Marin ZANINOVIC MARGINALIJE O PUCANSTVU ANTICKE ISTRE UDK 904:930.27(497.13)»652« Dr. Marin Zaninovié Izvorni znanstveni rad ‘Arheoloiki zavod Original Scientific Paper Filozofski fakultet Antitka povijest 41000 ZAGREB, Croatia Ancient history ‘Dure Salaja 3 Primljeno: 1991.06.04. Poluotok Istra podrutje je prilitno bogate rimske antitke epigrafske ostavitine. Nanpisi iz razlititih sredista i predjela omoguéavaju nam stvaranje odredene slike 0 strukcuri stanovnistva, njegovom porijeklu, zanimanju i nizu drugih tinjenica. Nat- pisi su, naime, vrela prvoga reda i izvorna svjedotanstva 0 onima kojima su postav- Ijeni i onima koji su ih postavili. Rasprava je pokuiaj stvaranja slike o puéanstva stare Histrije, Bogata natpisna ostavétina antitke Istre praZa nam prvorazrednu gradu za prou- éavanje niza podataka o stanovni8tvu, veé u to doba, prilitno gusto rasporedenom u evatuéim sredigtima kolonijskih gradova Pole i Parentija, kao i u drugim veéim ili manjim naseljenim mjestima. Posebno je Pola, veé po svome polozaju kljutno lutko srediite i pristaniite, veé od najstarijih ‘remena priviatila pomorce i doseljenike, koji su se ovdje zaustavljali u potrazi za novim i druktijim. Bili su to po drevnoj legendi i mitski Kolhidani u davnom osvitu povijesti (Lycophr., 1022). Na istaknutoj tocki pomorskoga prometa ina juZnom kraju prostranoga poluotoka, bogatog njivama i §umama, ovo je naselje bilo prirodnim uvjetima predodredeno za svoju istaknutu povijesnu ulogu. O njoj 71M. Zaninovie: »Maspaalie © putanstra amitke Ini, Opuse, archaeal. 15, 7189 (1991) svjedose i vlitanstveni spomenici ito ih je ta bogata poviest ovdje nasagala. toga je osnivanje rimske kolonije na ovome mjestu, po triumviru Gaju Juliju Cezaru Ok- tavijanu negdje izmedu 42. i 37. pr. Kr., bio logian slijed jednog bez sumnje mnogo ranijeg razvitka,’ To je ujedno, po svoj prilci, moralo oznatiti potetak ojaéanog pri- liva novih doseljenika s istoka i sa zapada, Sudeéi po natpisnom materijalu taj je priliv uu samoj Puli bio jati s istoka, Burna povijesna zbivanja u tim podrugjima kulminirala su u jednoj od epohalnih porijemih, bitaka, onoj kod Akcija, 2. rujna 31. pr. Kr. Svojom pobjedom Oktavijan je posta prvom osobom rimske dréave i dobio pod svoje noge i Gréku i Gitavi helenisti¢ki Istok s njegovim golemim ljudskim i materi- jalnim izvorima i moguénostima. Poznato je da je uz veliki broj zarobljenih robova isto tako veliki broj Grka preiao na Oktavijanovu stranu, te dofao u Italiju i druge pokrajine privugen razlititim moguénostima Zivljenja i zarade, U tom je smislu ka- rakteristitan, nazalost oiteceni, natpis iz Pule: ab Efeso natus s(oluto) v(oto) t{itu- lua) plosnt) ili s(ibi) o(évus) t(itulum) p(osuit), It. X/1, 28. Ovaj, nazalost bezime- ni, EfeZanin izritito ukazuje na mjesto svoga podrijetla, koje nije i samo njegovo. Efez. je kako znamo bio mobilizacijska baza Antonijeve flote, koja je neslavno za- wiila u Ambrakijskom zaljevu i gdje je veliki broj Antonijevih vojnika i mornara prefao na stranu Okeavijanovu.” [os jedan natpis koji ukazuje na pravac doseljavanja u Polu: ...Dosae filius ex Syria Palaestina Neapoli, I.It., X/L, 167. Naravski da su natpisi kasniji od gornjih bial ivanja, ali su zato nifta manje indikativni za podrijedo gradana Pole u vrijeme ranog principata, a mozemo ustvrditi i u ranije kao i kasnije vrijeme. Pax Augusta ostavila je bez posla, po nekim procjenama, oko 100.000 vojniékih veterana. Osim toga augustovska politika stvorila je titavu klasu oslobodenika i opet preteZno Grka ili Grko-Orijentalaca, koji su bili poznati onda, kao uostalom i danas, po svome smislu za posao. Sve je to ubrzavalo rast ospodarskoga Zivota, Sto ga je omoguéio augustovski mir. Ti su judi, u pravilu, bilt djelatni poslovni dio zajednice u kojoj su Zivjeli, duboko zainteresirani za obrt i trgovinu. Osim toga i dréava je od njih imala najizravniju korist putem poreza i razlititih dazbina, koje je sakupljala iz nyihovih tergovaékih transakcija, sustavom portorija na provineijskim i drugim grani- cama, U Puli imamo i nekolicinu grékih natpisa: I.It. X/1, 26, 166, 212, 297, 588. Od 34 saguvana natpisa sa sakralnim posvetama 14 su ih postavili Grko-Orijentalci: As- clepio Augusto sacrum Inventius Eutyches Kocus) d(atus), L.It. X/1, 1. Evangelus co- lonorum Polensinm (serous) Boriae v(otum) s(olvit) [(ibens) m(erito), Lt. X/1, 2. Orijentalnog je porijella po svome kognomenu i: /T(itus)] Annius Philargyr(us) v(otum) s(olvit) Yibens) m{erito), L.It. X/1, 4. Iovi Conservatori sacr(um) Diocles Aug(usti) lib(ertus), proc(urator), I.1t. X/1, 9. I(ovi) O(ptimo) M(aximo) C(apitolino) C(aius) Tulinus Crysogonus ex voto fecit, L.It. X/1, 10. Za Julija Crysogona usporedi i: Llt, X/1, 84, 595, 596; bio je vlasnik fullonica — bojadisaone i valjaonice vune na sjevernoj strani puljskog zaljeva. [I(ovi)] O(ptimo) M(aximo) Papirius Andronicus v(otum) libens) s(olvit) con suis, 1.It. X/1, 11. Engono[s] M(inervae?) v(otum) s(ol- vit), Lt. X/1, 15. Nemesi Aug(ustae) Gellia Nicostrat(e) v(otum) s(olvit) I(ibens) m(erito), LIt. X/1, 19. Soli N(umerius) Placenftius] Atticus, I.It. X/1, 22. Terrafe] RM. Zaninovié: »Marginaie 0 paaosvu ante Istroe, Opuse.archaeol. 15, 7189 (1991) matri Flavifa MJ oschi [s v(otum) s(olvit)), L.It. X/1, 23. U grékom natpisu: L.It X/1, 26. Klaudia Kallikrateia i Kornelios Diadumenos posveéuju Zrtvenik po nalogu bo~ Zanstva. [T(itus) Va]lerius T(iti) libertus) Lycnos Kibente) a(nimo) d(at), 1.1t. X/1, 30. U Poli i njenom kolonijskom podrugju — ageru prisutan je i odredeni broj car- skih oslobodenika i robova. Velika imanja koja su bila u carskom posjedu nuZno su trebala i ditavu strukturu upravljanja, kojoj su bili potrebni Ijudi odredenih znanja da bi mogli voditi i upravljati tim posjedima. To su bili razni procuratores, tabularii i dispensatores t}. upravitelji, knjigovode, blagajnici i dr. Od 19 takvih natpisa iz Pule ‘ckolice 12 su Orijentalci ili Grko-Orijentalci i njihova rodbina, a ako izuzmemo ulomke natpisa, onda su samo 2 iz zapadnog onomastitkog kruga: D(is) M(anibus) T(iti) Aeli Calimorpbi alumni optimi Chrysomallus Aug(usti) lib(ertus) procur(ator), Ilt. X/1, 46. [...] Arogo Aug(usti) lib(erto) Tabular(io) Ts) ‘Aeli(s) Valeriano Eroti, Geae, Arogus patri et fratri(bus) dulcissimis, L.lt. X/1, 47. [...Chrysjomalflus Aj ug(ustorum duorum) lib(ertus) proc(urator), I.It. X/1, 48. Odnosi se na careve M. Aurelija iL, Vera (161.-169.). Dis Manibus Euphemi Aug(usti) lib(erti) tabulari(o), Harmonia et Gymnas filiae piissimo patri. Flavia Prima coningi fido et sibi vivae fe- cerunt [et] Ianuario lib(erto) [taJbulario a patrimonio, 1.lt. X/i, 50. [...] Aug(usti) lib(erto) tabul{ario) Symphorus et Scorpus liberti et heredes patron(o) benemerenti fe- cerunt, I.It, X/1, 51. Theseo Hilarionis divi Aug(usti) liberti liberto Cifn]namus con- Eb(erto), Lt. X/1, 53. D(is) M(anibus) Agathes Caesar(is) servae Iucundio coningi carissim(a)e an(norum) XXXV v(ivus) flecit), I.lt. X/1, 55. [...Epaglathus et Fel Aug[(usti servi)...], LIt. X/1, 57. Helops Aug(usti serous) disp(ensator), I.1t. X/1, 58. — natpis na uljanoj svjetiljci od mjedi. Primigenio imp(eratori servo) Epidectus Spen- dontis disp(ensator) amico, L.It. X/1, 59 — I. st. posl. Kr. D(is) M(anibus) Salaminus Aulg(usti)]ser(ons) sibi et Enfrosino et Gemellinae filis et Calflfio [pleni coniugi. Si vinus Aug(usti) ser(ons) curavit eis aram ut poneretur, 1.lt. X/1, 60. Natpis je iz 2-3. st. ...)se[...]Thesens C(aesaris) n(ostri) ser(vus) sorori pientissim(ae) lanuaria coniunx vivi fecerunt, I.It. X/1, 62. I ovaj je natpis takoder iz 2-3. st. posl. Kr. Poznato je da su ovoj gréko-orijentalnoj libertinskoj kategoriji stanovniftva bile nedostupne gradske sluzbe vileg ranga, barem u ranijem principatu. Stoga im je rim- ska vlast omoguéavala da svoje sktlonosti za javne funkcije i svoje éesto veliko bogat- stvo stave u sluzbu carskoga kulta kao augustales ili seviri augustales. Njihove su de- dikacije u okviru vlastitoga staleza isto toliko vane kao i kod vik sloja gradske ko- lonijske i municipalne aristokracije. Ova jasna druStvena klasifikacija blijedi ili se gubi krajem drugoge stolje¢a, Ali i ranije imamo primjera da pojedinci iz oslobode- nigkog staleZa ulaze u gradsku upravu. Tako je veé u Augustovo doba Publius At- henius Bassus aedilis, a otac mu Publius Athenius Eros bio je sevir i libertus, I.It. X/1, 591. Pola. Veéina augustala u Poli takoder nosi gréko-orijentalna imena, kao i njihove su- pruge i djeca, te njihovi oslobodenici i oslobodenice, Sto se vidi iz slijedecih natpisa: D(is) M(anibus) s(acrum). “Apulia Zosime Sex(ti) liber(to) Apollonio (sex)vir(o) Aug(ustali) Terg(estae) et Po (ae) coni(ugi) pient(issimo) b(ene)m(erenti) et Sex(to) Apuleio lib(erto} meo Themestocleti et Apulei(a)e lib(ertae) Theseidi coni(ugi) buius vfiva) flecit), .It. X/1, 105, T(ito) Galgestio Syntropbo Aug(ustali) Polae Galgestia Pergamis marito pientissimo benemeren(ti) o(iva) flecit), 1.1t. X/1, 110, natpis iz po- * 3BM. Zaninowié: »Marginalie 0 pufanstve antiske Intros, Opusc. archncol. 15, 71-89 (1991) %etka 2. stolj. Ivliae Chrisantidi annor(um) XXXI, mens(ibus) III, d(ierum) XXIX, T(itus) Lusidienus Nestor Augustal(is) Pol(ae) coniugi incomparabili cum qua vixit annis XVI et m(ensibus) III sine ulla quaerella b(ene)m(erenti), Llt. X/1, 112. C(ains) Lae[calnins MenandJejr IIH Augus[t]alis accens(us) patronorum sibi et L[alecaniae Thaliae matri ct Polybiolib(eto) Lilt. X/1, 114, naps je i 1 sol, po Kr C: Lace canius Menander je vjerojatno bio accensus (pomoénik javnog funkcionera) G. Leka- nija Bassa konzula 64. g., koji je imao velike posjede u Istri, kako to veli B. Forlati Tamaro u komentaru natpisa. Cn(aeo) Minucio Cn(aci) Kiberto) Agathopo IIIT [vir(o AJug(ustali), Minucia Cn(aei) lib(erta) Thallusa uxor v)iva) fect), Lt. X/1, 115. Natpis iz 2. st. Modia L(uci) I(tberta) Prugia, Modia L(uct) I(tberta) Hilara, Lucius) Modins L(uci) Uibertus) Pamphilus vivos fecit sibi et suis sexvir, I.It. X/1, 116. Natpis iz Augustovog doba po obliku slova i oblicima Prugia = Phrygia i vivos = vivus. Q(uintus) Sirtins Callistus VI vir Aug(ustalis) o(ivus) flecit) sibi et Laecaniae Prscae comings aptumae libertis libertabusq(ue) suis omnibus, lt. X/1, 122, 1. st. posl. Kr. i Orijentalci su i glavni nosioci kulta Velike Majke, koji je u Istri bio évrsto ukorijenjen vec u potetku nase ere.” Car Kaligula (37-41.) je, kako je po- znato, obnovio stovanje orijentalnih bozanstava, Sto su August i Tiberije prijetili. U Poli je zabiljezen: C(aius) Laecanins Theodorus sacer{dj(os) M(atris) D(eorum) M(agnae) I(daeae), L.1t, X/1, 155, Orijentalci su prisutai i u natpisu u kojem se spo- minje kolegij dendrofora, I.It. X/1, 156. Pola. U sluzbi Minervae Polensis kao rob nalazi se Cyenus, Llt. X/1, 159, Pola, uspor. i broj 158. U istoj je sludbi i serous Eu- tyches, koji podive nadgrobnu aru svojo} Zeni Hectice, L.It X/1, 160, Pola. Duznost Famularia, blagajnika koji radi izravno s noveem, obavijao je rob Nozhus, Kojem je tz neke druge osobe lijepi cipus postavila supruga Mulia L(uci) lb(erta), 1.1. X/1, 169, Pola. Oslobodenik: je M(arcus) Petronius Amerimnus nauta, I.It. X/1, 170, Po- la, Zanimljivo je da je u ovom luzkom gradu ovo jedini natpis u kojem se osoba iz- ritito deklarira kao mornar. To nas i ne mora ead, ako znamo za niski dru’tveni foZa) i tell Zivot mornara u antici.* $ druge strane na vaznost pomorske uloge ole ukazuje ulomak ispisane bronéane plotice na ko} inju konzuli 6. g. osl. Kr. Kvint Cecilije Metel i Aulo Licinije Nerva Si il Lit, X/1, 64, Pola, Najvjerojatnija je pretpostavka da se radi o boravile prilikom guienja velikog ilirsko-delmatskog ustanka, koji je upravo t€ go- dine bio zapoteo (6-9.). Bilo bi prema tome krivo zakljutiti, na osnovi jednog mor- narskog natpisa, da pomoraca nije bilo, jer veé ovaj drugi natpis to demantira, So- vile iz Istre je jedan od uglednih i bogatih ljudi, koji je bio svojom karijerom vezan uz mornaricu i tou visokoj funkciji zamjenika zapovjednika rimske ratne flote s ba- zom u Ravenni. On se vratio u svoj rodni Parentij | tu postavio za nas vrijedan i vazan natpis: Neptuno deis(que) Augtusts) Titus) Abudins Verus post subpracfect(uram) classis Ravenn(atis) templo restituto, molibus extruct(is), domo lim area d(ecre- to) d(ecurionum) concessa sibi dicavit, 1.It. X/2, 3, Parentium.” Meda oko 450 preteino nadgrobnih natpisa, uz poneki votivni, sto se nalaze u korpusu natpisa iz Bole i njenog agera ukljutiv8i i Nevakeij (akljuzujem natpise 2u- gustala o Kojima sam veé govorio), 114 su natpisi oslobodenika i oslobodenica, to znati oko 27%. Ako uzmemo u obzir broj oSteéenih natpisa u kojima moZemo oée- 74M. Zaninovie: »Marginalie o putansvu antitke Istror, Opusc.archaool. 15, T1~89 (1581). kivati liberte, onda bi taj postotak bio i veci. Natpisi o Kojima je rijet pruzaju se u rasponu od gotovo 4 stoljeéa, a ako znamo da liberti vet od 2. stol). posl. Kr. ura- staju u gornji sloj druStva, onda mozemo zakljutiti da je taj postotak u prvoj polovini 2, stolj. posl. Kr. bio jo¥ i veéi i mogao iznositi i vide od polovine stanovnistva Pole i njenog agera. Slitno je bilo, Sto zakljugujemo na osnovi natpisnog materijala, i u Sa~ loni i Naroni.* Iduéi prema sjeveru, u Parentiju, taj se broj neSto smanjuje i od 126 natpisa (is- kijuéivii kriéanske) 15 je natpisa u kojima se spominju oslobodenici, a to je nesto preko 11%. Sligan je omjer u sjevernoj i srednjoj Istri, gdje je od 205 natpisa 12 nat- pisa liberta, ana njima se spominju 24 osobe. Inaée u popisu od 270 nomina gentilicia uistom podruéju 11 su gréko-orijentalna, a od 209 cognomina 23 su gréko-orijentalna, Par oslobodenika imamo i sjevernije, u podrugju Caprisa ili Aegide (Kopra). To su: P(ublins) Sardins P(ubli) l(ibertus) Prudens o(ivus) f(ecit), I.It. X/3, 33, Brda, Za- tim: T(ito) Caesaernio Macedonis Kiberto) Eucareo an(norum) XXII Helix pater fe- Git, L.lt, X/3, 36, Izola. Tito Cezernije bio je vjerojatno oslobodenik Tita Cezernija Macedona Kvinkcijana, koji je bio comes cara Hadrijana i consul suffectus nepoznate godine. U Akvileji ima pote natpise i povezan je s udrugom obrtnika (CIL-V, 865, 866. A Degrassi u komentaru natpisa I.It. X/3, 36). ‘reba zabiljeZiti prisutnost oslobodenika i u unutraSnjosti, u Buzetu (Pinquen- tum): T. Statilius Tauri Kibertus) Cladus, Statilia Tauri Kiberta) Quarta vivi fecere fideli Viberto), 1.1t. X/3, 104, Bili su oslobodenici Sisene Statilija Taura konzula iz 16. g. posl. Kr., koji je imao posjede i oko Poreta, I.It. X/2, 9,225. Sudeci po nat- pisu: T. Sta Sisennae Tauri Kibertus) sibi et suis, 1.1. X/2, 261, imao je posjede iu predjelu izmedu Brkaga i Motovuna. U Parentiju takoder imamo kolegij augustala, koji su isto tako uglaynom oslo- bodenici i Grko-Orijentalci: Cn(aeo) Flavio Secundo VI vir)o) Cn(aeus) Flavius Eros VI vir magister Augustalis fecit, I.It. X/2, 18, Parentium. Natpis iz 1. st. posl. Kr.; magistri Augustales se vie ne pojavljuju u natpisima poslije 1. stoljeéa, kako napo- mine A. Degrassi u komentaru ovoga natpisa, Ostali su u slijedeéim natpisima, za- nimljivim po Svojoj heleniziranoj onomastici: Gavillfia A. Miberay} viva fleci sibi et] Gavillia [e A. Kibertae)] sororibus [et A. Gavillio] A, Kiberto) Adelpho [VI viro] Au- gustali ffilio] et Gavilliae A. [l(ibertae) filiae), I.lt. X/2, 20, Parentium. C. Peppienus C. f. Macer an(nos) X nat(us) hic situs est. C. (Peppienus) C. libertus) Andricus sex vir, Firmia M. f. Salvia vivi, Llt. X/2, 21, Parentium. C. Servilius Pansae I(ibertus) Tychius VI vir sibi et suis flecit). Servili [a ..t(estamento)] flieri) i (ussit), 1.It. X/2, 24, Parentium, /Ti. Vjolusius Ti. I(ibertus) Hermes Aug(ustalis) v(i)o(us)! F(ecit) sib(i) et Volusiae Clymene Vibertae) et coniugi et Ti. Volusio Severo et Ti. Volusio Maximo filliis) meis et Ti, Volusio Stephano Viberto) libertab(us)q(ue) meis poster(is)q(ue) eor(um), J. i A. Sagel, ILlug, 436, Parentium. Izuzetak je medu istarskim augustalima bio Publije Valerije, koji je bio ingenuus tj. nije bio libertin, a takvih je bilo u pojedinim gradovima srednje i sjeverne Italije:? Plublio) Valerio Liuci) filo) Puptinia) ITIIIT vir(o) coniugi, P(ublio) Valerio P(ubli) Sllio) Pup(inia) Tironi filio Voluntilia Paulla viva fecit, I.It. X/3, 57. Aemonia (No- vigrad). Buduéi da ocu nedostaje kognomen, to je titulus iz doba prije cara Nerona, a tribus Pupinia ukazuje da je pripadao kolegiju iz Tergeste. Istog je gentilicija, ali 5S‘M. Zaninovit: »Maryinalje © putanstva anike Istres, Opuse. archacol. 15, 71-89 (1991). kasniji: Isidi sacrum. Ex monit(u) eins d(ono) d(edit) L(ucius) Valerius Memor VI vir Aug(ustalis). L(ocus) d(atus) p(ublice), 1.It. X/3, 1. Aegida — Kopar. Izidin kult su- sreGemo i drugdje u Istri; kao i prethodni bio je sevir u Tergeste. Posebnu skupinu wu Poli gine oslobodenici kolonije koji odatle nose gentilicij Pollentius, -a: D(is) M(anibus) Pollentiae Processae col(oniae) Pol(ae) lib(ertae) Vale- rianus summarum dispensat(or) colibertae carissimae posuit, I.It. X/1, 104, Pola. Us- poredi i slijedeée puljske natpise na kojima se spominju Pollentii: 156, 320, 355, 356, 357, 358, 413. Njlhovo gentilno ime dovoljno govori o pravnoj i zasvoj grad. Usporedi i poznat! natpis s punim fnenom Loloni Imena pojedinaca u natpisima mogu nam posluZiti izravno divanje njihova podrijetla.'° Iu histarskoj epigrafskoj ostavStini imamo izvjestan, ne- velik, ali zanimlfiv broj takvih naspisa, Na dviema olownim ploticama nadeaios jed- nom grobu u Puli, koje se datiraju u prvu polovinu 2. stoljeéa u vrijeme careva Tra- jana i Hadrijana, satuvan je niz imena sluzbenika (robova?), na, po svoj prilici, ne- kom carskom imanju. Bilo je to svojevrsno udruzenje tih Ijudi medu kojima se spo- minju po svojim dunostima colonus, dispensator, vilicus. Zapisan je medu ostalima is Anconius qui vilicavit, I.lt. X/1, 592a. U njegovom imenu sadréano je i njegovo podrijetlo, a to je grad Ancona na suprotnoj italskoj obali, C. Valerius Priscus vesti. rins Aquileiensis dedit, Lit X/II, 200, Boljun, uz. svoje ime dodaje i svoje podrije- tlo, Sto je esta pojava u natpisima. Ovaj Akvilejac, trgovac odjeCom, vjerojatno je do§ao duboko u Istru radi nabavke vune za izradu svojih proizvoda. Tako, s pra- vom, trdi A. Degrassi u komentaru natpisa, suprotmo mistenju A. Calderinija, da je tu prodavao svoju proizvedenu odjeéu, Sto ne treba sasvim iskljutiti. Vjerojatnija je, ipak, prva moguénost, jer u jednom izrazito stoéarskom i ovéarskom kraju, kakav Je urijek bio ovaj predio uz padine Uéke i Ciéarije, stanovnici su svoje potrebe pod- mirivali vlastitom proizvodnjom tkanina iz vune, koje su imali u izobilju. Histarska yuna bila je poznata u antici po syojoj kakvoci (uspor. Weiss, PWRE, VIII, 2113). Jos nekoliko natpisa ilustrira vaZnost ove grane proizvodnje i njenu raSirenost: Quinto) Catussio Severiano civi Gallo, negotianti vestiario, Flavia Fortunata coniugi incomparabili et Q(uintus) Catusius Flavianus petri benemerenti, I.It. X/1, 163, Po- la, U natpisu L.It. X/1, 174 Pola spominje se faber pectinarius, koji se dakle bavio & sljanjem vune i vjerojatno svim ostalim djelatnostima ito ih je to ukljugivalo. Pro zvodaja irad s vunom obevijali su se na veliko u veé spomenutoj valjaoniciJulja Kei- zogona u Poli, gdje su nadeni natpisi s posvetama Jupiteru, Silvanu, Nemezi i Mitri, LIt. X/1, 594-597, te u Barbarigi i na Malom Brijunu. Geografskog je porijekla i ime Asia, koje je dosta raireno, narodito kod oslobo- denika: Aflexandelr] w(ious)flect) sbi et Annlae Asize concubtinae) ef suis, Llc X/2, 26, Parentium; i u ovom dijelu Carstva, gdje je stizao veliki broj isto&njaka ono je in- dikativno za podrijetlo. Calvio Fidentino, I.lt. X/1, 242, Pola. Fidentia, danas Fi- denza, je grad u Gali Cispadani izmedu Parme i Placentije. Iz ovih predjela imamo i drugih pojedinaca, koje donosimo naprijed. Na natpisu koji biljeZi imena nekoli- cine oslobodenika, Gaja Turpilja Feliksa, nalazi se ia Etrusca, koja u svome kognomenu ima naziv svog etnitkog ili pokrajinskog podrijetla, I.It. X/1, 156, Pola. Isto podrijetlo ima i L(ucius) Plexina Etruscus, LIt. X/3, 49, Seget kraj Umaga. Ovo ime je dosta éesto u Italiji; inate je rijetko (uspor. I. Kajanto, The Latin Cognomina, 76