Professional Documents
Culture Documents
Azijska Bubamara Ugrožava Domaću
Azijska Bubamara Ugrožava Domaću
Azijska Bubamara Ugrožava Domaću
na popisu 100 najgorih invazivnih vrsta na svijetu. Harlekinske boje ovice su crvene, crne ili ute boje.
Nemaju toke ili ih mogu imati do 20, no zbog slinosti s naim bojim ovicama, dugo su ostale
nezapaene. Razlikuju se od domaih vrsta po znaku u obliku crnog slova M ili W na bijeloj pozadini,
na prednjem dijelu tijela. Odrasli su oblici vrste Harmonia axyridis ovalni i konveksni, veliine od 4,9 do
8,2 mm u duini i od 4,0 do 6,6 mm u irinu, dok su njihova jajaca ovalnog oblika duga 1,2 mm. Mogu
preivjeti 2 do 3 godine i imaju dvije generacije godinje. Aktivnost im zapoinje pri porastu na 10C
(Ivezi i sur., 2011.). Odrasle Harlekinske bubamare mogu pojesti do 1200 lisnih ui tijekom svojeg
razdoblja.
Vrsta je efikasna u suzbijanju lisnih ui, ali druge boje ovice ostaju bez hrane. Unato koristi koju daje
Harmonia axyridis uzrokuje i odreene tete. tete se mogu podijeliti u tri grupe: tete u kuama, tete u
proizvodnji vina i tete na drugim korisnim kukcima (Koch and Galvan, 2008). Ponekad se hrani i
liinkama drugih bojih ovica. Pred kraj ljeta te poetak jeseni hrani se zrelim voem i groem. Ako se
sluajno pojavi u preradi groa, zbog alkaloida koje sadri, vino gubi na kvaliteti pa zbog toga vinari
moraju biti jako oprezni. Sklone su grupiranju za vrijeme prezimljavanja gdje ih se upravo moe nai u
grozdovima. Ako se tu nau, gotovo se sa sigurnou moe rei da se radi o ovoj vrsti jer ostale boje
ovice nisu sklone grupiranju (Ivezi i sur., 2011). Prema izvijeu predstavljenom u asopisu Science
doseljenici uspjeno dobivaju rat jer im tjelesne tekuine sadre parazite koji su otrovni za druge kukce.
Na jesen znaju biti dosadne jer se okupljaju u velika jata kako bi traile mjesta za hibernaciju. Ponekad
znaju uzrokovati jake alergijske reakcije kod ljudi. Imaju izuzetno snaan imunoloki sustav, a u tjelesnim
tekuinama kolaju im antimikrobni peptidi i moan antibiotik harmonin. To im omoguuje da se protiv
patogena bore uspjenije od starosjedilaca. Njezine prednosti ukljuuju i veu plodnost, bri ivotni
ciklus, nedostatak predatora ili pak izostanak bolesti na podrujima u koja dospije, a koje bi u domovini
njene populacije drale pod kontrolom. Azijska bubamara ugroava domau
utorak, 6. septembar. 2011. 12:09
Azijska bubamara je u Srbiju stigla pre dve godine kada se pojavila na Frukoj gori, zatim je uoena u
zapadnoj i junoj Srbiji, a sada je ima svuda. Osim znaajnog smanjenja biljnih vai, pojava azijske
bubamare je posmatrana kroz prizmu jo dva dogaaja: invazije na domainstva i efekte na pravljenje
vina.
Kad je bubamara u opasnosti brani se tzv. refl eksnim krvarenjem, tj. isputa krv (hemolimfu) iz nonih
zglobova. Ta krv sadri kokocinelin koji odbija veinu ptica i mrava. Kad ih naete u kui, ne bi ih trebalo
ubijati mehanikim putem, preporuka je da se izbriu lagano metlom ili usisivaem kako bi se izbegao
eventualno nastanak hipoalergenih reakcija kod osetljive populacije ili osoba sa oslabljenim imunitetom.
Mogue su iritacije oka ili astmatini napadi, iako u poslednje dve godine meu ljudima nisu registrovane
sline alergene reakcije.
Ako ih naete u kui, najbolje je da ih usisate kako ne bi iza sebe ostavile utu tenost koja smrdi i
ostavlja fleke. Nemojte da strahujete da e vam otetiti nametaj ili tkaninu, jer se hrane iskljuivo vaima.
Ne razmnoavaju se u kuama. Meutim, vrlo je verovatno da e se u jednom odabrani dom vratiti i
sledee jeseni, govori profesorka Olivera Petrovi Obradovi sa katedre ze entomologiju Poljoprivrednog
fakulteta u Zemunu.
Azijske bubamare su agresivne I prodrljive, govori profesorka Olivera Petrovi Obradovi. Jedu hranu
kojom se hrane i domae bubamare, a jedu i njihove larve. U Evropu su uvezene da bi bile korisne, ali
sada unitavaju ravnoteu u prirodi. Korist od njih u Srbiji moe da bude u tome to emo za nekoliko
godina imati manje biljnih vai, ali nikako ne valja to jedu nae bubamare. Svetski strunjaci rade na
pronalaenju naina da se njihov broj smanji tako to se istrauju prirodni neprijatelji ovih bubamara, ali
njih je za sada malo. Otporne su na biljne bolesti i parazite. Eventualno, mogu da se iskorene tako to e
ih pojesti ptice, napasti i unititi virusi ili bakterije koje napadaju insekte jer je veina hemijskih preparata
koji se koriste na otvorenom polju visoko selektivna prema najveem broju korisnih insekata ukljuujui i
opraivae i bubamare zakljuuje profesorka Petrovi Obradovi.