvianja pokazuju da e se do 2020. godine digitalni sadraji i aplikacije gotovo
potpuno dostavljati putem interneta. Razvoj brzih i ultrabrzih mrea danas ima jednako
revolucionaran uinak kao i razvoj prometne ili elektroenergetske mree prije stotinu
godina.

Na temelju analize stanja razvijenosti elektronikih komunikacija u RH, vidljivo je

zaostajanje u broju prikljuaka irokopojasnog pristupa za prosjekom drava lanica
EU-a. Prisutna je neravnomjernost u broju i gustoi irokopojasnih prikljuaka po
upanijama koja je uzrokovana nepovoljnom demografskom strukturom,
nepoznavanjem naina koritenja informacijskih i komunikacijskih tehnologija jednog
dijela stanovnitva te nedostatnom dostupnosti infrastrukture irokopojasnog pristupa
u svim hrvatskim regijama. Pristupna vorita svih razina, od mjesnih do
meunarodnih, povezana su svjetlovodnom tehnologijom, to omoguuje daljnji rast
prometa u elektronikim komunikacijama. Trenutana tehnoloka zastupljenost
pokazuje dominaciju jedne vrste pristupa vezane za postojeu komunikacijsku mreu
bakrenih parica, koja uglavnom zadovoljava trenutane zahtjeve, ali ne omoguuje
znaajniji kvalitativni iskorak dostupnosti irokopojasnog interneta i veim pristupnim
brzinama. Pristupne mree utemeljene na svjetlovodnoj tehnologiji tek su se poele
graditi te je prikljuaka manje od 1%.

Razlikuju se dva vrlo karakteristina pojavna oblika IT prometa: u urbanim cjelinama

i u ostalom prostoru (ponajprije magistralna mrea i GSM postaje).
IT promet obiljeava:
neravnomjerna rasporeenost nepokretne mree
tehniko-tehnoloka neujednaenost ponajprije nepokretne mree
nepotpunost kabelske kanalizacije u postojeim koridorima
pokrivenost beinim komunikacijama u nekim dijelovima podruja od
posebnog interesa.

Razvoj IT prometa, odnosno ravnomjerna pokrivenost teritorija omoguit e dovretak

izgradnje nepokretne i mobilne mree, a primjenom najnovijih tehnologija IT
povezivanja, obavljanje velikog dijela poslova u mjestu boravka korisnika, ime se
smanjuje optereenje prostora prometom i omoguava decentralizirani razvoj
gospodarstva.

Izraivai prostornih planova upanija, nisu mogli pratiti na odgovarajui nain brze
tehnoloke promjene u podruju elektronikih komunikacija to je imalo za posljedicu
neujednaenost prikaza po upanijama, bilo po vanosti IT komunikacija bilo po
stupnju i nainu odabira lokacija za pojedine vrste IT objekata.

86
2.5.2. Energetska infrastruktura

Energetske djelatnosti koje se reflektiraju na koritenje prostornih resursa jesu:

proizvodnja; prijenos, odnosno transport; skladitenje i distribucija energije te opskrba
energijom. U odnosu na naftu i naftne derivate, znaajne su potrebe vezane uz:
proizvodnju naftnih derivata; transport nafte naftovodima; transport naftnih derivata
produktovodima; transport nafte, naftnih derivata i biogoriva (plovnim i kopnenim
putevima cestom, eljeznicom); skladitenje nafte i naftnih derivata.

U planiranju kapaciteta energetske infrastrukture vanu ulogu ima potrebna razina

rezervnih kapaciteta energetskih objekata, potrebne operativne rezerve pojedinih vrsta
energije i energenata, zahtjevi u vezi s uinkovitim koritenjem energije i udjelom
obnovljivih izvora energije.

Prema vaeem zakonu kojim se ureuju mjere za opskrbu, proizvodnju i koritenje

energije te pitanja od zajednikog interesa za sve energetske djelatnosti,50 temeljni akt
za dugorono sagledavanje potreba i usmjeravanje naina razvitka energetskog
sektora, odnosno utvrivanje energetske politike i planiranje energetskog razvitka RH,
jest Strategija energetskog razvoja. 51 Isti zakon odreuje donoenje provedbenog
stratekog dokumenta - Programa provedbe Strategije energetskog razvoja za
desetogodinje razdoblje, kao glavnog instrumenta koordinacije i praenja, te planova
razvoja za pojedine energetske sektore koji trebaju biti u skladu s navedenom
strategijom i programom. Strateki razvojni dokumenti lokalne i regionalne razine
trebaju planirati potrebe i nain opskrbe energijom sukladno navedenoj strategiji i
programu. Program provedbe strategije nije donesen, pa tako nije ni zaivio instrument
planiranih dvogodinjih revizija praenja provedbe strategije i s tim u vezi
preispitivanja aktualnosti pojedinih planiranih projekata.

Osnovni zakonski okvir upotpunjen je paketom energetskih zakona i propisa vezanih

uz pojedine energente odnosno izvore energije (plin, nafta, elektrina energija,
obnovljivi izvori energije) te energetsku uinkovitost, a pojedini sektori i nositelji
djelatnosti donijeli su svoje planove razvoja.

Na razvoj energetske politike u Hrvatskoj utjecao je i proces pristupanja EU-u te su

ciljevi energetskog razvoja usklaeni sa stratekim ciljevima EU-a u odnosu na:
sigurnost opskrbe energijom, konkurentnost energetskog sustava i odrivost
energetskog, odnosno gospodarskog razvoja. Za ostvarenje tih kljunih ciljeva nuna
je u osnovi izgradnja novih i/ili rekonstrukcija postojeih proizvodnih, dobavnih,
prijenosnih i skladinih kapaciteta te poveanje energetske uinkovitosti i udjela
obnovljivih izvora energije.

Energetski pokazatelji RH upozoravaju na manjak raspoloive energije u resursima i

proizvodnim kapacitetima. Ukupna potronja energije u 2013. godini poveana je u
odnosu na ostvarenu ukupnu potronju u prethodnoj godini 4,1%, dok se tijekom
razdoblja od 2008. do 2013. godine ukupna potronja energije smanjivala s prosjenom
godinjom stopom od 1,7%52.Struktura pojedinih oblika energije u ukupnoj potronji
varirala je ovisno o ukupnim gospodarskim i trinim trendovima, a u razdoblju od
50
Zakon o energiji (NN 120/12 i 14/14)
51
Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske (NN 130/09), sagledava razvoj do 2020. godine
52
MINGO, Energija u Hrvatskoj 2013., godinji energetski pregled

87
2008. do 2013. godine zabiljeen je pad potronje ugljena i koksa (prosjena godinja
stopa -1,5%), tekuih goriva (-6,6%), prirodnog plina (-2,8%) i elektrine energije (-
7,3%), a poveana je potronja drva i biomase (7,5%), vodne snage (9,5%), toplinske
energije (6,8%) te obnovljivih izvora energije (52,3%). Znaajnija odstupanja u 2013.
godini u odnosu na pokazatelje za prethodni estogodinji period i prethodnu godinu
pokazuje rast potronje ugljena i koksa, poveanje potronje vodne snage te vei pad
potronje elektrine energije. 53 Ukupna krajnja potronja elektrine energije u
Republici Hrvatskoj u 2013. godini iznosila je 17,3 TWh.54

S obzirom na strukturu izvora energije, znaajna je ovisnost RH o fosilnim gorivima.

Udio nafte i plina u ukupnoj potronji energije tijekom razdoblja od 2008. do 2012.
godine varirao je izmeu 64% i 70%, dok je u 2013. godini iznosio jo uvijek visokih
58,8%. Stoga je vaan aspekt ostvarivanja energetske politike, odnosno energetske
sigurnosti, fizika i gospodarska stabilnost nafte i prirodnog plina.

U razdoblju od 2008. do 2012. godine vlastita opskrbljenost energijom u RH bila je

izmeu 48,3% i 55,5%. U 2013. godini RH je svoje potrebe zadovoljila vlastitom
proizvodnjom primarnih energenata u iznosu od 54,3%. Prema pokazateljima za istu
godinu u domaoj proizvodnji primarnih energenata najvee znaenje imao je prirodni
plin (31%), zatim vodne snage (38%) i nafta (12,5%), a u razdoblju od 2008. do 2013.
godine znaajno je porastao udio proizvodnje ogrjevnog drva i biomase s poetnih
8,5% na 14%. Mogunost eksploatacije ugljikovodika, posebice prirodnog plina,
dobiva sve vee znaenje u kontekstu ublaavanja uvozne energijske ovisnosti
iskoritavanjem vlastitih resursa i potencijala.

Nastavlja se trend poboljanja energetske uinkovitosti. Tako je, npr., u 2012. godini
energetska uinkovitost, izraena indeksom poboljanja energetske uinkovitosti,
poveana za 0,3 indeksna boda za sve finalne potroae energije.55

Izostanak novih dobavnih pravaca uvoza plina, nekonkurentne cijene i drugo utjecali
su na smanjenje udjela plina u ukupnoj potronji energije ak i uz rast domae
proizvodnje na sjevernojadranskim plinskim poljima. Vie od polovice proizvodnje
prirodnog plina crpi se iz plinskih polja Jadrana. Domaa proizvodnja prirodnog plina
u 2013. godini pokrivala je 66% ukupne potronje prirodnog plina, koja je iznosila 2,81
milijardu prostornih metara, a u strukturi potroaa sa znaajnijim udjelom u ukupnoj
potronji, kuanstva su sudjelovala s oko 21,5%, javne i industrijske toplane s 32%,
industrija sa 7,5%, dok je udio termoelektrana bio zanemariv.

U opskrbi naftom vlada globalna nesigurnost zbog pada rezervi, proizvodnje, prijetnji
zatvaranja rafinerija, malog koritenja kapaciteta, promjenjiva naftnog trita i dr.

Koritenjem obnovljivih izvora energije i visokouinkovite kogeneracije ostvaruju se

interesi RH u podruju energetike utvreni Strategijom energetskog razvoja, to se
ponajprije odnosi na poveanje udjela koritenja energije iz obnovljivih izvora energije
na 20% do 2020. godine temeljem prihvaenih obveza EU-a. Istovremeno, poveava

53
MINGO, Energija u Hrvatskoj 2013., godinji energetski pregled
54
Hrvatski operator trita energije, Sustav poticanja obnovljivih izvora energije i kogeneracije u
Republici Hrvatskoj, godinji izvjetaj za 2014. godinu
55
MINGO, Trei Nacionalni akcijski plan energetske uinkovitosti Republike Hrvatske za razdoblje od
2014. do 2016., srpanj 2014.

88
se koritenje vlastitih prirodnih energetskih resursa, dugorono smanjuje ovisnost o
uvozu energenata te ostvaruje diversifikacija proizvodnje energije i poveanje
sigurnosti opskrbe.

Proizvodnja elektrine energije iz obnovljivih izvora kontinuirano raste, a najvei

porast instalirane elektrine snage biljei se u podruju koritenja energije vjetra,
biomase i energije Sunca. Ukupna proizvodnja elektrine energije u RH 2013. godine
iznosila je 13,4 TWh, od ega je iz obnovljivih izvora energije proizvedeno oko 65%,
ukljuujui i velike hidroelektrane. U tom postotku 5,8% (0,78 TWh) proizvedeno je
u malim hidroelektranama i koritenjem energije Sunca, vjetra i biomase. Udio
obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji energije iznosio je 28% (EIHP
metoda), odnosno oko 16,5% (EUROSTAT metoda). U ukupnoj potronji elektrine
energije, elektrina energija proizvedena iz obnovljivih izvora sudjelovala je s ukupno
48,2%, pri emu je u velikim hidroelektranama proizvedeno 44,6%, a iz ostalih
obnovljivih izvora 3,6%.56

Koritenje geotermalnih izvora za proizvodnju energije gotovo je zanemarivo unato

brojnim leitima, osobito u sjevernim podrujima drave. Vei broj koncesija dodijeljen
je za koritenje termalnih voda u zdravstvene, rekreativne i sportske svrhe.

Kogeneracijska postrojenja, u kojima se istodobno proizvodi elektrina i toplinska

energija u jedinstvenom procesu, doprinose postizanju bolje uinkovitosti energetskog
sektora. Osnovna prednost kogeneracije je poveana uinkovitost u odnosu na
konvencionalne elektrane, u kojima se samo proizvodi elektrina energija, te
industrijske sustave koji samo proizvode paru ili vruu vodu za tehnoloke procese.
Istovremeno se smanjuje tetan utjecaj na okoli, pogotovo ako se kao gorivo koriste
obnovljivi izvori. Kogeneracijska postrojenja mogu biti i stabilan distribuirani izvor
energije industrijskim postrojenjima u sluaju poremeaja u radu glavne mree.

Zahtjevi za energijom sve su vei, pri emu prednjai rastui usluni sektor
gospodarstva, djelatnost koja se temelji na kvaliteti ponude, a koja je, pak, mogua
samo uz poveanu potronju energije. Emisije proizvedene izgaranjem goriva imaju
dominantan udio u ukupnim emisijama SO2, CO2, NOx i lebdeih estica. Emisija
staklenikih plinova u 2012. 57 godini iznosila je 26.449,62 Gg CO2-ekv. Zbog
globalnog utjecaja na promjenu klime mora se pratiti trend emisije staklenikih
plinova, osobito CO2, iji je udio u ukupnoj emisiji staklenikih plinova 2012. godini
iznosio 72%. Promatrano sektorski, najvei doprinos emisiji staklenikih plinova dao
je energetski sektor (71%). Emisije staklenikih plinova iz energetskog sektora58 2012.
biljee pad 8,9% u odnosu na prethodnu godinu, dok su u razdoblju od 2004. do 2012.
smanjene gotovo 16%.

Problem dananjih postrojenja, proizvodnih i prijenosnih, neujednaena je amortizacija

(starost) kao i struktura (obnovljivi i neobnovljivi energetski resursi). Kod
rekonstrukcija, ponajprije mree koriste se postojei koridori bez znaajnijih
proirenja.

Prihvaanjem Nacionalnog programa energetske uinkovitosti 2008. 2016. i

56
MINGO, Energija u Hrvatskoj 2013., godinji pregled
57
AZO, Izvjee o inventaru staklenikih plinova na podruju Republike Hrvatske (NIR 2014.)
58
AZO, Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj, 2014.

89
koritenja obnovljivih izvora energije i Pravilnika o koritenju obnovljivih izvora
energije i kogeneracije,59 u sve upanijske prostorne planove (u izradi ili u izmjenama
i dopunama) uvode se preduvjeti za razvoj i istraivanje lokacija za
obnovljive/dopunske/alternativne izvore energije, i to sa stajalita izgradnje objekata
proizvodnje, prerade i distribucije. Nacionalni program obuhvaa izgradnju malih
hidroelektrana (MAHE), iskoritavanje Suneve energije (SUEN), bioenergije (BIEN),
energije vjetra (ENWIN), geotermalne energije (u paketu razvoja i primjene plina
PLINACRO), uvoenje centralnih toplinskih sustava naselja (KUEN-CTS),
unapreenje toplinske izolacije objekata (KUEN-zgrada) i poveanje energetske
efikasnosti (MIEE) kao metode za primjenu obnovljivih izvora energije, odnosno
razvoja tehnologija za potrebe unapreenja obnovljivih izvora energije.

Izraivai prostornih planova upanija Nacionalni program i Pravilnik nastojali su

primijeniti u obliku najpovoljnijem za razmatranu upaniju, to je za posljedicu imalo
neujednaenost prikaza po upanijama bilo po vanosti obnovljivog izvora energije
bilo po stupnju i nainu odabira lokacija za pojedine vrste objekata obnovljivih izvora
energije.

U kontekstu gospodarenja otpadom razmatrala se i gradnja reciklanih skupljalita

otpada koja bi imale spalionice u kogeneraciji s proizvodnjom topline i struje,
meutim, zbog velikih otpora lokalnih zajednica to nije ostvareno.

59
NN 88/12

90
Proizvodni sustavi
Osnovni energetski sustav jest elektrina energija, kojom je opskrbljeno oko 95%
korisnika to je zadovoljavajua opskrbljenost. U prostoru dominira zrana mrea s
tendencijom da se u urbanim sredinama ta mrea premjeta pod zemlju, najee u
koridoru cesta. Ostali se energenti koriste u mnogo manjem udjelu i njihovi se prostorni
zahtjevi rjeavaju gradnjom pod zemljom i u postojeim infrastrukturnim koridorima.

Unutar elektroenergetskog sustava RH elektrina energija se proizvodi najveim

dijelom u konvencionalnim elektranama velikim hidroelektranama i
termoelektranama, a manjim dijelom u industrijskim energanama i malim
distribuiranim izvorima, ukljuujui male hidroelektrane. Najvei broj hidroelektrana
koje su danas u pogonu sagraene su u razdoblju izmeu 1950. i 1980. godine, a najvei
broj termoelektrana izmeu 1969. i 1978. godine.60 Tijekom godina njihov je kapacitet
nadograivan, ali s obzirom na oekivani vijek trajanja, ovaj sustav zahtijeva
revitalizaciju u graevinskom i tehnolokom smislu.

Pojedini vei industrijski kupci elektrine energije posjeduju vlastite energane (Pliva,
Podravka, DINA, Rafinerija nafte Rijeka, Kombinat Belie i dr.).

NE Krko puteno je u pogon 1984. godine s planiranim vijekom trajanja 40 godina,

koji je poslije produljen na 60 godina. Ukupna raspoloiva snaga te elektrane za
potrebe RH jest 348 MW,61 to je oko 9% proizvodnih kapaciteta hidroelektrana i
termoelektrana u sastavu HEP-a, najveeg sudionika u elektroenergetskom sustavu
RH62.

Posljednjih godina intenzivnije se grade vjetroelektrane pa ih je u listopadu 2013.

godine na prijenosnu i distribucijsku mreu bilo prikljueno ukupno 14, s ukupnom
instaliranom snagom 254,45 (256,95) MW.63

Planiranje gradnje novih elektrana i njihovih kapaciteta ovisi o planerskom

vrednovanju moguih varijanti i iznalaenju optimalnih naina za ostvarenje
koncepcije Strategije energetskog razvoja u procesima njezine provedbe.

Prijenosni i transportni sustavi

Hrvatski energetski sustav dobro je razvijen i povezan sa sustavima susjednih zemalja
i EU-om.

Prijenosni sustav elektrine energije na teritoriju RH umreen je u ukupno 6

postrojenja 400 kV razine, te u 17 postrojenja 220 kV razine. Prijenosna mrea 400 kV
prostire se od istonog dijela RH (Ernestinovo), preko sjeverozapadnog (Zagreb) do
zapadnog (Rijeka) i junog dijela (Split). Od proizvodnih postrojenja na 400 kV mreu
prikljuena je RHE Velebit te NE Krko u Sloveniji. Hrvatski prijenosni sustav
povezan je sa sustavima susjednih zemalja naponskim razinama 400 kV, 220 kV i 110
kV, a prijenosna mrea dovoljno je izgraena da omogui znaajne razmjene. 64

60
Institut za meunarodne odnose, Strateke odluke za energetsku budunost Hrvatske
61
MINGO, Energija u Hrvatskoj 2013., godinji pregled
62
25 hidroelektrana, 4 termoelektrane i 3 termoelektrane-toplane
63
HOPS, Desetogodinji plan razvoja hrvatske prijenosne mree (2014. 2023.)
64
HOPS, Destogodinji plan razvoja hrvatske prijenosne mree (2014. 2023.)

91
Stanje prikljuenosti po naponskim razinama jest slijedee: 7% snage elektrana
prikljueno je na 400 kV razinu, 33% na 220 kV razinu, 53% na 110 kV razinu te 7%
na srednjonaponskoj razini. Unutar elektroenergetskog sustava Hrvatske postiu se
vrna optereenja u iznosu do 3.200 MW.65

Za hrvatski prijenosni sustav karakteristina je starost prijenosnih objekata. Veina

jae umreenih 110 kV i 220 kV postrojenja, ukljuujui vodove koji povezuju vorita
i rasklopita elektrana, stariji su od trideset godina.

Regulacijsku mogunost sustava, uz starost proizvodnih postrojenja, u velikoj mjeri

ograniava i hidroloka ovisnost, to je mogue umanjiti izgradnjom modernih,
fleksibilnih termoelektrana.

Ukupno gledajui, dananje je stanje elektroprijenosne mree zadovoljavajue, tj.

podmiruje sve potrebe gospodarstva i iroke potronje. Sve su ratne tete sanirane i
mrea je obnovljena uglavnom u postojeim koridorima, a novi se planiraju sukladno
razvoju proizvodnih postrojenja.

Cjevovodni sustavi transporta nafte i prirodnog plina rasporeeni su na gotovo

cijelom podruju RH. Raspoloivi kapaciteti naftovodnog i plinovodnog sustava
zadovoljavaju potrebe domaeg trita te dijela inozemnih trita drava jugoistone i
srednje Europe.

Razmatra se izgradnja magistralnih naftovoda, plinovoda i produktovoda koji ne bi

nuno uvjetovali nove koridore, ve bi se koristili postojeim magistralnim koridorima.

Cjevovodni transport nafte i plina obiljeava:

1. vea sigurnost i komfor, bolja zatita okolia, ekonominost, i dr. u odnosu na
alternativne oblike transporta
2. primjena suvremenih tehniko tehnolokih rjeenja (SCADA), modernizacija
sustava elektroenergetike, GIS-a, informatiko - poslovnih sustava i dr. u svrhu
sigurnosti i pouzdanosti transporta, zatite okolia, zatite i sigurnosti ljudi i
opreme
3. raspoloivost kapaciteta naftovodnog i plinovodnog sustava za poveanje
transporta nafte i plina.

65
HOPS, Destogodinji plan razvoja hrvatske prijenosne mree (2014. 2023.)

92
Skladini kapaciteti
Skladitenje sirove nafte i derivata nafte osigurava se na lokacijama rafinerija i
terminala JANAF-a te u javno-privatnim skladinim kapacitetima. Najvei dio
kapaciteta nalazi se u rafinerijama Sisak i Rijeka, na terminalima JANAF-a u Omilju,
Sisku, Virju i Zagrebu te u regionalnim INA-nim distributivnim centrima. Ostali su
kapaciteti u vlasnitvu drugih distributera, ponajprije za potrebe skladitenja
derivata.Trenutano RH raspolae jednim podzemnim skladitem za prirodni plin
Okoli, ukupnog radnog volumena od 550 milijuna m3, s maksimalnim kapacitetom
utiskivanja od 3,8 milijuna m3/dan i maksimalnim kapacitetom povlaenja od 5
milijuna m3/dan, a u planu je izgradnja podzemnog skladita plina (Grubino Polje)
radi pokrivanja vrne potronje u zimskom periodu kapaciteta 40 milijuna m3 s
kapacitetom povlaenja 100.000 m3/dan.

Energetska uinkovitost
RH se energijom koristi manje uinkovito od veine zapadnoeuropskih drava.
Troimo 14,6% vie primarne energije po jedinici BDP-a od prosjeka potronje u EU-
u.

Ukupna se potronja energije Hrvatske nalazi u zlatnoj sredini njezina energetska

uinkovitost svakako je bolja nego u dravama regije (Makedonija, BiH, Srbija, Crna
Gora, Albanija) i veini novih lanica EU-a (eka, Slovaka, Poljska, Litva, Estonija,
Bugarska, Rumunjska), te drugim dravama istone Europe (Rusija, Bjelorusija,
Ukrajina). U usporedbi sa zapadnoeuropskim dravama, u Hrvatskoj postoji znaajan
prostor za poboljanje energetske uinkovitosti, to vie to potronja energije u
Hrvatskoj raste. Kuanstva te javne i komercijalne usluge zajedniki troe vie od 40%
energije, a kuanstva sama troe vie od 30% ukupne potronje energije u Hrvatskoj.

Ukupna instalirana toplinska snaga proizvodnih jedinica u centraliziranim toplinskim

sustavima (CTS) u RH iznosi oko 1.800 MW. Oko 10% od ukupnog broja kuanstava
u RH prikljueno je na CTS, a ukupan je broj korisnika oko 154.000. Velik dio
proizvodnih kapaciteta i mrea za distribuciju toplinske energije zastarjele su
tehnologije kod kojih postoje mogunosti za poveanje energetske uinkovitosti,
poglavito ugradnjom modernih predizoliranih cjevovoda.

2.5.3. Vodno gospodarstvo

Upravljanje vodama i njihova zatita u pravnom sustavu RH u nadlenosti je vie

resora i materijalnih propisa.

Pravni status voda, vodnog dobra i vodnih graevina te upravljanje kakvoom i

koliinom voda, zatita od tetnog djelovanja voda, melioracijske odvodnje i

93
navodnjavanja, djelatnosti javne vodoopskrbe i javne odvodnje te druga pitanja vezana
za vode i vodno dobro ureeni su posebnim zakonima 66 i propisima te stratekim
dokumentima donesenima na temelju njih,67

Vodnim gospodarstvom, prema tim zakonima obuhvaene su sve djelatnosti vezane za

podzemne i povrinske vode, uz iznimku mineralnih i termalnih voda u kontekstu
njihove eksploatacije kao mineralnih sirovina te voda teritorijalnog mora i priobalnih
voda, osim u dijelu njihove zatite. Priobalne vode i vode teritorijalnog mora u sustavu
su zakona kojima se ureuju morski i podmorski prostori te upravljanje vodama RH,68
a mineralnim i termalnim vodama koje se eksploatiraju kao mineralne sirovine
gospodari se temeljem Zakona o rudarstvu.69 U vezi sa zatitom morskih i priobalnih
voda, u okviru objedinjenog pristupa upravljanju morskim okoliem i obalnim
podrujem Uredbom o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim
okoliem i obalnim podrujem70 uveden je pojam morske vode. 71

Sustav zatite voda dio je i sustava zatite okolia i prirode (posebno odravanja
bioraznolikosti i ouvanja ekosustava). Zatita voda ukljuuje uvijek i zatitu vodnog
okolia, a gdje je to primjenjivo, i drugih sastavnica okolia.

Upravljanje vodama obuhvaa, meu ostalim, upravljanje vodama, zatitu od tetnog

djelovanja voda, upravljanje vodnim dobrom i njegovo koritenje, zatitu voda i
vodnog okolia od oneienja te odravanje dobrog ekolokog statusa.

Upravljanje vodama temelji se na naelima jedinstva vodnog sustava i odrivog

razvitka, a bitni ciljevi odnose se na: osiguranje potrebnih i dovoljnih koliina kvalitetne
vode namijenjene za ljudsku potronju i vode odgovarajue kakvoe za razliite
gospodarske potrebe, zatitu ljudi i imovine od tetnog djelovanja voda, osobito
poplava, te postizanje i ouvanje dobrog stanja voda i pripadajuih ekosustava. U
upravljanju vodama bitna je odrednica i potreba nune suradnje s drugim dravama
zbog prekograninih utjecaja na vode i vodni okoli.

Mjere zatite i koritenja voda temelje se ponajprije na naelima opreza, preventive i

otklanjanja teta nanesenih vodnom okoliu, a moraju biti u suglasnosti s posebnim
propisima o zatiti okolia i prirode.

Pod vodnim dobrom, prema zakonu, podrazumijevaju se korita povrinskih voda s

pripadnim inundacijskim podrujima i izvorita vode (prirodne mineralne, termalne i
prirodne izvorske) odreenih karakteristika izdanosti i veliine prostora. Vodno dobro
primarno je namijenjeno graenju i odravanju vodnih graevina u funkciji odravanja
i poboljanja vodnog reima, unutarnje plovidbe i zatite od tetnog djelovanja voda te
koritenju i zatiti izvorita.

Radi upravljanja vodama utvrena su vodna podruja: Vodno podruje rijeke Dunav i

66
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14), Zakon o financiranju vodnoga gospodarstva
(NN 153/09, 56/13 i 154/14)
67
Strategija upravljanja vodama, Plan upravljanja vodnim podrujima, programi gradnje i dr.
68
Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15)
69
NN 56/13 i 14/14
70
NN 112/14
71
sukladno ODPPM i UNCLOS

94
Jadransko vodno podruje, a granica izmeu njih je razdjelnica izmeu jadranskog i
crnomorskog slijeva. Prekogranini rijeni sljevovi takoer su u sastavu meunarodnih
vodnih podruja. Na Vodnom podruju rijeke Dunav nalazi se 4.664 naselja, a na
Jadranskom je vodnom podruju 2.09172 naselje.

Strateki i planski dokumenti upravljanja vodama su Strategija upravljanja vodama koja

odreuje dravnu politiku u upravljanju vodama u dugoronom razdoblju i Plan
upravljanja vodnim podrujima koji obuhvaa upravljanje stanjem voda i upravljanje
rizicima od poplava.

Zatiena podruja, podruja su posebne zatite koja odreuje Zakon o vodama,73 a

ranjiva su podruja podruja na kojima je potrebno provesti pojaane mjere zatite voda
od oneienja nitratima poljoprivrednog podrijetla.

Podruja namijenjena zahvaanju vode za pie zatiuju se kao zone sanitarne zatite
izvorita. U Hrvatskoj su evidentirane zone sanitarne zatite na ukupno 11.468 km2 ili
20% kopnenog teritorija,74 pri emu prevladavaju zone ogranienja i nadzora (III. zona).

Koritenje voda odnosi se na zahvaanje povrinskih i podzemnih voda i koritenje za:

proizvodnju elektrine energije i pogonske namjene; uzgoj slatkovodnih riba i drugih
vodenih organizama; plovidbu; splavarenje i vonju drugim plovilima; sport, kupanje,
rekreaciju i sline namjene; postavljanje plutajuih ili ploveih objekata na vodama.

Zatita od tetnog djelovanja voda odnosi se na obranu od poplava, obranu od leda na

vodotocima i zatitu od erozija i bujica. Provodi se u skladu s planskim dokumentima75
i na temelju Plana upravljanja rizicima od poplava koji je sastavni dio Plana upravljanja
vodnim podrujima. Uinkovita obrana od poplava zasniva se zapravo na preventivnom
djelovanju i na uinkovitosti djelovanja u redovitim i izvanrednim okolnostima
neposredne opasnosti ili plavljenja.

U sklopu izrade Plana upravljanja rizicima od poplava kao sastavnog dijela Plana
upravljanja vodnim podrujima, izraene su karte opasnosti od poplava koje sadre
prikaz mogunosti razvoja odreenih poplavnih scenarija i karte rizika od poplava koje
sadre prikaz moguih tetnih posljedica razvoja scenarija prikazanih u kartama
opasnosti. Ove su karte posebno vane s aspekta koritenja raspoloivih prostornih
resursa u planiranju novih graevinskih podruja, odnosno poveanja postojeih, za
irenje naselja, zatitu postojeih naselja koja su pod neprihvatljivim rizicima od
poplavljivanja i/ili usmjeravanje gospodarskih djelatnosti u prostoru. Prostorno su u tom
smislu osjetljiva i podruja izloena erozijama i bujicama, stoga je i uinkovitost sustava
njihove zatite od posebnog znaenja.

Ureenje voda podrazumijeva gradnju vodnih graevina (regulacijske, zatitne i

melioracijske) i odravanje voda radi postizanja nekodljiva protoka voda.

72
Plan upravljanja vodnim podrujima (NN 82/13)
73
NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14
74
Plan upravljanja vodnim podrujima (NN 82/13)
75
Ponajprije Dravni plan obrane od poplava

95
2.5.4. Komunalna infrastruktura

Pruanje komunalnih usluga kontinuirano je zadovoljavanje potreba od opeg

drutvenog interesa, za stanovnike odreene drutvene zajednice i jedno je od
najvanijih pitanja svake lokalne zajednice. tovie, kako su komunalne djelatnosti od
opeg drutvenog interesa ivot u gradovima i opinama bez njih bi bio potpuno
nezamisliv. Prema Zakonu o komunalnom gospodarstvu,76 komunalne djelatnosti jesu:
prijevoz putnika u javnom prometu, odravanje javnih povrina, trnice na malo,
odravanje groblja i krematorija, obavljanje dimnjaarskih poslova, javna rasvjeta te
druge sline djelatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe lokalnog karaktera.

Komunalna infrastruktura, odnosno objekti i ureaji komunalne infrastrukture objekti

su i ureaji kojima se obavljaju komunalne djelatnosti ili objekti i ureaji koji se koriste
pri obavljanju ovih djelatnosti.

Komunalno gospodarstvo obuhvaa obavljanje komunalnih djelatnosti, pruanje

komunalnih usluga, financiranje graenja i odravanje objekata i ureaja komunalne
infrastrukture kao cjelovitog sustava na podruju jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave kada je to odreeno zakonom.

Radi osiguranja tehnikog i tehnolokog jedinstva graevina javne vodoopskrbe od

izvorita do krajnjega korisnika, tehnikog i tehnolokog jedinstva graevina javne
odvodnje od mjesta isputanja do prirodnoga prijamnika te veeg stupnja uinkovitosti,
ekonominosti i socijalne pravednosti uspostavljen je sustav uslunih podruja ije su
granice odreene posebnim propisom.

Javna vodoopskrba
Opskrba pitkom vodom obuhvaa zahvaanje, proiivanje i isporuku vode za pie.
Pravo na zahvaanje vode iz vodotoka i drugih prirodnih leita, za pie, sanitarne
potrebe i druge osobne potrebe kuanstava pravo ope uporabe vode, stjee se
iznimno bez koncesije.

Prikljuenost na sustav javne vodoopskrbe jo nije potpuno ostvarena i iznosi oko 84%.
Vodoopskrbna mrea na upanijskoj razini nejednoliko je razvijena i ovisi ponajprije
o razvijenosti upanije i stupnju urbanizacije prostora.

Na podruju RH identificirano je 70 vodoopskrbnih podruja. Ukupno ima 176

isporuitelja vodnih usluga te 589 vodocrpilita. Dio stanovnitva je spojen na lokalne
sustave vodoopskrbe. Njihov broj kontinuirano se smanjuje zbog prikljuenja na
sustave javne vodoopskrbe. Predvieno je prijelazno razdoblje do 31. prosinca 2018.
godine.

Prema podacima Hrvatskih voda, evidentirano je oko 500 aktivnih vodozahvata za

potrebe javne vodoopskrbe, uglavnom na podzemnim vodama.

Stanovnici koji nisu prikljueni na sustave javne vodoopskrbe opskrbljuju se vodom iz

tzv. lokalnih vodovoda ili iz individualnih vodozahvata (bunari, cisterne), kod kojih
nije uspostavljen sustav kontrole kakvoe vode, nego se ona provodi prema potrebi i

76
NN 26/03, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 49/11, 144/12 i 147/14

96
procjeni korisnika.

Iako se ne oekuje porast stanovnitva u sljedeih petnaestak godina, poveanje

potrebe za vodom proizai e iz poveanja stupnja prikljuenosti stanovnitva na javne
vodoopskrbne sustave. U turistikim podrujima oekuje se poveanje potrebe za
vodom zbog oekivanog poveanja broja turista i postizanja viih kategorija turistikih
usluga.

Javna odvodnja
Javna odvodnja obuhvaa prikupljane i odvodnju otpadnih voda, proiivanje, a
potom isputanje u povrinske vode te obradu mulja koji nastaje pri proiivanju.

Prikupljanje, obrada i vraanje u uporabu otpadnih voda takoer nije ostvareno u

zadovoljavajuoj mjeri, to dodatno poveava opasnost od oneienja i smanjenja
mogunosti opskrbe pitkom vodom.

Identificirano je 767 aglomeracija, od kojih je 281 vee od 2.000 ES. Stupanj

pokrivenosti uslugom javne odvodnje iznosi u prosjeku 47%. Proiiva se otpadna
voda od oko 35% stanovnitva ili oko 60% stanovnitva prikljuenog na javni sustav
odvodnje. Znatne su razlike u razini pokrivenosti sustavima odvodnje meu
upanijama, a osobito medu gradovima i opinama. Vei udjeli stanovnitva
pokrivenih uslugama javne odvodnje karakteriziraju naselja s veim brojem
stanovnika. Prijelazno razdoblje planirano je do 31. prosinca 2023. godine.

Izgradnja sustava za proiivanje otpadnih voda delikatan je zadatak svake urbane

aglomeracije i naselja. Visoki standardi zatite okolia zahtijevaju adekvatnu
tehnologiju uz oprez prema karakteristikama tla, posebno na krakim podrujima.

Podmorski je ispust vodna graevina za isputanje proiene otpadne vode u more, na

udaljenosti od obalne crte ne manjoj od 500 m i na dubini veoj od 20 m od povrine
vode. Uz izgraen i funkcionalan sustav javne odvodnje, s ureajima za proiivanje
otpadnih voda, izgradnja podmorskih ispusta vana je dopunska mjera zatite voda.

97
2.6.Pritisci na prostor
Saznanja o klimi kojima raspolaemo dovoljna su za utemeljeno djelovanje protiv
klimatskih promjena i odravanje utjecaja klimatskih promjena na razini koja je pod
kontrolom. Cijena nedjelovanja je visoka, a postat e jo via.
- Michel Jarraudi77

2.6.1. Utjecaji klimatskih promjena

Klimatske promjene i s njima povezane emisije staklenikih plinova, koje se dovode u

vezu s globalnim zagrijavanjem i pojavom kiselih kia, znaajno su globalno pitanje
dugorona odrivog razvoja. Stoga strategije ublaavanja klimatskih promjena
usmjeravaju na kontrolu i smanjivanje emisije staklenikih plinova koji su nastali
djelovanjem ovjeka, u prvom redu ugljikova dioksida, a instrumenti djelovanja
primarno su vezani uz energetski sustav, primjerice uinkovitije koritenje energije i
poveani udio obnovljivih i drugih izvora energije koji ne proizvode staklenike
plinove, te razvoj odrivog prijevoza.

Ekstremne vremenske pojave nastale zbog globalnog zagrijavanja, kao to su obilne

kie, toplinski valovi i naleti vjetra razorne snage, snano utjeu na ljude i prostor.
Osim to neposredno ugroavaju ivot i kvalitetu ivota ljudi, poplave, sue, umski
poari, otapanje ledenjaka i porast razine mora, kao najee posljedice ovih pojava,
znaajno preoblikuju prostor i imaju razarajui uinak na pojedine ekosustave,
krajobraze i izgraene strukture te uzrokuju velike gospodarske i materijalne tete.

Dva su aspekta odgovora na rizike i posljedice zbog klimatskih promjena: djelovanje

u sadanjim uvjetima klimatske varijabilnosti i odgovor na budue klimatske promjene.
Pritom treba uzeti u obzir da ne postoje egzaktni matematiki modeli koji bi sa
sigurnou mogli predvidjeti stvarni vremenski i posljedini slijed klimatskih
promjena, ali znanstvena istraivanja upozoravaju na globalne trendove i ispituju
mogue scenarije. Razvoj dogaanja ovisi i o stupnju i uspjenosti globalnog odgovora
na prepoznate rizike, npr. uinak smanjivanja emisije staklenikih plinova. Mogunost
i uinkovitost odgovora ovisi i o dinamici buduih klimatskih promjena. Strategijom
prilagodbe klimatskim promjenama, koja je u izradi s ciljem njezinog usvajanja
poetkom 2017. godine, e se procijeniti budui utjecaju klimatskih promjena, to e
omoguiti razradu i uspostavljanje sustava prilagodbi i smanjivanja utjecaja tih
promjena u prvoj polovici ovog stoljea.

Poseban su problem promjene mikroklime u urbanim podrujima, osobito u sredinjim

dijelovima veih gradova. Te su promjene veinom posljedica aktivnosti koje se u
njima odvijaju, ali su dijelom i posljedica gustoe izgradnje te nepovoljnog omjera
izgraenih i prirodnih povrina. Osim oneienja zraka, osnovne su karakteristike
izmijenjene gradske mikroklime: via prosjena temperatura, vee dnevno zagrijavanje

77
Glavni tajnik Svjetske meteoroloke organizacije (WMO), povodom Svjetskog meteorolokog dana
23. oujka 2015.

98
povrina i smanjena mogunost nonog hlaenja te, posljedino, promjene reima
padalina i intenziteta vjetrova. Poveanje temperature povlai za sobom niz
neposrednih posljedica kao to su poremeaji u opskrbi vodom (za pie, ali i zbog
pojaanog zalijevanja), poveani zdravstveni problemi rizinih kategorija
stanovnitva, udar na energetski sustav (rashladni ureaji) te promjena vegetacije.
Pojaan intenzitet i uestalost padalina, koji nije popraen dostatnim kapacitetom
infrastrukture i/ili postojanjem veih upojnih povrina, dovode do lokalnih poplava u
gradovima i nerijetko rezultiraju pojavom odrona i klizita.

Utjecaj mikroklime urbanih podruja, kao i meusobni utjecaj globalnih klimatskih

promjena i urbane mikroklime, jo su nedovoljno istraena podruja, ali se provode
opsena istraivanja kako bi se razumijeli meuodnosi klimatskih utjecaja,
gospodarskih djelatnosti, koritenja zemljita, prometa i izgraenosti podruja u
planiranju otpornih i prilagodljivih gradova.

RH je ukljuena u meunarodne aktivnosti za ublaavanje klimatskih promjena

potpisivanjem svih vanih sporazuma i ugovora 78 povezanih s klimatskim
promjenama, globalnim zagrijavanjem, emisijom ugljikova dioksida i smanjivanjem
staklenikih plinova te njihovim ugraivanjem u propise i strateke dokumente.

Cilj Okvirne UN-ove konferencije o klimatskim promjenama (Lima, Peru, 2014.) bio
je izraditi prvu verziju meunarodnog klimatskog dogovora kako bi se pokuao
zaustaviti ljudski utjecaj na klimatske promjene. Meuvladin panel o klimatskim
promjenama (IPCC)79 upozorava da nas, zbog emisija ugljika, oekuje opasan porast
globalne temperature. Zbog toga je potreban meunarodni dogovor kako bismo
usporili globalno zagrijavanje i odgodili nepovratne posljedice promjene klime.

78
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Kyotski protokol, Montrealski
protokol
79
Meuvladin panel o klimatskim promjenama (Intergovernmental Panel on Climate Change, IPCC)
nastao je 1988. na poticaj UN, Svjetske meteoroloke organizacije i Programa za okoli UN-a (UNEP)
da bi procijenio rizik od klimatskih promjena uzrokovanih ljudskom aktivnou

99
Posljedice klimatskih promjena u Hrvatskoj
Klimatoloki pokazatelji upozoravaju na to da se klima u Hrvatskoj mijenja.
Prepoznate su tri glavne znaajke klimatskih promjena: porast srednje godinje
temperature zraka, smanjenje koliine oborina te sve uestalija pojava ekstremnih
vremenskih dogaaja kao to su olujna nevremena praena ekstremnim padalinama i/ili
vjetrom i toplinski valovi. Sve to rezultira duljim i intenzivnijim sunim ili kinim
razdobljima, a smanjuje se broj godina koje se mogu smatrati prosjenima, odnosno
normalnima.

100
Iz provedenih istraivanja proizlazi da bi klimatske promjene do 2050. godine mogle
ugroziti izvore hrane i pitke vode, usporiti gospodarski rast i pojaati intenzitet
ekstremnih vremenskih prilika. Kako je objavio Meuvladin panel za klimatske
promjene, osobito e biti pogoeno podruje Mediterana. Posebno su ugroeni
vinogradi i druge poljoprivredne kulture u priobalju, a izlov ribe u Jadranskom moru u
iduih 40-ak godina mogao bi se prepoloviti. Oekuje se da e na ovim prostorima biti
sve vie sua, to e ugroziti vodne resurse, te umskih poara, a porast razine mora
ugrozit e priobalna podruja.

Sui su najvie izloeni priobalje i poljoprivredno-intenzivni nizinski krajevi, a utjecaj

je dodatno povean zbog neodgovarajueg i nedovoljno razvijenog sustava
navodnjavanja. Velik su problem i umski poari, koji unitavaju okoli i mijenjaju
krajobraz, pogotovo u obalnom podruju u sunim razdobljima tijekom ljetnih
mjeseci, a nerijetko ugroavaju i ljudske ivote.

Tijekom posljednjih desetljea na podruju RH uestalo se biljee ekstremne

hidroloke prilike s iznimno velikim koliinama oborina koje za posljedicu imaju
pojavu povijesno najveih zabiljeenih vodnih valova i ekstremno visokih vodostaja s
poplavama.

Podruja koja su posebno ugroena prirodnim poplavama jesu: porjeja velikih rijeka
dunavskog slijeva (uzrok su obilne padaline i/ili naglo topljenje snijega), podruja uz
manje vodotoke (zbog kratkotrajnih intenzivnih kia, obino su to podruja izvan
sustava obrane od poplava), krka polja (zbog obilnih padalina i/ili naglog topljenja
snijega u kombinaciji s nedostatnim upojnim kapacitetima prirodnih ponora),
ravniarske povrine uz unutarnje vode te obalno podruje (poplave mora).

Opasnost od poplava veih razmjera najvie prijeti nizinsko-breuljkastim krajevima

uz rijeke Dravu, Kupu, Savu, Dunav i Muru. Osim uinkovite provedbe mjera obrane
od poplava i upravljanja velikim vodnim valovima uz pomo regulacijskih i zatitnih
vodnih graevina, posebnu vanost u spreavanju poplava i smanjenju rizika od
poplava imaju i prirodne retencije, odnosno prirodna poplavna podruja Odranskog te
Lonjskog i Mokrog polja.

Poseban su problem poplave u urbanim podrujima izazvane kratkotrajnim oborinama

velikog intenziteta koje, zbog velike gustoe stanovnika na relativno malom prostoru,
nerijetko uzrokuju goleme materijalne tete. Zatitne mjere za ovu vrstu poplava
ponajprije se odnose na planiranje sustava odvodnje oborinskih voda u naseljima na
lokalnoj razini.

Porast morske razine dugoroan je problem, koji bi, prema procjenama mogao znatno
utjecati na ivot ljudi i u konanici potaknuti ekoloke migracije. Oekuje se porast
morske razine do pola metra u iduih stotinu godina, a to e ugroziti niska priobalna
podruja, primjerice podruje Neretve koje bi dobrim dijelom moglo biti potopljeno.
Neki jadranski otoci niske nadmorske visine mogli bi u sljedeih nekoliko desetljea
nestati. Podizanje razine mora utjecat e i na izvore vode u priobalju jer slana voda
potiskuje slatku, pa rast morske razine ugroava i zalihe slatke vode. Podigne li se
razina mora, u pitanje e doi i sigurnost graevina uz more, primjerice mostova i
drugih objekata.

101
Na Jadranu se takoer biljei porast temperature mora koji uzrokuje sve eu
pojavu imigrantskih vrsta riba iz toplih mora i irenje stranih vrsta od kojih neke
postaju invazivne. To pak nepovoljno djeluje na njegovu bioraznolikost, a sve zajedno
utjee i na smanjenje turistikih potencijala tog podruja.

U gorskom dijelu Hrvatske, posebno na podruju Gorskog kotara, primjetan je tetan

utjecaj kiselih kia koje unitavaju umsku masu, utjeu na izumiranje
mikroorganizama i biljaka u jezerima, zakiseljavanje povrinskih voda i tla, to
rezultira oneienjem podzemnih vodenih tokova i ugroavanjem izvora pitke vode.

2.6.2. Antropogeni utjecaji

Fosilna goriva
Izgaranje fosilnih goriva, ugljena, nafte i naftnih derivata te prirodnog plina uzrokuje
emisiju staklenikih plinova, to dovodi do globalnog zatopljenja i pojave kiselih kia.

Najvei doprinos emisiji staklenikih plinova u 2012. godini imali su sektori:

energetika sa 71,6%, poljoprivreda s 12,8%, industrijski procesi s 10,8%, otpad s 4,3%
i sektor uporabe otapala s 0,6%.80

Poljoprivreda
Negativni utjecaji poljoprivrede na prostor oituju se u oneienju tla, voda i mora te
u emisiji staklenikih plinova.

Prisutna je degradacija tla kao i oneienje voda zbog gnojidbe i obrade tla. U 2008.
godini potronja mineralnih gnojiva u RH iznosila je 178 kg/ha, a u razdoblju od 2008.
do 2010. godine smanjena je za 41%. Unato ponovnom rastu potronje od 11% u
2011. godini, u 2012. je pala potronja mineralnih gnojiva na 135 kg/ha, odnosno za
4,4% u odnosu na 2011. godinu. 81 Poljoprivredna djelatnost ima mali utjecaj na
oneienje tla u odnosu na razvijene zemlje Europe.

U odnosu na ukupno obraene poljoprivredne povrine, samo 1,1% pripada ekolokoj

proizvodnji. Povrine pod ekolokom proizvodnjom pokazuju trend rasta 120%, no u
usporedbi s dravama EU-a to je jo uvijek malen udio.82

Emisije staklenikih plinova iznose 12,8% ukupne nacionalne emisije. Prisutan je

neznatan trend smanjivanja kojemu je uzrok smanjenje stonog fonda, ali i smanjenje
potronje mineralnih gnojiva te uvoenje dobrih praksi na poljoprivrednim
gospodarstvima.83

Koritenje obnovljivih izvora energije u poljoprivredi jo je na razini pojedinanih

gospodarstava.

Nezakonita gradnja
Nezakonita gradnja obiljeava hrvatski prostor ve vie od pedeset godina. Cijelo

80
Izvjee o inventaru staklenikih plinova na podruju Republike Hrvatske (NIR 2014.)
81
Izvjee o stanju okolia u Republici Hrvatskoj, 2014.
82
Godinje izvjee o stanju poljoprivrede u 2012. godini, Ministarstvo poljoprivrede, listopad 2013.
83
Program ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2020.

102
podruje drave zahvaeno je nezakonitom gradnjom, a najugroenija su najvea
gradska sredita, cijelo obalno podruje i otoci. Karakteriziraju je nekvalitetna i/ili
neprimjerena gradnja i zauzimanje prostora izvan graevinskog podruja. Nezakonita
gradnja agresivan je in koji ponitava svrhu planiranja naruavanjem postojee
vrijednosti prostora, optereivanjem infrastrukture, poveavanjem rizika od katastrofa
te onemoguavanjem planiranog razvoja.

O velikim razmjerima nezakonite gradnje u RH govori broj podnesenih zahtjeva za

izdavanje Rjeenja o izvedenom stanju,84 odnosno za ozakonjenje nezakonite gradnje,
kojih je ukupno 826.948. Najvei broj zahtjeva u odnosu na broj kuanstava podnesen
je u Zadarskoj upaniji, dok je najvei broj zahtjeva u odnosu na broj stanova u
Virovitiko-podravskoj upaniji.

Prisutna je niska razina percepcije JLS-ova o potrebi analize uzroka i posljedica te

razvijanja naina spreavanja nezakonite gradnje s obzirom na to da neposredno
odluuju o planiranju prostora. Isto tako, cjelokupna javnost nije dovoljno
senzibilizirana za injenicu da nezakonita gradnja ima niz negativnih posljedica na
prostor, ime bitno utjee i na kvalitetu ivota.

84
Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/12 i 143/13)

103
Naputena i preskoena podruja
Promjena dravnog ustroja, procesi pretvorbe i privatizacije, globalni gospodarski
procesi te gospodarska kriza i stanje recesije obiljeili su razdoblje u posljednja dva
desetljea i ostavili vidljiv trag u prostoru.

Reorganizacijom obrambenog sustava RH prestao je interes i potreba oruanih snaga

hrvatske vojske za koritenje velikih vojnih kompleksa u gradovima. Naputeni vojni
kompleksi tako su postali, osobito u gradovima, znaajan prostorni resurs, pri emu
vaea zakonska regulativa omoguuje jedinicama lokalne samouprave da ih koriste
za rjeavanje potreba javne namjene.85

Tijekom procesa pretvorbe i privatizacije 90-ih godina 20. stoljea zapoeo je i proces
restrukturiranja velikih industrijskih proizvoaa te su pojedini sektori ili upravne
jedinice ranijih poduzea postali samostalna trgovaka drutva kojima je diobom
pripao i odgovarajui dio nekretnina. Otvaranjem gospodarskih zona izvan naselja, dio
se proizvodnih pogona izmjeta iz gradova, a dosadanji prostor oslobaa za novo,
drukije koritenje, no preostali dio ostaje na dosadanjim lokacijama i postupno
propada.

Naputeni ugostiteljsko-turistiki prostori na otocima i obalnom prostoru posljedica

su propadanja ranijih turistiko-ugostiteljskih poduzea te zateenih nerijeenih
imovinsko-pravnih odnosa na nekretninama. Okolnosti koje dodatno umanjuju njihovu

85
Zakon o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasnitvu Republike Hrvatske (NN 94/13)

104
prihvatljivost za nova ulaganja dugotrajno su zaputanje i devastacija, visoki trokovi
obnove ili uklanjanja te injenica da zemljite koje zauzimaju, u procesu pretvorbe i
privatizacije, esto nije bilo ukljueno u imovinu vlasnika zgrada te je time pravo
raspolaganja njime dodatni troak.

U neto manjoj mjeri prepoznati su naputeni objekti stambene i poslovne namjene,

komunalni objekti, prostori nekadanjih brodogradilita i industrijskih luka te
naputena eksploatacijska polja na rubnim podrujima naselja ili izvan njih.

Kako su navedeni prostori dio izgraenih dijelova naselja, ali nisu vie njihov
funkcionalni dio, prepoznajemo ih kao tzv. preskoene prostore, odnosno brownfield
zone. Veinu preskoenih prostora karakterizira atraktivnost njihova poloaja u
urbanom tkivu, veliina zemljita, prometna dostupnost te visoki stupanj zateene
ureenosti zemljita. Meutim, nerijeeni imovinsko-pravni odnosi koji ograniavaju
mogunosti i opseg prenamjene pojedinih graevina ili sklopova, visina potrebnih
ulaganja, nunost izrade ili izmjene postojee prostorno-planske dokumentacije,
nemogunost vremenskog planiranja realizacije zahvata, a u pojedinim sluajevima
reimi zatite kulturne batine ine ih neprivlanim potencijalnim investitorima.

Za prostore koji se vie ne koriste i ne mogu se koristiti na dosadanji nain potrebno

je, potujui prostorne znaajke i realne potrebe, sprijeiti njihovu daljnju devastaciju,
provesti urbanu preobrazbu i privesti ih novoj namjeni.

Odnos prema kulturnoj batini

Stanje graditeljske batine podlijee mnogim utjecajima, od klimatskih, preko
globalnog oneienja, politikih prilika, nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa,
promjene gospodarskog sustava i odnosa prema vlasnitvu, krize gospodarstva,
nestalnih odnosa na financijskim tritima kapitala, liberalizacije trita nekretnina,
pekulativnih zloporaba, nepotovanja prostorno-planske dokumentacije,
zakonodavnog okvira, pa sve do rata. Zbog svega toga prisutna je kontinuirana
degradacija spomenikog fonda. Uz enormne trokove upravljanja i odravanja,
gotovo monokulturna namjena nije razvojna i nije gospodarski odriva. Sloeni
zakonodavni okvir, teka gospodarska situacija posljednjih godina, nerazvijena
drutvena svijest, ograniavajui su imbenici zatite graditeljske batine i njene uloge
u suvremenom drutvu. Evidencija i vrednovanje suvremene graditeljske produkcije
kao i one s kraja 20. stoljea nije potpuno provedeno.

105
Odnos prema krajobrazu

Stanje krajobraza u Hrvatskoj promatrano na razini cijele drave moe se ocijeniti kao
dobro. Ipak, postoje mnoga podruja naruenih krajobraznih vrijednosti. Najatraktivnija
podruja ujedno su i najugroenija. irenje graevinskih podruja gradova, nezakonita
gradnja i nedovoljna briga o zatiti vizura u obalnom podruju i na otocima devastirala
je ambijentalne vrijednosti nekih lokaliteta. U degradirane krajobraze mogu se ubrojiti
povrinski kopovi mineralnih sirovina, klizita, povrine koje su bile zahvaene
poarima, brownfield podruja, naselja nastala nezakonitom gradnjom i dr. Urbani
krajobrazi brzo se mijenjaju i zbog intenzivne gradnje esto poprimaju slian izgled,
jednako u unutranjosti kao i na jadranskoj obali. Puka gradnja, kao to su suhozidi na
obalnom podruju, nestaje i kao ambijent i kao pojedinane graevine.

Zbog svega navedenog pritisci su na krajobraz veliki, a moe se oekivati da e biti i

vei. Prije svega to se odnosi na: irenje veih gradova u njihovu okolicu, odumiranje
malih gradova i ruralnih podruja, formiranje novih turistikih podruja, izgradnju
golfskih igralita, velike infrastrukturne zahvate te izgradnju elektrana iz obnovljivih
izvora energije.

Zatitu zasad imaju samo krajobrazi ukljueni u podruja nacionalnih parkova, parkova
prirode te regionalnih parkova i znaajnih krajobraza, malobrojni zatieni kao kulturna
dobra, te dio krajobraza koji se tite planskom dokumentacijom. Iako Konvencija o
krajobrazima priznaje vanost svih krajobraza, a ne samo iznimnih s obzirom na njihov
odluujui utjecaj na kvalitetu ivota u sklopu krajobrazne politike ostali krajobrazi,

106
koji zauzimaju najvei dio teritorija drave, nemaju odgovarajui tretman.

SPURH iz 1997. i PPURH iz 1999. planirali su izradu Krajobrazne osnove Hrvatske,

kao podlogu integralne zatite raznolikosti i identiteta krajobraza. Takoer je utvreno
da e takva podloga omoguiti odreivanje podruja zajednikih obiljeja, krajobrazne
jedinice te njihovo sintezno vrednovanje koje prua uvid u pogodnosti, osjetljivost ili
ugroenost odreenih cjelina krajobraza s obzirom na mogue namjene i zahvate u
prostoru. Do sada je, kao prvi korak, izraena Sadrajna i metodska podloga
Krajobrazne osnove Hrvatske.86

Odnos prema vrsnoi graenja

Veina pretpostavki za unapreenje vrsnoe graenja i oblikovanja prostora Hrvatske,
na planu profesionalnih dionika ve postoji: sustavno profesionalno i cjeloivotno
obrazovanje struka u graditeljstvu, strateki i provedbeni planovi prostornog ureenja
u vie generacija, praenje stanja u prostoru, zadovoljavajui zakonodavni okvir. Ipak,
stanje nije onakvo kakvo bi trebalo biti i kakvo stanovnitvo i prostor zasluuju.

Nakon osamostaljenja, velike promjene u prostoru Hrvatske dogodile su se kao

posljedica ratnih razaranja, raseljavanja stanovnitva, naputanja ruralnih dijelova i
otoka, zaputanja obradivih povrina i gospodarskih resursa te nove orijentacije
gospodarskog sustava. Istodobno se dogodio velik pritisak na naseljavanje oko i u
gradovima, u atraktivnim podrujima priobalja kako mora tako i krajeva uz rijeke.
Gradnja i obnova stambenog fonda ratom stradalih podruja provodi se pak
neusklaeno.

Promijenjeni gospodarski okviri i liberalizacija trita pospjeuju uvoz novih

materijala, tehnologija i estetskih uzora, ne uvijek primjerenih hrvatskom prostoru, a
trite nekretnina doivljava procvat u najatraktivnijim podrujima. Uz nepotovanje
stratekih i planskih usmjerenja, prenamjena zemljita podlona je profiterskim
interesima pojedinaca ili skupina, to se osobito odraava na gradnji za stanovanje i
turizam, kao najzastupljenijoj kategoriji.

Usporedno s intenzivnom urbanizacijom i jaanjem gradskih centara te koncentracijom

kapitala u njima, zabiljeena je i pojava zapoetih, ali ne i zavrenih velikih
graevinskih pothvata izrazite vidljivosti i negativnog utjecaja na prostor u okruenju
(npr. Sveuilina bolnica u Zagrebu, poslovne zgrade uz glavne prometnice i sl.).
Gradnja zgrada enormnih kubatura (trgovaki centri, skladini prostori, zatvoreni
sportski objekti), koji su definirani esto korporativnim pravilima u smislu
oblikovanja, energetske uinkovitosti i odrivosti, kad su smjetene u graevinskom
podruju manjih naselja, naruavaju vizure i mjerilo okolne gradnje i prostora.

Pritisku trine ekonomije ne odolijevaju ni planeri, ni arhitekti, ni inenjeri drugih

struka u graditeljstvu, to dovodi do devastacije nekih dijelova planiranom ili
nezakonitom gradnjom. Ovdje nije rije samo o pojedinanim objektima nego i o
cijelim potezima i podrujima, osobito uz jadransku obalu, na nekim otocima i uz
velike gradove. Zakazala je kontrola kako vrsnoe prostornih planova provedbenih
razina tako i vrsnoe graenja svake, a osobito one najprisutnije gradnje koja
konzumira najvei dio prostora stambene. Stambena gradnja ekspandirala je u

86
Zavod za prostorno planiranje, Ministarstvo prostornog ureenja, graditeljstva i stanovanja, 1999.

107
nekoliko smjerova zadovoljenje primarnih potreba stanovanja, sekundarno
stanovanje te stanovanje u turistike svrhe (evidentirano ili neevidentirano). Posljedica
potonjeg su izgraene zone u izdvojenim graevinskim podrujima koje se povremeno
koriste (u tri-etiri ljetna mjeseca) umanjujui kvalitetu ivota enormnim optereenjem
drutvene, prometne i komunalne infrastrukture. Ne odnosi se to samo na evidentirane
zone nezakonite gradnje ve i na stare gradske jezgre ije je stanovnitvo podleglo
izazovima trita te se iselilo, pospjeujui time odumiranje urbane strukture.

Postupanje s otpadom
Gospodarenje otpadom u RH sastavni je dio cjelokupnog sustava zatite okolia, a u
prostornom smislu podrazumijeva odreivanje optimalnih lokacija za graevine u
funkciji gospodarenja otpadom koje, osim minimalnog utjecaja na okoli, trebaju
zadovoljiti kriterije i uvjete propisane prostornim planovima, a u skladu s konceptom
prostornog razvoja.

Kljune sastavnice odrivog gospodarenja otpadom jesu:

1. spreavanje nastanka otpada
2. priprema za ponovnu uporabu
3. recikliranje
4. drugi postupci oporabe npr. energetska oporaba
5. zbrinjavanje otpada.

Prevencija nastajanja otpada87 jedna je od najvanijih tema u spreavanju prekomjerne

potronje prostornih resursa i optereenja okolia nekontroliranim nagomilavanjem
otpada te predstavlja trajni proces koji ukljuuje pravne instrumente i cjelovitu
edukaciju o odrivom koritenju prostora i posljedinom utjecaju na okoli. Sukladno
Zakonu o odrivom gopodarenju otpadom,88 odreen je hijerarhijski slijed sastavnica
gospodarenja otpadom: prevencija, priprema za ponovnu uporabu, recikliranje,
postupci oporabe, zbrinjavanje. Ova se koncepcija uklapa u koncept odrivog
koritenja prostora jer joj je krajnji cilj svoenje optereenja prostora na minimum.

Na temelju ovih postavki uspostavljen je zakonodavni i strateki okvir za uspostavu

cjelovitog sustava gospodarenja otpadom. Osnovni strateki okvir sustava ine
Strategija gospodarenja otpadom RH89 i planovi gospodarenja otpadom na dravnoj i
lokalnoj razini. Radi uspostave odrivog cjelovitog sustava gospodarenja otpadom
odreena je potreba razvoja infrastrukture za gospodarenje otpadom i uspostava centara
za gospodarenje otpadom koji u pravilu zahtijevaju prostor za izgradnju postrojenja za
obradu otpada, odlagaline plohe, reciklano dvorite i prateu infrastrukturu.
Provedbom vaeeg Plana gospodarenja otpadom 90 predviena je uspostava
regionalnih sustava gospodarenja otpadom.

Prema zakonu, 91 graevine za gospodarenje otpadom imaju dravni (centar za

gospodarenje otpadom, spalionica otpada i odlagalite opasnog otpada), upanijski
(ostala odlagalita i kazete za zbrinjavanje azbesta) ili lokalni znaaj (ostale graevine

87
7. Akcijski program za okoli Europske unije 2014.-2020.
88
NN 94/13
89
Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05)
90
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007. 2015. (NN 85/07, 126/10,
31/11 i 46/15)
91
Zakon o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)

108
koje nisu svrstane u prve dvije kategorije) te se sukladno tome u odgovarajuim
razinama prostornih planova planira njihov smjetaj.92 Naelni raspored i kriteriji za
budue lokacije graevina za gospodarenje otpadom odreuju se Planom gospodarenja
otpadom RH.

U prostoru su oekivani i/ili nuni zahvati za zatvaranje i sanaciju postojeih

odlagalita otpada iji su planirani kapaciteti iskoriteni ili prekoraeni, pogotovo u
sluaju kada nije rijeeno odlaganje, odnosno zbrinjavanje na novoj lokaciji. U tom su
smislu najvei problemi vezani uz najvee gradove, odnosno Zagreb, Rijeku, Split i
Osijek. Poseban su problem u prostoru odlagalita koja su nastala bez odgovarajuih
odobrenja i koriste se bez nadzora.

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada dio je zasebnog nacionalnog i zakonodavnog okvira

EU-a 93 na temelju kojeg je donesena Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada,
iskoritenih izvora i istroenog nuklearnog goriva94 (Strategija zbrinjavanja RAO). RH
ima obvezu zbrinuti: radioaktivni otpad i iskoritene izvore ionizirajueg zraenja (koji
su nastali u proteklih 60 godina u medicini, industriji, znanosti, vojnoj i javnoj upotrebi
u Hrvatskoj) te osigurati zbrinjavanje polovice radioaktivnog otpada i istroenoga
nuklearnog goriva nastalih radom i razgradnjom NE Krko sukladno Meudravnom
ugovoru. 95 Osim toga, obvezna je sanacija lokacija na kojima se nalaze prirodni
radioaktivni materijali uz uspostavu stalnog regulatornog nadzora.

Trenutano se zbrinjavanje ovih vrsta otpada provodi nesustavno, a koncept

zbrinjavanja otpada nastalog radom NE Krko nije razraen. Prirodni radioaktivni
materijali koji zahtijevaju regulatorni nadzor nalaze se na tri lokacije:96 Plomin, Katel
Suurac i Kutina, a nastali su kao posljedica izgaranja ugljena s povienim
koncentracijama uranija i radija, odnosno prerade fosfatne rude u gnojivo. Zbrinjavanje
prirodnih radioaktivnih materijala planira se provoditi na lokacijama na kojima se
nalaze, na temelju izraenih cjelovitih programa sanacije u skladu sa sigurnosnim
standardima za zatitu od zraenja i zatitu okolia prema zahtjevima vaee regulative.

U tijeku je uspostavljanje nacionalnog okvira kojim bi se osiguralo odgovorno i sigurno

zbrinjavanje ovog otpada, na tehnoloki siguran i za okoli prihvatljiv nain te u skladu
s ujednaenim standardima propisanima na razini EU-a. U skladu sa Zakonom o
radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti i Strategijom zbrinjavanja RAO, predviena je
uspostava Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na jednoj lokaciji na kojoj bi se
nalazilo sredinje skladite institucionalnog radioaktivnog otpada, iskoritenih izvora,
dugorono skladite nisko i srednje radioaktivnog otpada (NSRAO) iz NE Krko s
prateim graevinama za kondicioniranje, ispitivanje i manipuliranje te
infrastrukturom. Na istoj lokaciji provodit e se detaljni istrani radovi za izgradnju
odlagalita NSRAO iz NE Krko te istraiti mogunosti suhog skladitenja za istroeno
nuklearno gorivo iz NE Krko.

92
lanak 83. i lanak 179. Zakona o odrivom gospodarenju otpadom (NN 94/13)
93
Zakon o radiolokoj i nuklearnoj sigurnosti (NN 141/13 i 39/15)
94
NN 125/14
95
Zakon o potvrivanju Ugovora izmeu Vlade Republike Hrvatske i Vlade Republike Slovenije o
ureenju statusnih i drugih pravnih odnosa vezanih uz ulaganje, iskoritavanje i razgradnju Nuklearne
elektrane Krko (NN MU 9/02 i 05/06)
96
Strategija zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskoritenih izvora i istroenog nuklearnog goriva (NN
125/15)

109
Uspostavljanje predvienog Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada pretpostavlja
odabir odgovarajue lokacije na kojoj bi se u poetnoj fazi nalazilo sredinje skladite
s pripadajuim objektima za obradu institucionalnog radioaktivnog otpada i
iskoritenih izvora ionizirajueg zraenja generiranih u RH, a u sljedeim razvojnim
fazama, ovisno o daljnjim dogovorima s Republikom Slovenijom, skladite
radioaktivnog i iskoritenog nuklearnog otpada NE Krko te, u konanici, odlagalite
svih navedenih vrsta otpada.

Traenje rjeenja za smjetaj odlagalita radioaktivnog otpada i istraivanje pogodne

lokacije na podruju RH poelo je jo 1979. godine, u vrijeme izgradnje NE Krko. Od
tada su u nekoliko navrata, u sklopu razliitih koncepata zbrinjavanja i zakonske
regulative, provoena istraivanja radi pronalaenja prikladnih podruja za smjetaj
odlagalita. Na temelju takvih istraivanja, koja su provedena od 1991. do 1997.
godine, u sklopu izrade posebne studije, ali bez provedenih terenskih istraivanja,
odabrana su etiri preferentna podruja s potencijalnim lokacijama koje su grafiki
prikazane u PPURH-u. 97 Programom je Trgovska gora, kao jedna od tih lokacija,
utvrena prostorom za izgradnju odlagalita nisko i srednje radioaktivnog otpada, uz
uvjet provoenja daljnjih istraivanja u skladu s meunarodnim standardima i
sudjelovanjem javnosti te utvrivanja postupaka koji e osigurati partnersku ulogu
lokalne zajednice s jasnim uvidom u sve aspekte izgradnje i koritenja tog objekta.
Istraivanja i postupci kojima bi se pokazala konana potvrda prihvatljivosti te lokacije
za smjetaj odlagalita nisko i srednje radioaktivnog otpada nisu provedeni.

Eksploatacija mineralnih sirovina

Hrvatska nije posebno bogata mineralnim sirovinama, ali je njihova eksploatacija, kao
primarna djelatnost u gospodarstvu svake drave, od velikog znaaja. Osobita je
vanost mineralnih resursa u energetici, ali i u preradi mineralnih sirovina u pojedinim
industrijskim granama, posebno u graditeljstvu i s njim vezanim industrijama
staklarskoj, keramikoj, cementnoj, vatrostalnoj, ciglarskoj te industriji arhitektonsko-
graevnog kamena. Po vrijednosti najznaajnije je istraivanje i eksploatacija nafte i
plina, eksploatacija mineralnih sirovina za proizvodnju metala zanemariva je, a
eksploatacija nemetala zadovoljava glavninu potreba industrije graevnih materijala.
Po koliini izvaenih mineralnih sirovina i broju gospodarskih subjekata najznaajnija
je eksploatacija arhitektonsko-graevnog i tehniko-graevnog kamena, pijeska i
ljunka te opekarske gline, pri emu njihove potencijalne i bilanne zalihe te
proizvodne mogunosti nadilaze trenutane potrebe. Povrinski kopovi tehniko-
graevnog kamena znatno su brojniji od kamenoloma arhitektonsko-graevnog
kamena, koji su preteno locirani u Istri i na obalnom podruju srednjodalmatinskih
otoka. Eksploatacija boksita gotovo je potpuno prekinuta, a proizvodnja ugljena
obustavljena (termoelektrane se opskrbljuju uvoznim niskosumpornim ugljenom).

Koritenje mineralnih sirovina ovisi, meu ostalim, o potranji za energijom i

mineralnim sirovinama, realnim procjenama zaliha, pretpostavkama o gospodarskom
rastu pojedinih regija i stanju okolia. Prema Zakonu o rudarstvu, jedinice podrune
(regionalne) samouprave obvezne su izraditi rudarsko-geoloke studije za svoja
podruja kao osnovu za planiranje potreba i naina opskrbe mineralnim sirovinama u

97
Schaller, Antun, Izbor mjesta odlagalita nisko i srednje radioaktivnog otpada u Republici Hrvatskoj
(ISSN 1330-5743, posebno izdanje APO-novosti)

110
razvojnim dokumentima podrune (regionalne) i lokalne razine. Na temelju tih studija,
nakon usuglaavanja svih prostornih, prirodnih, okolinih i drugih zahtjeva i
ogranienja, sukladno zakonima i propisima, odluuje se o otvaranju novih, odnosno
racionalizaciji koritenja postojeih eksploatacijskih polja, a lokacije za istraivanje i
eksploataciju odreuju se Dravnim planom prostornog razvoja.

Prema vaeim zakonima i propisima, granice eksploatacijskoga polja mineralnih

sirovina utvruju se sukladno obuhvatu potvrenih bilannih rezervi mineralnih
sirovina i uvjetima iz lokacijske dozvole, a eksploatacija je mogua u granicama
rudarskog projekta na temelju kojega je izdana koncesija. Eksploatacijska se polja u
pravilu utvruju do isteka rezervi mineralnih sirovina, njihov nositelj je RH, a
ovlatenik za eksploataciju odreuje se prema posebnom zakonu i propisima.

Mineralne sirovine eksploatiraju se na 670 lokacija, a ukupna povrina eksploatacijskih

polja i istranih prostora (ukljuujui ugljikovodike) iznosi 309.860 ha, odnosno oko
5,47% udjela povrine kopnenog dijela drave.98

Posljedice eksploatacije mineralnih sirovina u prostoru

Za razliku od drugih tipova razvojnih gospodarskih djelatnosti, mineralne sirovine
mogue je eksploatirati samo na mjestima na kojima su ustanovljena njihova leita,
stoga je zauzimanje prostora za eksploataciju mineralnih sirovina u osnovi vezano uz
lokacijsku predisponiranost pojedine mineralne sirovine. Prihvaanje odreenog
prostora kao mogueg za eksploataciju ovisi o nizu imbenika (gospodarskih,
prostornih, ekolokih i dr.).

Eksploatacija mineralnih sirovina ubraja se u aktivnosti kojima se znaajno djeluje na

tlo, reljef, biljni i ivotinjski svijet te djelomino ili potpuno mijenja izvorna cjelovita
i prepoznatljiva slika krajobraza. Openito, najmanje zadiranje u vanjski prostor,
prirodu i okoli dogaa se kod podzemnih eksploatacija (npr. eksploatacija
arhitektonsko-graevnog kamena u Kanfanaru i Vinkuranu). Eksploatacija mineralnih
sirovina povrinskim kopom zauzima vee povrine i ima mnogo vie izravnih uinaka
na prostor i okoli. S obzirom na ekoloku osjetljivost, u istraivanju i eksploataciji
mineralnih sirovina zatita okolia postala je snaan kontrolni mehanizam.

Osim fizike devastacije prostora, u smislu promjene reljefa, pojave klizita, gubitka
raslinja, slijeganja tla (zbog podzemnih radova i tetnih utjecaja miniranja) i sl.,
mogua je i kvalitativna devastacija, kao posljedica razliitih oneienja (tla, vode,
zraka), promjene mikroklime (zbog uklanjanja veih umskih povrina, stvaranja
umjetnih jezera), promjene ekosustava (sjeom uma i prainom, eksploatacijskim
procesom). Najveem riziku degradacije prostora zbog oneienja veih razmjera
izloena su podruja istraivanja leita, eksploatacije i transporta nafte (posebno
morski koridori).

Postojea eksploatacijska polja

Mineralne sirovine eksploatiraju se na cijelom teritoriju RH, ali je intenzitet rudarskih
djelatnosti po upanijama razliit.

Veliki su problem u prostoru i okoliu nelegalno koritena i nesanirana naputena

98
ISP

111
eksploatacijska polja. Premda je obveza sanacije eksploatacijskih polja u skladu s
lokacijskom dozvolom i rudarskim projektom na temelju kojeg se izvode radovi
propisana zakonom, ona se esto u naravi ne provodi. Protupravno se najee
eksploatiraju kamene mineralne sirovine, a prostorno su najvie zahvaeni okolica
Zagreba te Zagrebaka, Varadinska, Meimurska i Liko-senjska upanija.

U zatienim podrujima prirode postoje kamenolomi s dugogodinjom tradicijom i

potvrenim znaajnim rezervama.

Postoji velik broj neaktivnih eksploatacijskih polja, odnosno mineralne sirovine na

pojedinim se lokacijama s valjanim odobrenjima ve godinama ne eksploatiraju.
Sagledavanje stvarnog broja aktivnih eksploatacijskih polja oteava i to to je velik
broj nositelja odobrenja eksploatacijskih polja prije 1991. godine prestao s radom, a
rjeenja o odobrenju nisu ponitena/ukinuta niti su podneseni zahtjevi za njihovo
brisanje iz registra eksploatacijskih polja.

112
2.7.Planiranje i
upravljanje prostorom
Sustav prostornog ureenja temelji se na Ustavom 99 i posebnim zakonom 100
odreenom teritorijalnom ustrojstvu drave, ovlastima i nadlenostima Hrvatskog
sabora, jedinica podrune (regionalne) samouprave:101 upanije/Grad Zagreb (20+1)
ili lokalne samouprave gradovi (127+1)/opine (428) te drugih javnopravnih tijela.

U postupkovnom smislu sustav funkcionira izradom, donoenjem i primjenom

prostornih planova. Prostorne planove izrauju struni izraivai, koordiniraju zavodi
ili struna tijela nositelja izrade, a donose Hrvatski sabor, Vlada RH te predstavnika
tijela jedinica podrune (regionalne), odnosno lokalne samouprave. Podatke za izradu
osiguravaju nadlena javnopravna tijela koja i sudjeluju u postupku.

Akte za gradnju izdaju Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja (MGIPU),

Ministarstvo obrane za graevine posebne namjene, upravna tijela velikih gradova i
upravna tijela upanija.

Dio graevina i radova mogu se graditi, odnosno izvoditi bez akta za graenje, sa ili
bez glavnog projekta (jednostavne i druge graevine i radovi).

U tijeku izrade prostornih planova obavezno se provodi jedna ili vie javnih rasprava
ime je osigurano sudjelovanje javnosti i svih zainteresiranih sudionika.

U sadrajnom smislu sustav se temelji na meusektorskom usklaenju, usklaenju

zahtjeva i interesa korisnika prostora postupkom izrade i donoenjem Strategije i
prostornih planova.

Izrada i donoenje te primjena prostornih planova podloni su provjeri putem izdavanja

suglasnosti na prostorne planove, upravne postupke izdavanja akata za gradnju,
inspekcijske i upravne nadzore sukladno Zakonu o prostornom ureenju (ZPU) i
drugim zakonima.

Razine i sustav prostornih planova

Sustav je detaljnije odreen zakonom iz podruja prostornog ureenja, a njegov odnos
prema drugim podrujima posebnim zakonima.

Sustav se od osamostaljenja RH mijenjao donoenjem zakona iz podruja prostornog

99
Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10 proieni tekst i NN 5/14 Odluka Ustavnog suda Republike
Hrvatske)
100
Zakon o lokalnoj i podrunoj (regionalnoj) samoupravi (NN 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08,
36/09, 150/11, 144/12 i 19/13)
101
Broj upanija, gradova i opina - stanje kolovoz 2014.

113
ureenja 1994., 2007., 2013. te njihovim izmjenama i dopunama. 102 Tijekom
Domovinskog rata 1991. 1995. donesen je i niz Uredbi o prostornom ureenju u
ratom zahvaenim podrujima RH .103

Osnovna karakteristika u odnosu na sustav prije 1994. odreivanje je SPURH-a i

PPURH-a temeljnim dokumentima prostornog ureenja, a za tim upanijskih
prostornih planova (kao alat za izradu prostornih planova upanija posluile su osnove
koritenja i zatite prostora) te prostornih planova ureenja. Slijedom odredbi Zakona
o prostornom ureenju iz 1994. godine, osnovani su Savjet prostornog ureenja
Drave, Zavod za prostorno planiranje u sklopu ministarstva i upanijski zavodi/zavod
Grada Zagreba za prostorno ureenje. Prema Zakonu o prostornom ureenju i gradnji
iz 2007. godine (ZPUG) provedena je transformacija zavoda u javne ustanove.

Zakon o prostornom ureenju iz 1994. godine uveo je dokumente praenja stanja u

prostoru: Izvjee o stanju u prostoru i Program unapreenja stanja u prostoru.

Prostorni planovi upanija prve generacije doneseni su u razdoblju od 2000. do 2003.

godine (3 6 godina nakon SPURH-a iz 1997. i 1 4 godine nakon PPURH-a, odnosno
6 9 godina nakon Zakona o prostornom ureenju iz 1994. godine). Prostorni planovi
ureenja doneseni su u razdoblju od 1996.-2012. godine (2 18 godina nakon Zakona
o prostornom ureenju iz 1994. godine).

Broj i struktura prostornih planova na snazi104:

prostorni planovi podruja posebnih obiljeja: 20
prostorni planovi upanija/Grada Zagreba: 20+1
prostorni planovi ureenja gradova i opina: 127+428
generalni planovi ureenja: 41
urbanistiki planovi ureenja: 1.155
detaljni planovi ureenja: 1.024
provedbeni urbanistiki planovi: 211
planovi ureenja naselja: 5
odnosno ukupno 3.032 prostorna plana.

Navedeni su planovi planovi vie generacija (u razdoblju od 1982. do 2014.).

Sustav jo nije uspio rijeiti mehanizam provedbe prostornih planova u odnosu na

vlasnitvo nad pojedinim esticama osim u sluaju interesa za dravu. Mehanizam
urbane komasacije (ZPUG) nije zaivio u provedbi.

Nezakonita gradnja jest graenje izvan sustavom odreenih postupaka, a postoji vie
vrsta nezakonite gradnje (npr. bez akta za graenje, protivno aktu za graenje i dr.).

102
Zakon o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) - u tekstu Zakon o
prostornom ureenju iz 1994. godine; Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09,
55/11, 90/11 i 50/12) - ZPUG; Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13) ZPU
103
Uredbe o prostornom ureenju u ratom zahvaenim podrujima (NN 44/92, 59/93 i 14/94)
104
Broj prostornih planova stanje kolovoz 2014., izmjene i dopune, te planovi prve generacije nisu
posebno iskazani brojem

114
Sustav je pokuao odgovoriti na nezakonitu gradnju nizom zakonskih rjeenja105, od
kojih je u broju evidentiranih zahtjeva za ozakonjenje kao podloge buduoj sanaciji
najvei rezultat postignut zakonskim rjeenjem iz 2012. godine. Sva su se ta zakonska
rjeenja, meutim, bavila posljedicama, a tek treba iznai trajno rjeenje u spreavanju
nezakonite gradnje.

Iako pojedini sektori sudjeluju u postupcima izrade i donoenja dokumenata

prostornog ureenja, svoje sektorske dokumente izrauju samostalno. Ve usvojeni
sektorski dokumenti prolaze prvu ozbiljniju provjeru u odnosu na prostor u postupku
izrade i donoenja prostornih planova. Slian odnos prema prostoru imaju i razvojne
strategije i projekti prema drugim zakonima.

ZPU, umjesto PPURH-a, u sustav uvodi Dravni plan prostornog razvoja i stavlja
naglasak na razvoj, dostupnost i primjenu ISPU-a u postupku izrade i primjene
prostornih planova. Navedenim izmjenama operacionaliziraju se aktivnosti na
provedbi Strategije s pomou DPPR-a te se nastoji poveati uinkovitost sustava.

Novina iz podruja sektorskih zakona koja posebno utjee na postupak izrade i

donoenja Strategije i prostornih planova jest obveza provedbe strateke procjene
utjecaja na okoli te postupka ocjene prihvatljivosti Strategije i prostornih planova za
ekoloku mreu.

Zatiena podruja i prostorno planiranje

Prostorni planovi podruja posebnih obiljeja (PPPPO) doneseni su za sve nacionalne
parkove (NP):
1. PPPPO NP Krka (NN 1/90 i 22/92)
2. PPPPO NP Mljet (NN 23/01)
3. PPPPO NP Paklenica (NN 23/01)
4. PPPPO NP Risnjak (NN 23/01)
5. PPPPO NP Brijuni (NN 45/01)
6. PPPPO NP Kornati (NN 118/03)
7. PPPPO NP Sjeverni Velebit (NN 35/12)
8. PPPPO NP Plitvika jezera (NN 49/14).

Od jedanaest parkova prirode (PP), za njih sedam doneseni su prostorni planovi:

1. PP PP Uka (NN 24/06)
2. PP PP Kopaki rit (NN 24/06)
3. PP PP Lonjsko polje (NN 37/10)
4. PP PP Vransko jezero (NN 58/12)
5. PP PP Telaica (NN 22/14)
6. PP PP Medvednica (NN 89/14)
7. PP PP umberak Samoborsko gorje (NN 125/14 i 5/15-isp.).

Na snazi su takoer i PPPPO:

dravnog znaaja:
1. vienamjenskog kanala Dunav Sava (NN 121/11)
upanijskog znaaja:
105
Zakon o postupanju s objektima graenim protivno prostornim planovima i bez odobrenja za graenje
(NN 33/92 i 33/95); Zakon o postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 90/11); Zakon o
postupanju s nezakonito izgraenim zgradama (NN 86/12 i 143/13)

115
 1. PPPPO Tramuntana (Sl. novine PG 4/03)
2. PPPPO Donji Kamenjak i medulinski arhipelag (Sl. novine I 2/09)
3. PPPPO Vinodolske doline (Sl. novine PG 30/04)
4. PPPPO rnkovec Zrana luka Zagreb (Glasnik Z 23/12)

2.7.1. Institucionalni okvir prostornog ureenja

Hrvatski sabor, Vlada RH te predstavnika tijela jedinica podrune (regionalne) i

lokalne samouprave osiguravaju uinkovitost prostornog ureenja donoenjem
prostornih planova i drugih dokumenata odreenih Zakonom o prostornom ureenju106
kojima se ureuje organizacija, koritenje i namjena prostora te uvjeti za njegovo
ureenje i zatitu u skladu s ciljevima i naelima prostornog ureenja.
Stanje u prostoru i podruju prostornog ureenja prati se i analizira izradom i
donoenjem izvjea o stanju u prostoru na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj
razini za razdoblje od etiri godine. U sustavu prostornog ureenja posebno se istiu
uloge MGIPU-a, Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, zavoda za prostorno ureenje
upanija i Grada Zagreba, pravnih osoba i ovlatenih arhitekata koji obavljaju poslove
prostornog ureenja, osiguravajui strunu utemeljenost prostornih planova i
dokumenata prostornog razvoja.

2.7.2. Prostorni planovi podrune (regionalne) i lokalne razine

Prva generacija prostornih planova svih upanija zavrena je (tek) 2003. godine u
skladu sa Zakonom o prostornom ureenju iz 1994. godine. 107 To je za posljedicu
imalo znaajno produljenje izrade prve generacije prostornih planova ureenja
opina/gradova u hrvatskoj dravi.

SPURH-om iz 1997. i PPURH-om 108 iz 1999. utvreno je da je pri planiranju

graevinskih podruja osobito potrebno obrazloiti zauzetost prostora po stanovniku
ako ona prelazi 300 m2/stanovnik, a taj su kriterij prostorni planovi upanija dodatno
razradili. Posljedica je toga znaajno smanjenje graevinskih podruja naselja u prvoj
generaciji prostornih planova ureenja opina/gradova.

Sukladno odredbama Uredbe o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora

donesene 2004. godine109, prostorni planovi upanija, u postupcima izmjena i dopuna,
revidirali su graevinska podruja ugostiteljsko-turistike namjene izvan (a neki i
unutar) naselja, odredivi im poloaj, veliinu, vrstu i maksimalni kapacitet. Posljedica
je toga izmjena prostornih planova ureenja JLS-ova, ali i esta potreba za promjenom
nekih od utvrenih prostornih parametara.

Zakon o prostornom ureenju i gradnji 110 iz 2007. definirao je pojam neizgraenog

graevinskog podruja kao jedne ili vie neposredno povezanih neizgraenih i
neureenih estica zemljita ukupne povrine vee od 5.000 m2, za koje je utvrdio

106
NN 153/13
107
Zakonom o prostornom ureenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04)
108
PPURH (NN 50/99)
109
Uredba o ureenju i zatiti zatienog obalnog podruja mora (NN 128/04)
110
Zakon prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11, 90/11 i 50/12)

116
obvezu izrade urbanistikog ili detaljnog plana ureenja to se odnosilo i na
graevinska podruja naselja i na izdvojena graevinska podruja izvan naselja za
izdvojene namjene. Posljedica je bila redefiniranje graevinskih podruja u svim
prostornim planovima ureenja JLS-ova te propisivanje iznimno velikog broja
urbanistikih i detaljnih planova ureenja. Takva obveza bila je znaajno financijsko i
vremensko optereenje za realizaciju pojedinog zahvata u prostoru.

SPURH-om iz 1997. i PPURH-om111 (1999.) osobito je istaknuta vanost odreivanja

kriterija (u prostornim planovima upanija) za:
razmjetaj funkcija u naseljima u svrhu optimizacije mrea
formiranje graevinskih podruja po naelu racionalnog koritenja prostora,
iskoritenja rezervi formiranih struktura i oblikovanja krajobraza
graenje izvan graevinskog podruja.

Analizom prostornih planova upanija u odnosu na definiranje mree zgrada

drutvenih djelatnosti vidljiva je neujednaenost pristupa i razine razrade, odnosno
definiranja minimalnih sadraja javnih funkcija. Razrada uvjeta smjetaja drutvenih
djelatnosti u prostoru razlikuje se u rasponu od vrlo detaljne razrade s potpuno
definiranom mreom, po svim skupinama javnih slubi, do nedefinirane mree i vrlo
naelnih odredbi za provoenje.

Analizom odredbi za provoenje svih prostornih planova upanija i prostornog plana

Grada Zagreba, u odnosu na formiranje graevinskih podruja, utvreno je da je, iako
je sadraj odredbi za provoenje svih planova izraen u skladu sa sadrajem koji je
propisao Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim
pokazateljima, standardu elaborata i obveznih priloga prostornih planova 112 pristup
kriterijima za odreivanje i dimenzioniranje graevinskih podruja vrlo razliit (u
nekim je prostornim planovima upanija usmjeravajui, u nekima odreujui, a u
nekima provedbeni).

Analizom kriterija za svaku vrstu graevinskog podruja moe se zakljuiti da se i

kriteriji unutar pojedinog prostornog plana upanije razlikuju ovisno o vrsti
graevinskog podruja. U nainu grafikog prikaza graevinskih podruja nema veih
razlika (kao to je sluaj s tekstualnim dijelom). Svi grafiki prikazi odreeni su kao
usmjeravajui s obzirom na mjerilo u kojem su izraeni (1 : 100.000), uz izuzetak
prostornog plana Grada Zagreba, iji je grafiki dio provedbeni s obzirom na to da su
njime odreena graevinska podruja u mjerilu 1 : 5.000. Iznimka su graevinska
podruja izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene kod kojih je u veoj mjeri
zastupljen kriterij odreujueg karaktera. Navedeno odreenje posljedica je zakonske
obveze da upanije utvrde tu vrstu graevinskog podruja naselja, definiranjem
poloaja, vrste te najveeg kapaciteta i veliine.

111
PPURH (NN 50/99)
112
Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima, standardu
elaborata i obveznih priloga prostornih planova (NN 106/98, 39/04, 45/04 ispravak i 163/04)

117
Analizom prostornih planova upanija u odnosu na graenje izvan graevinskih
podruja utvren je neujednaeni pristup temi izgradnje gospodarskih graevina u
funkciji poljoprivrede (s mogunou pruanja ugostiteljskih i/ili smjetajnih
djelatnosti sa stanovanjem) izvan graevinskog podruja. Veina prostornih planova
upanija sadrava odreujue (brojane) kriterije za izgradnju ove vrste graevina
(minimalnu veliinu posjeda, broj uvjetnih grla, minimalnu udaljenost od graevinskih
podruja naselja i prometnica te pojedine uvjete i nain gradnje zgrada).

U etiri prostorna plana upanije u brojanom obliku dani su samo pojedini od

analiziranih kriterija te su u tom smislu djelomino odreujui, jer se dio uvjeta moe
kreirati u dokumentima prostornog ureenja JLS-ova. Pet prostornih planova upanija
dalo je opisne smjernice, odnosno kriterije za dokumente prostornog ureenja jedinica
lokalne samouprave ili je pak potpuno prepustio tim planovima odreivanje uvjeta ove
vrste izgradnje.

Zakljuno:
prostorni planovi upanija/gradova i opina neusklaeni su i sadrajno i u prikazu
trokovi i vrijeme izrade visoki su zbog stalne promjene zakonske regulative
povrine javne namjene uglavnom su substandardne u kvantiteti i kvaliteti.

2.7.3. Informacijski sustav prostornog ureenja

ISPU se uspostavlja s ciljem da se na jednom mjestu prikupe prostorni planovi svih

118
razina i podaci o intervencijama u prostoru, prikau i uine dostupnima svim
zainteresiranim stranama, ukljuujui iroku javnost gdje god je to mogue, kako bi se
omoguio pregled prostornih podataka iz drugih izvora relevantnih za prostorno
planiranje i praenje stanja u prostoru te olakalo dobivanje informacije o moguem
nainu koritenja prostora radi ubrzavanja postupka izdavanja dozvola za gradnju.

Do svibnja 2015. godine napravljeno je sljedee:

postavljena je infrastruktura sustava, dakle putem internetskog preglednika
moe se pristupiti geoportalu za vizualizaciju prostornih slojeva s uobiajenim
funkcionalnostima za takvu vrstu aplikacije, kao to su upravljanje prikazom
slojeva po elji (ukljuivanje/iskljuivanje, promjena redoslijeda slojeva,
promjena mjerila prikaza, ispis i sl.) i mogunost pretraivanja prema vie
kriterija
u georeferenciranom rasterskom formatu objavljeni su sljedei prostorni planovi
na snazi:
- 15 prostornih planova podruja posebnih obiljeja (PPPPO) dravne razine,
dakle svi osim PPPPO-a Nacionalnog parka Krka iz 1990. godine koji je
potrebno digitalizirati
- svih 20 prostornih planova upanija (PP) i Prostorni plan Grada Zagreba, od
toga se 2 PP-a prikazuju putem WMS-a iz upanijskih zavoda za prostorno
ureenje
- 516 prostornih planova ureenja grada ili opine (PPUO/G), odnosno oko 93%
od ukupno potrebnog broja, i to karte 1 i 3 te dio karata 2; ostali su planovi u
obradi
izraen je i stavljen u funkciju modul e-Katalog, koji objedinjuje
funkcionalnosti registra prostornih planova i kataloga metapodataka u skladu s
provedbenim pravilima za metapodatke NIPP-a 113 kako bi se omoguilo
pronalaenje podataka o prostornim planovima, ali i samih prostornih planova
ili njihovih dijelova koji zasad nisu objavljeni u ISPU-u; 8. lipnja 2015. godine
ovlasti za unos i/ili verifikaciju metapodataka u e-Katalogu imalo je 99 korisnika
iz zavoda za prostorno ureenje svih upanija i Grada Zagreba, te HZPR-a;
obraeno je oko 6.300 setova metapodataka, od kojih je verificirano oko 4.100;
kompletan set verificiranih metapodataka javno je dostupan bez ogranienja
izraen je i stavljen u funkciju modul e-Dozvola za izdavanje akata za gradnju.
e-Dozvola je do kraja 2014. godine uvedena u rad u Upravu za izdavanje
dozvola dravnog znaaja pri MGIPU-u te 50 upravnih odjela upanija i
gradova, a Grad Rijeka, Primorsko-goranska upanija i Grad Zagreb povezat e
svoje aplikacije s e-Dozvolom, ime e se ostvariti preduvjeti da se svi akti za
gradnju izdaju na jedinstven nain
izraen je ISPU lokator i povezan s modulom e-Dozvola; ISPU lokator je alat
za unos prostornih parametara zahvata u prostoru te omoguava pristup
podacima iz svih prostornih slojeva relevantnih za bilo koju odabranu lokaciju
ostvarena je veza izmeu e-Kataloga i e-Dozvole, kako bi u e-Dozvoli uvijek
bio dostupan auran popis prostornih planova na snazi za odabir pri postupku
izdavanja akata za gradnju
iz ISPU-a je omoguen pristup obavijestima o izradi prostornih planova,
terminima odravanja javnih rasprava i izvjeima s javnih rasprava, kao i
popisu vaeih propisa iz podruja prostornog ureenja i gradnje

113
NN 56/13

119
 u tijeku je razvoj modula e-Planovi, a paralelno i usklaeno s tim izrauju se
Uredba o ISPU i Pravilnik o prostornim planovima; razraen je poslovni proces
i model podataka za izradu i uitavanje prostornih planova i set dodatnih
metapodataka koji e omoguiti praenje dinamike i zakonitosti postupka izrade
i donoenja prostornih planova te olakati izdavanje potrebnih suglasnosti na
planove. Intenzivno se radi na programiranju modula e-Planovi
aplikacija Katalog prostornih tema, koja je dio modula e-Planovi, odnosno
predstavlja elektronski pravilnik, postavljena je u testnu okolinu, te se provodi
testiranje i poboljavanje funkcionalnosti
ISPU je povezan sa sustavima drugih tijela dravne uprave kako bi se u
geoportalu omoguio prikaz vektorskih ili rasterskih slojeva iz njihove
nadlenosti (npr. iz Dravne geodetske uprave preuzimaju se digitalne ortofoto
karte, topografske karte, digitalni katastarski plan, podaci iz Sredinjeg registra
prostornih jedinica itd., a iz Dravnog zavoda za zatitu prirode sloj Natura
2000)
iz ISPU-a se moe pristupiti zemljinim knjigama, knjinom dijelu katastarskog
operata Dravne geodetske uprave, podacima o koncesijama Ministarstva
financija i podacima o postupku ozakonjenja nezakonito izgraenih zgrada.

120
121
Stanje podataka o prostoru
Prostorno planiranje i uinkovita provedba planiranog prostornog razvoja uvelike ovise
o kvalitetnim prostornim podacima, inventarizaciji i vrednovanju prostora: o aurnim
podacima o stvarnom stanju, vlasnitvu i posjedu zemljita, preciznim i jednoznanim
podacima o posebno vrijednim podrujima za koja se primjenjuju odreene mjere

122
zatite, o umskom pokrovu, poljoprivrednom zemljitu te o prometnoj, energetskoj i
komunalnoj infrastrukturi.

Praksa pokazuje da baze prostornih podataka dijelom nisu uspostavljene ili prostorna
komponenta njima nije obuhvaena.

INSPIRE direktiva
INfrastructure for SPatial Information (INSPIRE) jest Direktiva 2007/2/EZ Europskog
parlamenta i vijea od 14. oujka 2007. kojom se uspostavlja Infrastruktura prostornih
informacija u Europskoj zajednici. INSPIRE se zasniva na postojeim infrastrukturama
prostornih podataka zemalja lanica i ne zahtijeva novo prikupljanje podataka, ali
zahtijeva harmonizaciju postojeih podataka.

Osnovna naela INSPIRE direktive jesu:

prostorni podaci se pohranjuju, raspoloivi su te se odravaju na najprikladnijoj
razini
omoguuje se dosljedno kombiniranje prostornih podataka iz razliitih izvora
diljem EU-a i njihovo zajedniko koritenje izmeu razliitih korisnika i
aplikacija
prostorni podaci prikupljeni na jednoj razini dravne vlasti dijele se s drugim
dravnim tijelima
prostorni podaci moraju biti raspoloivi pod uvjetima koji bezrazlono ne
ograniavaju njihovu iru uporabu, omoguuju lako otkrivanje raspoloivih
prostornih podataka, ocjenu njihove prikladnosti za ostvarenje cilja i
saznavanje uvjeta koji se primjenjuju za njihovu uporabu.

INSPIRE obuhvaa 34 teme prostornih podataka rasporeene u tri priloga (Annex I, II

i III), potrebne za uspjenu izgradnju sustava informacija o okoliu.

NIPP
Nacionalna infrastruktura prostornih podataka (NIPP) definirana je kao skup
tehnologija, mjera, normi, provedbenih pravila, usluga, ljudskih kapaciteta i ostalih
imbenika koji omoguavaju djelotvorno objedinjavanje, upravljanje i odravanje
dijeljenja prostornih podataka u svrhu zadovoljenja potreba na nacionalnoj, kao i na
europskoj razini koji e biti sastavni dio europske infrastrukture prostornih podataka
definirane INSPIRE direktivom. NIPP daje osnovu za otkrivanje, pregled i uporabu
prostornih podataka u dravnim tijelima, gospodarstvu, nekomercijalnom i javnom
sektoru, akademskoj zajednici i openito graanima. Hrvatski NIPP mora biti usklaen
s razvojem infrastrukture prostornih podataka na europskoj (INSPIRE) i globalnoj
(GSDI, UN-GGIM) razini, ali osim razvoja na nacionalnoj razini mora utjecati na
razvoj infrastrukture prostornih podataka na lokalnoj razini.

Prostorni podaci obuhvaeni NIPP-om rasporeeni su u skupine prostornih podataka

koje odgovaraju temama iz Annexa I, II, i III INSPIRE direktive:

Skupina I.: Koordinatni referentni sustavi, Sustavi geografskih mrea, Geografska

imena, Upravne jedinice, Adrese, Katastarske estice, Prometne mree,
Hidrografija, Zatiena podruja
Specifinost hrvatskog NIPP-a u odnosu na INSPIRE direktivu dodatna je tema u
Skupini I.: Podaci o minski sumnjivim podrujima

123
 Skupina II.: Visine, Pokrov zemljita, Ortofotosnimke, Geologija
Skupina III.: Prostorne jedinice za statistiku, Zgrade, Tlo, Koritenje zemljita,
Ljudsko zdravlje i sigurnost, Komunalne i javne usluge, Sustavi za nadzor okolia,
Proizvodna i industrijska postrojenja, Sustavi za poljoprivredu i akvakulturu,
Rasprostranjenost stanovnitva demografija, Podruja upravljanja/zatiena
podruja/ureena podruja i jedinice za izvjeivanje, Podruja prirodnih
opasnosti, Atmosferski uvjeti, Meteoroloko-geografska obiljeja,
Oceanografsko-geografska obiljeja, Morske regije, Biogeografske regije,
Stanita i biotopi, Rasprostranjenost vrsta, Izvori energije.

Subjekti su NIPP-a dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)

samouprave i pravne osobe s javnim ovlastima koje u nadlenosti, odnosno u svom
djelokrugu, imaju uspostavu ili odravanje prostornih podataka i koja su obvezna
sudjelovati u uspostavi, odravanju i razvoju NIPP-a. NIPP bi trebao olakati
subjektima uvid u podatke iz nadlenosti drugih subjekata i analizu njihova utjecaja na
vlastito podruje nadlenosti. Vezano uz planiranje prostornog razvoja, oekuje se
lake i bre prikupljanje i obrada podataka za izradu prostornih planova.

Iako Zakon o Nacionalnoj infrastrukturi prostornih podataka ne zahtijeva proizvodnju

novih prostornih podataka, ipak se njegovom provedbom jaa svijest o potrebi izrade i
razmjene prostornih podataka u podrujima koja su do sada bila zanemarena ili
nedovoljno ureena.

Zajedniki informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra (ZIS)

Vlada RH, putem Ministarstva pravosua i DGU-a, od 2003. godine provodi
Nacionalni program sreivanja zemljinih knjiga i katastra skraenog naziva Ureena
zemlja iji je jedan od kljunih ciljeva stvaranje Zajednikog informacijskog sustava
zemljinih knjiga i katastra (ZIS), odnosno uspostava jedinstvene baze podataka
katastra i zemljine knjige te jedinstvene aplikacije za voenje i odravanje navedenih
podataka.

Od 24. veljae 2014. ZIS je u punom produkcijskom radu u 16 zemljinoknjinih odjela

(ZKO) i 13 katastarskih ureda u Hrvatskoj, ime se u slubenu uporabu stavljaju
digitalni katastarski planovi u novom slubenom geodetskom datumu i kartografskoj
projekciji HTRS96/TM te skrauje vrijeme potrebno za pristup podacima i uknjibu
nekretnina, a na jednom se mjestu moe vidjeti vlasnika struktura nekretnine i njezin
smjetaj u prostoru.

U planu je irenje ZIS-a na sve ZKO-e i katastarske urede te nadogradnja ZIS-a

dodatnim funkcionalnostima.

2.7.4. Javnost upravljanja prostornim razvojem

Dananji drutveni okvir za prostorni razvoj i prostorno planiranje u osnovi ine:

pravna drava (ureen sustav prostornog ureenja, pravna sigurnost vlasnitva),
demokracija (vii stupanj sudjelovanja javnosti u procesu planiranja) i trini odnosi
(zahtjev za veom fleksibilnosti).

Sudjelovanje javnosti u procesu odluivanja poveava legitimitet odluka, pri emu se

124
ne umanjuje njihova pravna utemeljenost (koju osiguravaju zakonska regulativa i ostali
dionici npr. strunjaci i institucije vlasti). Cilj je omoguiti veem broju graana
maksimalan uvid u proces uz istodobno osiguravanje bolje obavijetenosti o
potrebama, miljenjima i stavovima graana imajui na umu da su ciljevi, u ijem
utvrivanju sudjeluju i njihovi izvritelji, realniji za provedbu. Stoga i prostorni
planovi, u ijoj izradi sudjeluju i graani kao korisnici tih planova, realnije odraavaju
njihove potrebe te e ih oni biti spremniji implementirati.

Novi vlasniki odnosi, trino natjecanje te novi nain upravljanja javnim dobrima i
imovinom zahtijevaju nove okvirne uvjete koji e osigurati transparentnost odluivanja
u procesu prostornog razvoja i uspostavu modela sudjelovanja javnosti u tom procesu.
U tom je procesu presudno ukljuivanje javnosti u obliku suradnje i partnerstva, a ako
svi dionici u procesu donoenja odluka imaju na umu javni interes i pravednu metodu
sudjelovanja javnosti u tom procesu, mogue je postii demokratinost u odluivanju i
izbjei sukobe koji koe razvoj gospodarstva, ali i pravo svima na zdrav ivot i odrivi
razvoj.

Bit pitanja koje se odnosi na sudjelovanje javnosti u procesu planiranja i odluivanja

stvaranje je suodnosa izmeu dionika u tom procesu. Modeli meudjelovanja, koji
ujedno odreuju i stupanj ukljuenosti javnosti, ovise o smjeru protoka informacija:
protok ideja i informacija moe tei jednosmjerno prema korisnicima/javnosti
javnost izraava svoje potrebe koje se ugrauju u odgovarajua planska rjeenja
protok ideja i informacija obostran je i kontinuiran tijekom svih faza procesa.

Modaliteti komunikacije odnose se na: javnost djelovanja (javne sjednice i

objavljivanje propisa), sustavne kontakte sa zainteresiranom javnosti (savjetovanja i
sastanci, javne rasprave, predstavke graana, ankete) te komunikaciju putem medija.

Vlada RH donijela je propis 114 s ciljem uspostavljanja interakcije s graanima i

predstavnicima zainteresirane javnosti u procesu donoenja zakonskih i drugih akata.
Prema tom propisu, koncept sudjelovanja zainteresirane javnosti (graana, graanskih
grupa/inicijativa, udruga, privatnih ustanova, sindikata, predstavnika akademske
zajednice, komore, javnih ustanova i drugih pravnih osoba) obuhvaa etiri stupnja:
informiranje, odnosno jednosmjeran proces u kojemu dravna tijela informiraju
graane prema svojem nahoenju ili graani dolaze do informacija na vlastitu
inicijativu (pristup javnim aktima, slubenim glasilima i internetskim
stranicama dravnih tijela)
savjetovanje, odnosno dvosmjerni proces tijekom kojeg dravna tijela trae i
primaju povratne informacije od graana, odnosno zainteresirane javnosti
ukljuivanje, odnosno vii stupanj dvosmjernog procesa putem kojega su
predstavnici zainteresirane javnosti aktivno ukljueni u utvrivanje javne
politike (lanstvo u radnim skupinama za izradu zakona ili akta)
partnerstvo, koje pretpostavlja najvii stupanj suradnje i uzajamne
odgovornosti Vlade RH i predstavnika zainteresirane javnosti za proces
donoenja i provedbe programa, zakona, drugih propisa i akata.

Korisnici prostora esto se u procese odluivanja o prostoru ukljuuju tek u trenutku

114
Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnou u postupcima donoenja zakona, drugih propisa i
akata (NN 140/09)

125
kad osjete posljedice provedbe planova u prostoru, a nastojanje da se javnim uvidom
pobolja obavijetenost i omogui sudjelovanje korisnika prostora u izradi prostornih
planova esto se ne pokazuje dostatnim. U nedostatku razumijevanja za posljedice koje
bi mogle nastati u budunosti zbog neprimjerenog i neodgovornog koritenja prostora
u sadanjosti i nastojanju pojedinaca da svoje stavove nametnu kao ope, postupak se
svodi na sukob izmeu investitora, javnosti i planera, pri emu konanu rije imaju
dravni, regionalni ili lokalni instituti vlasti. Potonji svojom ustavnom i zakonskom
obavezom trebaju jamiti zatitu opih interesa pri planiranju (osmiljavanju) i/ili
ureenju prostora.

Stanje u prostoru posljedica je djelovanja ovjeka i prirode, pri emu ovjek snosi punu
odgovornost za ureenje i koritenje prostora. Stoga je za postizanje eljenih i zacrtanih
ciljeva razvoja potrebno postii odgovarajuu razinu spoznaje o znaenju ouvanja
prostora i okolia na svim razinama planerskim, investicijskim i korisnikim.

2.7.5. Drugi razvojni dokumenti s prostornim aspektom

Zakonom o regionalnom razvoju Republike Hrvatske 115 dana je daljnja podrka

procesu stratekog planiranja na razini teritorijalnih jedinica, posebno upanija. U
proteklom razdoblju u svim upanijama osnovane su upanijske razvojne agencije i na
naelu partnerstva izraene su i usvojene upanijske razvojne strategije (RS) prve
generacije. Isto tako uspostavljena su upanijska partnerstva radi postizanja
konsenzusa o definiranju razvojnih prioriteta upanija i identifikacije prioritetnih
razvojnih projekata.

upanijske razvojne strategije (RS) dokumenti su koji se odnose na integrirani

teritorijalni razvoj i koji u svojim ciljevima, a potom i u razraenim mjerama
obuhvaaju prostorni razvoj, odnosno planiranje i upravljanje
aktivnostima/djelatnostima koje se odvijaju u prostoru upanije. Gotovo su sve upanije
prije RS-a izraivale Regionalne operativne planove (ROP), a za odreeni broj njih to
je ve trei strateki dokument u jednom desetljeu iako je veinom rije bila o
revizijama istih dokumenata. Iako vaei RS-i imaju kratkoroni karakter jer se
odnose na trogodinje razdoblje (2011. 2013.), koje je naknadno produljeno, one su
utemeljene na dugoronim razvojnim odrednicama koje ine vizija, strateki ciljevi i
prioriteti. Mjere, s obzirom na razdoblje za koje su definirane, dobile su u mnogim
sluajevima obiljeje konkretnih aktivnosti pa ak i projekata.

Lokalne akcijske grupe (LAG-ovi)

Suvremena definicija pojma ruralni razvoj podrazumijeva integralni i viesektorski te
odrivi razvoj ruralnog (negradskog) prostora. Integralni, odnosno cjelovit razvoj
ruralnih podruja bitan je zbog diverzifikacije ruralne ekonomije koja se u vrijeme
suvremenih strukturnih procesa i zbivanja suoava s brojnim problemima poput
depopulacije, starenja stanovnitva, fosilizacije pejzaa te openito sve loijim socio-
ekonomskim pokazateljima koji ine ovaj prostor pasivnim i nepoeljnim za ivot.

Pristup LEADER definira podruje LAG-a kao homogenu jedinicu koja ima neke
zajednike znaajke kao to su drutvene veze, osjeaj zajednikog identiteta i povijest.

115
NN 147/14

126
Pristup supsidijarnosti (odozdo-prema gore) usmjeren je na stimuliranje lokalne
zajednice u ostvarenju razvojnih odluka. LEADER-om se promovira inovativni i
integralni pristup, umreavanje, suradnja, lokalno financiranje i upravljanje. Vaan dio
provedbe naela LEADER-a uspostava je LAG-ova koji predstavljaju tijelo koje
odluuje o lokalnoj razvojnoj strategiji i odgovorno je za provedbu. LAG-ovi imaju
ulogu medijatora s EU-om putem kojih je mogue osigurati sredstva iz fondova EU-a
za konkretne projekte.

LAG bi trebao okupiti i udruiti partnere iz javnog i privatnog sektora, pazei na

uravnoteenu zastupljenost predstavnika postojeih lokalnih interesnih skupina koji
dolaze iz razliitih socio-ekonomskih sektora. Na razini odluivanja, bar 50% lanova
mora dolaziti iz poslovnog sektora i sektora civilnog drutva. LAG se moe osnovati
ad hoc ili se moe graditi na ve postojeim partnerstvima. Podruje LAG-a moe biti
ruralno podruje koje ima vie od 5.000, a manje od 150.000 stanovnika, ukljuujui
manje gradove te gradove s manje od 25.000 stanovnika. Na razini donoenja odluka
upravno tijelo LAG-a predstavlja interese razliitih javnih i privatnih skupina podruja
i ruralnog stanovnitva, osiguravajui da najmanje 50% ine lanovi koji predstavljaju
gospodarske partnere i civilno drutvo. Minimum od 20% predstavnici su lokalnih
vlasti.

Na razini RH djeluju ukupno 53 LAG-a. U veim regionalnim cjelinama sedam je

LAG-ova na podruju sjevernog Jadrana, deset ih je na podruju Dalmacije, tri su na
podruju gorske Hrvatske, deset na podruju sjeverne Hrvatske, devet na podruju
sredinje Hrvatske te 14 na podruju Slavonije.

Upravno je tijelo LAG-a reprezentativno, osiguravajui dobnu raznolikost (barem

jedan lan trebao bi biti mlai od 25 godina) i ravnopravnost spolova (najmanji udio
od 30% ena). LAG treba predloiti integriranu lokalnu razvojnu strategiju koja se
temelji na smjernicama upravnog tijela. LAG e provoditi lokalne razvojne strategije i
upravljati javnim sredstvima.

Razvojni programi gradova i opina

Metodologija izrade i sadraj razvojnih strategija propisani su za upanije. Sukladno
lanku 15. novog Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvatske116, predviena je
izrada Smjernica za izradu strategija razvoja urbanih podruja, praenje njihove
provedbe i vrednovanje, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu.

Primjena smjernica na taj e nain uslijediti za urbane aglomeracije, vea urbana

podruja (njih ukupno 13), te manja urbana podruja (njih ukupno 25), sukladno
podacima MRRFEU-a o broju veih i manjih urbanih podruja. Strategije odrivog
urbanog razvoja koje proizlaze iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija
trebaju izraivati gradovi kandidati za Integrirana teritorijalna ulaganja (ITU).

Zakljuno, na razini urbanih podruja izraivat e se jedan strateki razvojni dokument

koji se, prema novom Zakonu, naziva Strategija razvoja urbanih podruja, a u
Operativnom programu Konkurentnost i kohezija naziva se Strategija odrivog
urbanog razvoja (ovdje je rije samo o razlici u nazivu). Prije spomenute Smjernice za
izradu strategija razvoja urbanog podruja jedinstveni sudokument te e se

116
NN 147/14

127
primjenjivati u izradi obaju navedenih dokumenata.

Sukladno prethodno navedenom, proizlazi da je jo velik broj JLS-a za koje ne postoji

propisana metodologija ni smjernice za izradu njihovih razvojnih strategija pa je
njihova metodoloka usklaenost, kao i kvaliteta samih dokumenata, upitna.

Posebna skupina dokumenata koji su izraeni za gradove i opine jesu Programi

odrivog razvitka otoka (PORO), za ukupno 26 otoka i otonih skupina. Ti su programi
raeni prema Metodologiji izrade programa odrivog razvitka otoka i u tom su smislu
ujednaeni. Meutim, do sada nije napravljena sveobuhvatna evaluacija provedbe ovih
dokumenata niti je doneseno miljenje i zakljuci o izradi buduih PORO-a te
potrebnim unapreenjima u njihovoj pripremi, usvajanju i provedbi.

Razvojni projekti u RH
upanijski razvojni projekti (RP), zajedniki razvojni projekti te razvojni projekti
statistikih regija, nastaju kao posljedica procesa stratekog planiranja i postaju vano
sredstvo za usmjeravanje financijskih sredstava namijenjenih razvoju upanija i
statistikih regija. Jedino je tako mogue sustavno i koordinirano upravljati
regionalnim razvojem i povezivati razliite aktere u koherentan sustav sukladno naelu
partnerstva i suradnje. Svaka upanija i Grad Zagreb odreuju svog regionalnog
koordinatora (upravno tijelo, razvojnu agenciju ili drugu pravnu osobu) koji treba
uinkovito koordinirati i poticati razvoj na razini upanije, odnosno na razini statistike
regije, suradnjom s drugim upanijama i sredinjom razinom.

Regionalni koordinatori zadueni su za uspostavu i upravljanje bazama projekata u

upanijama. Kako se u procese uspostavljanja baza projekata krenulo iz razliitih
nacionalnih tijela, tako su se usporedno pripremali popisi potencijalnih projekata
regionalne i lokalne razine za 3 baze projekata:
1. Baza gospodarskih razvojnih projekata: evidencija ulaganja u RH koju je vodio
Sredinji dravni ured za e-Hrvatsku, integriran poetkom 2012. u Ministarstvo
uprave, predstavljala je integriranu bazu podataka svih postojeih i buduih
ulaganja domaih i stranih pravnih ili fizikih osoba koje obavljaju gospodarsku
djelatnost i sudjeluju u prometu roba i usluga u RH. Evidencija ulaganja
uspostavljena radi poticanja gospodarskog rasta, razvoja i ostvarenja
gospodarske politike RH, njezina ukljuivanja u tijekove meunarodne razmjene
i jaanja konkurentne sposobnosti hrvatskoga gospodarstva.
2. Sredinja elektronika baza razvojnih projekata (SEBRP) uspostavljena u
MRRFEU-u: odnosi se na projekte izgradnje i/ili obnove komunalne,
gospodarske, drutvene, okoline i energetske te druge potporne infrastrukture za
razvoj, izgradnju i/ili jaanje obrazovnih, kulturnih, znanstvenih i drugih
kapaciteta, jaanje i izgradnju drutvenog kapitala te na druge projekte kojima se
pridonosi regionalnom razvoju. Projekti se dijele na: a) lokalne; b) upanijske;
c) regionalne; d) nacionalne.
3. Baza podataka o projektima strane pomoi i suradnje: instrument kojim Vlada
RH osigurava sveobuhvatan pregled programa i projekata koji se financiraju iz
inozemnih izvora, kako bi se izbjeglo preklapanje i dupliciranje projekata te
postigla sinergija i maksimalan uinak sveukupne pomoi. Baza sadri podatke
o zavrenim, tekuim te planiranim projektima strane pomoi RH. Odgovornost
za bazu podataka imao je bivi Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i
koordinaciju fondova EU-a (SDURF), a nakon preustroja poetkom 2012.

128
 odgovorno tijelo postalo je Uprava za strateko planiranje u MRRFEU-u.

Svaka upanija zapoela je postupak prikupljanja projektnih prijedloga na svoj nain

te pokuava maksimalno pratiti informacije s nacionalne razine. Vano je razluiti
razine zrelosti projektnog prijedloga, to se moe uiniti na slijedei nain:
1. Projektna ideja, nositelj spreman za umreavanje i razvoj projektnog prijedloga
treba razviti idejni koncept
2. Projektni prijedlog s razvijenim idejnim konceptom (engl. concept note) treba
pripremiti tehniku dokumentaciju
3. Projektni prijedlog s pripremljenom tehnikom dokumentacijom i dozvolama
moe se financirati.

129
2.8.SWOT analiza

130
131
132
3. Polazita i
koncepcija
prostornog razvoja
Opi cilj prostornog razvoja -
Uravnoteen i odriv prostorni razvoj na principima teritorijalne kohezije u
funkciji poboljanja kvalitete ivota i ublaavanja depopulacijskih trendova, uz
ouvanje identiteta prostora

U cilju uravnoteenog i odrivog razvoja, podizanja kvalitete ivota i ublaavanja

negativnih demografskih procesa, postavke koncepcije jesu:

1 afirmacija policentrinosti, osobito jaanjem uloge makroregionalnih

sredita, ali i ostalih vie i srednje rangiranih sredita znaajnih za oblikovanje
uravnoteene prostorne strukture, osnaivanjem gradova subregionalnog i
lokalnog znaaja u podrujima ugroenima depopulacijom i poticanjem njihova
umreavanja u policentrine saveze kao osnove odrivih i otpornih regija
2 ublaavanje tempa depopulacije najugroenijih podruja poticanjem
prirodnog obnavljanja stanovnitva i stvaranjem preduvjeta privlanosti za
mlau populaciju, prema konceptu socijalne ukljuenosti, ravnopravnog
pristupa javnim i drugim sadrajima, prava na rad i osobni napredak,
koritenjem potencijala novih tehnologija, zelenog poslovanja i turistike
atraktivnosti
3 ouvanje identiteta hrvatskog prostora planskim promiljanjem cjelokupnog
teritorija i cjelovito osmiljenim ukljuivanjem tematike krajobraza u sustav
prostornog ureenja te ravnopravnim planerskim tretmanom kopna i mora na
postavkama odrivog razvoja
4 koritenje prednosti geoprometnog poloaja za razvoj posrednikih
prometnih, gospodarskih i politikih funkcija, izmeu zapadne i srednje Europe
te jugoistone Europe i Bliskog istoka, posebice prirodnom usmjerenou
zemalja srednjeg Podunavlja prema Jadranu i Mediteranu
5 odrivi razvoj gospodarstva i infrastrukturnih sustava, odmjerenim
koritenjem prostora i usmjeravanjem razvojnih aktivnosti prema ve
koritenom zemljitu, intenzivnijim razvojem sustava eljeznikog,
pomorskog, rijenog i zranog prometa i poboljanjem mree cestovnih
prometnih poveznica

133
6 povezivanje s europskim prostorom, primjenom naela teritorijalne kohezije,
ostvarivanjem zajednikih standarda zatite okolia, sudjelovanjem u realizaciji
europskih prometnih i infrastrukturnih mrea te sudjelovanjem u izradi
zajednikih dokumenata i provedbi istraivakih i drugih projekata vezanih uz
prostorni razvoj
7 integrirani pristup prostornom ureenju usklaivanjem sektorskih politika
i razvojnih dokumenata s principima zatite i promocije uporinih vrijednosti,
prioritetima i usmjerenjima prostornog razvoja te sagledavanjem potencijalnih
instrumenata provedbe planiranog prostornog razvoja u svim sektorima
8 aktivna prilagodba dinamici promjena jaanjem kapaciteta hrvatskog
prostora i sustava prostornog ureenja za prilagodbu posljedicama klimatskih
promjena, drutvenim promjenama, gospodarskim trendovima i tehnolokom
napretku te za smanjenje rizika od katastrofa.

Ostvarenje opeg cilja i postavki koncepcije planira se usmjeravanjem aktivnosti uz

pomo 5 utvrenih razvojnih prioriteta sa stratekim usmjerenjima prostornog razvoja
do 2030. godine.

Usmjeravajui karakter dokumenta omoguuje planersko vrednovanje moguih

varijanti i iznalaenje optimalnih naina za ostvarenje koncepcije Strategije u
procesima njezine provedbe.

S obzirom na mjerilo prikaza, razliita mjerila i godine izvora podataka te

usmjeravajui karakter Strategije, koja sadri osnovu i organizaciju prostornog razvoja,
svi su prikazi shematizirani i iz njih se ne povlae detaljne lokacije prikazanih sadraja.

injenica da neki projekt, trasa, postrojenje odnosno graevina nije izrijekom

navedena u Strategiji ne iskljuuje mogunost njihova vrednovanja kroz prostorne
planove u skladu s usmjerenjima Strategije.

Svi projekti i aktivnosti koji proizlaze iz opeg cilja kroz postavke koncepcije i u skladu
su s usmjerenjima, a nisu pojedinano izdvojeni Projekti/Aktivnosti unutar pojedinih
usmjerenja, jednakovrijedno se mogu izluiti za provedbu kroz EU i druge projekte.

U tablici 3.1. prikazan je procijenjeni utjecaj utvrenih stratekih usmjerenja na

ostvarivanje postavki koncepcije prostornog razvoja.

134
135
4. Prioriteti i
strateka
usmjerenja
prostornog razvoja

136
4.1.Odrivost prostorne
organizacije
Odrivost prostorne organizacije i dalje treba temeljiti na policentrinom modelu
razvoja.

Prihvaen i u EU-u kao optimalan model prostornog razvoja, model policentrinog

razvoja namee se i s obzirom na teritorijalni oblik, geografska obiljeja i dosadanji
razvoj prostora RH.

Poseban su izazov za razvoj policentrinog modela specifina geografska obiljeja koja

imaju znaajan utjecaj na razvojne mogunosti: priobalna podruja, otoci, planinska
podruja, ravnice, rijene doline i bazeni te druge vrste teritorija koji imaju posebne
esto prekogranine znaajke ili su obiljeeni ozbiljnim i trajnim prirodnim i
demografskim tekoama. Odabranom modelu policentrinosti osnovni je cilj osigurati
uravnoteenu prostornu raspodjelu stanovnitva i ublaavanje procesa depopulacije na
dravnom teritoriju.

Svojom zakonskom legislativom RH osnauje primjenu intencija sadranih u naelima

teritorijalne kohezije, a daljnjim aktivnostima, kako u nacionalnim tako i u
meunarodnim okvirima, teiti e afirmaciji tih naela primjenjujui holistiki pristup
teritorijalnoj kohezijskoj politici, ukljuujui urbano-ruralnu, socijalnu, ekonomsku i
kulturnu razvojnu komponentu.1 Policentrini razvoj odreen je kao kljuni element za
postizanje teritorijalne kohezije i prema TA 2020. Promicanjem policentrinog i
ujednaenog teritorijalnog razvoja izbjegava se polarizacija izmeu glavnog grada,
metropolitanskih podruja i srednje velikih gradova na nacionalnoj razini. Srednje
veliki i mali gradovi moraju imati kljunu ulogu na regionalnoj razini.
TA 2020 upuuje na obrasce vierazinskog upravljanja u gospodarenju teritorijem kao
mehanizma upravljanja i provedbe (horizontalna i vertikalna koordinacija). Naglaava
se uloga ESPON programa u metodolokoj podrci i kreiranju baze znanja, a projekti
i programi INTERREG, INTERACT i URBACT istiu se umreavanjem dobre prakse,
prijenosom znanja i inovativnim projektima.

EU kontinuirano istrauje procese prostornog razvoja. Pozicija RH u EU-u, koja

intenzivno prouava prostorne procese te ulae u fondove za prostorni i drutveni
razvoj, obvezuje na aktivnu ulogu u raspravama i oblikovanju materijala koji se
prihvaaju kao agende, deklaracije ili drugi formalni oblik izjanjavanja i zauzimanja
stavova o procesima u prostoru te upuuje na ukljuivanje u to vei broj meunarodnih
inicijativa, programa i aktivnosti.

U kontekstu europskog prostora prioritetnim se smatra znaaj dopunjavanja

infrastrukturnih mrea. Uinkovitost i gustoa sekundarnih mrea smatra se vitalnom
za integraciju regionalnih i urbanih gospodarstava te njihovu konkurentnost, a

1
ISP

137
poglavito u svrhu jaanja srednje velikih i malih gradova i njihovih funkcija u
generiranju opeg regionalnog razvoja.

4.1.1. Optimiziranje sustava naselja

Poseban znaaj potrebno je dati snaenju uloge glavnog grada i regionalnih sredita u
europskom kontekstu te, istodobno, njihovu povezivanju i solidarnoj obvezi prema
jaanju uloge srednjih i malih gradova u nacionalnom sustavu naselja.

Od posebnog je znaaja jaanje uloge srednje velikih i malih gradova koji se mogu
initi manje znaajnima u europskoj ili nacionalnoj mrei, ali su izuzetno znaajni na
regionalnoj i lokalnoj razini, pogotovo u podrujima posebnih obiljeja i razvojno
specifinim podrujima, npr. brdsko-planinskima i pograninima te na otocima.
Odravanje osnovnih funkcija i osiguravanje prometne dostupnosti pretpostavka je
njihove razvojne perspektive.

Slijedom dosadanje provedbe SPURH-a, analize, ocjene stanja i preporuka ISP-a,

strune podloge Regionalni razvoj, razvoj sustava naselja, urbani i ruralni razvoj i
transformacija prostora iz 2014., drugih pojedinanih istraivanja i prijedloga sustava
naselja iz upanijskih planova, neujednaenosti metodologija i kriterija, promjena u
zakonskoj regulativi i stalnih procesa u prostoru, potrebno je nastaviti praenje i
istraivanjem stanja i razvoja sustava naselja.

U kontekstu SPURH-a, kojim je odreeno da sustav sredinjih naselja, razvojnih

arita RH, treba initi naseljska mrea, hijerarhijska i funkcijska, s oko 650 do 750
gradova i vanijih naselja u urbaniziranom i ruralnom podruju, te PPURH-a prema
kojem je status grada u RH trebalo stei oko 120 do 150 naselja, a 550 do 600 naselja
preteito u ruralnim podrujima trebalo je odrediti kao razvojna sredita te ih razvijati
dravnim stimulativnim mjerama moe se utvrditi potreba korekcije uspostavljenog
sustava. Sustav planiran SPURH-om dosegao je svoj vrhunac sadanjim brojem JLS-
ova, a odrivost sustava s tim brojem samoupravnih jedinica predmet je stalnog
preispitivanja u kontekstu uinkovite i isplative usluge javnog sektora.

Uz prepoznavanje postojeih, treba planirati stupnjeve centraliteta sredinjih naselja

nune za uravnoteenje prostornog razvoja drave. To podrazumijeva i odreivanje
funkcija, odnosno drutvenih sadraja bez kojih pojedino naselje ne bi smjelo ostati, u
suradnji s javnopravnim tijelima u ijoj su nadlenosti temeljne funkcije (uprava,
pravosue, obrazovanje, znanost, sport, zdravstvo, infrastruktura, sigurnost graana i
drugo). Osiguravanje minimalne drutvene, prometne i komunalne infrastrukture
osnovni je preduvjet dostupnosti rada i osobnog napretka, kljunih imbenika odluke
o mjestu stanovanja. Posebno je znaajno osigurati da drutvena infrastruktura za odgoj
i obrazovanje djece bude jednako dostupna u svim prostornim jedinicama odnosno
jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave u RH.

Razvoj planirane policentrine strukture naselja ovisi o potencijalima stanovnitva,

dostupnim javnim uslugama, prometnoj dostupnosti i konkurentnosti gospodarstva
koje treba poticati nizom skupnih ili pojedinanih mjera. U tu svrhu nuno je
povezivanje dokumenata prostornog ureenja s drugim politikama i instrumentima
teritorijalnog razvoja (regionalni razvoj, sektorske strategije i planiranje i dr.).

138
Prostornim planovima treba stvoriti okvir za ujednaen razvoj podruja drave, i to
planiranjem drutvene i tehnike infrastrukture i usmjeravanjem investicija. U
planiranoj policentrinoj strukturi naselja potrebno je sauvati vrijednosti prirodnih
okruja gradova i identitet manjih naselja, odnosno regija, neovisno o razini
sagledavanja.

U hrvatskoj se urbanoj mrei kao posebna kvaliteta prepoznaje optimalni razmjetaj

glavnog grada Zagreba i velikih razvojnih sredita: Rijeke, Splita i Osijeka. Potrebno
je pronai nain da se Zagreb, kao glavni grad za koji je SPURH-om postavljen cilj
osnaivanja kao nacionalne metropole i jednog od europskih sredita, aktivno ukljui
u podupiranje odrive prostorne strukture uz ublaavanje negativnih procesa koji su
se, iako su ciljevi bili postavljeni, dogodili gubitak stanovnitva i funkcija u drugim
gradovima i naseljima u sustavu naselja drave.

U odrivom sustavu naselja osobito je vano jaanje kapaciteta makroregionalnih

sredita (Rijeka, Split, Osijek) i regionalnih sredita za stvarno preuzimanje
dodijeljenih uloga te jaanje funkcija srednje velikih i malih gradova u cilju
regionalnog povezivanja i generiranja opeg regionalnog razvoja.

Projekti/Aktivnosti
Znanstvena istraivanja i strune analize povezane s praenjem razvoja sustava
naselja, razvojnim ogranienjima, meuutjecajima razvoja naselja i
demografskih kretanja i utjecajima sezonskih aktivnosti i tokova
Koordinacija nadlenih javnopravnih tijela u ostvarivanju postavki sustava
naselja na tri razine planiranja te njihovim korekcijama aktivnom prilagodbom
dinamici promjena
Utvrivanje razvojnih potencijala naselja u mrei i kreiranje poticajnih mjera
za jaanje uloge srednje velikih i malih gradova
Poticanje unapreivanja suradnje i umreavanja gradova/naselja u
policentrina interesna podruja
Koritenje financijske potpore i programa EU-a kao mehanizma ostvarenja
razvoja sustava, ukljuivanje u meunarodne inicijative, programe i aktivnosti.

139
140
4.1.2. Usklaivanje razvoja gradova i njihove funkcionalne regije

TA 2020 potie se suradnja i umreavanje gradova te dugoroan pametni razvoj

gradskih regija koje nadilaze administrativne granice.

Osobito vana za daljnji razvoj jest politika integriranog urbanog razvoja kao proces
u kojem se koordiniraju prostorni, sektorski i vremenski aspekti kljunih podruja
urbane politike. Iz toga proizlazi potreba ugradnje vizija urbanog razvoja u razvojne

141
dokumente na svim razinama.

Oznaeni kao mjesta sa snanim silnicama socijalnog ukljuivanja, izvanrednih

mogunosti za gospodarski razvoj, centri znanja i izvori rasta i inovacija, aglomeracije
su ujedno podruja demografskih problema, socijalne nejednakosti i iskljuenosti
specifinih skupina stanovnitva, s manjkom dostupnog i prikladnog stanovanja te
problemima vezanim uz okoli.

Odgovornima su oznaene sve razine vlasti. Preporuke integriranog urbanog razvoja

(kao skupa instrumenata) jesu: osnaenje koordinacije na lokalnoj i podrunoj
(regionalnoj) razini u pitanjima razvoja stanovanja, gospodarskog, infrastrukturnog
razvoja, razvoja usluga, stvaranja preduvjeta energetske politike vodei pritom, meu
ostalim, rauna o utjecaju postojeih trendova starenja i migracijskim trendovima.

Integrirani urbani razvoj usmjerava gradove na njihova funkcionalna urbana podruja

(FUAs-Functional Urban Areas) te na njihov okolni ruralni (i periurbani) prostor,
stvarajui urbano-ruralne veze. Za programe integriranog urbanog razvoja vrlo je
vano koritenje europskih strukturnih fondova, stoga je potrebno jaati kapacitete
JLS-ova (poglavito srednjih i manjih gradova) za njihovu provedbu. U programskom
razdoblju 2014. 2020. znaajna uloga dodijeljena je Integriranim teritorijalnim
ulaganjima (ITU) za koje e se gradovima iz fondova alocirati sredstva kojima e sami
upravljati. Usto treba koristiti i druge inicijative EU, JESSICA i JEREMIE, koje
podupiru uspostavu fondova za urbani razvoj i fondova za malo i srednje poduzetnitvo
te koritenje instrumenata financijskog inenjeringa za poticanje ulaganja privatnog
kapitala u provedbu strategija integriranog urbanog razvoja.

S obzirom na koncentraciju stanovnitva i utjecaj na svoju okolicu, planiranje

prostornog razvoja velikih gradova koji je usklaen s razvojem pripadajuih gradskih
regija namee se kao zadatak Strategije, Dravnog plana prostornog razvoja RH i
prostornih planova upanija/Grada Zagreba.

Iz veeg institucionalnog i fiskalnog kapaciteta glavnog grada i velikih razvojnih

sredita slijedi i njihova prostorna odgovornost za uravnoteeni razvoj drave i
funkcionalnih regija, koji se iskazuju iniciranjem pripreme zajednikih razvojnih
polazita, koordinacijom procesa utvrivanja razvojnih ciljeva i prioriteta te
iniciranjem projekata koji vode njihovu ostvarenju.

Meu posebno znaajnim temama usklaenog razvoja velikih gradova i njihove

okolice istiu se:
ureenje jedinstvenog gradsko-prigradskog javnog prijevoza s naglaskom na
odrivoj mobilnosti
ouvanje identiteta naselja u funkcionalnoj regiji i kontrola rubova velikoga
grada
planiranje meusobno nadopunjujuega gospodarskog razvoja u kojem se
posebnu panju posveuje plasmanu proizvoda i usluga funkcionalne regije
na tritu velikoga grada
rjeavanje kljunih pitanja zatite okolia i komunalne infrastrukture
analiza i rjeavanje drugih problemskih podruja.

142
Urbane aglomeracije
Urbanim aglomeracijama smatraju se skupine gradskih naselja i drugih naselja oko
gradova na relativno maloj udaljenosti koja su razvojem zajednike infrastrukture
stvorila vea i preteito izgraena podruja, kao novu prostorno-funkcionalnu cjelinu
sastavljenu od vie naselja (na podruju vie opina i gradova), s izrazitom podjelom
na sredinje zone i periferiju te koridore velike infrastrukture.

Aglomeracijama se stvaraju snane koncentracije i polarizira razvoj regije, pri emu se

potpuno mijenja krajobraz te se gube ili usitnjavaju povrine vrijednih zemljinih
resursa. To su ujedno prostori s najveom gospodarskom dinamikom i najveim
brojem radnih mjesta te esto s izraenim prometnim problemima koje prate unutarnje
i vanjske migracije.

Proces urbanizacije, zabiljeen i SPURH-om jo traje, osobito u smjeru koncentracije

stanovnitva u nekoliko gradova uz pranjenje ruralnih podruja, to je jedan od
glavnih problema drave. Potrebno je uspostaviti mjere koje e se istodobno
primjenjivati na urbane aglomeracije i ruralna podruja te u tu svrhu provoditi
istraivanja i praenja stanja.

Urbane aglomeracije moraju planirati svoj razvoj: prostorni i funkcionalni. Odrivost

se tu oituje u stanju drutvene i tehnike infrastrukture u odnosu na planirani razvoj i
zatitu okolia. U razvoju strukture naselja povijesne jezgre i novi dijelovi naselja
dijelovi planirani za daljnje prostorno proirenje i povezivanje s prijelaznim oblicima,
nedovrenim dijelovima naselja moraju biti pomno planirani. U suprotnom,
aglomeracija e se razvijati nekontrolirano, a sustavi infrastrukture nee moi pruiti
istu razinu usluge u svim dijelovima aglomeracije. Ovisno o tipu urbane aglomeracije,
njegovoj postojeoj i planiranoj ulozi u ukupnom sustavu naselja i njegovoj postojeoj
i planiranoj ulozi u uem prostoru, nuno je postaviti razvojne postavke i usmjeriti
razvoj.

Urbana se podruja, prema Zakonu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske, 2

ustrojavaju kao urbane aglomeracije, vea urbana podruja i manja urbana podruja s
kriterijem broja stanovnitva i statusa sjedita upanija radi uinkovitijeg planiranja,
usklaivanja i provedbe politike regionalnog razvoja, posebno njezine urbane
dimenzije te alokacije sredstava namijenjenih urbanom razvoju. U tu je svrhu nuno
unaprijediti koordinaciju djelovanja u odnosu na primjenu zakona iz podruja
prostornog ureenja i regionalnog razvoja koji se preklapaju u ovim pitanjima.

Projekti/Aktivnosti
Razvoj pristupa za utvrivanje povrina urbanih aglomeracija i urbanih
podruja, s posebnim naglaskom na urbane aglomeracije Zagreba, Splita,
Rijeke, Osijeka te u ostalim prostorima veih koncentracija stanovnitva,
ukljuujui sluajeve urbanih centara na maloj geografskoj udaljenosti s
potencijalom za zajedniko planiranje razvojnih aktivnosti: Varadin
akovec, Sisak Petrinja, Karlovac Duga Resa, Vukovar Vinkovci i drugi
Razvijanje i praenje zasad neistraenih pokazatelja razvoja urbanih
aglomeracija

2
NN 147/14

143
 Jaanje kapaciteta za provedbu integriranih razvojnih mehanizama na lokalnoj
razini

Unapreivanje urbano-ruralnih veza

Usmjeravanje prostornog razvoja prema policentrinim prostornim strukturama
usmjeravanje je prema ouvanju vrijednosti prirodnih okruja velikih gradova i
identiteta regija i manjih naselja, kao i turistikoj prepoznatljivosti i smanjenju emisija
staklenikih plinova (krai transport hrane, uinkovito koritenje drutvene
infrastrukture). Time je mogue ostvariti harmonian razvoj zajednice koji ne brie
identitet regija i gradova, a usmjeren je na smanjenje razlika. Europski dokumenti tako
govore o urbano-ruralnom partnerstvu i o ponovnoj uspostavi urbano-ruralnih veza,
posebice povezivanjem komplementarne urbane i ruralne ekonomije.

Gradovi u ruralnim regijama oznaeni su kao integralna komponenta ruralnog razvoja,

a ruralno-urbani odnos u gusto naseljenim regijama razlikuje se od takvog odnosa u
rijetko naseljenim regijama. U rijetko naseljenim ruralnim podrujima gradovi mogu
ponuditi odreene standarde u pruanju infrastrukture i usluga te privui gospodarske
djelatnosti. U tim su podrujima gradovi posebno vani za ouvanje struktura naselja i
kulturnog krajobraza.

Prema TA 2020, razliite veze meusobno povezuju urbane i ruralne teritorije diljem
Europe, od periurbanih do perifernih ruralnih regija. Meusobnu ovisnost urbanog i
ruralnog treba uvaiti uz pomo integriranog upravljanja i planiranja temeljeno na
irokom partnerstvu.

Danas, kad mnoge drave imaju razvijen sustav regionalnog planiranja (gospodarski,
socijalni i prostorni podsustavi) s odreenom regionalnom politikom i instrumentima
za njezino provoenje, Hrvatska tek razvija te sustave, a pritom se mora teiti
sinergijskom uinku uz koordinaciju i integralno planiranje kako se ne bi razvijali
nepovezani paralelni sustavi.

4.1.3. Razvijanje ugodnih i ureenih gradova

Osnova je preobrazbe gradskih podruja i odrivog urbanog razvoja poveanje

kvalitete ivota na cjelokupnom (osobito rubnom) gradskom podruju, s
pretpostavkom integralnog sagledavanja ekonomskih i drutvenih pitanja, pitanja
zatite urbanog okolia i unapreivanja kvalitete urbane forme.

Stanovanju kao temeljnoj funkciji grada treba posvetiti posebnu panju na nacionalnoj
i lokalnoj razini utvrivanjem odgovarajuih mjera za ostvarivanje prava na priutivo
i kvalitetno stanovanje. Prostornim planovima gradova i opina te generalnim
urbanistikim planovima za nova i postojea stambena podruja potrebno je osigurati
dostupnost javnog prijevoza i javnih sadraja te razvijati poslovne mogunosti
komplementarne stanovanju u njihovoj blizini. Pri planiranju novih stambenih
podruja poeljna je razliitost stambenih tipologija u skladu s prostornim i
klimatskim obiljejima te navikama i potrebama ljudi. Posebnu pozornost treba
posvetiti planiranju i sustavnom komunalnom opremanju zemljita za individualno
stanovanje jer ono zauzima najvei dio prostora namijenjenog stanovanju. Potrebno
je kreirati poticajne mjere za kontrolu, odravanje i modernizaciju postojeeg

144
stambenog fonda te revitalizirati zaputene javne prostore u postojeim stambenim
podrujima.

Pri planiranju razvoja gradova potrebno je teiti uravnoteenom preplitanju funkcija i

djelatnosti, a posebno dostupnosti kvalitetno oblikovanih javnih sadraja i povrina.

U dinamici razvoja gradova este su promjene naina koritenja gradskog teritorija pa

posebno treba poticati viekratno koritenje zemljita i usmjeravati razvojne aktivnosti
na naputena ili podiskoritena podruja koja su izgubila ili gube svoju prethodnu
funkciju. Zahvati kojima e se sanirati postojee stanje, unaprijediti okoli te
doprinijeti revitalizaciji podruja i pokretanju gospodarske dinamike (zapoljavanje,
poticajni uinci na razvoj drugih djelatnosti, ureenje i komunalno opremanje
zemljita) prioritet su urbanog razvoja. Velike rubne, u pravilu rijetko izgraene i
neprimjereno opremljene zone izgradnje (esto i bespravne) treba integrirati u urbani
sustav i sprijeiti njihovo daljnje irenje, skrbei o ouvanju krajobraza s vanom
ekolokom i rekreativnom funkcijom.

Odriva mobilnost u gradovima ostvaruje se planiranjem i realizacijom pjeakih zona,

zona umirenog prometa, biciklistike infrastrukture i mree javnog gradskog prometa,
uz stalno poveanje kvalitete i sigurnosti usluge. Pjeake zone, posebno one koje su
prometno tee dostupne (gradski centri), trebaju biti popraene odgovarajuim
sadrajima i infrastrukturom kako bi se izbjeglo njihovo zamiranje.

Gradovi se na inovativan i uinkovit nain moraju suoiti s pitanjima zatite okolia:

zatita od buke, zatita zraka i voda, prometna zaguenost i oneienje, nastajanje
otpada i njegova obrada, prilagodba klimatskim promjenama, smanjenje potronje
energije i koritenje energije iz obnovljivih izvora. Potrebno je promiljati i postupcima
planiranja uspostavljati nove te uvati postojee sustave urbane zelene infrastrukture
mree zelenih povrina u kojima i s pomou kojih se doprinosi ouvanju, poboljanju i
obnavljanju prirode, prirodnih funkcija i procesa u gradovima.

S obzirom na stagnaciju broja stanovnika i procese starenja stanovnitva, posebnu je

panju u planiranju gradova potrebno posvetiti njihovu razvoju kao gradova za sve
generacije, sagledavajui potrebe obitelji, djece, graana starije ivotne dobi i svih
ranjivih skupina.

Pri planiranju namjena u gradskim centrima i starim gradskim jezgrama prednost treba
dati mjeovitim namjenama koje doprinose kontinuitetu vitalnosti tih prostora.

Potpora razvoju srednje velikih i malih gradova

U mrei gradova posebno se istie potreba posebne potpore razvoja srednje velikih i
malih gradova kljunih za opstanak preteito ruralnih podruja, posebno pogoenih
depopulacijom, restrukturiranjem drutveno-ekonomskih temelja i gubitkom javnih
funkcija i sadraja.

Urbanog karaktera, srednje veliki i mali gradovi poveznica su izmeu veih urbanih
podruja i ruralnog prostora.

Mogui pristupi revitalizaciji ekonomske uloge srednje velikih i malih gradova

ukljuuju:

145
 poslovanje temeljeno na koritenju informacijskih tehnologija koje nadilazi
klasinu podjelu centar periferija
preraivaku industriju vezanu uz lokalno uzgojene poljoprivredne proizvode
turizam temeljen na privlanosti kulturne batine koja ukljuuje i industrijsko
nasljee, na krajobraznim posebnostima, tradicionalnim vjerskim svetitima,
zdravstveno-ljeilinoj tradiciji (neiskoriteni ili podiskoriteni potencijali
geotermalnih voda), regionalno osmiljenim turistikim rutama, tradicionalnim
lokalnim festivalima i inovativnim kulturnim proizvodima, gastronomiji.

Ouvanje povijesnog tkiva i paljiva obnova identitetskih elemenata takvih gradova

znaajni su kako za poveanje njihove turistike privlanosti, gospodarski razvoj i
investicije tako i za ouvanje broja postojeeg te privlaenje novog stanovnitva.

Projekti/Aktivnosti
Izrada prostornih standarda za planiranje javne urbane infrastrukture
Izrada prostornih standarda za planiranje stambenih zona i naselja
Poticanje neprofitne stanogradnje i razvijanje sustava najma stanova u javnom
vlasnitvu
Ukljuivanje u europske tematske mree gradova u okviru programa URBACT
III
Prepoznavanje i isticanje primjera dobre prakse na nacionalnoj razini, pogotovo
u segmentu srednje velikih/malih gradova

4.1.4. Unapreivanje vitalnosti i privlanosti ruralnog prostora

Revitalizacija ruralnog prostora, odnosno podruja izvan gradova i naselja gradskog

karaktera, odnosi se ponajprije na zaustavljanje procesa naputanja sela i poticanje
doseljavanja stvaranjem uvjeta za gospodarski razvoj, jaanjem i uspostavom
infrastrukturnih sustava (ukljuujui IT tehnologije) te redefiniranjem odnosa grada i
sela.

Osim osnovnog naela odrivosti koritenja prostora i resursa, naglaena je potreba

ouvanja tradicijskog identiteta. Prepoznat je potencijal za razvoj ekoloke
poljoprivrede, razvoj turizma osnovan na prirodnim osobitostima i tradicijskim
vrijednostima (gospodarski potencijal tradicijskih kulturnih i drugih vrijednosti).

Preduvjeti su za unapreivanje vitalnosti i odrivosti ruralnog prostora promicanje

znanja i inovacija u poljoprivredi i umarstvu, poboljavanje odrivosti poljoprivrednih
gospodarstava te konkurentnost svih vrsta poljoprivrednih djelatnosti, organiziranje
lanaca prehrane s preradom i trenjem poljoprivrednih proizvoda, kao i obnova,
ouvanje i poboljanje ekosustava, promicanje uinkovitosti resursa i socijalne
ukljuenosti. U poljoprivredi, proizvodnji i turizmu prednost treba dati kvaliteti pred
kvantitetom, orijentirati se na lokalnu prepoznatljivost (brendiranje), eko-proizvodnju
hrane, domae sezonske jelovnike, kratke putove opskrbe te dobar odnos, razvijenu
komunikaciju i uzajamno povjerenje proizvoaa i potroaa.

Obnova sela i temeljnih usluga u ruralnim podrujima zahtijeva auriranje razvojnih

planova, ulaganje u poboljanje svih vrsta infrastrukture kao i u razvoj usluga za
ruralno stanovnitvo, ukljuujui slobodno vrijeme i kulturne aktivnosti te planiranje

146
prostora za rekreacijsko koritenje i turistiku infrastrukturu tipoloki usklaenu s
krajobraznim obiljejima.

Od izuzetnog je znaaja da politike ruralnog razvoja promiu gospodarsku i

demografsku obnovu pri emu je pri planiranju razvoja naselja potrebno sagledavati
potrebe svih dobnih skupina. Rjeenje zapoljavanja mlaeg stanovnitva u ruralnom
prostoru treba traiti na podrujima novih djelatnosti koje se snano oslanjaju na
lokalne potencijale ukljuujui lokalnu radnu snagu, lokalni kulturni identitet,
tradiciju, resurse i potrebe zajednice. iroke mogunosti pruaju podruja eko-
socijalne ekonomije, informacijskih tehnologija, drutvenih inovacija, kreativnih i
kulturnih industrija koja nude zaposlenost lokalnog karaktera, motiviraju primjenu
svjeih zamisli i pristupa te otvaraju prostor za afirmaciju mladih.

Osim navedenog, prepoznaje i se znaaj zatite, obnove i unapreivanja prostornih

obiljeja te poticanje obnove pojedinanih zgrada i sklopova tradicijske gradnje i
ureivanje naselja (javni prostori, prepoznatljive ambijentalne cjeline i dr.). Kako bi se
osigurala privlanost i vitalnost ruralnog prostora, potrebno je planski provoditi
aktivnosti kojima e se dugorono ouvati obiljeja, vrijednosti i raznolikost ruralnog
krajobraza, a u sluaju oteenih i degradiranih podruja, posebice nezakonitom
gradnjom, cilj je poboljati i unaprijediti stanje.

Projekti/Aktivnosti
Izrada ruralnog atlasa, kao dinamikog i aktivnog alata u koji se stalno unose i,
prema potrebi, revaloriziraju podaci o ruralnom prostoru: podaci o zatienim
ili ambijentalno izuzetno vrijednim elementima prirodne i kulturne, posebno
etnoloke batine; arhivska istraivanja povijesne kartografske dokumentacije
kao prilog genezi promatranog ruralnog prostora, podaci o agrikulturnim i
umskim podrujima, graditeljskim oblicima i sl.; podaci o sredinjih
funkcijama u naseljima
Istraivanje znaajki i opsega promjena u ruralnom prostoru kao podloga za
usmjeravanje aktivnosti
Prepoznavanje i isticanje primjera dobre prakse na nacionalnoj razini
Jaanje drutvene svijesti o nunosti veze selo grad
Jaanje uloge lokalnih razvojnih grupa LAG-ova

4.1.5. Odrivi razvoj i koritenje obalnog podruja

Usklaivanje interesa korisnika obalnih resursa i postizanje suglasja o njihovu

koritenju dugotrajan je i dinamian proces. Integralno upravljanje obalnim podrujem
(IUOP) svojevrstan je odgovor na problematiku postojeeg parcijalnog/sektorskog
planiranja i upravljanja u obalnom podruju s ciljem postizanja ekoloki odrivog
razvoja na temelju njegovih fizikih, drutvenih i gospodarskih uvjeta te pravnog,
administrativnog i financijskog okvira. IUOP podrazumijeva sveobuhvatnost i
koordinaciju, prilagodljivost i postupnost u primjeni, sudjelovanje javnosti i razvijanje
komunikacijskih strategija te uvaavanje lokalnih posebnosti.

Zbog nedostatne koordinacije na upravljakoj i strunoj razini te nedostatnih kapaciteta

za upravljanje nuno je: uspostavljanje uinkovitog sustava suradnje i koordinacije za
integralno upravljanje obalnim podrujem (na upravljakoj i struno-administrativnoj

147
razini); uspostavljanje sustava upravljanja obalnim podrujem na nacionalnoj i
regionalnoj razini; jaanje kapaciteta i osposobljavanje javne uprave; unapreivanje
sustava podataka i praenja stanja i procesa u obalnom podruju.

Prostorne strukture i uvjeti koritenja prostora

S aspekta ouvanja prostornog identiteta ovog podruja, vana je komponenta
integralnog pristupa prepoznavanje i ouvanje bogatstva razliitosti duobalnih cjelina
koje proizlaze iz njihovih prirodno-geografskih obiljeja i slojevitog povijesnog
nasljea.

U uspostavljanju mree sredinjih naselja posebno treba sagledati:

usitnjenost i rasprenost izgradnje, posebno u ruralnom zaleu
utjecaj dvaju makroregionalnih centara (Rijeka i Split), rastui utjecaj Zadra te
znaaj luka
plansku prekapacitiranost turistikih zona.

U kontekstu cjelovitog sagledavanja obalnog podruja, planiranju mora potrebno je

posvetiti veu panju te uspostaviti osnovu za prostorno planiranje namjene i naina
koritenja mora sagledavanjem:
razvoja gospodarskih djelatnosti (npr. ribarstvo, off-shore)
osiguravanje potrebnih lokacija za marikulturu (uzgoj i pratea infrastruktura)
pomorskog prometa
rjeavanja konflikata meu korisnicima mora
zatite i ouvanja morskog okolia i morskih ekosustava te ouvanja ekoloki
osjetljivih podruja mora
vienamjenskog koritenja morskog podruja
specifinosti vlasnikih odnosa.

Planirane namjene na moru danas su prikazane u SPURH-u i PPURH-u te u prostornim

planovima upanija i jedinica lokalne samouprave (glavni pomorski putovi, podruja
za istraivanje i eksploataciju ugljikovodika, luke dravnog i upanijskog znaaja,
marikultura, luke nautikog turizma i njihovi akvatoriji i dr.).

Cjelovitost planiranja mora, sagledavanje meuutjecaja, uinkovito praenje i

izvjetavanje o stanju morskog teritorija ostvarit e se objedinjavanjem svih razina
prostornih planova nove generacije u ISPU-u.

Radi cjelovitosti planiranja obalnog podruja nuno je odreivanje jedinstvenih cjelina

ureenja i zatite obalnog podruja sagledavanjem meuutjecaja morskog i kopnenog
dijela, ali i uvaavanja posebnosti pojedinih podcjelina koje proizlaze iz njihovih
prirodnih, geografskih, gospodarskih i povijesno-razvojnih uvjeta.

Mjere za integralno upravljanje obalnim podrujem razradit e se Strategijom

upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem. Ciljevi koji se trebaju postii
upravljanjem i zatitom morskog okolia i obalnog podruja, a odnose se na postizanje
i odravanje dobroga stanja okolia, trebali bi biti ostvareni do 2020. godine.3

3
Uredba o izradi i provedbi dokumenata Strategije upravljanja morskim okoliem i obalnim podrujem
(NN 112/14)

148
Navedeno zahtijeva sljedee:
u cilju kontrole zauzimanja novih prostora za izgradnju na kopnu i pomorskog
dobra (kopneni dio i akvatorij) potrebno je, osim zakonom propisanih
ogranienja, utvrditi dopustivo optereenje prostora
pri odreivanju uvjeta za razvoj naselja i infrastrukture (posebno prometnica i
odvodnje), nuno je iznalaenje rjeenja za kljuna infrastrukturna ogranienja
(nesrazmjer vrnih i izvansezonskih optereenja)
sustavno rjeavanje pitanja sekundarnog stanovanja
detaljnije i paljivije odreivanje kriterija za smjetaj gospodarskih djelatnosti,
posebno turizma, uz dodatno iskljuivanje pojedinih namjena
iznalaenje uinkovitih mjera za spreavanje duobalnog spajanja GP-a naselja
i zabranu ili ograniavanje gradnje u uskom obalnom pojasu, ograniavanje
prekomjerne potronje prostora (kontrola izgraenosti, maksimalno koritenje
postojeih izgraenih zona)
utvrivanje razvojnih smjernica vezanih za aktivno praenje stanja u prostoru
optimizacija namjene povrina:
- smanjenje pritiska na prostor predimenzioniranjem graevinskih podruja
- preispitivanje planiranih povrina za razvoj
- usklaivanje planiranog koritenja prostora s realnim potrebama i
mogunostima realizacije u planskom razdoblju
- usmjeravanje razvoja u podruja manje ranjivosti
svoenje na najmanju moguu mjeru konflikata koritenja prostora u odnosu
na ranjivost, prirodne i kulturne vrijednosti te krajobraz
odreivanje detaljnijih uvjeta za gradnju u uem obalnom pojasu u ovisnosti o
posebnostima pojedinih podruja
u cilju ouvanja i razvoja ruralnih podruja u uem obalnom pojasu i u zaleu
potrebna je tipizacija u ruralnim podrujima:
- za intenzivnu poljoprivredu
- za turizam
- za vrijedne krajobrazne predjele i vizure
sustavno rjeavanje naruene kvalitete izgraenog podruja (povrede urbanog
okolia) nastale zbog nezakonite gradnje (kako pojedinano, tako i cijelih
naselja sa substandardnom infrastrukturom)
konzistentnost prostorno-planskih mjera u rjeavanju rastueg pritiska na
podruja visokovrijednih prirodnih i krajobraznih vrijednosti, poljoprivredna i
umska zemljita za izgradnju turistikih objekata te pretjerano koritenje
obalnih resursa
sustavno nadziranje i usmjeravanje procesa urbanizacije.

Jedna od razvojnih mogunosti ruralnih podruja uz obalu i u zaleu jest koritenje

potencijala za ekoloku poljoprivredu, s posebnim naglaskom na uzgoj autohtonih
kultura (ljekovito bilje, masline, vinova loza, agrumi) i aktiviranje panjaka, uz
proirivanje turistike ponude brendiranjem proizvoda.

U cilju poboljanja uinkovitosti planiranja nuna je izrada kvalitetnih sektorskih

podloga i analitikih alata te uspostavljanje mjerljivih pokazatelja za praenje
provedbe, a jedan od kljunih egzogenih uvjeta jest iznalaenje i uspostavljanje
odgovarajuih instrumenata zemljine politike i distribucijske pravednosti.
Graevinsko podruje treba postati instrument usmjeravanja i kontrole prostornog
razvoja, uz pravnu sigurnost za vlasnike zemljita i informacije za procjenu vrijednosti

149
nekretnina.

Potrebno je takoer rijeiti problem jedinstvenog odreivanja granica pomorskog

dobra uz prilagodbu kopnenih granica prirodnim uvjetima, te imovinsko-pravnih
pitanja i uknjibe pomorskog dobra, a granice ZOP-a revidirati i prilagoditi prirodnim
uvjetima.

4.1.6. Smanjivanje regionalnih razlika i odrivo planiranje razvojno specifinih

podruja

Smanjivanje regionalnih razlika

U ostvarivanju opeg cilja prostornog razvoja, posebnu je panju potrebno posvetiti
podrujima sa slabijim drutveno-gospodarskim pokazateljima iskazanim
kompozitnim pokazateljem stupnja razvijenosti jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave (indeks razvijenosti), koje prema propisima iz podruja
regionalnog razvoja dobivaju status potpomognutog podruja.

Mjere za razvoj potpomognutih podruja utvruju se operativnim etverogodinjim

programima Vlade RH i mjerama porezne politike.

Brdsko-planinska podruja
Ouvana cjelovitost i raznolikost krajobraza, a osobito rijetkih prirodnih oblika,
komparativne su prednosti ovih podruja koje treba paljivo koristiti kao turistiki
potencijal. Odrivo koritenje vrijednih neiskoritenih prirodnih resursa prema
utvrenim kriterijima zatite okolia temelj je njihova razvoja i ublaavanja razvojnog
zaostajanja u odnosu na ostale dijelove Hrvatske.

Potencijal je razvoja poljoprivreda, pri emu treba poticati tradicionalni pristup

poljoprivrednim djelatnostima i ekoloku proizvodnju hrane te povezivanje s
jadranskim turistikim tritem i sredinjom Hrvatskom kao prostorom plasmana
proizvoda. Istodobno je potrebno aktivirati vlastite turistike potencijale: seoski,
sportsko-rekreacijski, ljeilini i lovni turizam.

Dobra prometna povezanost s obalnim podrujem i sredinjom Hrvatskom preduvjet

je razvoja ovih prostora.

Zbog rijetke naseljenosti i specifine mree preteito patuljastih naselja s manje od 100
stanovnika nuno je osigurati osnovne funkcije naselja razvijanjem specifinih modela
organizacije javnih slubi i drutvene infrastrukture te uz koritenje IT tehnologija.

Pogranina podruja
Glavni razvojni ciljevi pograninih podruja odnose se na ureenje graninih prijelaza,
razvoj pograninog gospodarstva i dinamiku razmjene dobara. Za ostvarenje tih ciljeva
potrebno je, uz ostale razvojne mjere, ojaati funkcije naselja i cjelokupnu
infrastrukturu.

Pogranina podruja u segmentu zatite okolia potrebno je sagledati u kontekstu

cjelovitog ekosustava, odnosno u prekograninoj suradnji sa susjednim dravama, s
kojima zajedniki sustavno treba raditi na spreavanju rizika za okoli te na ouvanju

150
zajednikih krajobraza.

Razlikujemo kopnenu i morsku granicu prema EU-u, kopnenu granicu unutar brdsko-
planinskih podruja prema BiH, kopnenu granicu uz rijeke Savu i Dunav prema BiH
te Srbiji.

Podruja uz morsku i kopnenu granica prema Sloveniji, Italiji i Maarskoj, odnosno

dravama EU-a, osnovu za svoj daljnji razvoj trebaju ostvariti ukljuivanjem u
europsku prekograninu suradnju, razvijanje zajednikih gospodarskih i kulturnih
programa uz pretpostavku mobilnosti stanovnitva. Potrebno je voditi rauna o
tradicionalnim vezama stanovnitva s obje strane granice. Identifikacijom zajednikih
izazova i razvojnih potencijala treba poticati prostorni razvoj zajednikim
dokumentima.

Uz dravnu granicu prema BiH, unutar brdsko-planinskih podruja, zbog topografske

odijeljenosti i nepristupanosti, glavno usmjerenje jest definiranje funkcionalne
hijerarhije naselja s nunom drutvenom infrastrukturom kao okosnicom razvoja i
spreavanja depopulacije. Veim je dijelom rije o podruju unutar uskog kopnenog
pojasa prema obali pa je za njegov razvoj, osim sustava naselja, nuno ukljuivanje u
razvojne sustave turistikog podruja Jadrana.

Na pograninom podruju prema dravama koje nisu lanice EU-a potrebno je voditi
rauna da se ne narue postojei oblici suradnje nakon ulaska Hrvatske u schengensku
zonu. Posebice treba voditi rauna o dvojnim gradovima u pograninim podrujima.

Istona Hrvatska
Prostor je to s najveim udjelom srednjih i velikih naselja (izmeu 500 i 10.000
stanovnika), sa snanim demografskim rastom prigradskih naselja uz najvee urbane
centre te izumiranjem i jakom regresijom u zapadnom dijelu regije. Gotovo svako peto
naselje ima razinu funkcionalne opremljenosti barem na razini lokalnog centra.

Zahvaljujui svojim prirodno-geografskim predispozicijama, tradicionalni agrarni

prostor ima potencijal povezivanja poljoprivredne proizvodnje i turizma te daljnjeg
razvoja postojeih industrija koje su suoene s izazovima prilagodbe na promjene
poslovanja i jaanja urbano-ruralnih veza.

Prostor je to s nekoliko najveih infrastrukturnih projekata u RH: vienamjenski kanal

Dunav Sava, luka Vukovar (kao toke budueg intermodalnog sustava), projekt
ureenja plovnog puta rijeke Save na IV./V. klasu.

Projekti/Aktivnosti
Prekogranina suradnja kroz EU programe ili u skladu sa zajednikim
izazovima i potencijalima
Suradnja u vrednovanju i afirmaciji krajobraza
Utvrivanje zajednikih ekolokih kriterija koritenja i zatite prirodnih resursa

151
4.1.7. Unapreivanje dostupnosti infrastrukturnih sustava

Dostupnost infrastrukture, drutvene, prometne i komunalne, nuna je za optimalan

razvoj sustava naselja, ali i za funkcioniranje na razini naselja. Pri planiranju
infrastrukturnih sustava prednost treba dati podrujima koja imaju najizraenije
negativne demografske trendove.

4.1.7.1. Unapreivanje dostupnosti drutvene infrastrukture

Sustav drutvene infrastrukture odnosno prostorne potrebe skupina javnih slubi i

funkcija (uprava, pravosue, sustavi predkolskog, osnovnokolskog i srednjokolskog
odgoja i obrazovanja, visokog obrazovanja, znanosti i tehnologije te kultura, zdravstvo,
socijalna skrb, sport, vjerske zajednice, udruge graana, politike stranke i druge
organizacije) treba planirati u skladu s posebnim planovima razvoja, propisima i
standardima za svaku pojedinu skupinu ili podskupinu pri emu racionalni ustroj
podrazumijeva optimalnu iskoristivost postojeih prostornih kapaciteta.

U cilju ublaavanja depopulacije najugroenijih podruja nuno je prostorne standarde

za smjetaj drutvene infrastrukture prilagoavati stvarnoj situaciji i posebno
pronalaziti rjeenja za osiguravanje temeljnih preduvjeta kvalitete ivota: dostupnosti
odgoja i obrazovanja te zdravstvene zatite.

Pri planiranju drutvene infrastrukture meusektorskom suradnjom potrebno je utvrditi

potrebe i smjetaj drutvenih sadraja dravnog, upanijskog i lokalnog znaaja. Pri
planiranju povrina drutvene namjene u naselju posebnu panju treba posvetiti
njihovoj atraktivnosti, ravnomjernom rasporedu i dostupnosti.

Potrebno je posebno poticati koritenje informacijske i komunikacijske tehnologije u

osiguravanju dostupnosti temeljnih i drugih sadraja drutvene infrastrukture i
ostvarivanja prava na drutvenu ukljuenost i kvalitetu ivota. Tradicionalne mree
drutvenih sadraja i usluga potrebno je unaprijediti nizom e-usluga, omoguujui
bolju razinu javne usluge graanima, racionalnije koritenje resursa i manji utjecaj na
okoli, uz preduvjet istodobnog poticanja informatike pismenosti i dostupnosti
informacijsko-komunikacijske infrastrukture (e-inkluzija).

Projekti/Aktivnosti
Utvrivanje kriterija za utvrivanje drutvene infrastrukture dravnog,
podrunog (regionalnog) i lokalnog znaaja
Usklaivanje razvojnih planova zdravstva i prostornih planova
Utvrivanje prostornih standarda za planiranje drutvene infrastrukture
Razvoj specifinih e-usluga kojima se nadomjeta nepostojanje pojedinih
javnih usluga u depopulacijom pogoenim podrujima, uz istodobno
osiguravanje prava na pristup informacijsko-komunikacijskoj infrastrukturi

4.1.7.2. Unapreivanje dostupnosti prometne infrastrukture

Sustav prometne infrastrukture treba podravati razvoj optimalnog sustava naselja,

uravnoteeni regionalni razvoj, meusobno nadopunjavanje ruralnih i urbanih

152
podruja, te povezanost s europskim prometnim sustavima i urbanom mreom.

Prometna infrastruktura treba omoguiti mobilnost i jednaku dostupnost u svim

podrujima. Potrebno je razvijati integrirani pristup pitanju dostupnosti i povezanosti
koristei na optimalan nain sve oblike prometa radi to boljeg iskoritavanja razvojnih
karakteristika svojstvenih razliitim prostorima.

Potrebno je unapreivati pristupanost u putnikom prometu na velike udaljenosti

unutar drave, regionalnu povezanost u putnikom prometu, pristupanost u putnikom
prometu unutar i prema glavnim urbanim aglomeracijama, te pristupanost u teretnom
prometu unutar RH.

Zbog specifinog oblika hrvatskog teritorija posebno se treba voditi rauna o

dostupnosti otoka i Dubrovako-neretvanske upanije, a u skladu sa znaajkama
svakog od tih podruja.

Sagledavajui osnovnu prometnu mreu izvan okvira tranzitne uloge ili spajanja
dijelova teritorija odnosno kroz prizmu potencijala za razvoj, veliku protonost mree
autocesta, kao i stupanj njezine dovrenosti, treba uzeti u obzir pri planiranju razvojnih
i gospodarskih aktivnosti, omoguavanjem dodatnih spojeva s autocestom radi
kvalitetnijeg prometnog povezivanja slabije razvijenih JLS-ova i planiranjem zona
gospodarske namjene u gravitacijskom radijusu spojeva s autocestom.

Naelo omoguavanja pristupa svim javnim uslugama za sve graane u kontekstu

prometa znai osiguravanje pristupa javnom prijevozu, te ostalim oblicima mobilnosti.
Urbani prometni sustav stanovnicima odreenog urbanog podruja treba osigurati
jednostavnije, bre, ekonominije i odrivo obavljanje poslova i potreba koritenjem
javnih prijevoznih sredstava.

Uvoenje ekoloki i ekonomsko opravdanih javnih prijevoznih sustava, i to za manja

urbana podruja cestovni prijevoz, a za vea kombinirani cestovni i lako-trani sustav,
a za najvea urbana podruja predviaju se intermodalni sustavi: cestovni, lako trani
i eljezniki.

Vano je promoviranje nemotoriziranih oblika prometa, ponajprije koritenje bicikala.

Biciklistiku mreu treba planirati vodei rauna o tome da bude vezana za postaje
javnog prijevoza i javne parkiraline povrine.

4.1.7.3. Unapreivanje opremljenosti komunalnom infrastrukturom

Vodoopskrba:
istraivanje mogunosti novih i osiguravanje postojeih crpilinih zona za
potrebe vodoopskrbe
proirivanje i obnova postojee vodoopskrbne mree radi to kvalitetnije
opskrbe stanovnika i ostvarivanja mogunosti prikljuivanja novih korisnika
osiguravanje kvalitetne i kontrolirane pitke vode u dovoljnim koliinama,
posebno na otocima
planiranje vodoopskrbnih sustava u skladu sa suvremenim tehnolokim
dostignuima

153
 osiguravanje potrebnog prostora u gradovima za ureaje, vodospreme i
polaganje cjevovoda
osiguravanje kvalitetnog odravanja i funkcionalnosti objekata i ureaja
vodoopskrbe kako bi se izbjegli gubici u sustavu
zatita ekosustava i osobito vodonosnih slojeva crpilita od oneienja,
posebno u blizini urbaniziranih podruja, kako bi se omoguila daljnja
eksploatacija i osigurao stalni dotok potrebnih koliina vode
osiguravanje adekvatnih zatitnih povrina oko crpilita u prostornim
planovima uz kontinuirano praenje novelacija zona sanitarne zatite
crpilita
planiranje proirivanja vodoopskrbne mree prema procjenama potreba
osiguravanje obavljanja djelatnost vezanih na zahvaanje, proiivanje i
isporuku vode za pie na naelima odrivog razvoja.

Odvodnja i proiivanje otpadnih voda (kanalizacija):

u vodno-komunalnu djelatnost uvode se europski standardi sukladno
propisima, a prijelazno razdoblje za potpuno ispunjenje obveza o proiivanju
komunalnih otpadnih voda planirano je do kraja 2023. godine. Predvien je
zavretak prikupljanja i proiivanja komunalnih otpadnih voda do kraja 2018.
godine za prvu grupu aglomeracija (s optereenjem veim od 15.000 ES), s
izuzetkom odreenih priobalnih aglomeracija preteito turistikog karaktera (s
optereenjem 15.000 - 50.000 ES), koje bi se dovrilo do kraja 2020. godine
prioritetno rjeavanje odvodnje u zonama sanitarne zatite izvorita i u
naseljima u kojima postoji vodoopskrba
pri planiranju prostora za smjetaj sustava odvodnje i proiivanja otpadnih
voda potrebno je uzeti u obzir koliinsko i kemijsko stanje grupiranih vodnih
tijela podzemnih voda te prednost dati podrujima koja su u riziku da na njima
nee biti postignuto dobro stanje
osigurati potreban prostor za smjetaj suvremenih ureaja za proiivanje
otpadnih voda uz uvaavanje potrebnih uvjeta zatite okolia za sve vee
urbane strukture i naselja
ureaje za proiivanje otpadnih voda planirati izvan inundacijskih
pojasa/poplavnih podruja
unaprijediti sustave odvodnje, posebno kanalizacijsku mreu i prilagoditi
odrivu koritenju
osigurati fleksibilne sustave (npr. modularno rjeenje) proiivanja za
turistika naselja iji broj korisnika viestruko oscilira tijekom godine
osuvremeniti i unaprijediti postojeu kanalizacijsku mreu naselja i sustave
proiivanja
usklaivati aktivnosti izmeu vodnogospodarske i komunalne djelatnosti na
regionalnoj razini
zbrinjavanje mulja koji nastaje kao rezultat rada ureaja za proiivanje
otpadnih voda sustavno rjeavati (uz odreenu doradu, moe se koristiti kao
sirovina u poljoprivredi, materijal u proizvodnji opeka, kao energent i slino).

4.1.8. Odmjereno koritenje prostora

Svrsishodna organizacija prostora zahtijeva kvalitetno promiljanje o njegovu buduem

obzirnom koritenju u skladu s razvojnim zahtjevima. Prostor Hrvatske neprestano se

154
mijenja zbog dinaminih prirodnih, gospodarskih i socijalnih procesa.

Demografski uvjeti, gospodarski interesi i regionalni poloaj osnovni su imbenici koji

utjeu na razvoj u prostoru, a sredinja naselja osiguravaju funkcije sukladno poziciji
u odnosu na utjecajnu sferu. Infrastruktura kao osnovni sadraji i usluge to ih
osigurava javni sektor potrebni su za funkcioniranje drutva. Zato je vana uloga
dobrih prostorno planerskih praksa za unapreenje razmjetaja ljudi te koritenje
prirodnih resursa koje najbolje slui nacionalnoj konkurentnosti, odrivosti, smanjenju
rizika od katastrofa i visokoj kvaliteti ivota vodei pri tom rauna o utjecaju na
bioloku ravnoteu i kvalitetu okolia.

Pri izradi planske dokumentacije namjene treba odrediti po modelu pogodnosti kao
optimalni presjek privlanosti prostora za funkcioniranje zahvata i minimalne
ranjivosti prostora na zahvat. Posebice se to odnosi na planiranje lokacija za energetska
i industrijska postrojenja vodei rauna i o okolinim kriterijima.

Infrastrukturni sustavi
Prije planiranja novih infrastrukturnih sustava treba ispitati moe li se rekonstrukcijom
postojeih postii razina usluge za kojom postoji potreba te takvim rjeenjima dati
prednost. Takoer se treba primjenjivati naelo objedinjavanja infrastrukturnih
koridora gdje god je to u prostoru mogue.

Planiranje infrastrukturnih, energetskih i ostalih zahvata u prostoru koji mogu imati

negativan utjecaj na krajobraz ili kulturnu batinu potrebno je usmjeravati u manje
osjetljiva podruja, pri emu posebnu panju treba posvetiti vizurama. Zahvate koje
nije mogue izmjestiti iz krajobrazno vrijednih podruja treba oblikovati da se svojim
vizualnim znaajkama prilagode prostoru. Infrastrukturne sustave u funkciji
omoguavanja dostupnosti prostorno izdvojenih elemenata kulturne batine treba
planirati kako bi seizbjegli negativni utjecaji na njihove temeljne znaajke i vrijednost
krajobraza.

Graevinska podruja
Gradovi i naselja moraju postii uravnoteeni razvoj koji se primarno temelji na
urbanoj preobrazbi i sanaciji izgraenih dijelova graevinskih podruja, zatim na
gradnji popunjavanju neizgraenih dijelova graevinskih podruja.

Uz postojee demografske projekcije, daljnja irenja graevinskih podruja nemaju

temelja. Moebitno irenje treba temeljiti na strunoj analizi i argumentaciji uz
predoenje razvojnog problema ili potrebe koje trebaju pratiti i programi izgradnje i
ureenja zemljita, kao i na iskazu iskoritenosti postojeega graevinskog podruja s
obrazloenjem o razlozima nekoritenja dijelova i poduzetim mjerama za iskoritenje,
uz prethodno ispitivanje prostornih rezervi unutar postojeeg graevinskog podruja.

Postojee standarde zatite obalnog podruja treba zadrati te ih na temelju praenja

stanja u prostoru revidirati u smislu postroenja uvjeta za odreivanje graevinskih
podruja te ograniiti meusobno povezivanje i duobalno proirenje postojeih
graevinskih podruja. Nuno je osigurati slobodan pristup obali, prolaz uz obalu te
javni interes u koritenju pomorskog dobra.

155
Ureenje prostora naselja treba planirati i provoditi na temelju utvrenih prostornih
mogunosti i optimalnog iskoritenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i
opremanja infrastrukturom.

Poljoprivredno zemljite
Koritenje tla treba planirati prema kriterijima pogodnosti za poljoprivrednu

156
proizvodnju i naelima integralnog i odrivog razvoja vodei rauna o mogunosti
revitalizacije ruralnih udaljenih krajeva i brdsko-planinskog podruja, privoenju
zaraslog i nekoritenog poljoprivrednog zemljita prvobitnoj namjeni, funkcionalnog
okrupnjavanja zemljita, odravanju i unapreenju krajobrazne i bioloke raznolikosti,
razvoju eko-turizma i ekstenzivne poljoprivrede, revitalizaciji i unapreenju zatienih
podruja prirode s naglaskom na mogunosti brendiranja poljoprivrednih proizvoda,
mogunosti razvoja agroumarstva i slino.

Projekti/Aktivnosti
Uspostavljanje jedinstvene cjelovite baze podataka bonitetnog vrednovanja
poljoprivrednog zemljita, kao dijela registra podataka NIPP-a

ume i umsko zemljite

Pri planiranju i koritenju zemljita namijenjenog umi i umskog zemljita treba uzeti
u obzir i druge potencijale za integralni odrivi razvoj odreenog podruja, kao to su
mogunost razvoja eko-turizma, koritenje biomase i sporednih umskih proizvoda,
unapreenje bioloke i krajobrazne raznolikosti, uz primjerenu valorizaciju svih
funkcija uma (ekoloke, socijalne i gospodarske). Usto ove povrine odrediti tako da
poveavaju privlanost podruja i u konanici dovode do ostvarenja ciljeva koje
postavlja Strategija (unapreenje vitalnosti i privlanosti ruralnog prostora,
smanjivanje regionalnih rizika i razvojno specifinih podruja, odrivi razvoj
zatienih podruja, unapreenje stabilnosti opskrbe energijom itd.).

Uinkovita uporaba koritenog prostora

U kontekstu ouvanja i odmjerenog koritenja prostornog resursa, razvojne aktivnosti
prioritetno treba usmjeravati prema ve koritenom prostoru, bilo da je rije o
preobrazbi naputenih ili nedovoljno iskoritenih prostornih sklopova koji vie nisu u
funkciji osnovne namjene, o urbanoj sanaciji podruja inicijalno nezakonite gradnje ili
o sanaciji dijelova urbanog teritorija sa specifinim problemima i potrebama.

Posebno se istie znaaj aktiviranja naputenih i podiskoritenih prostornih cjelina i

nekretnina u javnom vlasnitvu i s njim povezan zadatak njihova evidentiranja,
vrednovanja te planiranja novih i odrivih oblika koritenja uz unapreivanje kvalitete
naselja u cjelini.

Utvrivanjem obuhvata urbanistikih planova koji, uz neizgraeni, obuhvaaju i

izgraeni dio graevinskih podruja naselja (kojima u veoj ili manjoj mjeri treba neka
razina urbane preobrazbe), a ija obveza izrade ne proizlazi neposredno iz zakonom
utvrenih kriterija, neznatno se poveavaju trokovi i vrijeme izrade, no poveava se
dugorona dobrobit jer provoenje tih planova, u kojem je prostor sagledan u svojoj
cjelini, ima za posljedicu artikuliran, odnosno promiljen, i u znatnoj mjeri, definiran
prostor, osobito u segmentu javne, komunalne i druge infrastrukture.

157
Urbana preobrazba

U gradu ne postoje amorfne zone, a tamo gdje postoje, one su trenuci procesa
transformacije; one predstavljaju nerijeena razdoblja u urbanoj dinamici.
Aldo Rossi

Odrivi razvoj gradova podrazumijeva racionalno koritenje prostora i raspoloivih

resursa. U tom smislu nuno je unaprijediti stanje urbanog okolia u gradovima i
naseljima gradskog karaktera, revitalizirati naputene i zaputene gradske objekte i
prostor njihova neposrednog okolia te prema potrebi provesti dekontaminaciju
prostora na kojem je evidentiran bilo koji oblik oneienja.

Urbanom preobrazbom obuhvaeno je cjelovito planiranje i provedba preobrazbe

vojnih, industrijskih, eksploatacijskih, odmaralinih i drugih sklopova koji vie nisu
potrebni u svojoj osnovnoj namjeni ili zbog zaputenosti i zastarjelosti izgraenih
struktura nisu vie u mogunosti sluiti joj na suvremen nain.

Radi dugoronog planiranja i kontinuiteta u realizaciji gradskih projekata kojima se

rjeavaju bitne javne potrebe gradova na dobrobit njihovih graana, nuna je izrada
stratekih dokumenata kojima e biti prepoznati izazovi kojima su gradovi izloeni,
definirani prioriteti te predviene odgovarajue mjere/projekti za njihovo rjeavanje.
Novi mehanizam EU-a za razdoblje 2014. 2020., uveden s ciljem jaanja uloge
gradova kao pokretaa gospodarskog razvoja, kojim se u iduem razdoblju mogu
financirati kompleksne aktivnosti preobrazbe gradskog podruja, su integrirana
teritorijalna ulaganja (ITU). Ne manje vano jest i praenje realizacije tih mjera te
prepoznavanje potrebe za njihovu eventualnu izmjenu i/ili dopunu tijekom vremena.
Pri planiranju preobrazbe nuno je vrednovati potencijal postojee izgraene strukture,
uz nuan zaokret u institucionalnom i pojedinanom stavu o kulturnom nasljeu i
memoriji prostora.

Radi sagledavanja prostornih, poloajnih, imovinsko-pravnih te vrijednosnih

karakteristika svakog od preskoenih, odnosno brownfield prostora te ukupnog
prostora, koji je od nacionalne do lokalne razine svojevrsni resurs, potrebno ga je
inventarizirati i valorizirati. Prioritet su svakako podruja velikih gradova.

Projekti/Aktivnosti
Izrada Brownfield registra u okviru ISPU-a kao jedinstvenog i javno dostupnog
preglednika podataka o podrujima planiranima za urbanu preobrazbu, s

158
 precizno utvrenim modelom podataka o pojedinom podruju
Izrada UPU-ova za urbanu preobrazbu potrebno je osigurati odrivost u
koritenju i vitalnost prostora, i to izbjegavanjem uniformnih i
jednonamjenskih rjeenja i osiguravanjem zastupljenosti i visoke kvalitete
javnih sadraja i javnih otvorenih prostora, po uzoru na primjere dobre
europske prakse

Urbana sanacija
Urbana sanacija predviena je za naselja i dijelove naselja u kojima je evidentiran niz
negativnih prostornih i drutvenih procesa: inicijalna neplanska i nezakonita gradnja,
degradacija izgraene strukture, zaguenost prometom, starenje stanovnitva, gubitak
gospodarskih aktivnosti, kao i za izgraene prostore koji su pri irenju gradova ostali
zanemareni u smislu razvoja javnih sadraja i infrastrukture te nerijetko sadre visok
udjel nezakonite gradnje.

Posebno su osjetljivi gradski prostori u kojima se iitava drutvena segregacija ili je

prisutan odreeni drutveni problem (nezaposlenost, kriminalni oblici ponaanja i sl.).
Pristup urbanoj sanaciji treba biti sveobuhvatan te, osim infrastrukturno-oblikovne
sanacije, sagledavati osobito drutveno-ekonomska pitanja i pitanja zatite okolia,
odgovarajui na razliita pitanja dananjice od revitalizacije podruja do priutivog
ili energetski uinkovitog stanovanja, kvalitete ivota za graane starije ivotne dobi,
zapoljavanja mladih, onemoguavanja svih oblika segregacije i stvaranja i irenja
getoiziranih podruja, poveanja turistike privlanosti i drugih.

Postupke i procedure urbane sanacije mogue je primijeniti i na velika naslijeena

stambena naselja, izloena propadanju i degradaciji javnih prostora, s potrebom
sveobuhvatne energetske obnove i prilagodbe standardima suvremenog ivota.

Urbana sanacija podruja nezakonite gradnje podrazumijeva izradu planova sanacije i

utvrivanje detaljnih mjera sanacije ozakonjene gradnje, u cilju postizanja
zadovoljavajueg standarda infrastrukture, drutvenog standarda i kvalitetnijeg
doprinosa doivljaju urbanog krajobraza.

Svi postupci izrade planova sanacije moraju u velikoj mjeri biti otvoreni prema
lokalnom stanovnitvu ije e sudjelovanje i suradnja u provedbi sanacije biti kljuni
za uspjenost procesa, a posebnu panju treba posvetiti vrednovanju i unapreivanju
lokalnih identiteta.

Projekti/Aktivnosti
Izrada tematskih izvjea vezanih uz ozakonjenje nezakonito izgraenih
graevina lokalne razine/Grada Zagreba. Tematsko izvjee sadrava polazita,
analizu i ocjenu stanja i trendova prostornog razvoja, analizu provedbe
prostornih planova i drugih dokumenata koji utjeu na prostor te prijedloge za
unapreenje prostornog razvoja s osnovnim preporukama mjera za idue
razdoblje tematski vezano uz program sanacije nezakonito izgraenih
graevina

Tematsko izvjee mora iskazati:

- tipologiju, broj i prostorni raspored ozakonjenih zgrada ili dijelova zgrada
unutar ili izvan podruja naselja, odnosno unutar ili izvan planiranih GP-ova

159
 - broj i raspored stanova/stanovnika
- raspored nestambenih djelatnosti
- grupe uvjeta gradnje ako se mogu ocijeniti
- stanje postojee prometne, komunalne i drutvene infrastrukture i mjere za
unapreivanje stanja
- utjecaj na karakter i morfologiju naselja i krajobraza
- stanje javnih prostora i potrebne mjere za unapreivanje stanja
- analizu posljedica zadravanja ozakonjenih graevina u prostoru u odnosu na
namjenu planiranu prostornim planovima, kapacitete infrastrukture,
ogranienja i rizike (poplavna podruja, klizita i dr.)
- analizu razvojnih mogunosti

Tematskim se izvjeem odreuje:

- potreba izrade izmjena i dopuna prostornih planova
- potreba izrade UPU-ova za urbanu sanaciju podruja nezakonite gradnje
- potreba izrade programa opremanja i projekata prometne, komunalne i
drutvene infrastrukture
- dinamiki i financijski plan provedbe aktivnosti planiranja, projektiranja i
gradnje

Izrada UPU-ova za urbanu sanaciju podruja nezakonite gradnje

Primarni su ciljevi izrade UPU-ova za urbanu sanaciju podruja nezakonite

gradnje planiranje nune mree javnih povrina, javnih sadraja i infrastrukture,
utvrivanje mogunosti i pravila za gradnju i rekonstrukciju zgrada i spreavanje
nepovoljnih utjecaja na okoli, osobito u odnosu na sanaciju devastiranog
krajobraza.

Ukljuivanje i edukacija lokalnog stanovnitva u nultoj fazi kljuni su za uspjeh

procesa urbane sanacije, ali i za spreavanje buduih aktivnosti nezakonite
gradnje.

Privremeno koritenje
Aktualni trenutak gospodarske krize popraen investicijskim zastojem i bitno
smanjenom aktivnou graevinskog sektora upuuje na potrebu privremenog
aktiviranja naputenih i nekoritenih nekretnina za koje nije mogue predvidjeti
trenutak privoenja planskoj namjeni odnosno osigurati sredstva za provedbu
kvalitetne urbane preobrazbe ili sanacije. Ovaj je problem potrebno osvijetliti i u
kontekstu injenice da zateena situacija nije posljedica samo recentne krize jer ak ni
razdoblje stabilnog gospodarskog rasta do 2008. godine nije doprinijelo rjeavanju
pitanja desetljeima zanemarenih i nekoritenih lokacija, esto optereenih veliinom
obuhvata budue intervencije, posebnim ogranienjima zatite i visokim ulaganjima
potrebnima za provedbu zahvata.

Koristi privremenog aktiviranja naputenih i nekoritenih nekretnina prepoznate su na

svjetskoj razini mogue kreiranje multidisciplinarnih platformi za djelovanje kulture
i kulturnih industrija, poboljanje javne percepcije lokacije i lokalnog identiteta,
spreavanje vandalizma i daljnje devastacije, razvoj graanske participacije te
kratkorona financijska korist za vlasnike nekretnina neke su od njih.

160
Koncept privremenog koritenja na dinamian nain pridonosi opoj prilagodljivosti
urbane strukture na okolnosti prisutne u realnom vremenu.

Preporueni oblici privremenog koritenja jesu:

javni otvoreni prostori: javni parkovi, urbani vrtovi i farme, djeja igralita,
povrine za kune ljubimce i dr.
intervencije, aktivnosti i dogaanja vezana uz kulturu i umjetnost
sport i rekreacija: skate parkovi, adrenalinski parkovi, urbane plae i sl.
poticanje poduzetnikih aktivnosti: prostori za startup tvrtke, trgovinu na
otvorenom, zabavu
javna parkiralita.

U provoenju koncepta privremenog koritenja JLS-ovi i Grad Zagreb preuzimaju

ulogu aktivnih agenata ili dionika koji svojim djelovanjem podupiru kvalitetne
inicijative civilnog i privatnog sektora realno vrednujui mogunosti i rokove
privremenog koritenja.

161
4.2. Ouvanost identiteta
prostora
4.2.1. Odrivo razvijanje zatienih podruja prirode i podruja ekoloke mree

Zatiena podruja prirode

Prepoznata podruja posebnih prirodnih vrijednosti trebala bi, iako su zatiena, postati
centralne, arine toke novih ruralnih strategija kojima bi se omoguio suivot
ovjeka i prirode. Tim bi se strategijama naglasila potreba odrivog razvoja, tj. spajanja
ouvanja prirode i obnove tradicionalnog seoskog gospodarstva, autohtonih ivotnih
zajednica i ukljuivanja ekoturizma, kako bi se stanovnitvu zatienih podruja
osigurali bolji ivotni uvjeti, gospodarski rast i vidljiva korist.

Nakon to se podruje proglasi zatienim, u njemu kljuno postaje dobro planiranje i

upravljanje. Podjelom zatienih podruja na zone zatite, temeljene na ciljevima
zatite i upravljanja odnosno prostornim zoniranjem, omoguuje se visok stupanj
zatite odreenih dijelova zatienih podruja, a istodobno doputa racionalno i
nekodljivo koritenje drugih.

Zatiena podruja, poglavito nacionalni parkovi i parkovi prirode, nacionalna su

dobra jedinstvenog upravljanja i gospodarenja te je potrebno stacionarne, servisne,
uslune i druge kapacitete oplemeniti postavljajui trajne standarde kako za postojee
tako i za nove graevine. Sadraje koji su u suprotnosti sa zatitom prirode treba
ukloniti ili prenamijeniti, a nove locirati u pravilu izvan parkova te tako potaknuti
razvoj naselja izvan granica parka.

Valorizacija prirodne batine kao resursa gospodarskog razvoja potrebna je radi

stvaranja novih adekvatnih sadraja za proirenja turistike ponude i produljenje
sezone. Uravnoteeni i stabilni rast gospodarstva i razvoj turizma treba ostvariti u
skladu s prostornim planovima i prihvatnim kapacitetom s ciljem ouvanja bioloke
raznolikost te prirodne i kulturne batine. Ovisno o kategoriji zatite, u zatienim
podrujima treba planirati namjene prostora tako da se ne ugroze temeljna obiljeja
zbog kojih je podruje proglaeno zatienim. Posjetiteljsku infrastrukturu treba
planirati tako da se omoguiti maksimalan doivljaj podruja, a smanji pritisak
posjetitelja na najugroenije dijelove i sprijei devastacija.

Ouvanje sveukupne bioloke, krajobrazne i geoloke raznolikosti kao temeljne

vrijednosti i potencijala za daljnji razvoj RH potrebno je ostvariti integralnom zatitom
u suradnji s drugim sektorima.

Podruje ekoloke mree

Planiranje koritenja i namjene podruja unutar ekoloke mree treba se temeljiti na
mogunostima koritenja potencijala podruja ekoloke mree prepoznavanjem
gospodarskih koristi i usluga ekosustava koje nudi, a da se pri tom ne ugroze ciljevi
ouvanja i cjelovitost ekoloke mree. Na taj nain e se postii odrivo koritenje i

162
razvijanje podruja ekoloke mree.

Ovo se posebno odnosi na planiranje podruja veih gospodarskih djelatnosti i

infrastrukturnih koridora na kopnu, moru i rijekama te rekonstrukcije postojeih i
izgradnju novih rijenih putova (zbog moguih hidromorfolokih optereenja vodnih
tijela).

Projekti/Aktivnosti
Izrada temeljnih dokumenata upravljanja zatienim podrujima
Praenje provedbe prostornih planova podruja posebnih obiljeja nacionalnih
parkova i parkova prirode teizrada izmjena i dopuna u cilju kvalitetnijeg
upravljanja zatienim podrujima
Odreivanje prioriteta za otkup zemljita u pojedinim zatienim podrujima i
rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa
urna digitalizacija granica svih zatienih podruja i nastavak revizije
postojeih zatienih podruja
Izrada i donoenje preostalih prostornih planova za parkove prirode: Biokovo,
Papuk, Velebit i Lastovsko otoje te aktivno praenje provedbe svih prostornih
planova nacionalnih parkova i parkova prirode
Utvrivanje i ocjena stanja bioloke, krajobrazne i geoloke raznolikosti te
uspostava informacijskog sustava zatite prirode s bazom podataka povezanom
u informacijski sustav drava
Unapreivanje institucionalnih i izvaninstitucionalnih naina obrazovanja o
biolokoj raznolikosti i sudjelovanje javnosti u postupcima odluivanja
Razvijanje mehanizama provedbe propisa jaanjem zakonodavnih i
institucionalnih kapaciteta obrazovanjem, razvojem znanstvenih resursa,
obavjeivanjem i razvojem mehanizama financiranja
Istraivanje i vrednovanje podruja s potencijalnom za zatitu

4.2.2. Ouvanje i odrivo koritenje kulturnog nasljea

Graenje je najprisutniji oblik identiteta i karakterizacije svakog drutveno povijesnog

kruga, bilo da rije o arhitektonskim bilo o inenjerskim zahvatima. Definiranje i
zaokruivanje graditeljskog identiteta utemeljenog na prostornim vrijednostima i
regionalnim arhitektonskim znaajkama vezanim uz prirodni fenomen, povijesno
nasljee, mentalitet i navike lokalnoga stanovnitva, prometne mogunosti, stupanj
razvijenosti, tipologiju proizvodnje, razvojne potencijale, ulogu u cjelini dravne
strukture trajna je briga i obveza drave.

Velik broj prepoznatih nalaza i spomenika kulture ukazuje na vjerojatnost novih nalaza
u razliitim povijesnim slojevima. Stoga u planovima u kojima su predvieni zahvati
u prostoru treba ukljuiti mogunost dodatnih istraivanja, utemeljenih na strunim
postavkama. Svakom prostoru, bilo na kopnu bilo u moru, planska namjena stoga mora
moi biti preispitana, prilagoena ili odgoena, ovisno o rezultatu istraivanja.
Navedeni postupci mogu utjecati na vrijednost i uvjete raspolaganja vlasnitvom, ali i
na poveanje njegove vrijednosti.

Hrvatski prostor premreen je spomenicima graditeljske kulture svih povijesnih

razdoblja, od prapovijesti do danas. Njegova raznolikost trai specifian pristup

163
planiranju uspjenog razvoja, planiranju koje e regionalne posebnosti afirmirati u
svojim prirodnim i drutveno-razvojnim osobitostima, promiui i potiui javni
interes u odrivom upravljanju graditeljskom batinom nainom dobrog gospodara.

Hrvatska ima vie od 5.000 godina dugu tradiciju graditeljske i gotovo 2.500 godina
urbane kulture, djelomino ugroene vremenom, klimom, drutvenim, politikim i
gospodarskim mijenama, ratom. Poboljanje stanja pretpostavlja prepoznavanje
uzroka i razloga propadanja, kako bi se graditeljska batina integrirala u svakodnevni
ivot drutva kao njegov aktivni sudionik. Prepoznata vrijednost potencijalni je
pokreta razvoja u kulturnom i gospodarskom pogledu, gdje kreativno koritenje
nasljea pretpostavlja donoenje prostornih kriterija, metoda, modela i scenarija
unapreenja.

Izazovi ouvanja, evidentiranja, unapreenja i upravljanja trae rjeenja u boljim

vrijednosnim kriterijima zatite, ouvanja i obnove, radi trajnog unapreivanja sustava
kontinuiranog praenja i inventarizacije, te osiguranja odrivog koritenja.

Graditeljska batina oduvijek je imala svoju uporabnu vrijednost. Suvremeni nain

ivota, potrebe, tehnike mogunosti i tehnoloka dostignua moraju se moi
integralno primijeniti i na sustav upravljanja batinom. Potrebno je izbjegavati
jednonamjenske orijentacije povijesnih naselja ili njihovih dijelova motivirane
kratkoronim trinim interesima jer to ostavlja trajne negativne posljedice na urbanu,
socijalnu i drutvenu strukturu. Optimalno rjeenje trai studiozan odabir namjene,
sadraja i naina koritenja, primjeren veliini i karakteru prostora.

Uravnoteen odnos osnovnih izvornih povijesnih oblika graditeljske batine i

suvremenih pojava, osobito na podruju povijesnih urbanih cjelina, radi njihova
koritenja u stambene svrhe te, turistiku, kulturnu, odgojno-obrazovnu i gospodarsku
djelatnost preduvjet je njihove aktivne zatite.

Promocija ukupnih vrijednosti hrvatske graditeljske batine kao prvorazrednog

humanistikog i gospodarskog imbenika, uz sustavno educiranje vlasnika, korisnika i
upravitelja graditeljske batine o mogunostima, pravima i obvezama, potrebna je kao
potpora odrivom koritenju batine.

Puka i marginalna gradnja te suhozidi, kako na obalnom dijelu tako i na otocima,

simboli ljudskog rada, nestaju kao ambijenti i pojedinani objekti postajui graevnim
materijalom i sirovinom (kamenom ili drvnom) za druge zahvate. Za takav oblik
recikliranja treba utvrditi vrste kriterije.

Vana sastavnica graditeljske batine jesu vizure. Iako nematerijalne, vizure ine
neodvojiv dio doivljaja nekog ambijenta ili pojedinanog spomenika kulture. Korula
ili Dubrovnik, Veliki Tabor ili zagrebaka katedrala (i mnogi drugi prostori), trae
scenarij koji ih afirmira. Stoga vizure treba prepoznati, registrirati i planski ouvati kao
integralni dio graditeljske batine.

Potrebno je provoditi kontinuirano vrednovanje suvremene graditeljske produkcije 20.

i 21. stoljea jer je to put k afirmaciji suvremenog graditeljskog izraza kao batine
budunosti. Prepoznavanje tog fundusa kao nasljea mora biti usmjereno na
primjereno koritenje uz jaanje drutvene svijesti. Kvalitetan i ravnopravan dodir

164
povijesnog i suvremenog, svjetskog i regionalnog arhitektonskog izraza nije sukob,
nego vrata otvorena novim mogunostima i prilikama.

Projekti/Aktivnosti
Izrada studija podruja povijesnih urbanih ili ruralnih cjelina, kao i prostora
izrazitih kulturno-povijesnih i estetskih vrijednosti radi njihova optimalnog
ukljuivanja u razvojne programe
Integracija kulturnog nasljea u prostorno-plansku dokumentaciju, uz trajnu
suradnju strunih tijela zaduenih za zatitu kulturne batine
Povezivanje Registra kulturnih dobara s ISPU-om
Izrada planova upravljanja kulturnim dobrima
Vrednovanje produkcije s kraja 20. stoljea

4.2.3. Unapreivanje vrsnoe graenja i oblikovanja prostora

Kultura graenja preduvjet je kvalitete izgraenog prostora kao osnove za dobar

ivot svakog pojedinca.
ApolitikA

Svaki zahvat i preoblikovanje prostora izravno utjeu na zdravlje, sigurnost, klimu i

ukupnost uvjeta ivota. Kvalitetan izgraeni prostor, kao svakodnevna i trajna okolina
svakog pojedinca, preduvjet je zadovoljenju optimalnih socijalnih, ekonomskih,
kulturolokih i ekolokih potreba za kvalitetnim ivotom, kao smislom i opim
interesom. Vrsnoa izgraenog prostora nije rezultat sluajnosti, ve sustavnog rada
profesionalaca uz podrku i poticaj politike te razumijevanje i prihvaanje ciljeva
kvalitete u svim segmentima sloenog procesa od prostornog planiranja, projektiranja
i izvoenja do koritenja i odravanja. Osiguranju vrsnoe prostora doprinose postupci
i mjere unapreenja vrsnoe planiranja i arhitektonskog projektiranja, odrive gradnje
i kvalitete izvoenja.

Arhitektonska vrsnoa osnova je kvalitete svakog zahvata, bilo da je rije o zgradama,

inenjerskim graevinama ili krajobraznoj arhitekturi. Zasnovana je na uspjenom
spoju skladnog uklapanja u krajobraz, zatite vizura, inovativnih ideja, kvalitetnog
oblikovanja, funkcionalnosti, efikasne upotrebe resursa, materijalne trajnosti i
ekoloke odrivosti. Posljedica je svjesnog multidisciplinarnog planiranja,
projektiranja i razrade projekata te ukljuivanja potrebnih znanstvenih metoda,
umjetnikih vjetina i kreativnog novuma.

Komponente arhitektonske vrsnoe kao to su odabir lokacije, orijentacija, mjerilo,

materijali, kompozicija elemenata, trajnost, odrivo koritenje, kvaliteta izvoenja,
energetska uinkovitost i drugo, za posljedicu imaju kvalitetno oblikovan ivotni
prostor iz kojega izravno proizlaze zdravlje, sigurnost, gospodarski razvoj, te u
konanici, odrivost.

Uz potovanje planskih odreenja i savjesnije planiranje, ne bi se trebala dogaati

gradnja na neprikladnim lokacijama u zonama plavljenja, na odronima i klizitima, s
katastrofalnim posljedicama za prostor, ovjeka i vlasnitvo.

Prostorno planiranje ishodite je svakog djelovanja u prostoru, usmjeravajui prostorni

165
razvoj Hrvatske k novim vrijednostima i uvaavajui izazove postavljene pristupanjem
EU. Za sve je dionike prostornog razvoja (profesionalce na podruju gradnje, politiku,
zakonodavca i druge) obvezujue planiranje i oblikovanje koje e transponirati
globalne trendove na lokalne uvjete i datosti, uz izraenu razvojnu komponentu i
mogunost aktivnog prilagoavanja promijenjenim uvjetima. Utjecaj svjetskih
kretanja (tehnolokih procesa, tehnikih rjeenja, funkcionalnih, konstruktivnih i
oblikovnih elemenata) na prostorni razvoj i graditeljstvo Hrvatske samo kreativnim
djelovanjem maksimalne vrsnoe moe ih uiniti svojim aktivnim sudionikom.
Hrvatska graditeljska batina obvezuje ne samo na ouvanje i zatitu ve i na poticanje
arhitektonskog izraza prema kreativnom sueljavanju tradicionalnog i suvremenog.

Vrsnoa svakog zahvata u prostoru mora potovati datosti i naela pojedinanih

situacija, ovisno o tome je li rije o: urbanim i ruralnim podrujima u kojima je
arhitektonski jezik definirao cjelinu oblikovnog izraza; suvremenim urbanim
cjelinama, urbanim i ruralnim podrujima u kojima je ve provedeno mijeanje bilo
povijesnih, bilo regionalnih izraza; prirodnom okoliu u kojem nisu provedeni
graditeljski zahvati ili je taj krajobraz zatien. Samo graenje koje poinje od analize
ambijentalnih vrijednosti prirodnog fenomena i u njega uvodi dostignua suvremenog
trenutka pridonosi vrsnoi prostora.

Planiranje razvoja Hrvatske mora dakle svoj temelj i uporite imati u naravi hrvatskog
bia, prostoru njegova obitavanja i graditeljskoj tradiciji, uz odgovarajue oblike
formalno-pravnog i institucionalnog ponaanja te utvrene i opeprihvaene kriterije
vrsnoe. Zahvati koje vodi drava, kao trajni promotor odrive gradnje, u tome
prednjae i minimum su od kojega poinju sve ostale trino motivirane gradnje.

Pretpostavka osiguranja i uvanja kvalitete izgraenog prostora potovanje je i

provoenje zakonskih i podzakonskih akata s podruja zatite spomenika graditeljske
batine, prostornog ureenja i gradnje, uz kontrolu cijelog procesa kontinuiranim,
koordiniranim i odgovornim djelovanjem svih dionika planera, projektanata, slubi
zatite, izvoaa, ulagaa, posrednika na tritu nekretnina, slubi odravanja,
korisnika.

Projekti/Aktivnosti
Reguliranje kriterija vrsnoe graenja, unapreenje sustava ocjenjivanja
arhitektonske uspjenosti svih zahvata u prostoru koje provode kompetentne
struke
Unapreenje postojeeg graevinskog fonda
Razvoj modela za urbanu sanaciju podruja nezakonite gradnje
Razvijanje sustava praenja kvalitete graenja (izrada novih prostornih
standarda za planiranje i projektiranje te standarda kvalitete graenja i
opremanja, kontrola procesa graenja i dr.)
Razvijanje sustava prepoznavanja vrsnoe prostornih planova provedbene
razine i prijenosa znanja
Razvijanje platforme za kulturu graenja
Sustavna edukacija javnosti

166
4.2.4. Afirmacija obiljeja i vrijednosti krajobraza

Prema obvezama koje je RH preuzela potpisivanjem meunarodnih i europskih

dokumenata vezanih uz zatitu krajobraza potrebno je osigurati njihovu primjenu i
provoenje, uz osiguravanje integralnog i multidisciplinarnog pristupa u sustavu
prostornog planiranja te meusektorske suradnje.

Kao prioritetni zadatak namee se prepoznavanje i ocjena karaktera krajobraza unutar

nacionalnog teritorija uvaavajui dosad izraene karakterizacije susjednih zemalja
podjelom na krajobrazne regije, izradom smjernica za planiranje i upravljanje svakom
krajobraznom regijom i usmjeravajuih preporuka za primjenu u postupcima stratekih
procjena utjecaja na okoli, kao i u drugim razvojnim projektima i programima za
poboljanje uporabe zemljita.

Potrebno je izraditi smjernice za izradu detaljnije karakterizacije na

regionalnoj/upanijskoj i lokalnoj razini te predloiti podruja za detaljnija istraivanja
kao to su krajobrazi visoke osjetljivosti (obalni i krajobrazi mora) ili podruja koja su
izloena pritiscima razvoja.

Posebnu panju treba posvetiti urbanim krajobrazima koji se brzo mijenjaju zbog
intenzivne izgradnje te poprimaju slian izgled, jednako u unutranjosti kao na
jadranskoj obali, a isto tako i degradiranim prostorima poput kamenoloma, otvorenih
kopova mineralnih sirovina, klizita, opoarenih predjela, stihijski formiranih naselja
nezakonite gradnje koja su predviena za sanaciju.

Istie se i nunost interdisciplinarnog pristupa te ukljuivanja stanovnika i svih

zainteresiranih u donoenju odluka o buduem razvoju i zatiti obiljeja krajobraza.

Projekti/Aktivnosti
Izrada Krajobraznog atlasa RH pri emu postupak prepoznavanja
krajobraza mora biti integralnog karaktera tako da se istrae i razmotre svi
aspekti tvorbe krajobraza, i antropogeni i prirodni.
Atlas e sadravati:
tipologiju krajobraza cijelog dravnog teritorija na regionalnoj razini
ciljeve kvalitete svake identificirane krajobrazne regije
metodoloke i radne smjernice za provedbu sljedee podregionalne razine.

167
4.3. Prometna povezanost
Pojam mobilnosti ljudi i dobara usko je povezan s pojmom prostora. Preesto se
prostorno ureenje poistovjeuje s njegovim fiksnim aspektima, kao to su
industrijalizacija, urbanizacija, poljoprivredna bonifikacija, kolonizacija, zatita
okolia itd. no jednako je vaan i dinamiki aspekt, razvitak komunikacija.
Ante Marinovi-Uzelac, 2001.

4.3.1. Razvijanje prometnog sustava

Glavni je cilj uinkovito povezivanje svih dijelova nacionalnog teritorija te otoka s

kopnom uvaavajui sve gospodarske, socijalne i okoline potrebe, uz postizanje
kontinuiteta prometovanja i teritorijalne cjelovitosti, kao i ulogu unutar EU-a, a sve to
uz minimalan neeljeni utjecaj na okoli, prostor, ekonomiju i drutvo.

Razvijena prometna infrastruktura meu temeljnim je pretpostavkama odrivog i

uravnoteenog razvoja drave: jaa njezinu konkurentnost, smanjuje prometnu
izoliranost i stvara uvjete za uravnoteen regionalni razvitak. Od osobite je vanosti za
gospodarski rast, ali i za socijalnu integraciju kao vaan element socijalne jednakosti i
pravde.

Dobro povezivanje svih dijelova nacionalnog teritorija nuno je kako bi transportni

sustav bio dostatan za sve gospodarske i socijalne potrebe, a da istodobno njegov
neeljeni utjecaj na okoli bude minimalan.

Pri planiranju prometne mree treba voditi rauna o smanjenju emisije staklenikih
plinova i energetskoj uinkovitosti te preusmjeravati promet s cestovnog na energetski
uinkovitije i za okoli povoljnije oblike prijevoza kao to su eljezniki, pomorski i
rijeni promet.

Kako bi se smanjio cestovni promet potrebno je poticati razvoj i koritenje mree

javnog prijevoza, a u funkciji regionalnog, gradskog i prigradskog prometa veih
gradova potrebno je jaati koritenje necestovnog prometa i preusmjerivati se na
eljezniki promet.

Sva prometna vorita (npr. morske, rijene i zrane luke i sl.) treba promatrati i kao
potencijalna podruja razvoja gospodarskih i drugih djelatnosti i infrastrukturnih
zahvata.

Planiranje i gradnja prometnih infrastrukturnih koridora mora se izvesti paljivo uz

visok stupanj zatite okolia, obazrivo koritenje prostora i prirodnih resursa te vodei
rauna o krajobraznoj vrijednosti prostora. U sluaju da pojedini infrastrukturni sustav
zauzima prirodno poplavno podruje nuno je osigurati retencijska/inundacijska
podruja na razini sliva.

168
4.3.1.1. Razvijanje cestovnog prometa

Elementi razvoja cestovnog prometa od opeg interesa jesu: povezivanje sredinjih

naselja i sjedita jedinica lokalne te jedinica podrune (regionalne) samouprave,
sredita meudravnog gospodarstva, brzina, sigurnost, udobnost, cijena izgradnje
odravanja i slunost.

Potrebno je dovriti izgradnju autocesta, a mreu dravnih, upanijskih i lokalni cesta

dalje razvijati: polu-autoceste i brze cesta na osnovnim meudravnim magistralnim
prometnim pravcima unutar glavnih koridora. Nastaviti s pripremama za izgradnju
alternativnih brzih cesta i drugih suvremenih cestovnih veza i unutar ostalih prometnih
koridora drave.

Osim mree cesta predoene na prikazu 4.5. CESTOVNI PROMET, omoguava se

istraivanje i planiranje i drugih prometnih koridora iz prikaza 2.16. JAE GRADSKE
REGIJE I PROSTORNO-PROMETNI KORIDORI radi podravanja razvoja
policentrinog sustava naselja, odnosno unapreivanja dostupnosti prometne
infrastrukture.

Rekonstrukciju i modernizaciju dravnih cesta treba planirati u skladu s intenzitetom

prometa i razvojem pojedinih podruja. Kritine dionice i objekte potrebno je rjeavati
ponajprije na mrei dravnih/magistralnih cesta te na prilaznicama i obilaznicama
veih gradova. Postupci modernizacije i odgovarajueg opremanja cesta ne zahtijevaju
znaajnije proirenje cestovnog koridora, te se na taj nain uva i titi prostor i okoli.

Potrebno je unaprijediti pristup lukama, zranim lukama i drugim relevantnim

vorovima s obzirom na lokalne i regionalne potrebe za prometnim uslugama.

Cestovna infrastruktura kojoj treba posvetiti posebnu pozornost ona je na otocima.

Izgradnja i modernizacija cesta na otocima pridonosi posredno njihovu boljem
meusobnom povezivanju, boljim vezama s priobaljem te, u konanici, smanjenju
njihove izoliranosti od ostatka teritorija ukljuivanjem u prometni sustav drave.

Unutar gradova treba poticati nemotorizirane oblike cestovnog prometa te planirano

iriti pjeake i biciklistike zone ograniavanjem pristupa vozilima i osiguravanjem
odgovarajuih zona za parkiranje.

Projekti/Aktivnosti
Izgradnja i modernizacija dravnih cesta u skladu s intenzitetom prometa i
razvojnim potrebama pojedinih podruja
lzgradnja mosta Peljeac i brze ceste preko Peljeca sa prikljucima na AC
AC Osijek - granica s Maarskom
Cestovni i AC granini prijelazi
Rekonstrukcija dravnih cesta prve prioritetne skupine prema Strategiji
prometnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. 2030. godine4

4
NN 131/14

169
4.3.1.2.Razvijanje eljeznikog prometa

Elementi opeg europskog interesa jesu: povezivanje dravnih sredita, sredita

meudravnog gospodarstva te modernizacija postojeih eljeznikih pruga do
najviih standarda posluivanja.

Gospodarska uvjetovanost RH upuuje na to da se, kad je eljezniki promet posrijedi,

mora razmiljati vrlo selektivno, i to na dvije razine jedna je povezivanje s europskim
mreama, a druga je konsolidacija preostale mree u upotrebi.

Za gospodarski razvoj RH bitna je pretpostavka gradnja, rekonstrukcija i modernizacija

sustava eljeznikog prometa, koju se planira obaviti na najpotrebnijim pravcima i
koridorima, u okviru gospodarskih mogunosti, do 2020. godine. Takvi zahvati, kao i
odgovarajue opremanje eljeznike mree i objekata, ne zahtijevaju znaajnije
proirenje eljeznikog koridora pa se time uva i titi prostor i okoli. Potrebno je
usmjeravati razvoj eljeznike infrastrukture kako bi bila konkurentna drugim vrstama
prometa, odnosno poveati uinkovitost i pouzdanost eljeznikog prometa.

Razvijanjem i izgradnjom prigradske eljeznike infrastrukturu smanjio bi se pritisak

na velike gradove te poveale razvojne mogunosti cijelog aglomeracijskog podruja.

Daljnje unapreenje pristupanosti u teretnom prometu unutar RH potrebno je zbog

njezine prostorne razvedenosti, odnosno razvijanja sustava odrivog prijevoza tereta.

170
Projekti/Aktivnosti
Utvrivanje koridora za eljezniko povezivanje Rijeke sa Zagrebom i njegova
realizacija
Utvrivanje plana prioritetne modernizacije eljeznike mree kojom bi se
postupno rijeilo koritenje ostalih eljeznikih pravaca od posebnog interesa
za RH
Koritenje postojee mree za javni gradski i prigradski promet
Rjeavanje prostornih konflikata koje uzrokuju trase eljeznikih pruga unutar
urbanih aglomeracija

4.3.1.3. Razvijanje rijenog prometa

Ponajprije je potrebno ukljuivanje i pridruivanje rijenog prometa i mree luka u

europske mree plovnih putova i luka uz potovanje elemenata koji odreuju standarde
i prostorni razmjetaj na europskoj odnosno dravnoj razini.

Rijeni promet zahtijeva drukiji pristup njegovu u rjeavanju nego u vrijeme prije
sjecanja samostalnosti RH. Od tada do danas bitno su se promijenili uvjeti koji se
odnose na pogranina podruja, a nalau potrebu rjeavanja sljedeih pitanja od
vanosti za rijeni promet:
pravni status (dravni/meudravni/meunarodni meu dravama) te
koordinacija sa susjednim dravama

171
 preusmjeriti pojedine vrste tereta na rijeni promet u Podunavlju, Posavlju i
Podravlju
pravnom regulativom omoguiti da se i mali gospodarski sustavi ukljue u
razvoj i koritenje ovog oblika prijevoza (skelarstvo, rijeno ribarstvo,
ljunarenje)
predvidjeti poetak mogueg putanja u rad kanala Dunav Sava te nove luke
(oko 500 ha zemljita predvieno je za gospodarsko-prometne djelatnosti) kao
motora razvoja rijenog prometa (direktno zainteresirane dvije drave, a i
drave srednje Europe pokazuju znaajan interes)
omoguiti turistiku plovidbu/rijeni yachting i sport, odnosno rijeni plovni
(nautiki) turizam razmotriti kao dopunu ukupnoj turistikoj ponudi uz
mogunost istraivanja lokacija smjetaja malih luka u turistikoj funkciji.

Projekti/Aktivnosti
Zavretak obnove rijenih putova od posljedica rata, obnova i modernizacija
kapaciteta
Zavretak prve faze Nove luke Vukovar (ukljuuje 12 km kanala Dunav
Sava)
lstraivanje potreba i mogunosti za razvoj rijene plovidbe, poglavito Savom,
Kupom i Dravom

4.3.1.4. Razvijanje pomorskog prometa

Izgradnja luke infrastrukture kao razvojni element i dalje e se temeljiti na zahtjevima

trita i utvrenim kriterijima, na kvalitativnoj i tehnolokoj modernizaciji te
prometnom povezivanju s glavnim europskim cestovnim i eljeznikim koridorima
radi ostvarivanja bolje integracije te stvaranja preduvjeta za razvoj intermodalnog
prometa.

Izgraene dravne i upanijske luke potrebno je modernizirati i opremiti.

Program gospodarskog razvoja RH upuuje na pomorski promet kao razvojni element,

a specifine okolnosti smjetaja gotovo svih luka u urbanim cjelinama uvjetuju da se
svi planovi razvoja ove prometne djelatnosti temelje na razvojnim odlukama koje e
vrednovati ponajprije mogunost prostornih uvjeta za njihov razvoj/proirenje.
Planiranje modernizacije luke te njihovo prilagoavanje novim potrebama mora biti
dio integralnog upravljanja obalnim podrujem.

U svrhu realizacije umjerenog scenarija razvoja nautikog turizma potrebno je smanjiti

planirane kapacitete prihvata plovnih objekata predvienih upanijskim prostornim
planovima te izraditi strateke procjene utjecaja na okoli.

U svrhu razvoja gospodarskih djelatnosti potrebno je provesti preispitivanje dostatnosti

luke infrastrukture za potrebe ribarstva sukladno definiranim sektorskim potrebama
(npr. za ribarstvo prostori u lukama za potrebe ribolovne flote i iskrcaj ulova, prostori
za marikulturu i sl.). S tim u vezi, potrebno je preispitati uestalost planiranja luka
sportske namjene s obzirom na to da je praksa pokazala da se potrebama lokalnog
stanovnitva moe bolje udovoljiti kroz komunalne i ribarske vezove luke otvorene za
javni promet.

172
Meutim, govorimo li o pomorstvu kao tradiciji, ono na naim otocima stagnira i, ako
ne poduzmemo znaajne mjere poboljanja, depopulacija i dezertifikacija otonog
podruja bit e jo vee. Osnovni cilj pomorskog prijevoza jest osigurati povezivanje
otoka s kopnom i otoka meusobno sa svrhom poboljanja uvjeta ivota na otocima,
ime e se omoguiti zadravanje stanovnitva, kao minimum stabilnosti dravnog
sustava.

U svrhu unapreenja regionalne povezanosti otoka potrebno je planirati poveanje

broja kratko linijskih plovidaba, osobito razvijanje otone kabotae5.

Projekti/Aktivnosti
Reguliranje statusa postojeih tradicionalnih privezita unutar naselja i izvan
graevinskog podruja, onih u izdvojenim graevinskim podrujima izvan
naselja ugostiteljsko-turistike i sportske namjene te sidrita i privezita u
zatienim podrujima

4.3.1.5. Razvijanje zranog prometa

Relativno malim dopunama postojee mree zranih luka mogue je postii optimum
za dravni teritorij. Time bi se unaprijedila regionalna povezanost te pristupanost
urbanim aglomeracijama.

5
Pomorski zakonik (NN 181/04, 76/07, 146/08, 61/11, 56/13 i 26/15), lanak 9.

173
Zrani promet potrebno je razvijati posebice u svrhu povezanosti najizoliranijeg dijela
teritorija, otoka meusobno i s ostalim dijelovima drave te na taj nain poboljati
uvjete ivljenja i gospodarskog razvoja.

Pri odreivanju lokacija aerodroma, osim sagledavanja zahtjeva sigurnosti zrane

plovidbe, zatite okolia i prirode te udaljenosti od naselja, trebaju se uzeti u obzir i
stvarne potrebe u podruja.

Sustavom prostornih planova potrebno je predvidjeti detaljne prostorne kriterije za

smjetaj cijelog niza potrebnih malih letilita. Osim onih u prikazu 4.8. mogua su
daljnja istraivanja potencijalnih lokacija kroz prostorne planove. Pri smjetanju
aerodroma treba voditi rauna o postojeoj infrastrukturi zranog prometa, prostornim
mogunostima i ogranienjima koja proizlaze iz posebnih obiljeja svakog pojedinog
podruja. Mogunosti vezanja na ostale oblike prometa trebaju se uzeti u obzir. Zrane
luke treba planirati tako da se to je mogue vie smanje emisije staklenikih plinova
iz energetskih postrojenja.

174
4.3.1.6. Razvijanje intermodalnih sustava

Suoavanje s problemom mobilnosti na razini gradova, opina i upanija uvoenjem

naela intermodalnosti stvara temelje za meusobno povezivanje regija i omoguuje
prekograninu povezanost i pristup glavnoj europskoj prometnoj infrastrukturi (TEN-
T).

Razvijanje intermodalnog sustava uglavnom ne zahtijeva nove prometne koridore, ve

se temelji na ve postojeima ili planiranima prostorno-planskom dokumentacijom.
Posebnu panju treba posvetiti planiranju intermodalnih platformi koje omoguuju

175
prijelaz s jednog oblika prometa na drugi.

U lukama dravnog znaaja i velikim gradovima bit e potrebno planirati platforme u

teretnom prometu te stoga sagledati potrebne prostorne mogunosti.

Kljune toke budueg intermodalnog sustava jesu Rijeka, kao toka povezivanja
morskih putova s europskim cestovnim i eljeznikim koridorima, i Vukovar, kao
toka povezivanja domaeg rijenog prometa s europskom mreom plovnih putova. U
tom kontekstu omoguuje se istraivanje i planiranje potencijala i drugih luka,
posebice Splita, Ploa i Zadra.

Uvoenje intermodalnih oblika javnog prijevoza na razini urbanog podruja/urbane

aglomeracije, u jedinstvenom tarifnom sustavu, omoguit e veu dostupnost javnog
prijevoza i umanjiti ovisnost o automobilu. U planiranju takvih intermodalnih sustava
potrebno je promovirati i povezivanje na relaciji automobilski promet javni prijevoz
i biciklistiki promet javni prijevoz (Park and Ride i Bike and Ride oblici
intermodalnog prijevoza).

4.3.2. Ukljuivanje u europsku prometnu mreu

Opremljenost prometnom infrastrukturom preduvjet je funkcionalnog koritenja

prednosti prometno-geografskog poloaja te prometne povezanosti i koordinacije sa
susjednim dravama. Stoga je prioritet razvijanje prometne mree unutar sredinje
multimodalne transeuropske prometne mree (TEN-T).

Potrebno je usmjeriti razvoj prometne infrastrukture prema poveavanju meusobne

integriranosti i povezanosti cijeloga unutarnjeg prometnog sustava kako bi se ostvarila
bolja dostupnost europskih prometnih koridora i bolja integriranost s prometnom
mreom susjednih zemalja potujui pritom kriterije zatite okolia.

Panju treba posvetiti sagledavanju prostornih zahtjeva graninih prijelaza prema

susjednim dravama koje nisu lanice EU-a nakon pristupanja Hrvatske schengenskom
prostoru. Isto tako ukidanjem granice prema dravama EU-a infrastruktura graninih
prijelaza postat e neiskoritena.

4.3.3. Ukljuivanje u IT sustave

RH se opredijelila za uravnoteenu i jasnu politiku razvoja infrastrukture

irokopojasnog pristupa i irokopojasnih usluga. Prije svega to se odnosi na trajno
praenje i primjenu politike razvoja informacijskog drutva i njegove tehnoloke
infrastrukture u EU-u te ostale aktivnosti na poticanju razvoja i promicanja
irokopojasnog pristupa.

Razvoj irokopojasnih usluga od iznimnog je znaaja za gospodarski razvoj te od

kljune vanosti za omoguavanje stvaranja drutva znanja. Izgradnja i koritenje
komunikacijske mree za irokopojasni pristup treba se temeljiti na naelu neutralnosti.
Glavne vrijednosti razvijene mree obuhvaaju uspostavu infrastrukture za pruanje
javnih usluga kao to su e-uprava, e-zdravstvo, e-obrazovanje, e-poslovanje, e-

176
bankarstvo, e-zabava i druge.

Ravnomjerna pokrivenost teritorija irokopojasnim pristupom pridonosi

uravnoteenom regionalnom razvoju omoguujui jednaku dostupnost usluga i
informacija u svim dijelovima drave to je posebno vano u rubnim gradskim,
ruralnim podrujima, podrujima posebne dravne skrbi, na otocima te u gospodarskim
zonama.

Projekti/Aktivnosti
Stvaranje odgovarajuih prostorno-planskih preduvjeta za razvoj elektronike
komunikacijske infrastrukture i povezane opreme

177
4.4. Razvoj energetskog
sustava
4.4.1. Poveanje i unapreenje sigurnosti opskrbe energijom

Razvoj energetike u iduem razdoblju ovisi o nizu imbenika od tehnolokog razvoja,

rasta potreba i potronje i poveanja energetske uinkovitosti do ogranienja u
resursima, odgovora na klimatske promjene i demografska kretanja. Sigurnost opskrbe
takoer je od znaajnog utjecaja i podrazumijeva daljnji razvoj prijenosa i transporta
svih oblika energije, ime se omoguava i vea integriranost Hrvatske u EU kao i
meunarodno trite energije. Nuna pretpostavka za poveanje sigurnosti opskrbe i
uinkovitosti potronje energije jest i razvoj i primjena informatiko-komunikacijskih
tehnologija, pogotovo u uspostavi pametnih mrea.

S obzirom na to da najvei doprinos u ukupnim emisijama staklenikih plinova u RH

ima energetika, jedna od stratekih tema energetske politike jest uspostava modela za
smanjenje tog udjela, u proizvodnji i potronji. Ope energetske mjere u tom smislu
odnose se ponajprije na poveanje udjela obnovljivih izvora energije u proizvodnji i
ukupnoj potronji te poveanje energetske uinkovitosti, a u prijelaznom razdoblju na
poboljanje postojeih tehnologija u proizvodnji, uporabi i potronji konvencionalnih
izvora. Realizacija tih mjera ovisi o nizu imbenika, meu kojima znaajnu ulogu
imaju gospodarske i financijske okolnosti, provedba zakonskog okvira te stupanj
svijesti i doprinos svih dionika i pojedinaca.

RH tei energetskom sustavu koji e, bez obzira na neizvjesne okolnosti, osiguravati

stabilnost opskrbe vodei se naelom raznolikosti izvora te gospodarske i okoline
odrivosti. Radi poveanja sigurnosti i konkurentnosti opskrbe, RH se opredijelila za
elastini energetski sustav s raznolikim izvorima i pravcima dobave energije kao i
poboljanje energetske uinkovitosti te poveavanje stupnja energetske samodostatnosti
i neovisnosti. Osiguranje dugorone sigurnosti opskrbe postii e se gradnjom novih te
efikasnijim koritenjem postojeih graevina uz kontinuirano ulaganje u razvoj novih
tehnologija. Pri tom se u najveoj moguoj mjeri treba rukovoditi naelom
maksimalnog iskoritenja lokacija svih postojeih objekata revitalizacijom, zamjenom
i dogradnjom te primjenom novih tehnologija.

Dogradnjom postojeih i gradnjom novih plinskih i naftnih pravaca, LNG terminala,

eksploatacijom ugljikovodika iz podmorja i kopna te poveanjem svih hidro i termo
potencijala, planira se sigurnija energetska budunost zemlje i pozicioniranje kao
kljunog energetskog vorita.

Planiranje, odnosno realizacija infrastrukturnih projekata od dravnog i

regionalnog/lokalnog znaaja treba biti temeljeno na stratekim dokumentima i
razvojnim programima i planovima donesenima u skladu s njima i vaeom
regulativom, uz obzirno i racionalno koritenje prostornih resursa te u funkciji potpore
prostornom razvoju.

178
To e se postii irim koritenjem vlastitih resursa i potencijala, uinkovitom
uporabom energije, koritenjem raznovrsnih oblika energije, stvaranjem obveznih
rezervi, koritenjem raznolikih dobavnih pravaca te uporabom obnovljivih izvora
energije.

Za unapreenje koritenja vlastitih resursa potrebno je osigurati istraivanje

ugljikovodika na podrujima potencijalnih nalazita nafte i plina na cijelom teritoriju
RH (ukljuujui podruje Jadranskog mora s epikontinentalnim pojasom).

Pri utvrivanju povrina za istraivanja potrebno je sagledati ukupna prostorna

ogranienja koja proizlaze iz prirodnih, okolinih i drugih uvjeta, a posebice mogue
utjecaje na:
podruja i druge vrijednosti zatiene posebnim zakonima:
- podruja posebne zatite voda i zatite od tetnog djelovanja voda6
- ekoloku mreu (Natura 2000), Ramsar i druga meunarodno zatiena podruja
prirode
- nacionalne parkove, parkove prirode, stroge rezervate i druge zatiene dijelove
prirode7
- podruja svjetske batine i druga zatiena kulturna dobra8
- zatitne ume i ume posebne namjene9
krajobrazna obiljeja s naglaskom na vizurama znaajnima za prepoznatljivost
hrvatskih turistikih destinacija
znaajne gospodarske djelatnosti:
- nautiki turizam koji ini vanu i prosperitetnu gospodarsku granu, posebno u irem
akvatoriju otoka irja, olte, Braa, Hvara, Korule, Visa, i Lastova
- razvoj poljoprivrede, posebno u podrujima koja oskudijevaju vrijednim
poljoprivrednim povrinama (npr. brdsko-planinska podruja u zaobalju)- podruja
posebno znaajna za ribarstvo, pomorski promet i plovne putove.

S prostornog aspekta odabir lokacija treba biti u skladu s osnovnom koncepcijom

koritenja prostornih resursa te prioriteta i stratekih usmjerenja sukladno ovoj
Strategiji. Posebno znaajnom utvruje se i analiza mogueg kumulativnog
optereenja u sluaju istodobne provedbe aktivnosti u veem broju istranih prostora
te utvrivanja optimalnog broja istranih prostora na kojima se provode istraivanja.

Sa stajalita utvrivanja razvojnih prioriteta, odluivanju o povrinama za

eksploataciju ugljikovodika, posebno na podruju Jadranskog mora, treba prethoditi
izrada analize drutvene i gospodarske koristi i tete uzimajui u obzir sve aspekte
meusobnih utjecaja od okolinih, prirodnih i krajobraznih do ekonomskih (posebice
gospodarskih uinaka na turizam u turistiki znaajnim podrujima) i sociokulturnih.
Na taj e se nain izbjei neoekivane i neeljene posljedice koje mogu biti vee od
6
Sukladno zakonu i propisima kojima se ureuju pitanja vezana za vode i vodno dobro, na snazi je
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14)
7
Sukladno zakonu i propisima kojima se ureuje sustav zatite i cjelovitog ouvanja prirode i njezinih
dijelova, na snazi je Zakon o zatiti prirode (NN 80/13)
8
Sukladno zakonu i propisima kojima se ureuje sustav zatite kulturnih dobara, na snazi je Zakon o
zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 100/04, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12,
136/12, 157/13 i 152/14)
9
Sukladno zakonu i propisima kojima se ureuje sustav zatite uma i umskog zemljita, na snazi je
Zakon o umama (NN 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10, 25/12, 68/12, 148/13 i 94/14)

179
koristi te na najmanju moguu mjeru svesti konflikti koritenja prostora i ugroavanje
osjetljivih podruja mora.

Za mogue aktivnosti eksploatacije ugljikovodika provest e se za svaki zahvat

procjena utjecaja na okoli u sklopu koje e se izraditi i studija utjecaja zahvata na
okoli kojom e se procijeniti kumulativni utjecaj u odnosu na provedene aktivnosti u
fazi istraivanja kao i u odnosu na potencijalni broj eksploatacijskih buotina.

Skladan energetski razvoj obuhvaa usmjeravanje i poticanje vlastitog tehnolokog

razvoja u podruju energetike te domae proizvodnje opreme, posebice za one izvore
energije koji smanjuju uvoznu ovisnost. Uinkovitom otklanjanju poremeaja opskrbe
na energetskom tritu pridonijet e formiranje obveznih rezervi (sukladno posebnim
propisima) te daljnja izgradnja skladinih kapaciteta.

S obzirom na sve veu ovisnost o uvoznoj nafti i plinu, RH e iskoristiti svoj geografski
poloaj za sudjelovanje u meunarodnim projektima tranzita i uvoza te tako osigurati
nove dobavne pravce nafte i prirodnog plina.

Zahvaljujui raspoloivim kapacitetima naftovoda te razvojem novih projekata

Hrvatska e jaati strateki pravac uvoza nafte iz smjera Omilja za drave lanice EU-
a sukladno ciljevima energetske politike EU-a i Hrvatske. Sa svrhom boljeg koritenja
geostratekog poloaja, prostora i kapaciteta naftovodno-skladinog sustava i
poveanja sigurnosti opskrbe, unapreenja operacija i bolje interoperabilnosti
djelatnosti transporta i skladitenja u uvjetima promjenjivog naftnog trita, predviaju
se daljnje dogradnje i rekonstrukcije naftovodno-skladinih sustava.

Potrebno je izjednaiti uvjete opskrbe energijom na cjelokupnom svom prostoru.

Posebice se to odnosi na dostupnost umreenih oblika energije, odnosno elektrine
energije i prirodnog plina, a ukapljenog plina (prirodnog ili naftnog) na mjestima na
kojima je ekonomski neopravdano umreavati plinski sustav, poput otoka i dislociranih
ruralnih podruja.

Poticat e se poveanje energetske uinkovitosti u svim segmentima energetskog

sektora, posebice u neposrednoj potronji. Energetska uinkovitost promatra se kao
dodatni izvor energije i kao temeljno trajno naelo u skladu s kojim e se energetski
sustav razvijati.

180
4.4.2. Razvoj proizvodnje, prijenosa, transporta, skladitenja, distribucije i
opskrbe energijom

Proizvodni sustavi u razdoblju do 2030. godine moraju se prilagoditi planiranom

gospodarskom razvoju. Ove okolnosti uvjetuju:
rekonstrukciju/dogradnju/zamjenu postojeih pogona najboljom dostupnom
tehnologijom (poveanje kapaciteta uz minimalne zahtjeve za prostor i okoli)
poveanje proizvodnog portfelja optimizacijom sustava postojeih proizvodnih

181
 objekata (rad u vrnom reimu, osiguranje pomonih usluga)
izgradnju novih energetskih objekata s naglaskom na obnovljive izvore energije
(s poveanim udjelom privatnih investitora i/ili javno-privatnog partnerstva)
uzimajui u obzir nestabilnosti vezane za uporabu obnovljivih izvora energije,
nuno je u sustavu imati konvencionalne izvore energije koje odlikuje vea
pouzdanost i predvidivost te stabilnost tehnikih parametara glede zahtjeva
elektroenergetske mree, a koje e pruati rezervu snage potrebnu za stabilan,
siguran i pouzdan rad elektroenergetskog sustava te razraivati i primjenjivati
ostale mjere poveanja regulacijske sposobnosti kroz primjenu sustava za
skladitenje energije proizvedene iz obnovljivih izvora
otvaranje novih istranih polja ugljikovodika na kopnu i u podmorju
poveanje koritenja CTS-a
izgradnju novih TE i BE-TO.

PROIZVODNI SUSTAVI

Pri planiranju lokacija energetskih proizvodnih sustava na svim razinama potrebno je

valorizirati potrebe i prioritete u odnosu na mogue negativne utjecaje te
meusektorskom suradnjom, posebice prostornog planiranja, energetike, vodnog
gospodarstva te zatite okolia i prirode, pronai prostorno i okolino prihvatljive
lokacije za njihovu realizaciju. Pri tome treba uzeti u obzir i ogranienja vezana uz
ekoloku mreu, a u najveoj moguoj mjeri izbjegavati planiranje koridora
dalekovoda u osjetljivim podrujima.

Kod odreivanja lokacija energetskih proizvodnih graevina koje mogu utjecati na

kvalitetu zraka potrebno je osigurati dovoljnu udaljenost od naseljenih podruja.

Termoelektrane (TE)
Strategija energetskog razvoja RH iskazuje potrebu izgradnje termoelektrana ukupne
snage ne manje od 2.400 MW do 2020. godine. Potrebno je optimirati lokacije
termoelektrana s obzirom na energent, proizvodnju i naine koritenja.

TE na prirodni plin
Do 2020. godine odreena je potreba izgradnje termoelektrana na plin ukupne snage
od barem 1.200 MW. Manji utjecaj na okoli, bolje prihvaanje javnosti i jednostavan
postupak lociranja i licenciranja, otvorenost trita elektrinom energijom u regiji i
dostupnost najpovoljnije tehnologije osnova su za preferiranu gradnju plinskih
termoelektrana. Poeljna je izgradnja plinskih termoelektrana uz planirane magistralne
plinovode.

TE na uvozni kameni ugljen

Do 2020. godine planirana je izgradnja termoelektrana na ugljen ukupne snage 1.200
MW s pokretanjem istraivanja lokacija za izgradnju novih termoelektrana na ugljen
kako bi se na vrijeme pripremile lokacije za izgradnju potrebne snage i predvidjela
potrebna linijska infrastruktura.

Kogeneracija
Do 2020. planirana je izgradnja jedinica ukupne snage barem 300 MW. Vei dio te
snage odnosi se na industrijske kogeneracijske jedinice, a manji na kogeneracijske
jedinice u centraliziranim toplinskim sustavima.

182
Poveanje udjela kogeneracijske proizvodnje toplinske i elektrine energije moe se
ostvariti zamjenom zastarjele opreme uinkovitijim tehnologijama na postojeim
lokacijama ili izgradnjom i pogonom novih postrojenja. Potie se razvoj
visokouinkovite kogeneracije, odnosno tehnologija koje daju utedu primarne
energije od 10% u odnosu na odvojenu proizvodnju toplinske i elektrine energije (s
izuzetkom malih i mikropostrojenja koja nemaju definiran minimum utede).

Nuklearni energetski program

Do 2020. godine RH e pokrenuti aktivnosti prve faze (priprema i istraivanja),
procjenjuje se na 3 do 4 godine, hrvatskog nuklearnog energetskog programa.

Kapaciteti za proizvodnju nafte i naftnih derivata

U svrhu poveanja sigurnosti opskrbe naftom i derivatima nafte te koritenja prednosti
domaeg i gravitacijskog inozemnog trita, postojeih lokacija objekata u prostoru,
poslovnog iskustva i dr., oekuje se poveanje kapaciteta i proirenje lokacija za
proizvodnju nafte (i plina) te modernizacija kapaciteta rafinerija.

Projekti/Aktivnosti
U DPPR-u definirati lokacije za nove energetske graevine dravnog znaaja
ukljuujui linijsku i tokastu infrastrukturu (dalekovodi, plinovodi,
trafostanice, kompresorske stanice i sl.), a u skladu s Uredbom o odreivanju
graevina, drugih zahvata u prostoru i povrina dravnog i podrunog
(regionalnog) znaaja te Strategijom energetskog razvoja Republike Hrvatske
programi zatite, ureenja i koritenja rijeka i zaobalja - vienamjenske
graevine i projekti
U prostornim planovima regionalnog i lokalnog znaaja definirati lokacije za
nove energetske graevine ukljuivo linijsku i tokastu infrastrukturu
(dalekovodi, plinovodi, trafostanice, kompresorske stanice i sl.)
Povezivanje baze podataka energetskog sektora s ISPU-om

PRIJENOSNI I TRANSPORTNI SUSTAVI

Dalekovodi
Visokonaponski objekti i postrojenja naponske razine 110, 220 i 400 kV znaajni su
objekti elektroenergetske infrastrukture.

Meu najznaajnijim imbenicima koji utjeu na planiranu izgradnju prijenosne mree

jesu: dinamika izgradnje novih elektrana, mogua znaajna odstupanja u porastu
optereenja elektroenergetskog sustava, dinamika ukljuivanja obnovljivih izvora
energije u sustav, znaajnije promjene u razvoju sustava susjednih drava te razvoj
trita elektrine energije na nacionalnoj, regionalnoj i europskoj razini.

Rjeavanje postojeih problema regulacije u sustavu mogue je aktiviranjem svih

postojeih hidroelektrana koje su tehniki sposobne za osiguranje aktivne regulacije,
te stratekim opredjeljenjem za izgradnju plinskih elektrana i reverzibilnih
hidroelektrana kod planiranja novih proizvodnih postrojenja.

Nuna izgradnja prijenosne mree uvjetovana je ponajprije postizanjem

zadovoljavajue sigurnosti opskrbe kupaca elektrinom energijom, uz prikljuak na

183
mreu postojeih te novih proizvodnih postrojenja. Dodatna izgradnja prijenosne
mree potrebna je zbog integracije obnovljivih izvora elektrine energije.

Izgradnja prijenosne mree kao dijela ire europske i regionalne mree odreena je
suradnjom operatora prijenosnih sustava u EU-u. Dobra povezanost sa susjednim
sustavima znaajan je potencijal za izvoz, uvoz i tranzit elektrine energije te
pozicionira RH kao vanu poveznicu elektroenergetskih sustava srednje i jugoistone
Europe.

Potrebno je u najveoj moguoj mjeri zadrati koridore iz vaeih prostornih planova,

odnosno optimizirati trase tako da se isti koridor prostorno iskoristi za vei broj
dalekovoda, a nove planirati u sluajevima kad se postojei ne mogu podii na vei
kapacitet.

Revitalizacija objekata i opreme nastavlja se paralelno s izgradnjom zamjenskih

dalekovoda i transformatorskih stanica.

Revitalizaciju prijenosnih vodova u vodove viih naponskih razina mogue je postii

uz poveanje prijenosne moi (2 x 110 kV, 2 x 220 kV, 2 x 400 kV, koritenje novih
tehnologija) prilagoavanjem postojeih trasa, sukladno tehnikim propisima koji
reguliraju nain i uvjete izgradnje elektroenergetskih graevina.

Jaanjem veza pojedinih hrvatskih regija i mree unutar njih poveat e se sigurnost
opskrbe elektrinom energijom.

Pratit e se porast i locirati poveanje potronje elektrine energije te, sukladno tome,
osiguravati dobava za velika konzumna podruja i ostale potroae uz obziran odnos
prema okoliu i naseljenim podrujima.

Potrebno je omoguiti prikljuivanje novih elektrana te prostorno omoguiti koridore

za povezivanje.

Dogradit e se i/ili prevesti na viu naponsku razinu (x400 kV) dijelovi 220 kV mree
na koje su prikljuene elektrane prigodom njihove revitalizacije i/ili poveanja nazivne
snage kada je to tehniki i ekonomski opravdano, a realizirat e se i PCI projekti
sukladno energetskoj politici EU.

Projekti/Aktivnosti
Klaster projekata RH i Bosne i Hercegovine koji ukljuuje izgradnju
interkonekcijskog 400 kV dalekovoda izmeu Like i Banje Luke te novi 400
kV dalekovod izmeu Brinja i Konjskog

Naftovodi i produktovodi
S obzirom na sve veu ovisnost o uvoznoj nafti RH, EU te drava jugoistone Europe,
RH e iskoristiti prednosti svog geografskog poloaja, raspoloivosti prostora i
kapaciteta za sudjelovanje njezinih tvrtki u projektima od zajednikog interesa EU-a i
drugim meunarodnim projektima transporta, tranzita i uvoza nafte i derivata nafte.

Predviaju se dogradnje i rekonstrukcije na terminalima i unutar postojeih koridora

naftovoda koje e omoguiti:

184
 Realizaciju projekta od zajednikog interesa EU JANAF Adria ija je svrha
poveanje sigurnosti opskrbe sirovom naftom transportom iz pravca Omilja za
drave lanice EU-a
Poveanje sigurnosti opskrbe naftom i derivatima RH, EU i drava jugoistone
Europe, unapreenje operacija i interoperabilnosti djelatnosti transporta i
skladitenja, poboljanje koritenja postojeih kapaciteta i koridora, i to putem
reverzibilnosti i dogradnje naftovodnog sustava, gradnjom produktovoda i dr.

Plinovodi
Izgradnja plinovoda Varosfeld Slobodnica prioritetni je projekt RH. Izgradnjom
tog pravca bitno e se poveati sigurnost opskrbe prirodnim plinom u RH, a time
i sigurnost proizvodnje elektrine energije. Projekt je i dugorono vaan budui da
je Varosfeld plinsko vorite. Kapacitet meudravnog spojnog plinovoda od 6,5
milijardi m3 za RH ponajprije je novi dobavni pravac. U budunosti, nakon
poetka rada terminala za ukapljeni prirodni plin, bude li to trite zahtijevalo,
smjer transporta plina moe se i promijeniti izgradnjom kompresorskih stanica.
lzgradnja pridruenih tranzitnih 100-barskih i 75-barskih plinovoda i njihovo
ukljuivanje u transportni sustav RH konanog godinjeg kapaciteta 6 milijardi
m3/godini s mogunosti proirenja na 15 milijardi m3/godini za transport prirodnog
plina iz smjera planiranog prihvatnog UPP/LNG terminala prema tritima
zemalja u okruenju.
lzgradnja Jonskog-jadranskog plinovoda (IAP lonan Adriatic Pipeline), odnosno
izgradnja plinovoda tlaka 75 bara na pravcu Split Zagvozd Ploe Dubrovnik
Prevlaka.
Trasa plinovoda poloena je pravcem od albanske luke Fier do Splita, a povezuje
hrvatski plinski transportni sustav s projektom TAP (Trans Adriatic Pipeline) i
time omoguava ostvarenje novoga dobavnog i tranzitnog pravca prirodnog plina
iz kaspijske regije i dr., uz mogunost ostvarenja transporta plina sa sjevera (iz
prihvatnog terminala za UPP/LNG) prema jugu.
Izgradnja i dovrenje plinovoda tlaka 50, 75 i 100 bara, na svim podrujima RH
gdje je to gospodarski i tehnoloki opravdano, ukljuujui rekonstrukciju
pojedinih dijelova transportnog sustava radi podizanja sigurnosti opskrbe, te
povezivanje s transportnim sustavima Slovenije, Bosne i Hercegovine, Srbije,
Crne Gore, Italije i Maarske, odnosno preko njih i s drugim sustavima.
lzgradnja nadzemnih tehnolokih objekata (kompresorske stanice, mjerno-
regulacijske stanice, mjerno-redukcijske stanice i plinski vorovi) na svim
podrujima RH gdje je to gospodarski i tehnoloki opravdano, radi osiguranja
sigurnog i pouzdanog transporta plina za korisnike transportnih kapaciteta.

SKLADINI KAPACITETI
Porastom geopolitikih napetosti te moguih poremeaja i kriza na tritima
energenata (globalne i regionalne nestabilnosti), RH i energetske tvrtke, formiranjem
operativnih i obveznih zaliha nafte i naftnih derivata te izgradnjom podzemnih
skladita prirodnog plina i spremnika za skladitenje derivata na teritoriju RH, djelovat
e na poveanje sigurnosti opskrbe domaeg trita naftom, naftnim derivatima i
prirodnim plinom.

Nafta i naftni derivati

Za potrebe formiranja obveznih zaliha izgradit e se dodatni skladini kapaciteti koji
e biti razmjeteni po teritoriju RH, ovisno o regionalnoj potronji. Cilj je da se

185
postojei kapaciteti osuvremene i da se, gdje je to mogue, na postojeim lokacijama
poveaju kapaciteti skladitenja.

Projekcija iz Strategije energetskog razvoja 10 , prema kojoj e u RH proizvodnja

ukapljenog naftnog plina (UNP/LPG) iznositi oko 770.000 t, do 2014. godine nije
ostvarena. Prema podacima godinjeg energetskog pregleda Energija u Hrvatskoj
2013., proizvodnja LPG 2013. godine iznosila je 209.000 t. Uporaba LPG ostaje kao
opcija u svrhu izjednaavanja uvjeta energetske opskrbe na cjelokupnom teritoriju RH,
posebno na otocima i drugim podrujima izvan zahvata opskrbe drugim energentima,
bilo kao prethodnica drugim energentima bilokao dugorono rjeenje na mjestima na
kojima ti energenti nee biti dostupni. U sluaju ekonomske neopravdanosti vlastite
proizvodnje, predvia se izgradnja prihvatnog UNP/LPG terminala.

Prirodni plin
S obzirom na oekivani porast potronje prirodnog plina i velike sezonske
neravnomjernosti u satnoj potronji prirodnog plina u sektoru ope potronje i, neto
manje izraeno, industrije, nuno je izgraditi dodatne kapacitete podzemnih skladita
prirodnog plina. Izgradnja novih skladinih kapaciteta planirana je u starim buotinama
koje tehniko tehnoloki omoguavaju skladitenje.

Resorno ministarstvo nadleno je da, temeljem projekcija gospodarskog razvoja i

potencijalnih regionalnih korisnika, osigura kapacitet povlaenja koji e se odrediti pri
projektiranju novih skladinih kapaciteta na osnovi projiciranih znaajki potronje,
strukture korisnika sustava, skladitenja plina i njihovih dijagrama potronje.

Postojee iskoritene plinske buotine u prvoj fazi razvoja bit e okosnica poveanja
kapaciteta skladitenja prirodnog plina.

Sustav za ukapljeni prirodni plin (LNG)

lzgradnja prihvatnog terminala za UPP/LNG u Omilju, otok Krk, predvienog
kapaciteta 6 milijardi m3/godini s mogunosti proirenja na 15 milijardi
m3/godini uz skladine rezervoare 2 x 180.000 m3 i odgovarajue opreme za
uplinjavanje i predaju u plinski transportni sustav. Izgradnjom terminala na
otoku Krku osigurat e se stabilnost opskrbe prirodnim plinom za domae, EU
i regionalne potrebe.
Izgradnjom terminala diversificirat e se izvori dobave prirodnog plina, a
prisutnost najveih opskrbljivaa prirodnog plina oznait e i ukljuivanje RH
u jedinstveno europsko trite energije.
RH e, radi izjednaavanja uvjeta energetske opskrbe na cjelokupnom svom
prostoru, poticati uporabu ukapljenog prirodnog plina na podrujima izvan
dosega plinovoda.
Na lokalnoj razini valja istraiti mogue lokacije za potrebe distribucije
ukapljenog plina, posebice na otocima i rijetko naseljenim podrujima te
osigurati povrine za potrebe distribucije.
Sukladno Direktivi 2014/94/EU Europskog parlamenta i vijea od 22. listopada
2014. o uspostavi infrastrukture za alternativna goriva, valja predvidjeti
lokacije za opskrbu ukapljenim prirodnim plinom u prometu. Potencijalne
lokacije za distributivne centre svi su vei gradovi, kao to su luke na Jadranu

10
NN 130/09

186
 s veim pomorskim prometom, rijene luke i kljune lokacije TEN-T koridora,
s potrebnim prostornim uvjetima.

4.4.3. Poveavanje udjela obnovljivih izvora energije

Na razini EU-a propisan je cilj od 20% obnovljivih izvora energije u ukupnoj

neposrednoj potronji energije do 2020. godine.

RH je postavila cilj da se u razdoblju do 2020. godine udio proizvodnje elektrine

energije iz obnovljivih izvora energije u ukupnoj potronji elektrine energije odrava
na razini 35%.

Stoga je potreban razvoj obnovljivih izvora i tehnologija s niskom emisijom CO2, ime
bi se viestruko poveao njihov udio u strukturi izvora energije. Mnogi od tih izvora
oteavaju upravljanje sustavom, a njihova je proizvodnja varijabilna i teko predvidiva.

Obnovljivim izvorom energije smatra se aerotermalna, energija iz biomase, energija

mora, energija vjetra, hidropotencijala, geotermalna i hidrotermalna energija, plina iz
odlagalita otpada, plina iz postrojenja za obradu otpadnih voda i bioplina i Suneva
energija.

Kako se oekuje da e porast proizvodnje elektrine energije iz velikih hidroelektrana

biti znatno nii od porasta ukupne potronje elektrine energije, postavljeni cilj

187
odravanja 35% udjela proizvodnje iz obnovljivih izvora energije zahtijevat e
iznimno visoke stope porasta proizvodnje elektrine energije do 2020. godine iz ostalih
obnovljivih izvora energije (vjetroelektrane, elektrane na biomasu, male
hidroelektrane, suneve elektrane, elektrane na komunalni otpad, geotermalne
elektrane).

Planiranje elektrana iz obnovljivih izvora energije zahtijeva izuzetno uinkovito

gospodarenje prostorom kao osnovnim resursom, posebice planiranje elektrana na
Sunevu energiju i vjetroelektrane koje ekstenzivno koriste prostor, a istodobno moraju
biti smjetene to blie podruju koje opskrbljuju.

Pri odabiru lokacija za smjetaj elektrana treba sagledati i njihov mogui utjecaj na
bioraznolikost te izbjegavati ugroena i zatiena stanita i podruja iznimne
vrijednosti flore i faune.

Pri izradi smjernica za odabir lokacija sunanih elektrana i vjetroelektrana treba

ukljuiti i sagledavanje karakteristika podruja ekoloke mree kao jednog od
imbenika pogodnosti lokacija.

Uvaavajui tehnike i financijske elemente te mogunost prikljuenja na

elektroenergetsku mreu revidirani su ciljevi do 2020. godine Nacionalnim akcijskim
planom za obnovljive izvore energije do 2020. godine.

Hidroelektrane
Oekuje se da e novoinstalirani kapaciteti u hidroelektranama do 2020. godine iznositi
oko 300 MW. U taj iznos nisu uraunane male hidroelektrane.

Male hidroelektrane
RH postavlja cilj da se izgradi barem 100 MW malih hidroelektrana do 2020. godine.
Rije je o specifinim investicijama suoenima s ogranienjima koji proizlaze iz
utjecaja na bioraznolikost, okoli, kulturnu batinu i krajobraz.

RH e potaknuti istraivanja preostalih vodotokova da bi se utvrdile tone lokacije i

potencijali za izgradnju. U najveoj moguoj mjeri treba koristiti lokacije na kojima
ve postoje vodne stepenice te poticati rekonstrukciju/prenamjenu naputenih mlinica,
a pri planiranju hidroelektrana osigurati kontinuiranost vodnoga toka (riblje staze i sl.).

Energija vjetra
U svim scenarijima izgradnje elektrana prema Strategiji energetskog razvoja Republike
Hrvatske planirana instalirana snaga vjetroelektrana iznosi 1.200 MW do 2020. godine,
to je udio oko 10% u ukupnoj potronji elektrine energije.

Prema procjenama,11 u sadanji sustav nije mogue integrirati vjetroelektrane ukupne

prikljune snage vie od 400 MW. Izgradnja novih vjetroelektrana vee ukupne
instalirane snage ovisi o mogunostima poboljanja raspoloive sekundarne regulacije
unutar sustava.

11
Nacionalni akcijski plan za obnovljive izvore energije do 2020. godine, koji je Vlada RH usvojila 17.
listopada 2013.

188
S obzirom na to da su vjetroelektrane investicijski vrlo isplative, oekivati je da e u
sljedeem razdoblju postati vrlo znaajna prostorna injenica koja zahtijeva pomni
odabir lokacije, kako s aspekta prirodnih uvjeta tako i zbog utjecaja na okoli.

Suneva energija
RH postavlja cilj instaliranje 0,225 m2 sunanih kolektora po stanovniku do 2020.
godine za pripremu tople vode. Poticat e se ugradnja sunanih kolektora na to vie
novih i postojeih graevina.

Elektrane na energiju Sunca investicijski jo ne mogu konkurirati drugim obnovljivim

izvorima energije. S obzirom na vrlo izgledan razvoj tehnologije te time i poveanje
konkurentnosti Sunevih elektrana, u sljedeem je razdoblju potrebno provesti
istraivanja pogodnih lokacija za njihov smjetaj. Planira se instalirati 52 MW u
fotonaponskim sustavima do 2020. godine.

Geotermalna energija
RH poticat e proizvodnju elektrine energije kod vienamjenskog koritenja
geotermalne energije te razvoj gospodarskih zona uz koritenje otpadne topline iz
geotermalne elektrane. Osim za proizvodnju elektrine energije, RH e poticati
iskoritavanje geotermalne energije za turistiko-rekreacijske sadraje, ali i za grijanje
prostora, pripremu potrone tople vode, za poljoprivrednu proizvodnju, industrijsku
preradu poljoprivrednih proizvoda, uzgoj riba i dr.

Ekonomski je opravdano iskoritavanje postojeih geotermalnih buotina i ekonomski

povoljna razrada buotina radi upotrebe geotermalne energije te iskoritavanje srednje-
temperaturnih leita za razvoj.

Biomasa
Iskoritavanje biomase treba provoditi meusektorskom suradnjom kako bi se
osiguralo odrivo gospodarenje umama i poljoprivrednim povrinama.

Za koritenje biomase nuno je sinergijsko djelovanje razvojnih politika nekoliko

sektora: poticat e se razvoj drvopreraivake industrije, razvijat e se gospodarenje
umama i omoguiti iskoritavanje umske biomase, poticat e se poumljavanje i
uzgajanje kultura kratkih ophodnji na umskim zemljitima, poticat e se elektrane na
biomasu s kogeneracijom elektrine i toplinske energije (BE-TO) te uporaba biomase
za proizvodnju toplinske energije i proizvodnju peleta.

Planira se upotreba 26 PJ iz biomase do 2020. godine, a dio te biomase upotrebljavat

e se u elektranama na biomasu ukupne snage od oko 85 MW.

Razvoj iskoritavanja biomase treba temeljiti na postojeoj raspoloivoj biomasi koja

potjee iz odrivog gospodarenja umama, odnosno drvopreraivake industrije, a
brojnost, raspored lokacija i kapacitete planirati temeljem stvarnih podataka o
raspoloivoj biomasi, odnosno tako da se ne stvori dodatni pritisak na umske
zajednice.

Uz umsku, vaan je izvor biomase i poljoprivredna biomasa: poljoprivredni ostaci i

energetske biljke. Slabo iskoriteni poljoprivredni ostaci kao, npr., kukuruzovina,
slama penice, rai, jema itd. te energetske biljke mogu se koristiti u energetske svrhe

189
u proizvodnji tekuih naprednih biogoriva. Iskoritavanje ostataka poljoprivredne
proizvodnje i stavljanje u funkciju do sada zaputenih i neobraivanih povrina za
sadnju energetskih biljaka treba se izvoditi bez smanjenja postojeih obradivih
povrina i na odriv nain. Razvoj iskoritenja poljoprivredne biomase treba se
temeljiti na odrivoj poljoprivrednoj proizvodnji i stvaranju dodatnih vrijednosti.

Bioplin
RH cilj je u energetske svrhe iskoristiti iz poljoprivredne proizvodnje u 2020. godini
ekvivalent od barem 20% ukupnih uvjetnih grla te tako proizvesti oko 2,6 PJ energije
iz bioplina odnosno oko 100 milijuna m3 bioplina to odgovara 40 MW. Poticat e se
proizvodnja i uporaba bioplina, domaa proizvodnja bioplinskih postrojenja te
izgradnja distribuiranih izvora energije.

Mjere provedbe poveanja udjela obnovljivih izvora energije ovise o unapreenju

meusektorske suradnje na podrujima graditeljstva i prostornog ureenja, energetike,
industrije, poljoprivrede, umarstva, vodnog gospodarstva i zatite okolia.

Upotrebu obnovljivih izvora energije, osim na razini cijele drave potrebno je sagledati
na regionalnoj i lokalnoj razini.

Prostorno-planska dokumentacija omoguava ove zahvate u prostoru uz potovanje

uvjeta zatite okolia i prirode. Potpuno nove lokacije obnovljivih energetskih sustava
bit e razmotrene u postupku donoenja DPPR-a te prostornih planova na regionalnoj
i lokalnoj razini.

Projekti/Aktivnosti
Izrada smjernica za odabir lokacija i planiranje vjetroelektrana, solarnih
elektrana i malih hidroelektrana

4.4.4. Daljnje povezivanje u EU i meunarodne energetske mree

Od pristupanja EU-u RH radi na otvaranju i razvoju hrvatskog trita energije te

njegovoj integraciju u unutarnje trite energije EU.

RH e iskoristiti svoj povoljni geopolitiki i tranzitni poloaj. Opredijelila se za aktivnu

ulogu u regionalnom energetskom sektoru, te se eli pozicionirati kao regionalno
energetsko vorite.

RH je prihvatila sporazum o Energetskoj zajednici u koju su ukljuene drave lanice

EU-a te drave jugoistone Europe. Specifini ciljevi proklamirani Ugovorom o
Energetskoj zajednici jesu: poveanje sigurnosti opskrbe energijom u regiji
povezivanjem s kaspijskim, sjevernoafrikim i blisko-istonim rezervama plina te
koritenjem rezervama prirodnog plina, ugljena i hidroenergije u regiji. Vaan aspekt
Ugovora o Energetskoj zajednici jesu usklaivanje s pravnom steevinom s podruja
zatite okolia te socijalna pitanja vezana za opskrbu energijom.

Usvojena je zajednika strategija stvaranja regionalnog trita elektrine energije i

prirodnog plina temeljenog na zajednikim interesima i solidarnosti radi njegove
konane integracije u jedinstveno europsko trite.

190
RH e aktivno sudjelovati u realizaciji energetske politike EU-a, regionalnim
inicijativama za poboljanje sigurnosti opskrbe energijom putem meudravnih
sporazuma, zajednikih investicija i projekata s europske liste projekata od zajednikog
interesa (PCI). RH i njezine tvrtke sudjelovat e i u drugim projektima koji su vani za
EU i RH sukladno ciljevima svoje energetske i ekonomske politike.

Projekti/Aktivnosti
LNG terminal Krk
Projekt JANAF Adria
Projekt TAP (Trans Adriatic Pipeline)
Jonsko-jadranski plinovod (IAP Ionan Adriatic Pipeline)
Drugi projekti EU koji imaju status projekta od zajednikog interesa (PCI)

191
4.5. Otpornost na
promjene
4.5.1. Prilagodba klimatskim promjenama

Poveani rizici utjecaja klimatskih promjena i odgovor na njihove posljedice

prilagodbom i/ili smanjenjem utjecaja trebaju postati sastavni dio cjelokupnog
odrivog razvoja, pri emu su preduvjeti za uspjenu prilagodbu integralni pristup i
suradnja izmeu znanosti, prakse i institucija. Stoga svi razvojni planovi, ukljuujui
promiljanje prostornog razvoja, moraju uzeti u obzir jaanje otpornosti na ove
poremeaje na osnovi znanstvenih projekcija i ciljanih strunih analiza/studija kojima
se utvruju oblici i stupnjevi ranjivosti drave u cjelini i pojedinih podruja.

Dugorono rjeenje problema izazvanih klimatskim promjenama lei u pojaanoj

uporabi odrivih izvora energije te provoenju klimatskih politika ija je osnova
sinergijski uinak ublaavanja i prilagodbe tim promjenama. Prilagodba klimatskim
promjenama podrazumijeva mjere koje odgovaraju na sadanje i budue promjene i
ranjivosti u smislu zatite od negativnih utjecaja i smanjivanja moguih teta u
budunosti te istraivanje i primjenu novih tehnologija u cilju smanjenja emisije
ugljikovog dioksida sukladno stratekim usmjerenjima niskougljinog razvoja
(ukljuujui tehnologije izdvajanja, transporta i spremanja ugljikovog dioksida npr. u
iskoritenim plinskim i naftnim buotinama).

Ublaavanje klimatskih promjena vezano je primarno za smanjenje oneienja

okolia, a vea fleksibilnost u odgovoru na te promjene moe se postii koritenjem
razliitih mjera prilagodbe koje ukljuuju tzv. siva (tehnoloka i tehnika), zelena
(ekoloki utemeljena) i neinvesticijska (pravna i politika) rjeenja i opcije prilagodbe.
U podruju prostornog planiranja to ponajprije znai prilagodbu i nadogradnju
prostornih standarda i uvjeta za graenje u smjeru jaanja otpornosti novih i izgraenih
struktura na posljedice klimatskih promjena te iznalaenje modela za podizanje
otpornosti postojeih struktura na rizike. Openiti odgovor na prilagodbu klimatskim
promjenama jest i propisivanje posebnih uvjeta graenja u podrujima pojaanog
rizika od odabira najmanje rizinih podruja za gradnju do propisivanja udaljenosti i
kota ulaznih etaa graevina na podrujima pojaane izloenosti poplavama, planiranje
zelenih krovova i zidova i sl. U cilju dugoronog smanjenja utjecaja klimatskih
promjena znaajno je i propisivanje zahtjeva u smislu poveanja energetske
uinkovitosti graevina.

S obzirom na to da pozitivan utjecaj na klimatske promjene ne moe zapoeti bez

promjena u ponaanju pojedinaca, kljuni zadatak svakog pojedinca jest da svojim
odgovornim ponaanjem prema okoliu, tednjom energije i vode te koritenjem
obnovljivih izvora energije doprinese usporavanju klimatskih promjena i zatiti ivotne
sredine kako bi borba protiv klimatskih promjena rezultirala pogodnostima za zdravlje,
veom energetskom sigurnou i ublaavanjem drugih teta.

192
Ublaavanje posljedica klimatskih promjena na podruju RH
Simulacija budue klime za podruje Hrvatske pokazuje da e daljnji opi porast
temperature djelovati na vodeni ciklus, to e pridonijeti pojavi vie sunih razdoblja s
nesumnjivim utjecajem na poljoprivredu te okoli openito. Stoga je potrebno to prije
kreirati proaktivniju i progresivniju klimatsku politiku nego to je to ona sada, kako na
domaem tako i na meunarodnom planu, te definirati mjere kojima bi se sprijeile
pogubne posljedice klimatskih promjena.

Neke od negativnih utjecaja mogue je ublaiti i/ili otkloniti usmjeravanjem razvoja

na manje rizina podruja te planiranjem izgradnje na prirodno prihvatljivijim
podrujima. Mjere prilagodbe klimatskim promjenama ovise o prepoznatim i
utvrenim rizicima i osjetljivosti (pri emu znaajnu ulogu imaju geografska obiljeja,
npr. razliitost kontinentalnog i obalnog dijela), ali i o tipologiji naseljenosti (urbano,
ruralno), namjeni prostora i gospodarskim djelatnostima koje se na njemu odvijaju (u
kontinentalnom dijelu najvie je pogoena poljoprivreda, u obalnom podruju
turizam), infrastrukturi (posebno su ugroeni vodoopskrba, odvodnja vode i nadzemni
vodovi na razini naselja) te energetici (posebno su osjetljive hidroelektrane i neki oblici
obnovljivih izvora energije solarna i energija vjetra).

Odgovor na klimatske promjene ovisi i o tome jesu li one nastale kao posljedica
globalnog ili lokalnog djelovanja, kao i o tome jesu li njihove posljedice vezane uz
prirodno-bioloki ili socio-ekonomski aspekt. Nesporan je neposredan utjecaj na
promjene i poremeaje ekosustava i kvalitetu ivota ljudi pojedinano, a na razini
zajednice i gospodarstva mogue je promatrati neposredne i posredne utjecaje, npr.:
neposredan: gubitak uroda, fiziko razaranje infrastrukture i izgraenih
struktura
posredan: ambijentalne i ekosustavne promjene utjeu na turistiku ponudu
temeljenu na prirodnim ljepotama.

Na temelju analiza prema razliitim kriterijima (broj ljudi, veliina ugroenog/rizinog

podruja i mogue financijske posljedice zbog unitene imovine graevina i
infrastrukture) treba odrediti ranjivost/osjetljivost pojedinih podruja i mogue oblike
prilagodbe.

Odgovor na klimatske promjene na razini naselja vezan je ponajprije uz uinkovitost

sustava komunalne infrastrukture (odvodnja, javni prijevoz, sigurnost vodoopskrbe i
dr.) te propisivanje odgovarajuih prostornih standarda i uvjeta koji se realiziraju
provedbom prostornih planova. Prostornim planovima potrebno je planirati sive i
zelene namjene i mjere provedbe. To, npr., u sluaju ekstremnih padalina
podrazumijeva tehnika i infrastrukturna rjeenja koja e moi u dovoljnoj mjeri
ublaiti negativne posljedice (poplave i dr.), dimenzioniranje infrastrukturnih vodova
na ekstremne oborine i druge klimatske promjene kao i formiranje upojnih povrina,
npr. zelene povrine u naseljima, javni parkovi i dr.

Odgovori na klimatske promjene u urbanim podrujima vezani su uz izgradnju zelene

infrastrukture, planiranje omjera izgraenih struktura i prirodnih i ozelenjenih
povrina, ozelenjavanje klizita, odgovarajui kapacitet infrastrukture, formiranje
akumulacijskih povrina s dvojnim reimom koritenja (npr. planiranje rekreacijskih
povrina koje se aktiviraju kao retencije u sluaju poplava) i sl.

193
Posebno je vana uinkovita i odriva zatita s ciljem smanjenja rizika od poplava. U
tom smislu veliku ulogu ima izgradnja sustava obrane od poplava (vei broj
akumulacija i retencija) uz sustavno unapreivanje upravljanja rizicima i provedbu
mjera obrane od poplava na cijelom podruju RH. S prostornog aspekta, bitno je da svi
ovi sustavi i mjere budu u skladu sa stratekim opredjeljenjima prostornog razvoja, a
na provedbenoj razini s prostornim planovima. U suradnji s nadlenim tijelom za
vodno gospodarstvo potrebno je preispitati planiranu namjenu prostora u prirodnim
poplavnim podrujima rijeka na nacionalnoj i regionalnoj razini. U tom smislu kljuno
je jasno razgranienje nadlenosti, ovlasti i obveza te uspostavljanje uinkovitog
modela suradnje i koordinacije na razini sektora od izrade i donoenja stratekih i
operativnih dokumenata do instrumenata njihove provedbe.

U okviru mjera za ublaavanje posljedica sua sustave navodnjavanja treba planirati u

skladu s raspoloivim vodnim resursima i prostornim zahtjevima, vodei rauna o
odravanju bioloke ravnotee. Posebno je znaajno istraiti mogunosti koritenja
infrastrukture za smanjenje rizika od jedne katastrofe kako bi se smanjio rizik od
nastanka druge.

Potrebno je utvrditi podruja koja su potencijalno osjetljiva na podizanje razine mora

te prilikom izrade prostornih planova predvidjeti mjere zatite.

Intenzivnim i kontinuiranim informiranjem javnosti o svim problemima i opasnostima

koje su posljedica klimatskih promjena razvijat e se svijest svakog pojedinca o njihovoj
vanosti i razmjerima te ga poticati na sudjelovanje u njihovu rjeavanju.

Projekti/Aktivnosti
Priprema planske i tehnike dokumentacije za uinkovitije upravljanje
sustavom obrane od poplava i ublaavanje posljedica sua s naglaskom na
obrani najugroenijih urbanih podruja, uz razmatranje vienamjenskih
hidrotehnikih sustava
Vrednovanje prostornih, povijesnih, prirodnih i infrastrukturnih obiljeja
prostora uz rijeke i integralno sagledavanje razvoja sustava: zatite od poplava,
plovnosti, vodoopskrbe, energetskog koritenja, razvoja naselja, zatite
prirodne i kulturne batine, prometa i turizma, s naglaskom na zatiti
najosjetljivijih podruja uz rijeku (vodozatitna podruja, zatiena podruja
prirode i znaajna stanita), uz meunarodnu strunu koordinaciju svih drava
u slivu rijeka
Program zatite, ureenja i koritenja rijeke Save i zaobalja od granice s
Republikom Slovenijom do Siska
Izrada Procjene rizika od katastrofa u Republici Hrvatskoj

4.5.2. Jaanje prirodnog kapitala planiranjem razvoja zelene infrastrukture

U postupcima izrade planova svih razina potrebno je promicati razvoj zelene

infrastrukture mree zelenih povrina u kojima i s pomou kojih se odvijaju prirodne
funkcije i procesi, uz ostvarivanje viestrukih koristi: poboljane uinkovitosti prirodnih
resursa, ublaavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, spreavanja
katastrofa, upravljanja vodama, uinkovitog gospodarenja zemljitem i tlom, ouvanja
raznolikosti stanita i vrsta te genetske raznolikosti za budue generacije,

194
vienamjenske i otporne poljoprivrede i umarstva, prometa i energije s niskim
emisijama ugljika, koristi za zdravlje i dobrobit stanovnitva, razvoja turizma i
rekreacije te, openito, otpornosti ekosustava. Zelene povrine potrebno je planirati tako
da budu dostupne to veem broju stanovnika, a pritom planirati sadnju biljaka s niskom
alergenom peludi kako bi se smanjila mogunost izazivanja alergijskih reakcija kod
ljudi.

Fizika su obiljeja koja pridonose zelenoj infrastrukturi raznolika, specifina za svaku

lokaciju ili podruje. Na lokalnoj razini to su biolokom raznolikou bogati parkovi,
vrtovi, zeleni krovovi, ribnjaci, potoci, ume, drvoredi, ivice, livade, obnovljena
naputena industrijska podruja i koridori linijske infrastrukture, prijelazi za divlje
ivotinje i riblje staze i drugi imbenici koji pridonose zelenoj infrastrukturi
omoguujui vie usluga ekosustava. U podrujima urbanih aglomeracija prednost kod
planiranja zelene infrastrukture treba dati podrujima gdje je mogu efekt toplinskih
otoka.

Na regionalnoj ili nacionalnoj razini to su velika zatiena prirodna podruja, velika

jezera, rijeni slivovi, ume visoke prirodne vrijednosti, prostrani panjaci, podruja
poljoprivrede niskog intenziteta, obalne lagune. Na razini EU mogue je planirati
prekogranine elemente meunarodni rijeni slivovi, ume i planinski lanci primjeri
su nadnacionalne zelene infrastrukture EU-a.

Ukljuivanje pitanja zelene infrastrukture u postupke planiranja temelji se na pristupu

procjene zelene infrastrukture uzimajui u obzir njezin poloaj, prijetnje, ogranienja,
prioritete, mogunosti i druge specifine imbenike: geografske, okoline, drutvene,
politike, gospodarske itd. U planiranju zelene infrastrukture posebno se istiu rjeenja
gradske i prigradske zelene infrastrukture, zelene infrastrukture u sklopu integriranog
planiranja morskog i obalnog podruja i zelene infrastrukture kao postupka u sanaciji
degradiranih dijelova prostora, odnosno tijekom urbane preobrazbe, sanacije i
privremenog koritenja.

4.5.3. Poveavanje energetske uinkovitosti

Energetska uinkovitost preduvjet je dugorono ugodna i zdrava ivotnog prostora, pri

emu je drava regulator, poticatelj i provoditelj naela odrivog planiranja i gradnje.
Standardi po kojima se gradi proraunskim sredstvima minimalni su kriteriji za svakog
privatnog investitora.

S obzirom na to da planska rjeenja imaju presudan utjecaj na potrebu za energijom,

nuan je integrirani pristup prostornom i energetskom planiranju u kojem prostorno
planiranje daje okvir za razvoj odrivih energetskih sustava. Planiranje treba biti
utemeljeno na analizi lokacije i njezinih potencijala te trenutanim mogunostima
opskrbe energijom.

Smanjenje potronje energije provodi se ve tijekom promiljanja u ranoj planerskoj

fazi uzimajui u obzir topografiju, insolaciju, orijentacije, mikroklimu. Planiranje treba
biti utemeljeno na analizi te odabiru optimalne lokacije. Integriranje specifinosti
energetske uinkovitosti u prostorno planiranje potrebno je kombinirati s jaanjem
znanja o energetskoj uinkovitosti, informiranjem, jaanjem kapaciteta i vjetina

195
ciljanih grupa.

Razvijanje dugoronih planova podruja opskrbe energijom na razini upanija, opina,

gradova i naselja te odreivanje optimalnih podruja opskrbe rezultira smanjivanjem
prijenosnih sustava, a time i poveanjem energetske uinkovitosti. Stoga na razini
gradova u planiranje razvoja treba biti integrirana i primjena centralnih toplinskih
sustava.

Zgrade, kao najvei individualni potroai finalne energije, u sreditu su politike

energetske uinkovitosti. U razdoblju od 2014. do 2030. godine planirano je da 30%
zgrada bude obnovljeno na gotovo nula-energetsku razinu te visokih svojstava
energetske uinkovitosti 12 , a da tehnike obnove povijesnih zgrada i zgrada od
kulturolokog znaaja budu potpuno razvijene.

Projekti/Aktivnosti
Energetska obnova postojeih zgrada
Poticanje gradnje visokouinkovitih zgrada

4.5.4. Odrivo gospodarenje otpadom

Pretpostavke su za odrivo gospodarenje otpadom ulaganja u razvoj infrastrukture za

gospodarenje otpadom i provoenje odgovarajuih propisa i mjera, ali i informiranje
javnosti te kontinuirana edukacija u svrhu podizanja razine ekoloke svijesti.

Gospodarenje otpadom potrebno je u svim segmentima provoditi na takav nain da se

ne dovodi u opasnost ljudsko zdravlje te da ne bude tetnog utjecaja na okoli, posebno:
oneienja mora, voda, tla i zraka te ugroavanja bioloke raznolikosti
neugodne buke i/ili mirisa
oteenja kulturno-povijesnih, prirodnih i krajobraznih vrijednosti
nastajanja eksplozije, poara i sl.

Kod odreivanja uvjeta za smjetaj u prostoru i propisivanja uvjeta za graenje

graevina za gospodarenje otpadom treba uzeti u obzir navedene zahtjeve, a kod
odabira lokacija paljivo razmotriti odnos prema naseljima na koja mogu utjecati
(udaljenost, utjecaj na mikroklimu, uspostava vizualnih barijera) i uklapanje u
krajobraz te uvanje vizura. Lokacije graevina za gospodarenje otpadom potrebno je
planirati izvan poplavnih podruja i zona sanitarne zatite. Pri odreivanju lokacija za
gospodarenje otpadom treba ispitati mogunosti koritenja izgraenog prostora,
odnosno mogunosti rekonstrukcije postojeih odlagalita te dati prioritet takvim
rjeenjima naspram zauzimanja novih povrina, a pri biolokoj sanaciji prostora
koristiti se autohtonim biljnim vrstama.

Graevine za gospodarenje otpadom, ovisno o njihovu znaaju utvrenom posebnim

propisima, treba planirati u prostornim planovima odgovarajue razine tako da budu
smjetene u zone:
u izdvojenom graevinskom podruju izvan naselja gospodarske namjene

12
Dugorona strategija za poticanje ulaganja u obnovu nacionalnog fonda zgrada Republike Hrvatske
(NN 74/14)

196
 u graevinskom podruju naselja gospodarske namjene
posebno odreene za gospodarenje otpadom.

Ureenje zatvorenih i saniranih prostora odlagalita i njihova eventualna prenamjena

treba biti u skladu s odredbama i uvjetima propisanima u prostornim planovima, a pri
propisivanju uvjeta za sanaciju prednost treba dati etapnoj sanaciji dok je aktivno
koritenje jo u tijeku.

Skladitenje, obrada i odlaganje radioaktivnog otpada mora zadovoljiti najvie

sigurnosne standarde za zatitu pojedinaca, drutva i okolia.

Programi sanacije i namjena lokacija na kojima se nalaze prirodni radioaktivni

materijali trebaju biti usklaeni s prostornim planovima odgovarajuih razina i
rezultatima provedenih analiza rizika za zdravlje ljudi i okoli.

Zbrinjavanje radioaktivnog otpada

Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada,13 koji obuhvaa skladitenje, obradu i
odlaganje radioaktivnog otpada, treba zadovoljavati najvie sigurnosne standarde za
zatitu pojedinaca, drutva i okolia od tetnih uinaka ionizirajueg zraenja pazei
pritom da se ne namee nepotreban teret buduim generacijama. Konano odreivanje
lokacije Centra, odnosno potvrivanje prihvatljivosti lokacije na kojoj su izvedena
preliminarna istraivanja za smjetaj odlagalita nisko i srednje radioaktivnog otpada,
iziskuje prethodno provoenje odgovarajuih istraivanja te transparentnost u
donoenju odluka. Lokacija mora biti pogodna za provedbu potrebnih sigurnosnih
analiza i mjera zatite okolia, a sa stajalita prostornog razvoja treba se uklopiti u
osnovnu koncepciju koritenja prostornih resursa te prioritete i strateka usmjerenja,
posebice za odrivost prostorne organizacije, sukladno ovoj Strategiji. Takoer,
potrebno je paljivo odrediti naine koritenja okolnog zemljita s obzirom na
aktivnosti Centra. U skladu s nacionalnom i zakonskom regulativom, od posebne je
vanosti transparentnost odluivanja o lokaciji, odnosno pruanje potrebnih
informacija javnosti i sudjelovanje javnosti u procesu donoenja odluka o zbrinjavanju
razliitih vrsta radioaktivnog otpada.

4.5.5. Odrivo gospodarenje mineralnim sirovinama

Kod stratekog odluivanja o gospodarenju mineralnim sirovinama treba integrirati

spoznaje o geolokim potencijalima (uz valorizaciju eksploatacijskih polja na temelju
pojavljivanja mineralnih sirovina, geoloke grae i postojeeg opsega eksploatacije),
prostorno-planske uvjete i ogranienja vezana uz zatitu prirode, voda, tla, krajobraza
i kulturnih dobara. Osim odluivanja o gospodarski opravdanom otvaranju novih
eksploatacijskih polja na mjestima koja su prostorno i ekoloki prihvatljiva, od velike
je vanosti uspostavljanje sustava odgovornosti prilikom eksploatacije te rekultiviranja
prostora tijekom i nakon eksploatacije.

S prostornog aspekta, lokacije i granice novih eksploatacijskih polja treba paljivo

planirati u odnosu na udaljenosti od postojeih graevina, granica graevinskih
podruja naselja, turistikih zona, gospodarskih zona, rekreacijskih zona i zona

13
SPRRH, poglavlje 2.6.2. Antropogeni utjecaji, potpoglavlje Postupanje s otpadom

197
posebne namjene te utvrenih koridora infrastrukture, uzimajui u obzir vrstu
mineralne sirovine i nain njezina pridobivanja. Posebnu panju treba posvetiti odnosu
prema krajobrazu i vizurama.

Degradirana podruja za sanaciju

Naputena eksploatacijska polja nuno je sanirati prema prethodno izraenim
planovima sanacije, a prostor urediti sukladno namjeni odreenoj u prostornim
planovima.

Na tehnologiju i nain sanacije eksploatacijskog polja neposredno utjee nain

pridobivanja mineralnih sirovina. Primjerice, oblikovne konture povrinskih kopova
arhitektonsko-graevnog kamena sreenije su i ie zbog primjene tehnologije
odvajanja u komadima piljenjem i odlamanjem stijena bez eksplozivnog razaranja, a
pridobivanje tehniko-graevnog kamena podrazumijeva miniranje te izgradnju
tehnolokog postrojenja za usitnjavanje, to donosi vei privremeni i trajni utjecaj na
prostor. Tehnika sanacija te bioloka i krajobrazna rekultivacija eksploatacijskih polja
stoga trebaju biti sastavni dio tehnolokog procesa eksploatacije.

Provoenjem tehnike i bioloke sanacije geomehaniki stabilizirani bokovi ozelenjuju

se biolokom rekultivacijom pri emu prednost treba dati autohtonim biljnim vrstama.
Posebno je vana sanacija klizita, kao i osiguravanje podruja zatitnim ogradama do
konane prenamjene. Biolokom rekultivacijom, odnosno unoenjem u prostor
kompenzacijskih krajobraznih elemenata, mogue je ublaiti i utjecaje na mikroklimu.
Za spreavanje oneienja voda, osim ispravnog lociranja zahvata, vano je
uspostaviti uinkovit sustav odvodnje oborinskih i otpadnih voda.

Eksploatacijska polja nakon bioloke sanacije mogu se prenamijeniti ponajprije za

potrebe funkcija parkova poput sadraja za posjeivanje, kulturu, sport i rekreaciju,
edukaciju i druge komplementarne sadraje javne i turistike namjene. Potrebno je
posvetiti panju i brojnim iscrpljenim i naputenim kamenolomima, posebno njihovoj
sanaciji i uklapanju u okoli odreivanjem drukije namjene tog prostora u prostorno-
planskoj dokumentaciji, npr. javne, turistike i slino.

Na prostorima zatienih podruja prirodne batine poput parkova prirode i

nacionalnih parkova, u skladu s propisima o zatiti prirode, ne doputa se proirenje
postojeih niti otvaranje novih eksploatacijskih polja, a unutar parkova zateena
eksploatacijska polja moraju se sanirati i nakon zavretka postupka odobrene
eksploatacije za sanaciju trebaju prestati raditi. Te aktivnosti u konanici moraju
rezultirati krajobraznim oblikovanjem, prenamjenom i ureenjem prostora u skladu s
temeljnim vrijednostima prostora parka i prostorno-planskim rjeenjima.

Nuna je odgovarajua prilagodba i usklaivanje propisa te suradnja i interaktivno

djelovanje dionika u svim fazama od planerske, projektantske, upravne i provedbene
do, u konanici, nadzora. Znaajnu ulogu u tom smislu ima izgradnja informacijskog
sustava mineralnih sirovina koji bi trebao obuhvatiti registar mineralnih sirovina i
registar istranih i eksploatacijskih polja. Time bi se stekla cjelovita slika o stanju
rezervi, dinamici proizvodnje i potranji za mineralnim sirovinama u RH te
korisnicima eksploatacijskih polja (izdane dozvole, vrijeme isteka koncesijskih prava
i sl.), a ujedno bi se lake usuglasili suprotstavljeni interesi razliitih korisnika prostora
(npr. poljoprivreda, vodno gospodarstvo, turizam). Uspostavljanje takvog sustava, uz

198
jaanje nadzora, ubrzalo bi i postupke krajobrazne sanacije i zatvaranja
eksploatacijskih polja koja se koriste bez odgovarajuih dozvola.

Projekti/Aktivnosti
Cjelokupna inventarizacija mineralnih sirovina koja ukljuuje izradu:
- Registra mineralnih sirovina
- Registra eksploatacijskih polja
Jedinstveni geoloki informacijski sustav
Uinkovitija kontrola nad nelegalnim eksploatacijama
Istraivanje i razmjena strunog znanja o metodama sanacije

4.5.6. Prilagoavanje promjenama uvjeta poslovanja

Prilagoavanje gospodarske strukture gradova prostornim uvjetima i novim zahtjevima

poslovanja prisutan je proces koji se ogleda u izmjetanju pogona iz uih urbanih jezgri
te s vrijednih obalnih prostora, uz prenamjene u sadraje primjerenije integraciji u
naselja.

Prevladavanje posljedica gospodarske krize i poveanje zaposlenosti u velikoj e mjeri

ovisiti o sposobnosti prilagodbe novim tehnologijama i uvjetima poslovanja i o
prostorno-planskim preduvjetima za takvu prilagodbu.

Prostorni planovi moraju pregledno i pravodobno gospodarskim subjektima predoiti

prostorne okvire, uvjete i mogunosti s gledita stratekih ciljeva razvoja i zatite
prostora te tako ostvariti uvjete za prijem poduzetnikih inicijativa.

Posebno je znaajno da se kroz prostorne planove omogui realizacija razliitih modela

potporne i poduzetnike infrastrukture i aktivno pratiti saznanja o novim oblicima
organiziranja gospodarskih zona.

Pri planiranju prostora u funkciji gospodarskog razvoja, na svim razinama uprave i

planiranja, prioritet trebaju biti ulaganja u naputene industrijske, vojne i komercijalne
lokacije (brownfield lokacije).

Pri novim ulaganjima u neizgraenom prostoru nove lokacije treba sagledavati u irem
kontekstu razmatrajui ponajprije gospodarsku specijalizaciju podruja, ljudske i
prirodne resurse, a alternative smjetaja provjeriti postupkom strateke procjene
utjecaja na okoli.

Na lokalnoj je razini vana proaktivna politika u odnosu na gospodarske zone, a to prije

svega znai opremanje planskih povrina infrastrukturom u skladu s vaeim
planovima prostornog ureenja. Nova graevinska podruja gospodarske namjene
treba planirati kada JLS ima namjeru i mogunosti za financiranje njihova ureenja
(izraditi UPU, izgraditi komunalnu infrastrukturu), a nakon prethodne ocjene potreba
i analize postojeih kapaciteta.

Vee gospodarske djelatnosti treba planirati iskljuivo na temelju detaljnog programa

investicije, u skladu s ogranienjima i mogunostima prostora (uglavnom na
prostorima koji su oznaeni kao ostalo zemljite izvan vrijednih dijelova prirode, izvan

199
klizita, vodonosnih podruja, poplavnih podruja i sl.), izbjegavajui da vlasnik
zemljita pekulira njegovom cijenom te pogrene procjene potreba za povrinom pri
izradi prostornog plana.

Aktivna prilagodba uvjetima poslovanja podrazumijeva i prilagoavanje novim

poduzetnikim koncepcijama koje su u sve veoj mjeri okrenute poslovanju u
digitalnom svijetu, a u fizikom prostoru zahtijevaju nove tipove prostora podrane
prostornim planovima (npr. coworking prostori, klasteri, novi smjetajni tipovi: difuzni
hotel/integralni hotel ili novi koncepti mjeovitog koritenja).

Projekti/Aktivnosti
Koritenje sredstava EU-a za ureenje graevinskog zemljita za razvoj
gospodarskih djelatnosti

4.5.7. Razvijanje odrivog turizma

Turizam se temelji na atraktivnosti prostora i ouvanom okoliu kao najvrednijem

turistikom potencijalu koji znatno pridonosi gospodarstvu RH. Poeljan razvoj
hrvatskog turizma podrazumijeva upravljanje resursima koje udovoljava osnovnim
ekonomskim, socijalnim i estetskim kriterijima dugorono odrivog poslovanja uz rast
blagostanja, ouvanje kulturnog, krajobraznog i graditeljskog integriteta te vitalnih
ekolokih sustava i bioloke raznolikosti.

Sukladno tome, nuno je jo jae naglasiti vanost integriranja prostorno-ekoloke,

gospodarske, kulturne i prometne politike s globalnom turistikom politikom Hrvatske
te viziju daljnjeg prostornog razvoja turizma temeljiti na naelima relevantnima za
koritenje prostora:
prioritetne razvojne mjere treba usmjeriti na koritenje ve zauzetog prostora i
postojeih turistikih kapaciteta, odnosno njihovu obnovu, modernizaciju i
podizanje kvalitete te turizam intenzivnije priklanjati primjeni okolino
odgovornih, zelenih koncepcija na razini pojedinih pruatelja usluga i cijelih
destinacija, uvaavajui ekoloki odgovoran razvoj kao jednu od njegovih
temeljnih stratekih smjernica
nuno je vrednovati razvojne potencijale planiranih turistikih zona i preispitati
usklaenost prostornih planova jedinica lokalne i regionalne samouprave s
investicijskim potrebama u turizmu (od 550 planiranih turistikih zona izvan
naselja, 72% nije izgraeno)
prilagoavati turizam uvjetima i osobitostima prostora, to podrazumijeva
uvaavanje nosivog kapaciteta prostora, fleksibilnost, integriranost u strukture
naselja i krajobraza te energetskih ogranienja, zatite okolia i stvaranja
prihoda iz lokalnih resursa, kao i poticanje tradicijskih djelatnosti
turizam treba razvijati na cijelom prostoru, a razlike u turistikoj razvijenosti i
prostornoj valorizaciji izmeu obalnog podruja, brdsko-gorskog zalea i otoka
smanjivati
nuno je smanjiti pritisak s obalnog podruja jaanjem kontinentalnog turizma
(toplice, brdsko-planinska podruja, brojni gradovi i kulturna odredita); osim
sunca, mora, prirodnih i kulturnih bogatstava, nuno je stvoriti prostorne
preduvjete za razvijanje novih sustava turistikih doivljaja: nautiki turizam,
zdravstveni turizam, turizam za treu ivotnu dob, kulturni turizam, poslovni

200
 turizam, nove atrakcije (tematski, zabavni parkovi, interaktivni muzeji, akvariji
i sl.), cikloturizam, pustolovno-sportski, golf i sl.
prometno povezivanje preduvjet je razvoja turizma i poveanja kvalitete ivota
lokalnog stanovnitva; za otoke je nuna redovitost brodskih linija te
dostupnost zranog prometa, stoga je nuno prometni sustav, posebice u dijelu
jadranskih luka i povezivanju kopna s otocima te otoka meusobno, uskladiti
sa suvremenim zahtjevima i potrebama, razvijati cestovnu mreu na otocima,
raditi na realizaciji planiranih zranih pristanita otonih podruja, iskoristiti
plovne putove, preispitati plovnost rijeka (turistika razgledavanja),
revitalizirati te gospodarski ukljuiti i komplementarno vezati turizam
kontinentalne Hrvatske uz turizam jadranske Hrvatske.

Realizaciji stratekih ciljeva razvoja odrivog turizma mogue je doprinijeti prostorno-

planskim rjeenjima. U procesu izrade prostornih planova treba koristiti strateke
planove razvoja turizma kao strune podloge u svrhu racionalnog koritenja
raspoloivog turistikog prostora, a odreivanjem preciznih uvjeta gradnje ograniiti
nekontroliranu izgraenost unutar planiranih turistikih zona.

Porast urbaniziranosti morske obale treba sustavno regulirati uinkovitijom kontrolom

provoenja prostornih i urbanistikih planova te provoenjem mjera za ouvanje
obalnog i otonog podruja od neprimjerene gradnje i osiguravanje slobodnog pristupa
obali za sve.

Planiranjem razvoja odrivog turizma osnovni naglasak za zahvate u prostoru treba

staviti ponajprije na:
preferiranje devastiranih podruja koja raspolau odgovarajuom
infrastrukturom te istraivanje odrivih kapaciteta prostora, kvalitetnu
preobrazba prostora i ouvanje pejzanih i kulturno-povijesnih vrijednosti
prostora, analizu prihvatnih kapaciteta i nain upravljanja s ciljem zatite
prirodnog izgleda prostora
izgradnju treba poticati u ve urbaniziranim prostorima te postojeim
turistikim zonama kako bi se smanjio troak infrastrukturnog opremanja i
ukupno raspoloivi razvojni prostor dugorono ouvao od prekomjerne
izgradnje
ureenje mjesta vodei se elementarnim pravilima i propisima s podruja
urbanizma i prostornog ureenja, potivanje elemenata tradicijske gradnje i
lokalnog ambijenta, sanacija devastiranih podruja, odreivanje (propisivanje)
elemenata tradicijske gradnje i lokalnog ambijenta za svako karakteristino
podruje posebno, uz uvaavanje krajobraznih karakteristika, afirmacija
fizionomije i privlanosti graditeljske tradicije primorskih i kontinentalnih
mjesta.

Hotelijerstvo je kljuni pokreta investicijskog ciklusa, stoga strukturu turistikog

smjetaja treba usmjeravati ponajvie u hotelske kapacitete s prioritetom izgradnje
hotela vie i visoke kategorije, podizanje kvalitete privatnog smjetaja i transformaciju
obiteljskog smjetaja u male hotele, pansione i difuzne hotele, izgradnju novih objekata
zdravstvenog turizma, igralita za golf, kampova, kongresnih centara i ureenje
popratnih sadraja (plae, etnice, staze, prijevoz, parkiralita, prometna signalizacija,
biciklistike staze, zelene povrine i dr.).

201
Nautike centre ponajprije treba smjetati i graditi unutar gradskog podruja i naselja
gradskog karaktera s ve izgraenom lukom ili uz manja naselja, pri emu prednost
trebaju imati postojee luke nautikog turizma i luke otvorene za javni promet.
Izgradnju novih vezova planirati u postojeim lukama i devastiranim prostorima s
potrebnom infrastrukturom, a izgradnju marina za megaplovila te dodatne luke za
brodove za krstarenje, u svrhu unapreenja uvjeta za razvoj nautikog i yachting
turizma, poticati na najatraktivnijim destinacijama s mogunou cjelogodinje ponude
vrednujui utjecaj izgradnje na vizure, krajobraz i lokalnu zajednicu. Kljuni kriterij
prihvatljivosti tih investicija bit e primjena suvremenih tehnologija kojima e se
ukloniti rizici obalne devastacije i oneienja okolia.

Poticanje povezivanja odrivog turistikog razvoja s ruralnim razvojem, odrivim

koritenjem prirodne i kulturne batine te zatitom i koritenjem krajobraza u konanici
e rezultirati jaanjem izvansezonskog turizma i turistikog doivljaja cijelog teritorija
RH.

Prihvaajui turizam kao jednu od glavnih gospodarskih aktivnosti, moramo prihvatiti

i promjene u prostoru, ali istodobno donijeti odgovarajue odluke o temeljnim
resursima koji i nadalje moraju zadrati vrijednosti i prepoznatljiva obiljeja u uoj i
iroj regiji.

Projekti/Aktivnosti
Izrada smjernica za tipologiju pojedinih turistikih struktura

202
5. Okvir za
provedbu
Planiranje promjena u prostoru jedan je od imbenika koji prati i usmjeruje i
dinamiku razvoja, prilagouje planska odreenja i nadzire uspjenost provedbe.
Jaanje sustava planiranja promjena u prostoru podrazumijeva uspostavu
uspjenoga upravljanja prostorom. Predlae se sustav planiranja strukturno
mijenjati s ciljem postizanja vie razine provedivosti planskih odluka i unaprjeenja
vrsnoe planiranja.
- prof. dr. sc. Sreko Pegan

203
5.1. Institucionalni okvir
Zakon o prostornom ureenju (ZPU) ureuje sustav prostornog ureenja,
nadlenosti tijela dravne vlasti i tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave u upravnim i drugim postupcima, te upravni nadzor.
Polazei od postojeeg zakonskog rjeenja, ne postavlja se potreba izmjene
institucionalnog okvira, ve sustavno istraivanje i predlaganje poboljanja u
svrhu poveanja jasnoe, racionalnosti i jednostavnosti provedbe procedura, radi
snalaenja i zatite graana u ostvarivanju njihovih prava i postizanja poticajnog
ulagakog okruenja.
Institucionalna suradnja u obliku suradnje tijela dravne vlasti i tijela jedinica
lokalne i podrune (regionalne) samouprave, ali i meusektorske suradnje,
nezaobilazna je u ostvarenju Strategije.

Hrvatski sabor
Hrvatski sabor kao vrhovno zakonodavno tijelo u RH, osim donoenja prostornih
planova dravne razine i drugih dokumenata propisanih Zakonom o prostornom
ureenju, prati i razmatra stanje u prostoru i ostvarenje prostornog razvoja, te utvruje
i donosi odgovarajua polazita za prostorno ureenje drave.

Vlada Republike Hrvatske

U obavljanju izvrne vlasti Vlada RH odreuje, usmjerava i usklauje provedbu
politika i programa te u tu svrhu predlae i donosi strategije, daje smjernice, donosi
akte te poduzima druge mjere potrebne za ureenje odnosa iz podruja svoje
nadlenosti. Vlada RH predlae Hrvatskome saboru zakone i druge akte te dravni
proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi
uredbe za izvrenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad
dravne uprave, brine se o gospodarskom razvoju zemlje, usmjerava djelovanje i
razvitak javnih slubi te obavlja druge poslove odreene Ustavom i zakonom.

U kontekstu planiranja prostornog razvoja, Vlada RH sudjeluje u procesima izrade i

donoenja prostornih planova dravne razine i drugih dokumenata prostornog ureenja
na nain utvren ZPU-om.

Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja

MGIPU osigurava meusobnu usklaenost prostornih planova i njihovu provedbu te
kao nositelj izrade prostornih planova dravne razine doprinosi njihovoj strunoj
utemeljenosti, sukladnosti sa ZPU-om i posebnim propisima i jasnoi provedbe
procesa izrade i donoenja. MGIPU uspostavlja i razvija ISPU u suradnji s HZPR-om
i sa zavodima za prostorno ureenje upanija, odnosno Grada Zagreba. MGIPU
provodi i nadzor nad provedbom svih aktivnosti utvrenih ZPU-om i na temelju njega
donesenim propisima te nad zakonitou rada upravnih tijela, strunih upravnih tijela,
Hrvatskog zavoda za prostorni razvoj, zavoda za prostorno ureenje upanija, odnosno
Grada Zagreba, zavoda za prostorno ureenje velikih gradova, pravnih osoba s javnim
ovlastima, osoba koje obavljaju strune poslove prostornog ureenja te ovlatenih

204
arhitekata, i ovlatenih inenjera s tim u vezi.

U provedbi ZPU-a i ZOG-a MGIPU sudjeluje neposredno, izdavanjem akata vezanih

uz gradnju i uporabu odreenih graevina, te posredno, provedbom nadzora nad
postupanjem upravnih tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i
drugih osoba koje sudjeluju u postupcima projektiranja, graenja, uporabe i odravanja
graevina te provedbe upravnih i drugih postupaka.

S obzirom na analizom stanja i procesa u prostoru utvreni viedesetljetni problem

nezakonite gradnje, od posebnog je znaaja uloga MGIPU u provedbi poslova
inspekcijskog nadzora, ali i u utvrivanju i provedbi komunikacijske strategije s ciljem
edukacije graana o posljedicama nezakonite gradnje i o odrivom koritenju prostora,
temeljene na svijesti o prostoru kao nacionalnom dobru.

Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave

Prostorno ureenje u nadlenosti jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
obuhvaa osobito usmjeravanje prostornog razvoja jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave sa specifinim ciljevima i smjernicama za prostorno ureenje
u skladu s polazitima i smjernicama iz dokumenata prostornog ureenja dravne
razine, donoenje dokumenata prostornog ureenja podrune (regionalne) i lokalne
razine te prihvaanje izvjea o stanju u prostoru, planiranje zahvata u prostoru
upanijskog i lokalnog znaenja, provoenje mjera za ostvarivanje dokumenata
prostornog ureenja podrune (regionalne) i lokalne razine, provoenje mjera aktivne
zemljine politike i ureenja graevinskog zemljita i voenje registra podataka iz
Informacijskog sustava prostornog ureenja.

Upravna tijela velikog grada, Grada Zagreba i upanija nadlena za upravne poslove
graditeljstva sudjeluju u provedbi ZPU-a i ZOG-a izdavanjem akata vezanih uz gradnju
i uporabu odreenih graevina. Upravna tijela JLS-ova nadlena za poslove
komunalnoga gospodarstva sudjeluju u provedbi nadzora u vezi s graenjem i
izvoenjem radova prema Zakonu o graevinskoj inspekciji.

Hrvatski zavod za prostorni razvoj

Strune poslove prostornog ureenja za dravu obavlja HZPR, a djelatnost Zavoda
obuhvaa osobito: izradu, odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe DPPR-a i
drugih prostornih planova koje donosi Hrvatski sabor ili Vlada RH, izradu, odnosno
koordinaciju izrade i suradnju u izradi drugih dokumenata od vanosti za prostorno
ureenje i zatitu prostora drave, voenje, razvoj i upravljanje Informacijskim
sustavom prostornog ureenja, pripremu liste pokazatelja o stanju u prostoru, izradu,
odnosno voenje izrade izvjea o stanju u prostoru drave, obavljanje strunih
poslova za odreivanje sadraja i metodologije prostornog planiranja u izradi
prostornih planova i praenju stanja u prostoru, suradnju s osobama, meunarodnim
tijelima, institucijama i udrugama na izradi i provedbi projekata i programa iz podruja
prostornog ureenja, sudjelovanje u provedbi meunarodnih obveza RH iz podruja
prostornog ureenja, osiguravanje uvjeta za pristup informacijama o prostoru, kojima
raspolae te sudjelovanje u izradi sektorskih strategija, planova, studija i drugih
dokumenata dravne razine koji su propisani posebnim zakonima.

Osim ZPU-om utvrenih zadaa HZPR-a, potrebno je posebno istaknuti njegovu ulogu
u poticanju i promicanju suradnje sa znanstvenom i strunom zajednicom u provedbi

205
istraivanja i implementaciji novih strunih spoznaja u cilju unapreivanja vrsnoe
planiranja i uinkovitije provedbe planskih rjeenja. Posebnu suradnju potrebno je
uspostaviti s ustanovama visokog obrazovanja, utvrivanjem potreba za
dodatnim/specifinim znanjima u podruju prostornog ureenja te stalnim
unapreivanjem pojaati naobrazbu u preddiplomskim i diplomskim studijima te
specijalistikim studijima i strunim savjetovanjima.

Jaanje strunih i tehnikih kapaciteta HZPR-a stoga je prioritet djelovanja u razdoblju

do 2020. godine.

Zavodi za prostorno ureenje upanija i Grada Zagreba

Strune poslove prostornog ureenja za upaniju, odnosno Grad Zagreb obavlja zavod
za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba. Djelatnost zavoda za
prostorno ureenje upanije, odnosno Grada Zagreba obuhvaa osobito: izradu,
odnosno koordinaciju izrade i praenje provedbe prostornih planova podrune
(regionalne) razine, odnosno razine Grada Zagreba, izradu izvjea o stanju u prostoru,
voenje informacijskog sustava prostornog ureenja i upravljanje njime u okviru
njegovih ovlasti, pripremu polazita za izradu, odnosno stavljanje izvan snage
prostornih planova uih podruja, pruanje strune savjetodavne pomoi u izradi
prostornih planova lokalne razine i druge poslove u skladu sa ZPU-om i statutom
zavoda. Zavod za prostorno ureenje upanije moe izraivati i prostorni plan ureenja
grada i opine, urbanistiki plan ureenja od znaaja za dravu, odnosno upaniju te
obavljati strune analitike poslove iz podruja prostornog ureenja ako to zatrai
MGIPU ili upan.

S obzirom na istaknutu ulogu zavoda za prostorno ureenje upanije, odnosno Grada

Zagreba kao strune razine koja je kljuna spona u obavljanju strunih poslova
prostornog ureenja, sudjelujui istodobno i kao struno-analitika podrka
aktivnostima dravne razine i kao struno-savjetodavna pomo lokalnoj razini, nuno
je u kratkoronom razdoblju pratiti stanje ljudskih kapaciteta i opremljenosti zavoda i
poduzimati mjere za njihovo ujednaavanje i daljnje jaanje.

Zavodi za prostorno ureenje velikih gradova

S obzirom na znaaj koji urbana podruja velikih gradova imaju u nacionalnom
ekonomskom, drutvenom i prostornom razvoju, na posebnosti izazova s kojima se
veliki gradovi susreu i nunost provedbe integriranih razvojnih mjera, ovom se
Strategijom potiu veliki gradovi na osnivanje vlastitih zavoda za prostorno ureenje,
sukladno mogunostima prorauna.

Javnopravna tijela
Tijela dravne uprave, druga dravna tijela, upravni odjeli, odnosno slube velikih
gradova, Grada Zagreba i upanija nadleni za obavljanje poslova iz odreenih
upravnih podruja, pravne osobe koje imaju javne ovlasti te druge osobe odreene
posebnim zakonima sudjeluju u postupcima planiranja i ostvarivanja ciljeva prostornog
razvoja davanjem zahtjeva i miljenja u postupku izrade i donoenja prostornih planova
i/ili utvrivanjem posebnih uvjeta.

U svrhu kvalitete i sveobuhvatnog planiranja prostornog razvoja, javnopravna se tijela

obvezuju podatke znaajne za prostorno ureenje i izradu prostornih planova
pripremati i dostavljati u ISPU, strukturno i sadrajno ureene prema propisima

206
donesenima na temelju ZPU-a te prema propisima koji definiraju Nacionalnu
infrastrukturu prostornih podataka.

Pravne osobe i ovlateni arhitekti

Pravne osobe, odnosno ovlateni arhitekti koji na temelju posebnog propisa izrauju
nacrte prijedloga i nacrte konanih prijedloga prostornih planova i obavljaju druge
strune poslove prostornog ureenja kljuni su za postizanje vie razine provedivosti
planskih odluka i unapreivanje vrsnoe planiranja. Stalno struno osposobljavanje i
podizanje kompetencija upravo ovog segmenta struke, nemjerljive uloge u izradi
planova svih razina, a izloenog trinom natjecanju i sveukupnoj gospodarskoj krizi,
zadatak je u razdoblju do 2020. godine.

Ostali dionici prostornog razvoja

U buduem razdoblju potrebno je na svim razinama uspostaviti kvalitetniju suradnju s
organizacijama civilnog drutva i razvijati svijest o civilnom drutvu kao partneru koji
nudi jasno formulirane zahtjeve kompetentnih skupina dionika.

U promiljanju i u provedbi procesa prostornog razvoja aktivno sudjeluje poslovni

sektor kao pokreta gospodarskog i drutvenog razvoja. Afirmacija suradnje poslovnog
sektora i svih institucionalnih dionika prostornog razvoja kljuna je za postizanje
okruenja koje podrava poduzetnike inicijative u skladu s ciljevima prostornog
ureenja, vezane za razvoj gospodarstva i novo zapoljavanje, ali i za razvoj drutvene
infrastrukture.

U sustavu prostornog ureenja mora se provoditi zatita graana, omoguavanjem

izjanjavanja, pojednostavnjenjima procesa, osiguravanjem dostupnosti podataka i
informacija i omoguavanjem strune pomoi.

207
5.2. Koordinacija
razvojnih mjera u
prostoru
5.2.1. Razvoj Informacijskog sustava prostornog ureenja

Razvoj ISPU-a i njegovih modula (e-Dozvola, e-Planovi, e-Katalog, e-Arhiv, e-

Inspekcija i dr.) objedinit e sve podatke od znaaja za prostorno ureenje i gradnju te
ih uiniti dostupnima javnosti, potencijalnim investitorima i ovlatenim korisnicima iz
tijela dravne i javne uprave, u cilju uinkovitog upravljanja prostornim podacima radi
planiranja i praenja stanja u prostoru i uinkovitije provedbe planova.

Pretpostavke za uvoenje i uspjeno funkcioniranje ISPU-a, kao i koritenje svih

prednosti dostupnih suvremenih tehnologija za izradu, uitavanje i razmjenu podataka
te automatizaciju procesa tamo gdje je to mogue, jesu sljedee: uspostava jasnog
sustava nadlenosti subjekata prostornog ureenja za pojedine dijelove sustava:
definiranje tehnikih standarda i metodologije za izradu nove generacije
prostornih planova s pomou GIS-alata
osnaivanje odgovarajuim ljudskim i tehnikim resursima Slube za ISPU unutar
HZPR-a kao tijela nadlenog za odravanje postojeih funkcionalnosti i
kontinuirani daljnji razvoj sustava
edukacija svih subjekata u ijem je djelokrugu rada izrada i obrada prostornih
podataka iz podruja prostornog ureenja.

Kratkoroni plan razvoja ISPU-a (2015. 2016. godina) predvia:

pojaati administrativni kapacitet HZPR-a, osobito zaposlenicima sa znanjima u
podruju GIS-tehnologija, kako bi se omoguilo da ispuni svoju ulogu krovne
organizacije za ISPU
zavriti izradu modula e-Planovi i dovesti ga do pune funkcionalnosti kako bi se
osigurali tehniki uvjeti da se nova generacija prostornih planova nesmetano
uitava u ISPU
provesti edukaciju o primjeni GIS-tehnologija u izradi prostornih planova za
zaposlenike HZPR-a, zavoda za prostorno ureenje i strunih slubi nositelja
izrade planova te strunih izraivaa kako bi prostorni planovi bili izraeni tako
da omoguuju njihovo uitavanje u ISPU i koritenje svih previenih
funkcionalnosti
uskladiti model podataka e-Kataloga s vaeom Specifikacijom metapodataka
Nacionalne infrastrukture prostornih podataka
dalje razvijati nove funkcionalnosti ISPU-a (npr. omoguiti preuzimanje podataka
putem servisa za razmjenu svim zainteresiranim stranama i javnosti, pripremiti
obrasce za izradu standardnih izvjetaja i sl.)
pomoi pri izradi aplikacija koje bi omoguile strunim izraivaima izradu
prostornih planova koritenjem alata koji su im poznati te tako proizvedene

208
 podatke na najjednostavniji nain transformirale u format potreban za uitavanje
u ISPU
poboljati neke postojee funkcionalnosti i dodatno meusobno povezati module
radi zajednikog koritenja podataka jednom upisanih u sustav gdje god je to
mogue (npr. uspostaviti registar javnopravnih tijela)
provesti daljnju integraciju u ISPU drugih izvora podataka od znaaja za prostorno
planiranje i prostor openito (npr. podatke drugih tijela dravne uprave, ovisno o
njihovoj raspoloivosti)
pripremiti projektne zadatke za izradu dodatnih modula unutar ISPU-a, kao to su
e-Inspekcija, e-Nekretnine i e-Arhiv. Priprema obuhvaa analizu poslovnih
procesa, izradu modela podataka i popisa potrebnih funkcionalnosti, razradu
ifrarnika, ugovaranje s izvoaima i sl.

Razvoj ISPU-a u duljem razdoblju (nakon 2016.) obuhvatit e:

izradu modula e-Inspekcija, e-Nekretnine, e-Arhiv i dr.
povezivanje e-Kataloga s bazom podataka o ovlatenim arhitektima Hrvatske
komore arhitekata
razradu ideje i izradu modula e-Dokumentacija koji bi u naravi bio centralni
repozitorij dokumentacije o prostoru (npr. studije koritene za izradu prostornih
planova, znanstveni radovi na temu prostornog planiranja i ureenja prostora,
razliite analize i programske studije i sl.)
razradu ideje i izradu modula e-Forum kojim bi se svima omoguilo
sudjelovanje u javnim raspravama o prijedlozima prostornih planova svih
razina, dostava prijedloga i postavljanje pitanja iz podruja prostornog ureenja
automatizaciju praenja pokazatelja o stanju u prostoru
stalnu dogradnju i unapreivanje sustava s obzirom na dostupnost novih
tehnologija i mogunosti.

U cijelom promatranom razdoblju potrebno je osigurati hosting i dostupnost ISPU-a

sukladno provedbenim pravilima koja proizlaze iz odgovarajuih propisa, izradu
sigurnosnih kopija, zatitu od neovlatenih upada u sustav te uspostaviti adekvatne
administrativne kapacitete za odravanje ifrarnika i redovito auriranje svih podataka.

Pri razvoju ISPU-a potrebno je potovati provedbene tehnike popise koji proizlaze iz
Zakona o dravnoj informacijskoj infrastrukturi1 i Zakona o Nacionalnoj infrastrukturi
prostornih podataka 2 koja e biti sastavni dio europske infrastrukture prostornih
podataka definirane INSPIRE direktivom kako bi se podaci oblikovali tako da
omoguuju njihovo pronalaenje te razmjenu s drugim srodnim informacijskim
sustavima na nivou RH i EU-a.

5.2.2. Ureivanje i usklaivanje prostornih evidencija

Nedostatnost aurnih geodetskih podloga i neureenost katastra i zemljinih knjiga

izazov je, kako u prostornom planiranju, tako i u postupcima vezanima uz provedbu
planiranog prostornog razvoja.

1
NN 92/14
2
NN 56/13

209
Provedba postupaka katastarskih izmjera/tehnikih reambulacija i stavljanja u
primjenu novih katastarskih operata za graevinska podruja odreena prostornim
planovima odnosno podruja gospodarskog, prometnog, turistikog i drugog znaaja
prioritetna su aktivnost, a uspostavu zajednikog informacijskog sustava zemljinih
knjiga i katastra potrebno je provesti na cijelom teritoriju drave.

Dodatni je izazov u prostornom planiranju nepostojanje ili neaurnost sektorskih

podataka o postojeem ili planiranom nainu koritenja prostora.
Potrebno je intenzivirati napore nadlenih tijela na harmonizaciji katastarskih i
zemljinih podataka.

U okviru dravnog prorauna i koritenjem sredstava fondova EU-a potrebno je

uspostaviti baze prostornih podataka javnopravnih tijela tamo gdje sada ne postoje ili
postojee baze podataka proiriti tako da obuhvate i prostornu komponentu tamo gdje
do sada nije obuhvaena. Takoer je potrebno uspostaviti mehanizme za razmjenu
prostornih podataka kako bi se omoguilo lake praenje stanja u prostoru i analiza
sektorskih zahtjeva te rjeavanje moguih prostornih konflikata.

5.2.3. Izrada i provedba prostornih planova nove generacije

Program prostornog ureenja RH (PPURH) ostaje na snazi u dijelu koji nije u

suprotnosti s ovom Strategijom, a do donoenja Dravnog plana prostornog razvoja.

Prostorni planovi nove generacije podrazumijevaju uvoenje i koritenje GIS-

tehnologija pri njihovoj izradi i pripremi za objavu u ISPU-u. Podzakonskim aktom
izraenom na temelju ZPU-a propisat e se standardi i metodologija za izradu svih
vrsta i razina prostornih planova (obvezni sadraj planova, struktura podataka i slojeva,
oznake slojeva, obvezni i uvjetni atributi, format i dr.).

Time e se omoguiti:
smanjivanje trokova i vremena izrade prostornih planova stabiliziranjem
zakonske regulative i uspostavom jednoznane planerske prakse
uitavanje prijedloga prostornih planova u svim fazama izrade te vaeih
prostornih planova u ISPU-u putem modula e-Planovi)
potpuna i transparentna evidencija cjelokupne procedure izrade i donoenja
prostornog plana u ISPU-u
informatiko povezivanje baza podataka e-Dozvole i e-Planova u ISPU-u radi
uinkovitije provedbe postupaka i breg izdavanja akata za gradnju, to e
pozitivno utjecati na investicijsku klimu i poslovno okruenje
laka izrada prostornih analiza i praenje stanja i trendova u prostoru
vea dostupnost vaeih prostornih planova i laka razmjena prostorno-
planskih podataka za potrebe izrade izmjena i dopuna prostornih planova te za
potrebe sektora i iroke javnosti.

5.2.4. Modeli meusektorske suradnje i koordinacije

U planiranju i provedbi aktivnosti prostornog razvoja nuno je istraiti mogunosti

poboljanja sadanjeg modela planiranja temeljenog na naelima integralnog pristupa

210
u prostornom planiranju, horizontalne i vertikalne integracije, sagledavanjem
konkretnih oblika suradnje i koordinacije.

Horizontalna integracija
Bliska suradnja javnopravnih tijela i usklaenost propisa, sektorskih mehanizama,
sektorskih dokumenata i projekata koji pretpostavljaju djelovanje u prostoru ili na
prostor i sadre teritorijalni aspekt nuni su preduvjeti provedbe ove Strategije.

U prvom redu namee se potreba stalne meusektorske koordinacije tijela i institucija

zaduenih za brigu o uporinim vrijednostima hrvatskog prostora i o njihovu odrivom
razvoju, posebice u podrujima zatite okolia i prirode, zatite kulturnih dobara i
prostornog ureenja.

Nadalje, nuna je suradnja svih sektora koji u svojoj nadlenosti imaju razvoj drutvene
infrastrukture, gospodarski razvoj i razvoj svih infrastrukturnih sustava sa sustavom
prostornog ureenja, posebno usklaivanjem sektorskih dokumenata s ovom
Strategijom i prostornim planovima i aktivnim sudjelovanjem u izradi te donoenju
prostornih planova.

Stalnu koordinaciju potrebno je uspostaviti i izmeu sustava prostornog ureenja i

sustava regionalnog razvoja, radi usklaivanja godinjih i viegodinjih razvojnih
programa i projekata, osobito onih iji je cilj poticanje regionalnog razvoja, urbanog
razvoja i razvoja podruja s posebnim razvojnim izazovima, s ovom Strategijom i
prostornim planovima, ali i radi uinkovite provedbe ove Strategije stratekim i
operativnim dokumentima, osobito koritenjem sredstava fondova EU-a i ostalih
meunarodnih izvora financiranja za razvoj hrvatskog prostora.

U postupke izrade i donoenja sektorskih razvojnih dokumenata potrebno je u

najranijoj fazi ukljuiti, ovisno o razini za koju se dokument donosi, nadlene
upanijske zavode za prostorno ureenje ili Hrvatski zavod za prostorni razvoj te
provesti odgovarajue ex-ante vrednovanje moguih utjecaja dokumentom
predloenih ciljeva, mjera i aktivnosti na prostorni razvoj podruja za koje se dokument
donosi.

Vertikalna integracija
Vertikalna integracija podrazumijeva povezivanje nositelja i dionika prostornog
razvoja na dravnoj, podrunoj (regionalnoj) i lokalnoj razini, ponajvie provedbom
kompleksnog programa izrade nove generacije prostornih planova u zajednikom
informacijskom sustavu prostornog ureenja, prema naelu ugraivanja svakog
razmatranog teritorija u iri kontekst i uvaavanja ciljeva i interesa izraenih u
dokumentima vie razine, odnosno ireg prostora.

Vertikalnom se integracijom posebnim programima i projektima moe obuhvatiti i

transnacionalna razina.

Cilj je vertikalne integracije poveanje svijesti o razvojnim problemima i potrebama te

pronalaenje najkvalitetnijih rjeenja, omoguavanjem protoka informacija u oba
smjera, lokalnih inicijativa od dna prema vrhu, ali i pokretanjem kvalitetnih inicijativa
s vie prema nioj razini, posebno omoguavanjem strune i financijske podrke
njihovoj provedbi.

211
Teritorijalna integracija
Strategijom se ohrabruje prostorno planiranje koje nadilazi administrativno-
teritorijalne granice rjeavajui zajednika pitanja i obraujui prostorne jedinice
zajednikih obiljeja.

Teritorijalna integracija ostvaruje se:

utvrivanjem ciljeva i interesa dravne i meuupanijske razine DPPR-om
izradom strunih podloga za izradu prostornih planova koje s tematskog
gledita sagledavaju prostorne jedinice zajednikih obiljeja i razvojnih
specifinosti
izradom prostornih planova podruja posebnih obiljeja za podruja
nacionalnih parkova i parkova prirode
izradom prostornih planova podruja posebnih obiljeja ija se obveza izrade
utvruje DPPR-om, za podruja izrazitih prirodnih, krajobraznih, kulturno-
povijesnih, gospodarskih i drugih obiljeja, odnosno za podruja izloena
zajednikim prirodnim rizicima
suradnjom vie jedinica lokalne ili podrune (regionalne) samouprave u
pripremi zajednikih ciljeva i programskih polazita za izradu prostornih
planova upanija ili prostornih planova ureenja grada, odnosno opine.

5.2.5. Razvoj participacijskog modela

Oito, jedna od najveih tekoa pri uspostavljanju uvjeta za ostvarivanje

demokracije lei u proturjenosti izmeu planirane ekonomike i aktivne suradnje
svakog pojedinca. Planirana ekonomika iziskuje veliku centralizaciju i uz to

212
birokraciju koja e upravljati tom centraliziranom strukturom. Aktivan nadzor i
suradnja svakog pojedinca i najmanjih jedinica itavog sustava iziskuje, meutim,
veliku decentralizaciju. Ako se planiranje odozgo ne pomijea s aktivnim
sudjelovanjem odozdo, ako se drutveni ivot stalno ne kree odozdo prema gore i
obrnuto, planiranom ekonomikom e se obnoviti manipulacija ljudima. Rjeenje tog
problema zdruivanja centralizacije s decentralizacijom jedan je od vanih zadataka
drutva.
Erich Fromm Bijeg od slobode

Planiranje ureenja i koritenja prostora, kao i realizacija planiranog, specifine su i

kompleksne aktivnosti s obzirom na to da upravljaju sferom javnog interesa.
Suvremeno drutvo, s jedne strane, odlikuje razvoj disciplina i njegovu jaku
specijalizaciju, kao i sloenost procesa, administrativnih i zakonskih okvira. S druge
strane, takav razvoj cjelokupnog sustava imao je za posljedicu meusobno udaljavanje
aktera u razvojnim procesima, odnosno izostanak povezanosti i kohezije kako izmeu
pojedinih struka tako i u odnosu na korisnika, a time i gubitak svih popratnih pozitivnih
uinaka. Neke od prepoznatih negativnih drutvenih pojava koje se pojavljuju u veoj
ili manjoj mjeri mogu biti: udaljavanje pojedinca od sustava i pripadajua drutveno-
politika pasivnost/rezignacija, disciplinarna nepovezanost i izostajanje strunog
konsenzusa, teko ili neprovoenje planiranih aktivnosti ili mjera, jalovost planova i
slino. Upravo je zato, bez obzira o kojoj je razini rije, u suvremenim trendovima
planiranja pojam participacije kao kohezivnog i komunikacijskog sredstva postao
apsolutno neizbjean.

Uloge participacije
Krajnji cilj participacije jest osigurati drutveno odriv razvoj. To podrazumijeva
drutvenu komunikaciju na vie razina: s jedne strane komunikaciju izmeu struke i
javnosti, ali i izmeu politike i upravljakih tijela i javnosti, kao i komunikaciju
razliitih socijalnih aktera koji se na javnoj sceni pojavljuju s razliitim, a ponekad i
suprotstavljenim ciljevima i interesima. Rije je o procesu koji omoguuje otvaranje
ireg drutvenog dijaloga u cilju prevladavanja konflikata.

Participativni procesi imaju vieslojnu ulogu u procedurama i aktivnostima

prostornoga razvoja, primarno oni koji osiguravaju da se prepozna to je to javni interes
u odreenom prostoru te da se on ugradi u planiranje njegove budunosti. Participacija
takoer osigurava ukljuenost korisnika u procese planiranja, to rezultira
identifikacijom pojedinca i javnosti s planiranim te poveava uspjenost u realizaciji i
koritenju. Komunikacija izmeu struke i korisnika u participativnim procesima
premouje jaz izmeu teorije i prakse, strunih principa i aktualnih potreba; strunjak
se povezuje s realnim uvjetima i stvarnim korisnikom, dok se istodobno razvija i
kapacitet korisnika za razumijevanje strunih naela, argumentacija i donesenih
odluka.

Neizbjena problematika u provoenju participativnih procesa odnosi se na pojam

javnog interesa, razumijevanje to on jest i u kojoj mjeri. U iitavanju potreba i
kapaciteta korisnika nuno je razluivanje koje se u veoj, a koje u manjoj mjeri odnose
na zajedniku dobrobit zajednice. S druge strane, ukljuivanjem korisnika u procese
indirektno ih se odgaja u duhu kultiviranja zajednikog/javnog interesa kao primarnog
kriterija u odnosu na individualni/privatni. Gledajui iz aspekta odrivog razvoja, sve
aktivnosti koje pridonose zajednici na poljima okolia (ouvanja i unapreenja

213
okolia), drutvenih (kvalitete i intenziteta drutvenih procesa te socijalnog kapitala i
snage zajednice) te na kraju ekonomskih i gospodarskih procesa, prioriteti su od javnog
interesa.

Osnovni problem participacije u procedurama i aktivnostima prostornog razvoja, osim

definiranja i razumijevanja javnog interesa, jest provedba komunikacije s heterogenom
javnou koja trai razliite pristupe i metode. Stoga se namee potreba sustavnog
istraivanja hrvatskog drutva njegove strukture, identiteta, vrijednosti, stavova i
aspiracija, u suradnji sa znanstvenicima iz podruja drutvenih znanosti, odnosno
oslanjanja na ve postojea znanstvena istraivanja kako bi se u konkretnim
situacijama participativni model mogao kvalitetno primijeniti.

Teme u koje treba ulagati konstantne napore kako bi se u to veoj mjeri prebrodili
sadanji problemi jesu sljedee:
edukacija: prepoznavanje vrijednosti javnog interesa od strane korisnika te
strunih principa kojima se on moe realizirati
razumijevanje: problem iitavanja javnog interesa unutar potreba i kapaciteta
korisnika
zajedniki jezik: provoenje komunikacije na razini korisnika odabir metode
koja odgovara razini zainteresiranosti korisnika te jezika koji osigurava
razumijevanje
zainteresiranost: koritenje razliitih metoda participacije kako bi se korisnik
prirodno motivirao i ostao ukljuen u procesu
dostupnost: koritenje razliitih istraivakih metoda kako bi se doprlo do to
ireg spektra korisnika
premoivanje: svladavanje jaza izmeu strunih koncepcija top down metode
i praktinih informacija dobivenih participativnim bottom up pristupom,
kanaliziranje i transformacija iskljuivo privatnog interesa u interes koji
istodobno ispunjava zahtjeve privatnog i zajednikog/javnog
neposrednost: inzistiranje na neposrednosti u komunikacijama, direktni
razgovori i diskusije kao i prisutnost na licu mjesta su nunost
aurnost: inzistiranje na ukljuivanju i informiranju od najranijih faza
planiranja
zajednitvo: participativni proces provoditi tako da se jasno komunicira unato
tome to akteri imaju razliite uloge i kompetencije, da je planiranje zajedniki
proces sa zajednikim ciljem da se ostvari napredak za dobrobit javnog
interesa, odnosno svih ukljuenih u koritenje prostora.

Mogunosti i metode osiguravanja participativnog procesa

Ukljuenost korisnika u participativne procese moe se ostvariti razliitim metodama
koje treba odabirati ovisno o nizu imbenika: o kojoj fazi planiranja/provedbe je rije,
koja je svrha ukljuivanja u danom trenutku odnosno, to se eli postii, radi li se sa
irokom ili uskom grupom korisnika i sl.

U proceduri donoenja prostornog plana korisnici trebaju biti od najranije faze aktivno
informirani o fazama u kojima se donoenje plana nalazi te o tokama u kojima mogu
biti intenzivnije ukljueni. Provoenje metoda participacije ve u fazi utvrivanja
postojeeg stanja, polazita i ciljeva izrade prostornog plana moe donijeti najvie
koristi procesu (informiranje javnosti o namjeri izrade prostornog plana i razlozima za
izradu, motiviranje za ukljuivanje, ispitivanje javnog miljenja o postojeem stanju,

214
problemima i potrebama u prostoru).

Poeljno je da se u svakom procesu izrade plana razvija vlastita strategija participacije

ovisno o posebnosti podruja i o drugim danim okolnostima, a ohrabruje se razvoj i
testiranje novih metoda. U testiranju novih metoda participacije preporuuje se koristiti
se iskustvima i sredstvima EU programa (URBACT, LEADER i drugima) te znanjima
i iskustvima civilnog drutva u voenju i moderiranju participacijskih procesa.

5.2.6. Razvoj kulture odrivog koritenja prostora

Kako bi se smanjio pritisak na prostor i promovirala pozitivna usmjerenja ove

Strategije, izradit e se cjelovita komunikacijska strategija u kojoj e se utvrditi opseg,
ciljevi i naini komunikacije s javnou u vezi s razvojem kulture koritenja i
promjenom negativnih oblika ponaanja u prostoru.

Komunikacijska strategija bit e podijeljena po tematskim cjelinama i ciljevima

(spreavanje budue nezakonite gradnje, osvjeivanje potrebe za kvalitetnim
upravljanjem prostorom, jaanje svijesti o pozitivnom ponaanju u prostoru). Za svaku
pojedinu temu strategija utvruje ciljanu javnost, osnovne i specifine ciljeve, kljune
poruke te medijsku kampanju.

Ovisno o temi, kanali prenoenja informacija i kljunih poruka mogu biti: broure,
letci, oglasi i plakati, razraeni sustav promoviranja dobrih praksi lokalne razine na
nacionalnoj razini, medijski istupi elnika MGIPU-a i djelatnika HZPR-a.

Poseban dio komunikacijske strategije odnosit e se na komunikaciju s ciljanom i

zainteresiranom javnou (struna tijela na razini drave, upanije, gradova i opina,
predstavnici jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, strukovna
udruenja, organizacije civilnog drutva). U tom smjeru predvia se odravanje niza
okruglih stolova, strunih skupova i treninga, interaktivnih edukacijskih radionica i
savjetovanja u cilju obavjetavanja o temeljnim ciljevima i naelima Strategije.

Vaan alat u prenoenju kljunih poruka jesu web-stranice MGIPU-a i HZPR-a.

5.2.7. Preporuke za daljnja istraivanja i unapreivanje sustava

Metodologija prostornog planiranja

U provedbi Strategije planira se kontinuirana suradnja sa znanstvenom i strunom
zajednicom vezana uz daljnji razvoj i utvrivanje metoda, kriterija i standarda
prostornog planiranja i praenja stanja u prostoru, a osobito praenja dinamikih
promjena koje brzo mijenjaju prostorno-razvojni kontekst i zahtijevaju pravodobno
utvrivanje novih naina djelovanja.

Preispitivanje administrativno-teritorijalnog ustroja drave kojim bi se u kontekstu

prostornog razvoja doprinijelo optimizaciji sustava prostornog ureenja izazov je
znanstvenoj zajednici, ali zahtijeva i iri drutveno-politiki konsenzus.

215
Uinkovitija provedba prostornih planova
U cilju uinkovitije provedbe prostornih planova, potrebno je utvrditi sustavna pravila
za procjenu vrijednosti nekretnina, onemoguavajui pojavu nepravilnosti u praksi.
Neovisno o tome je li rije o nekretninama u vlasnitvu RH, jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, pravne ili fizike osobe, uinkovito upravljanje i
raspolaganje nekretninama kao preduvjet podrazumijeva poznavanje vrijednosti tih
nekretnina. Vrijednosti nekretnina od bitnog su znaenja za njezina vlasnika u
odreenim postupcima, primjerice u postupcima izvlatenja ili u postupcima
raspolaganja nekretninama u vlasnitvu jedinica lokalne i podrune (regionalne)
samouprave te drave.

Nova je istraivanja, kao temelj za donoenje propisa, potrebno usmjeriti i prema

utvrivanju provedivog modela ureenja graevinskog zemljita i poticajnih mjera za
ureenje naputenih nekretnina te odrivo koritenje batine.

216
5.3. Praenje provedbe i
izvjetavanje
Praenje provedbe ove Strategije ponajprije se povezuje s praenjem stanja u prostoru
na dravnoj razini, odnosno s izvjeem o stanju u prostoru drave za razdoblje od
etiri godine koje na temelju ZPU-a izrauje, odnosno vodi izradu HZPR, a razmatra
Hrvatski sabor.

Izvjee o stanju u prostoru sadri polazita, analizu i ocjenu stanja i trendova

prostornog razvoja, analizu provedbe prostornih planova i drugih dokumenata koji
utjeu na prostor te prijedloge za unapreenje prostornog razvoja s osnovnim
preporukama mjera za idue razdoblje.

Poblii sadraj izvjea, obvezne prostorne pokazatelje, nain sudjelovanja

javnopravnih tijela u izradi izvjea i druge zahtjeve u vezi s praenjem stanja u
podruju prostornog ureenja propisuje ministar pravilnikom, stoga e se Pravilnik o
sadraju i obveznim prostornim pokazateljima izvjea o stanju u prostoru3 dopuniti u
dijelu koji se odnosi na poblii sadraj i pokazatelje izvjea na razini RH.

Osim izvjetavanja u periodima etverogodinjih izvjea mogua je izrada tematskih

izvjea o stanju u prostoru kad se posebna pozornost eli posvetiti jednoj ili vie tema.

Posebna izvjetavanja o nekim pokazateljima u prostoru daju se u tematskim

istraivanjima programa ESPON, objave DZS-a, EUROSTAT-a i dr.

Svaki znanstveni ili struni rad, studija, plan i projekt, publikacija, ukljuivanje
javnosti na temu prostornog i urbanistikog planiranja takoer je dobrodoao u
unapreenju spoznaja o prostoru.

Radi prilagoavanja promjenama, potrebno je praenje trendova u razvoju pojedinih

djelatnosti i aktivnosti u prostoru. Na izazove razvoja potrebno je odgovoriti
praenjima i istraivanjima, predlaganjem rjeenja, uz primjenu naela prostornog
ureenja, a ako je potrebno, i uz izmjenu zakonske i podzakonske regulative.

3
NN 48/14 i 19/15

217
Popis kratica
AZO Agencija za zatitu okolia
AZONIZ Agencija za ozakonjenje nezakonito izgraenih zgrada
BDP Bruto domai proizvod
BPP Brdsko planinska podruja
BE-TO Kogeneracijska elektrana na biomasu
CTS Centralizirani toplinski sustav
DGU Dravna geodetska uprava
DPPR Dravni plan prostornog razvoja
DZS Dravni zavod za statistiku
DZZP Dravni zavod za zatitu prirode
EEA Europska agencija za okoli
ESDP Perspektiva europskog prostornog razvoja
ESI Europski strukturni i investicijski fondovi
ESPON Europska mrea za praenje prostornog razvoja
EU Europska unija
EUROSTAT Statistiki ured EU
EUSAIR Strategija EU za Jadransko-jonsku regiju
EUSDR Strategija EU za Dunavsku regiju
GIS Geoinformacijski sustav
GP Graevinsko podruje
HACZ Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo
HAC Hrvatske autoceste d.o.o.
HAKOM Hrvatska regulatorna agencija za mrene djelatnosti
HC Hrvatske ceste d.o.o.
HCR Hrvatski centar za razminiranje
HE Hidroelektrana
HEP Hrvatska elektroprivreda d.d.
HOK Hrvatska osnovna karta
HOPS Hrvatski operator prijenosnog sustava d.o.o.
HZPR Hrvatski zavod za prostorni razvoj
H Hrvatske eljeznice
IAP Jonsko-jadranski plinovod
ICPDR Meunarodna komisija za zatitu rijeke Dunav
INA INA industrija nafte d.d.
IOUP Integralno upravljanje obalnim podrujem (ICZM)
IRMO Institut za razvoj i meunarodne odnose
ISP Izvjee od stanju u prostoru Republike Hrvatske 2008. 2012.
(NN 61/13)
ISPU Informacijski sustav prostornog ureenja
ITU Integrirano teritorijalno ulaganje
IUOP Integralno upravljanje obalnim podrujem
JLS Jedinica lokalne samouprave
LAG Lokalna akcijska grupa

218
MAP Mediteranski akcijski plan
MGIPU Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja
MINGO Ministarstvo gospodarstva
MK Ministarstvo kulture
MPPI Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture
MRRFEU Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije
MORH Ministarstvo obrane
MZOIP Ministarstvo zatite okolia i prirode
MZOS Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta
NIPP Nacionalna infrastruktura prostornih podataka
NP Nacionalni park
NUTS Nomenklatura prostornih jedinica za statistiku
ODMS Okvirna direktiva o morskoj strategiji (MSFD)
ODPPM Okvirna direktiva o prostornom planiranju mora (FMSP)
OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj
OIE Obnovljivi izvori energije
PCI Projects of Common Interest
PORO Program odrivog razvitka otoka
PP Park prirode
PPDS Podruja posebne dravne skrbi
PPPPO Prostorni plan podruja posebnih obiljeja
PPUG Prostorni plan ureenja grada
PPUO Prostorni plan ureenja opine
PPURH Program prostornog ureenja Republike Hrvatske (NN 50/99 i
84/13)
PP Prostorni plan upanije
RAO Radioaktivni otpad
RH Republika Hrvatska
ROP Regionalni operativni plan
SPRRH Strategija prostornog razvoja Republike Hrvatske
SPURH Strategija prostornog ureenja Republike Hrvatske (1997. i NN
76/13)
TA 2020 Teritorijalna agenda Europske unije 2020
TAP Trans-Adriatic Pipeline
TE Termoelektrane
TEN-T Transeuropska prometna mrea
UNCLOS Konvencija Ujedinjenih naroda o pravu mora
UNEP Program Ujedinjenih naroda za okoli
UNESCO Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu
UNP/LPG Ukapljeni naftni plin
UPP/LNG Ukapljeni prirodni plin
UPU Urbanistiki plan ureenja
ZIS Zajedniki informacijski sustav zemljinih knjiga i katastra
ZKO Zemljino-knjini odjel
ZOP Zatieno obalno podruje mora
ZOG Zakon o gradnji (NN 153/13)
ZPU Zakon o prostornom ureenju (NN 153/13)
ZPUG Zakon o prostornom ureenju i gradnji (NN 76/07, 38/09, 55/11,

219
 90/11, 50/12 i 55/12)
RP upanijski razvojni projekti
RS upanijska razvojna strategija

220