1. TRI GLAVNA PITANJA EKONOMIJE?

to koju robu i u kojim koliinama proizvoditi, kada je proizvesti, da li investirati u neto to e tek u budunosti dati efekte.
Kako kako e se ta dobra proizvoditi, izbor tehnike i tehnologije proizvodnje, kako e se resursi upotrijebiti, kako e se iskoristiti
organieni izvori. Drutvo mora odrediti tko e ostvariti proizvodnju, s kojim sredstvima.
Za koga za koga e se ona proizvoditi, tko e uivati plod ekonomskih napora, da li e u drutvu biti malobrojni bogati ili mnotvo
siromaha.

2. GRANICA PROIZVODNIH MOGUNOSTI

L L
Granica proizvodnih mogunosti (Production-possibility
frontier PPF) prikazuje kako se proizvodnja jednog dobra
(kao to su revolveri) razmjenjuje s proizvodnjom nekog B

Luksuzna dobra

Luksuzna dobra
drugog dobra (kao to je maslac).

Pomaci granice proizvodnih mogunosti (PPF)

dalje od ishodita zbog ekonomskog rasta A A

H H
Nuna dobra (hrana)
Nuna dobra (hrana)
R
Primjer: A

Revolveri (u tisuama)
15 B
- toke izvan granice (toka I) nemogue su i nedostine C
- bilo koja toka od krivulje prema ishoditu (toka U) pokazuje da 12
D
se odreena koliina sredstava ne koristi ili ne upotrebljava na
9 I
najbolji mogui nain
6 U E
3
F
0 0 ,5 1 1 ,5 2 2 ,5 M
M aslac (u milijunima kg)
Jd Jd
Prikaz kako ekonomije moraju birati izmeu javnih dobara i
dobara osobne potronje Gradsko drutvo
Granina (siromana)
Javna dobra
Javna dobra

zemlja
B

A A
Op Op
Dobra osobne potronje Dobra osobne potronje

Prikaz kako ulaganje za buduu potronju zahtijeva

rtvovanje tekue potronje
3. ZAKON POTRANJE
Zakon potranje ako je nia cijena nekog dobra bit e, uz ostale
neizmijenjene uvjete, vea njegova potraivana koliina. Obrnuto, to je
vea cijena artikla, kada se druge stvari ne mijenjaju, potroai su voljni
kupiti manje jedinica.
Promjena cijene izaziva kretanje du krivulje potranje na nain da via
cijena smanjuje potraivanu koliinu i obrnuto.
Promjena cijene nekog dobra znai, uz ostale neizmijenjene uvjete,
promjenu njegove potraivane koliine.

4. NECJENOVNE ODREDNICE POTRANJE

Promjene necjenovnih odrednica potranje uvjetuju promjenu (poveanje ili
smanjenje) potranje (pomicanje krivulje potranje udesno ili ulijevo) "dimand
shifters".
1. prosjeni dohodak kad dohotci rastu, pojedinci kupuju skoro svega vie, ak
ako se cijene ne mijenjaju. U tom smislu razlikujemo normalna i inferiorna dobra
2. cijene drugih dobara njihova promjena moe izazvati poveanje ili smanjenje
potranje nekog dobra. Razlikujemo supstitute (dobro koje u potronji moe
zamijeniti neko drugo dobro) i komplemente (dobro koje se troi zajedno s nekim
drugim dobrom, primjer printer i toner)
3. veliina trita (stanovnitva) vee stanovnitvo znai i veu potranju svih
proizvoda i usluga (vrijedi i obrnuto)
4. ukusi ili preferencije potroaa ukusi predstavljaju raznolikost kulturnih i povijesnih utjecaja. Razliiti e ukusi distribuirati
dohodak na sasvim razliite naine
5. oekivanja potroaa glede budue cijene dobra oekivanje vie cijene ili oekivani poveani dohodak navest e potroae da
poveaju sadanju potronju (i obrnuto), primjer kada se oekuje poskupljenje goriva svi idu tenkirati
6. posebni utjecaji npr. kia pridonosi potranji za kiobranima, a visoke temperature potranji

5. ZAKON PONUDE
Ponuda koliina nekog dobra koje su proizvoai spremni proizvesti pri
odreenim cijenama nekog dobra.
Zakon ponude - vioj cijeni nekog dobra odgovara, uz ostale neizmijenjene
uvjete, vea koliina istog dobra.
Promjena cijene inducira kretanje du krivulje ponude:
via cijena = vea ponuena koliina; nia cijena = pad ponuene koliine
Promjena cijene nekog dobra znai, uz ostale neizmijenjene uvjete, promjenu
njegove ponuene koliine

6. NECJENOVNE ODREDNICE PONUDE

Promjene necjenovnih odrednica ponude uvjetuju promjenu (poveanje ili smanjenje) ponude (pomicanje krivulje ponude udesno ili
ulijevo) "supply shifters"
1. trokovi proizvodnje glavni element ma kojem se temelji krivulja ponude (niski
trokovi proizvodnje u odnosu na trinu cijenu uvjetuju unosnu veliku
proizvodnju ponuaa, obrnuto, kada su trokovi proizvodnje visoki, u odnosu na
cijenu, proizvoai proizvode malo, prelaze na proizvodnju drugih proizvoda, ili
prestaju s radom),
2. cijene utroaka, tehnoloka unapreenja prvenstveno odreuju trokove
proizvodnje. Cijene utroaka (rad, kapital, energija, postrojenja) imaju znaajan
utjecaj na trokove odreene razine proizvodnje,
3. tehnoloka unapreenja sastoje se od promjena koje uvjetuju smanjenje k oliine utroaka neophodnih za proizvodnju iste
koliine proizvoda (praktina znanstvena dostignua, bolja primjena postojee tehnologije,
4. cijene drugih dobara posebno onih koja se mogu lako zamijeniti jedno za drugo unutar proizvodnog procesa (kada proizvodnja
jednog proizvodnog supstituta raste, ponuda drugog supstituta e opadati),
5. politika drave - npr, razmiljanja o okoliu i zdravlju odreuju tehnologije koje se mogu upotrijebiti, zatim dravna politika
razmjene (trgovine) itd.
6. posebni utjecaji npr. vrijeme utjee na poljoprivredu i industriju skija, industriju raunala obiljeio je prodoran duh inovacije
oekivanja glede buduih cijena
7. TRINA RAVNOTEA
Ravnotena cijena cijena pri kojoj ponuena koliina
odgovara potraivanoj koliini.
U tim uvjetima ponuda i potranja su izjednaene, nema
potrebe da se ponuda i potranja povea ili smanji, dok
god se na promijene druge stvari.
Toka ravnotee izmeu ponude i potranje tome tei
ekonomija.

8. ELASTINOST POTRANJE
Cjenovna, dohodovna i krina.

9. CJENOVNA ELASTINOST POTRANJE

Cjenovna elastinost potranje stupanj po kojem potraivana koliina dobra reagira na promjene cijene istog dobra. Mjeri koliko se
mijenja koliina traenog dobra kada se mijenja njegova cijena. Ekonomski faktori koji odreuju cjenovne elastinosti za pojedinanim
dobrima: elastinosti su vee za luksuzna dobra, kada su dostupni supstituti i kada potroai imaju vie vremena prilagoditi svoje
ponaanje K
Postotna promjena potraivane koliine dobra A 100
Ec = = (K 0 + CK 1) / 2
Postotna promjena cijene dobra A 100
(C 0 + C 1 ) / 2

a) Ec>1 cjenovno elastina potranja - kada postotno smanjenje cijene izazove

takvo postotno poveanje koliine koje znai poveanje ukupnog prihoda

b) Ec=1 stabilna (jedinina) elastinost potranje - kada postotno smanjenje cijene

ima za posljedicu jednako postotno poveanje potraivane koliine, koje veliinu
ukupnog prihoda ostavlja neizmjenjenom

c) 0<Ec<1 cjenovno neelastina potranja ukoliko postotno smanjenje cijene

izazove postotno poveanje potraivane koliine koje e znaiti smanjenje
ukupnog prihoda

Dva ekstremna sluaja elastinosti potranje:

d) Ec=0 savreno neelastina potranja - potraivana koliina neke
robe uope ne reagira na promjene vlastite cijene npr. lijekovi
e) Ec= savreno elastina potranja - kada je koliina neke robe
izuzetno osjetljiva na cijenu, tako da vrlo mala postotna promjena
cijene izaziva burne reakcije potraivane koliine
10. DOHODOVNA ELASTINOST POTRANJE
Potranja reagira na promjene dohotka (necjenovna determinanta potranje) pa govorimo o dohodnoj elastinosti potranje.
K
100
Ed =
Postotna promjena potranje dobra A odnosno
Ed =
(K 0 + K 1) / 2
Postotna promjena dohotka D
100
(D0 + D1) / 2
a) Ed>1 dohodno elastina potranja - kada je promjena potranje istog smjera kao i promjena cijene, ali promjena potranje biljei
vei postotak nego promjena dohotka. Odnosno, ako dohodak raste, potranja takoer raste, ali bre od dohotka. Obrnuto, pad
dohotka dovest e do nerazmjerno veeg pada potranje. Sva dobra kod kojih je Ed>1 nazivamo normalna dobra.
b) 0<Ed<1 dohodno neelastina potranja u ovom sluaju promjene dohotka i potranje ostaju istog smjera, ali su promjene
potranje manjeg intenziteta od promjena dohotka. I ova dobra nazivamo normalna dobra.
c) Ed<0 dohodno neelastina potranja promjena dohotka uzrokuje promjenu potranje u suprotnom smjeru (rast dohotka izaziva
pad potranje i obrnuto). Ed je negativan broj. Ovakva dobra nazivamo inferiorna dobra (u sluaju rasta dohotka zamijenjuju ih
superiorniji, skuplji supstituti). Primjer, s veim dohotkom neemo vie kupovati kinesku robu ve brandiranu robu Nike, Varteks

11. KRINA ELASTINOST POTRANJE

Krina elastinost Ek potranje mjeri promjene potranje dobra A koje izaziva promjena cijene dobra B. Cijena drugog dobra jedan je od
necjenovnih odrednica potranje pa razlikujemo supstitute (coca-cola i fanta) i komplemente (automobili i nafta).
KA
100
Ek =
Postotna promjena potranje dobra A
Ek =
(K 0 A + K 1 A ) / 2
Postotna promjena cijene dobra B CB
100
(C 0 B + C1B ) / 2
a) Ek>0 pozitivna krina elastinost - u ovom sluaju postotne promjene potranje i cijene istog su smjera. Ovdje se radi o
supstitucijskim dobrima, dobrima koja se u potronji mogu zamijeniti (raste li cijena junetine rast e i potranja za svinjetinom i
obrnuto).
b) Ek=0 savrena krina neelastinost - promjena cijene jednog dobra uope ne utjee na potranju drugog dobra. Radi se o tzv.
nezavisnim dobrima (npr. promjena cijene skijake opreme nee utjecati na potranju kukuruznih pahuljica).
c) Ek<0 negativna krina elastinost potranje - ovdje se radi o komplementarnim dobrima (dobrima koja se dopunjuju u potronji).
Dolazi do obrnuto proporcionalnog odnosa cijene jednog i promjene potranje drugog dobra. Npr. postotno smanjenje cijene
benzina izazvat e i neko postotno poveanje za potranjom automobila.

12. ELASTINOST PONUDE

Elastinost ponude utvruje reakcije ponuene koliine nekog dobra na promjenu njegove cijene. Ep je pozitivan broj koji se kree od 0
do . Postotna promjena ponuene koliine dobra A
Koeficijent elastinosti ponude =
Postotna promjena cijene dobra A

a) Ep>1 elastina ponuda - postotni rast cijene imat e za posljedicu

nerazmjerno vei postotni rast ponuene koliine i obrnuto
b) Ep=1 jedinino elastina ponuda - pad, odnosno rast cijene izaziva
isti postotni pad, odnosno rast ponuene koliine. U ovom sluaju
ponudu predstavlja pravac koji prolazi kroz ishodite.
c) 0<Ep<1 sluaj neelastine ponude - odreeni postotni rast cijene
znai rast ponuene koliine, ali je postotno poveanje ponuene
koliine manje od postotnog poveanja cijene.

Dva ekstremna sluaja elastinosti ponude:

d) Ep= savreno elastina ponuda - nezamjetljivi pad cijene
uzrokuje pad ponuene koliine na nulu, i obrnuto, mali rast cijene
beskonano poveava ponuenu koliinu. Vodoravna krivulja
ponude.
e) Ep=0 savreno neelastina ponuda - ponuena koliina je savreno
fiksna (sluaj npr. pokvarljivih proizvoda). Okomita krivulja ponude
Primjeri jedinino elastine, savreno elastine i savreno neelastine ponude
13. GRANINA KORISNOST
Korisnost (ukupna korisnost) je subjektivni fenomen i predstavlja zadovoljstvo koje potroau donosi potronja nekog dobra.
Granina korisnost je korisnost izvedena iz potronje dodatne jedinice nekog dobra, odnosno ona je promjena, ili poveanje ukupne
korisnosti kao posljedica jedininog poveanja potroene koliine nekog dobra.
Ukupna korisnost
Granina korisnost =
Koliina

Ukupna korisnost raste s potronjom, ali po opadajuoj Granina korist sa svakom dodatnom jedinicom opada.
stopi Ukupna korisnost koja se poveava po opadajuoj stopi
(I Gossenov zakon).

14. POTROAEVA RAVNOTEA je situacija u kojoj potroa uspijeva rasporediti svoj dohodak na nain koji maksimalizira njegovu
ukupnu korisnost. Otkriti potroaevu ravnoteu, znai otkriti onu kombinaciju potronje dobara A i B koja prua najveu maksimalnu
ukupnu korisnost.

15. GRANINA KORISNOST PO NOVANOJ JEDINICI

Granina korisnost po novanoj jedinici jest kvocijent granine korisnosti nekog dobra i njegove cijene
Granira korisnost dobra
Granira korisnost po novova jedinici =
Cijena dobra

16. II GOSSENOV ZAKON kae da posljednja novana jedinica utroena za kupovinu nekog dobra mora donijeti istu graninu
korisnost kao i posljednja novana jedinica utroena za kupovinu bilo kojeg drugog dobra iliGranira
usluge.korisnost dobra A = Granira korisnost dobra B
Cijena dobra A Cijena dobra B

17. UTJECAJ CIJENA I DOHOTKA NA POTROAEV IZBOR

Promjena cijena dobara, kao i promjena dohotka potroaa znai i promjenu potroaeve ravnotee.
Npr. ako pad cijene dobra A, uz ostale neizmijenjene uvjete, povea potronju te robe i smanji potronju dobra B, nova e ravnotea
uputiti na injenicu da su dobra A i B supstituti, tj. da je koeficijent krine elastinosti (Ek) > 0 (Pozitivna krina elastinost).
Isto tako rast dohotka, ukoliko se cijene roba ne mijenjaju, moe znaiti poveanje potronje obaju roba, a tada e via razina
potronje, odnosno uspostavljena ravnotea znaiti da su oba dobra tzv. normalna, te da je koeficijent dohodne elastinosti potronje
(Ed) > 0 (Dohodno neelastina potranja).

18. POTROAEV PROBITAK

Potroaki probitak predstavlja razliku izmeu vee vrijednosti nekog dobra i njegove manje cijene. Potroaki je probitak podruje
koje se nalazi iznad cijene i ispod krivulje individualne potranje

Npr.:
Vrijednost dobra 35
Cijena dobra (koju platim) 25
Potroaki probitak 10
19. ZAKON OPADAJUE GRANINE KORISTI tvrdi da e ljudi, s fiksnim dohotkom, za svaku dodatnu jedinicu nekog dobra biti
spremni platiti sve manji i manji novani iznos. Ukupna korist u svakom trenutku raste, a granina korist u svakom trenutku opada.

20. TEORIJA KRIVULJE INDIFERENCIJE bavi se pitanjem potroaeva izbora te pitanjem optimalne alokacije potroaeva dohotka.
- Krivulja ravnodunosti (indiferencije) je granica izmeu potronje koju potroa preferira (koja znai veu ukupnu korisnost u odnosu
na kombinacije potronje koje se nalaze na krivulji indiferencije) i potronje kojoj potroa nije sklon. Potroa je ravnoduan jer sve
kombinacije potronje na krivulji indiferencije za njega znae istu ukupnu korisnost.
- Krivulja ravnodunosti (indiferencije) je krivulja koja povezuje sve kombinacije potronje dobra A i dobra B koje potroaa ostavljaju
ravnodunim.
Primjer: potroa bira optimalne koliine nekog dobra A (npr. odjea), ija je cijena 12 novanih jedinica i nekog dobra B (npr. hrana),
cijene 6 novanih jedinica, a dohodak potroaa je 60 novanih jedinica.
Ako se potroa nalazi unutar dostupne potronje, ali ne na crti prorauna, nee u cijelosti potroiti svoj dohodak
Kombinacije potronje koje u cijelosti iscrpljuju dohodak moemo odrediti pomou jednadbe prorauna (budeta):
Crta prorauna y (dohodak) = CaKa + CbKb / Cb
y Ca
= Ka + Kb
Cb Cb
y Ca
Kb = - Ka
To je eljena tj. preferirana potronja ali to Cb Cb
ne moemo kupiti jer nemamo vie novca

21. REALNI DOHODAK y

Prvi kvocijent u jednadbi prorauna Cb jest realni dohodak (pokazuje koliko jedinica nekog dobra moemo kupiti za iznos vlastitog
nominalnog dohotka). Ukoliko je cijena dobara fiksna, rast realnog dohotka poveava podruje dostupne potronje, odnosno udaljava
crtu prorauna od ishodita koordinatnog sustava (vrijedi i obrnuto).

22. OPORTUNITETNI TROAK ILI RELATIVNA CIJENA

Drugi kvocijent u jednadbi prorauna Ca jest relativna cijena ili oportunitetni troak. Veliina relativne cijene odreuje kut
(nagib) crte prorauna. Cb
12
11
Potroa e kupivi jedinicu dobra A odustati od 2 jedinice dobra B
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
23. UTJECAJ CIJENE DOHODKA NA KUPOVINU SAVRENIH SUPSTITUTA I KOMPLEMENATA KRIVULJE INDIFERENCIJE
Karta preferencije predstavlja seriju krivulja indiferencija koje se ne sijeku budui da svaka predstavlja drugu razinu ukupne korisnosti
kako je potroa skloniji vioj potronji i veoj uk. korisnosti, tako e krivulje indiferencije biti udaljenije od ishodita i bit e
superiornije (poeljnije) od onih koje su blie ishoditu

Uslijed poveanja dohotka krivulja

potronje ide u poeljnu potronju

Ukoliko su dobra savreni supstituti (odnosno kada je potroa spreman jedinicu dobra A zamijeniti jedinicom dobra B), tada krivulja
indiferencije mijenja svoj konveksan oblik u crtu
Dobro B
(Coca-Cola)

Dobro A (Fanta)
Kada su dobra A i B savreni komplementi, tada e krivulja indiferencije imati oblik slova L (lijeva i desna cipela)

Ako kupimo 3 dobra A moramo kupiti i 3 dobra B, npr. 3 lijeve i 3 desne cipele, npr. 3
printera i 3 tonera Savreno ovise jedan o drugom.

24. GRANINA STOPA SUPSTITUCIJE I KRIVULJA INDIFERENCIJE

Granina stopa supstitucije dvaju dobara pokazuje koliko je jedinica nekog dobra (dobro B) potroa voljan rtvovati kako bi za
jedinicu poveao potronju drugog dobra (dobro A) i pri tome ostao ravnoduan. Granina je stopa supstitucije uvijek pozitivan broj.

Dakle, potroa je spreman odustati od dviju jedinica dobra B kako bi za jedinicu poveao potronju dobra A i pri tome ostao
ravnoduan.
25. UINAK DOHOTKA I UINAK SUPSTITUCIJE U POTROAEVOM IZBORU
Uinak dohotka je ona promjena potronje koja potroaa pomie na viu ili niu krivulju indiferencije.
Uinak supstitucije je promjena potronje (izazvana promjenom cijene dobara) koja potroaa pomie du iste krivulje indiferencije.

26. GRANINI PROIZVOD I PROSJENI PROIZVOD

Granini (dodatni, marginalni) proizvod nekog utroka dodatni je proizvod ili dodatna proizvodnja zbog dodatne jedinice tog utroka
dok se drugi utroci dre konstantnim. Ukoliko poduzee varira inpute rada, uz ostale neizmijenjene imbenike (kapital, zemlja),
granini proizvod rada bit e proizvod dodatno zaposlene jedinice rada, odnosno poveanje ukupnog proizvoda kao posljedica
jedininog poveanja inputa rada.
Ukupni proizvod Ukupni proizvod Ukupni proizvod
Granicni proizvod rada = Granicni proizvod kapitala = Granicni proizvod zemlje =
Rad Kapital Zemlja

Prosjeni proizvod nekog imbenika proizvodnje jest ukupni proizvod po jedinici istog imbenika proizvodnje.
Ukupni proizvod Ukupni proizvod Ukupni proizvod
Prosjecni proizvod rada = Prosjecni proizvod kapitala = Prosjecni proizvod zemlje =
Rad Kapital Zemlja

Zakljuak: poveanje inputa rada uz nepromijenjene veliine 7

drugih inputa izaziva rast ukupnog proizvoda, ali je taj rast sve
6
sporiji (uzrok: poetni rast, a zatim pad graninog proizvoda).
5
Prosjeni proizvod prati kretanje graninog.
Pravilo: kada je granina veliina vea od prosjene, prosjena 4

veliina raste, i obrnuto. 3

U presjecitu krivulja prosjeni proizvod je maksimalan. 2

0 1 2 3 4 5

27. POKAITE KRIVULJU FIKSNIH, VARIJABILNIH I UKUPNIH TROKOVA.

Ukupni troak jest troak svih imbenika proizvodnje. Dijeli se na
fiksni (stalni) i varijabilni (promjenjivi) troak, ovisno o sposobnosti
troka da reagira na promjene ukupnog proizvoda.
Fiksni troak je troak ija veliina ne ovisi o veliini ukupnog
proizvoda. On postoji i tada kada je ukupni proizvod jednak nuli i ne
mijenja se bez obzira na veliinu ukupnog proizvoda.
Varijabilni troak je troak koji varira s razinom proizvodnje
(sirovine, nadnice, gorivo,...). Kada je proizvodnja jednaka nuli, tada
ne postoji niti varijabilni troak, ali kako se poveava ukupni
proizvod, tako se javlja i varijabilni troak. U odnosu na rast ukupnog
proizvoda on moe biti proporcionalan, degresivan i progresivan.
28. GRANINI TROAK
Granini troak je dodatni troak proizvodnje jedne dodatne jedinice proizvoda, odnosno promjena ukupnog troka kao
posljedica jedininog poveanja ukupnog proizvoda. Granicni troak = Ukupni troak
Ukupni proizvod

29. PROSJENI TROAK

Prosjeni troak je ukupni troak podijeljen brojem proizvedenih jedinica. Dijeli se na prosjeni ukupni, prosjeni fiksni i prosjeni
varijabilni troak. Fiksni troak
Prosjecni fiksni troak =
Prosjeni fiksni troak je fiksni troak po jedinici ukupnog proizvoda. Ukupni proizvod

Prosjeni varijabilni troak je varijabilni troak po jedinici ukupnog proizvoda. Prosjecni varijabilni troak =
Varijabilni troak
Ukupni proizvod
Prosjeni ukupni troak je ukupni troak po jedinici ukupnog proizvoda.
Ukupni troak
Prosjecni ukupni troak = i Prosjeni ukupni troak = Prosjeni fiksni troak + Prosjeni varijabilni troak
Ukupni proizvod

100

75

50

25

0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

30. PRINOSI RAZMJERA

Prinosi razmjera predstavljaju poveanje ukupnog proizvoda uslijed istovremenog i jakog postotnog poveanja svih inputa poduzea
3 sluaja:

rastui prinosi razmjera ili ekonomija razmjera (economy of scale) - postotno poveanje ukupnog proizvoda je vee od
postotnog poveanja svih inputa (redukcija prosjenog ukupnog troka); npr. zahvaljujui specijalizaciji i podjeli rada (koliko
uloimo vie dobijemo)

stalni ili konstantni prinosi razmjera - postotno poveanje ukupnog prinosa = postotno poveanje imbenika proizvodnje (koliko
dodatno uloimo toliko emo dodatno dobiti)

opadajui prinosi razmjera (disekonomija) - postotno poveanje uk. proizvoda je manje od postotnog poveanja inputa (koliko
uloimo manje emo dobiti)

31. CRTA IZOTROKA

Crta izotroka povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znae
isti ukupni troak.
Crta izotroka nam govori ako uloimo vie naeg rada a manje kapitala
troak nam je manji i obrnuto (desno).

Pomicanje crte izotroka uslijed promjene relativne cijene inputa (gore lijevo)
32. NACRTAJ KRIVULJU IZOKVANTE
Izokvanta je krivulja koja povezuje sve kombinacije imbenika
proizvodnje (rada i kapitala) koje znae isti ukupni proizvod.

33. GRANINA STOPA SUPSTITUCIJE GSS

granina stopa supstitucije kapitala radom pokazuje koliko je
jedinica kapitala proizvoa spreman rtvovati po jedininom
poveanju inputa rada, a da pri tome njegov ukupni proizvod
ostane isti.

34. TO JE TO TRANSFERNA ZARADA

Transferna zarada je onaj dio dohotka koji je dovoljan za izazivanje,
pokretanje ponude nekog imbenika proizvodnje. Transferna zarada se moe
smatrati oportunitetnim trokom proizvodnje, a nalazi se ispod krivulje
ponude.
Ekonomska renta je dio dohotka koji vlasnik imbenika prima povrh zarade.
To je dio dohotka koji se nalazi iznad krivulje ponude (grafikon). Veliina
ekonomske rente ovisi o elastinosti ponude.

35. IZVEDENA (DERIVIRANA) POTRANJA

Izvedena (derivirana) potranja potranja za nekim imbenikom izvedena je iz potranje za proizvodima ili uslugama koje je taj
imbenik u stanju proizvoditi.

36. MONOPSON
Monopson je trite na kojem postoji samo jedan kupac (ovdje imbenika proizvodnje) monopol postojanje jednog ponuaa
nekog dobra.
Ako poduzee ima monopsonsku mo, ono se sueljava s rastuom krivuljom ponude nekog outputa, te odreuje cijenu istog .

Ponuda rada u uvjetima monopsona:

37. OBJASNITE UINAK DOHOTKA U UVJETIMA PONUDE RADA

38. PLAA SUZDRAVANJA (objasnite uinak dohotka u uvjetima ponude rada)
Plaa suzdravanja - najnia plaa dostatna za induciranje ponude rada naziva se reservation wage ako cijena rada padne ispod te
razine, ne postoji ponuda rada (rast cijene rada iznad plae suzdravanja ima za posljedicu, u prvi mah, rast ponude rada, a daljnji rast
izaziva pad ponuene koliine rada).
Rast cijene rada ima za posljedicu dva uinka:
- uinak dohotka pri viim cijenama rada rast cijene rada i radnikova dohotka
moe izazvati pad ponuene koliine rada
- uinak supstitucije radnik moe birati izmeu trine djelatnosti (rada) i netrine
djelatnosti (odmor) rast cijene rada izaziva supstituiranje netrine aktivnosti
trinom djelatnou (prodajom rada)

39. ULOGA SINDIKATA

Cilj sindikata poboljati poloaj svojih lanova inzistirajui na poboljanju uvjeta rada i nastojei poveati cijenu rada.
Poveati cijenu rada sindikati mogu:
- smanjujui ponudu rada
- poveavajui potranju za radom (time se postie i poveanje cijena rada i poveanje zaposlenosti

40. POTRANJA ZA ZAJMOVIMA

Posueni novani iznos se isplati poveavati sve dok je granina efikasnost kapitala vea od kamatne stope koju morate platiti za
posueni iznos.
Posudit ete onu sumu pri kojoj je: granina efikasnost kapitala = kamatna stopa
Ako posudite manje, realizirat ete manji profit od maksimalno mogueg, jer je granina stopa kapitala > k
Ako posudite vie , opet ete ostvariti manji profit od maksimalnog, jer je granina stopa kapitala < k
Krivuljom potranje upravlja granina efikasnost kapitala.

41. PONUDA ZAJMOVA I RAVNOTEA NA TRITU ZAJMOVA

Potroae odlikuje pozitivna stopa vremenske preferncije veina ljudi preferira sadanja, a ne odgoena zadovoljstva.
Zato oni koji ekaju (tede), moraju biti nagraeni (kamata).
ekanje (tednja) omoguuje tzv. zaobilaznu, posrednu proizvodnju drutvo umjesto da sve resurse potroi u proizvodnji potronih
dobara, jedan dio angaira u proizvodnji kapitalnih dobara.
Kapital, posredno, omoguuje i veu potronju potronih dobara.
Na tednju utjee: tekui dohodak, oekivani dohodak, ivotna dob i kamatna stopa.
Ako raste kamatna stopa, bit e vea i ponuena koliina zajmova.
a) poduzee dunik b) trite zajmova

Trite zajmova podvrgnuto je snanoj savrenoj

konkurenciji (poduzee dunik nema utjecaja na veliinu k')

Na takvom tritu ravnotenu kamatnu stopu odreuje

sjecite trine potranje i trine ponude zajmova.

42. PONUDA ZEMLJE I RAVNOTEA NA TRITU R e n ta

ZEMLJE Ponuda
Zemlja je imobilna njezina je koliina ograniena. Poto je koliina zemlje
na bilo kojoj lokaciji ograniena (fiksna) moe se tvrditi da je ponuda
zemlje savreno neelastina.

Z e m lja (h a )
Iako je ponuda zemlje savreno neelastina, kupac e ipak moi zakupiti potrebnu koliinu zemlje uz postojeu rentu savreno
elastina ponuda zemlje (grafikon a)
Na grafikonu b vidi se da potranja (granini prihod proizvoda zemlje), budui da je ponuda zemlje savreno neelastina odreuje
visinu rente (grafikon b)
Dohodak vlasnika je ekonomska renta
a) Zakupac b) Trite poljoprivrednog zemljita

43. INFERIORNO DOBRO

Ono koje se u sluaju rasta dohotka manje kupuje, tj zamjenjuju ga skuplji supstituti.

44. SAVRENA KONKURENCIJA

Savrena konkurencija je ekstremni, najotriji oblik konkurencije za koju se
smatra da je samo teorijski mogua.
Uvjeti savrene konkurencije:
postojanje velikog broja proizvoaa istog proizvoda
postojanje velikog broja kupaca
neograniena mobilnost svih resursa
savrena obavijetenost kupaca i proizvoaa o svim trinim podacima
(transparentnost trita

45. MONOPOL
Monopol znai postojanje jednog proizvoaa ponuaa jedinstvenog proizvoda (rije je o proizvodu koji nema bliskog supstituta)
koji je, na ovaj ili onaj nain, zatien od pojave potencijalne konkurencije. Monopolist je "price-maker" - on odreuje cijenu; moe
birati izmeu razliitih cijena odreenih trinom potranjom (ako zahtijeva niu cijenu, potraivana e koliina biti vea).

46. NESAVRENA KONKURENCIJA

Nesavrena konkurencija podrazumijeva postojanje veeg ili manjeg (ali vie od jednog) broja ponuaa od kojih svaki posjeduje
odreenu trinu mo i sposobnost da variranjem koliine proizvoda utjee na cijenu. Stvarna su trita, za razliku od savrene
konkurencije i monopola, podvrgnuta nesavrenoj konkurenciji i smjetena izmeu dvije krajnosti savrene konkurencije i monopola