Um zim://A/Um.

html

Um
Ovaj lanak ili dio lanka nije pokriven izvorima
(literatura, internetske stranice itd.).
Pomozite Wikipediji navoenjem odgovarajuih izvora.

Um je aspekt intelekta i svijesti doivljen kao kombinacija misli, percepcije, pamenja, emocija, volje i mate,
ukljuujui i sve nesvjesne kognitivne procese. Um manifestira subjektivno kao tok svijesti. Teorije uma i
njegove funkcije su brojni. Najstarije zabiljeene pekulacije su one od Zaratustre, Bude, Platona, Aristotela,
Adi Shankara i ostalih drevnih grkih, indijskih i, kasnije, islamskih filozofa.

Predznanstvene teorije utemeljene na teologiji koncentriraju se na pretpostavljeni odnos izmeu uma i due,
nae nadnaravne, boanske ili Bogom dane biti.

Koji atributi ine um je esto raspravljana tema. Neki tvrde da se samo viim intelektualnim funkcijama
koristimo um, posebice razum i pamenje. U tom pogledu emocija-ljubavi, mrnje, straha, radosti, vie
primitivne ili subjektivne prirode, treba promatrati kao razliite od uma kao takvog. Drugi tvrde da razna
racionalna i emocionalna stanja ne mogu biti odvojeni, tako, da su iste naravi i porijekla, i stoga bi trebalo uzeti
u obzir dio onoga to zovemo um.

Danas rije um koristimo esto kao sinonim za misao: privatni razgovor sa nama koji vodimo "unutar nae
glave." Tako smo "predomisli na um". Jedna od kljunih osobina uma u tom smislu je da je to privatna sfera na
koje nitko osim vlasnika ima pristup. Nitko drugi ne moe "poznavati na um". Oni samo mogu interpretirati
ono to smo svjesno ili nesvjesno napravili.

Aspekti uma
Misao

Misao je mentalni proces koji omoguuje pojedincima da prilagode svijet, i tako se nose sa time djelotvorno u
skladu sa svojim ciljevima, planovima, krajevima i eljama. Rije koja se odnosi na sline pojmove i postupke
je spoznaja, ideja i mata. Razmiljanje ukljuuje cerebralne manipulacije te informacije, kao kad smo obliku
koncepta, sudjelovanja u rjeavanju problema, razmiljanja i donoenja odluka. Razmiljanje je via kognitivna
funkcija, i analiza procesa razmiljanja je dio kognitivne psihologije.

Pamenje

Pamenje je sposobnost organizma za pohranu, zadravanje, a naknadno koritenje informacija. Iako je

tradicijsko prouavanje memorije poelo u domenama filozofije, koncem devetnaestog i poetkom dvadesetog
stoljea memoriju je uvrtena unutar paradigme kognitivne psihologije. U posljednjih nekoliko desetljea, to je
postao jedan od glavnih stupova novih grana znanosti , zove se kognitivna neuroznanost, mjeavina izmeu
kognitivne psihologije i neuroznanosti.

Mata

Mata je prihvaena kao uroene sposobnosti i proces izmiljanja djelomine ili potpune osobne sfere uma,
dolazi iz osjeaja percepcije podjeljenog svijeta. Pojam je tehniki koriten u psihologiji za proces oivljavanja
u umu percepcije objekata ranije dane. Budui da je ova upotreba pojma sukobljava s obinim jezikom, neki

1 of 4 12.01.2017 22:31
Um zim://A/Um.html

psiholozi su je opisatli kao "slikanje" ili "slika" ili se govori o tome kako je "reproduktivna" za razliku od
"produktivne" ili "konstruktivne" mate. Zamiljene slike se vidi sa "Umnim Okom". Jedna hipoteza za
evoluciju ljudske mate je ta da su svjesna bia za rjeavanje problema koristili mentalne simulacije.

Svijest kod sisavaca

Svijest kod sisavaca (ovo ukljuuje ljude) je aspekt uma koji obuhvaa svojstva kao to subjektivnost, osjeaj i
sposobnost da se uoiti odnos izmeu sebe i okoline. To je predmet mnogih istraivanja u filozofiji uma,
psihologije, neuroznanosti, kognitivne znanosti. Neki filozofi dijele svijest u fenomenalne svijesti, koje su same
subjektivna iskustva, svijesti i pristupa, koji se odnosi na globalnu dostupnost informacija sustavima obrade
podataka u mozgu. Fenomenalna svijest ima mnogo razliitih iskusnih kvaliteta, koje se esto nazivaju qualia.
Fenomenalna svijest je obino svijest o neemu.

Mozak

U mozgu ivotinja, je sredite za kontrolu sredinjeg ivanog sustava, odgovoran za razmiljanje. Kod veine
ivotinja, mozak se nalazi u glavi, zatien je lubanjom i blizu je primarni senzorni aparat vida, sluha, okusa i
njuha. Iako svi kraljenjaci imaju mozak, veina beskraljenjaka, ima bilo centralizirani mozak ili zbirke
pojedinih ganglija. Primitivne ivotinje kao to su spuve nemaju mozak uope. Mozak moe biti izrazito
sloen. Na primjer, ljudski mozak sadri vie od 100 milijarda neurona, svaki povezan s ak 10.000 drugih.

Mentalno zdravlje

Podrobniji lanak o temi: Mentalno zdravlje

Po analogiji zdravlja tijela, moe se metaforiki govoriti o zdravstvenom stanju uma, odnosno mentalnog
zdravlja. Merriam-Webster (rjenik) definira mentalno zdravlje kao "Emocionalno i psiholoko stanje u kojem
je pojedinac u stanju koristiti svoj kognitivne i emocionalne sposobnosti, funkcija u drutvu, te zadovoljiti
obinim zahtjevima svakodnevnog ivota." Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, ne postoji niti
jedna "slubena" definicija mentalnog zdravlja. Kulturne razlike, subjektivne procjene, te profesionalne teorije
sve utjeu na to kako se "mentalno zdravlje" definira. Openito, veina se strunjaka slae da "mentalno
zdravlje" i "duevne bolesti" nisu suprotnosti. Drugim rijeima, nepostojanje mentalnog poremeaja nije nuno
pokazatelj mentalnog zdravlja.

Jedan od naina da mislite o mentalnom zdravlju je gledanje kako uinkovito i uspjeno osoba funkcionira.
Osjeaj sposobnosti i kompetencije, biti u mogunosti podnositi normalne razine stresa, odravati
zadovoljavajui odnos, i voditi nezavisni ivot, i da ste u mogunosti "izdii se", ili se oporaviti od teke
situacije, znakovi su mentalnog zdravlja.

Psihoterapija je unutar-osobna, relacijska intervencija koju koriste obueni psihoterapeuti za pomo klijentima u
problemima ivota. To obino ukljuuje i poveanje individualnog osjeja blagostanja i smanjenog
subjektivnog neugodnog iskustva. Psihoterapeuti koriste spektar tehnika koje se temelje na iskustvenim
izgradnjama odnosa, dijaloga, komunikacija i ponaanja promjene i koje su dizajniranirane za poboljanje
mentalnog zdravlja klijenta, pacijenta ili poboljanja odnosa skupine (kao to je obitelj). Veina oblika
psihoterapije koristiti samo razgovor, iako neke koriste i razne druge oblike komunikacije poput pisane rijei,
umjetnosti, drame, narativne prie. Psihoterapija se pojavljuje unutar strukturiranog susreta izmeu obuenih
terapeuta i klijenta. Svrhovita, teoretski utemeljena psihoterapija zapoela je u 19. stoljeu sa psihoanalizom, od
tada, na desetine drugi h pristupa su razvijeni i dalje se nastavljaju stvarati.

Socijalna psihologija i grupno ponaanje

2 of 4 12.01.2017 22:31
Um zim://A/Um.html

Socijalna psihologija je znanost o tome kako socijalne prilike ugroavaju ljude. Znanstvenici su u ovom
podruju openito bilo psiholozi ili sociolozi. Socijalni psiholozi koji su obueni u psihologiji imaju tendenciju
da se usredotoe na pojedince ili manje skupine kao jedinica studija; sociolozi imaju tendenciju favoriziranja i
prouavanja veih grupa i vee drutvene jedinice kao to su drutva, iako postoje iznimke tih opih kretanja u
oba polja. Unato slinosti, discipline se takoer razlikuju u svojim ciljevima, kod pristupa, metoda i
terminologije. Takoer koriste odvojene znanstvene asopise i drutva. Ovo je takoer poznato kao pod-svijest
uma.

Kao i biofizika i kognitivne znanosti, socijalna psihologija je interdisciplinarno podruje. Najvee razdoblje
suradnje izmeu sociologa i psihologa je tijekom godina neposredno nakon Drugog svjetskog rata (Sewell,
1989). Premda je znatno poveana izolacija i specijalizacija posljednjih nekoliko godina, neki stupanjevi
preklapanja i utjecaja ostaju izmeu dvije discipline.

Umjetna inteligencija

U 1950. Alan M. Turing objavljuje "Raunanje strojeva i inteligencije", u kojem je predloio da strojevi mogu
biti testirani na obavjetajnim podatcima pitanja i odgovora. Ovaj proces se sada zove Turingov test. Pojam
Umjetna inteligencija (UI, engl. AI) prvi je upotrijebio John McCarthy, koji smatra da to znai "znanost i
inenjerstvo izrade inteligentnih strojeva". Ono takoer moe znaiti inteligencija kao i izloiti umjetno
(umjetno, ne- prirodno, proizvedeno). Umjetna inteligencija se nalazi u preklapanjima podruja raunalne
znanosti, psihologije, neuroznanosti i inenjeringa, bavljnje inteligentnim ponaanjem, uenjem i prilagodbama
i najee razvijenim koritenjem prilagoenih strojeva ili raunala.

Istraivanjem se umjetne inteligencije bavi proizvodnjom strojeva za automatizaciju zadataka koji zahtijevaju
inteligentno ponaanje. Primjeri ukljuuju upravljanje, planiranje i rasporeivanje, sposobnost za odgovoriti na
dijagnostika i potroaka pitanja, rukopise, prirodnoe jezike, govor i prepoznavanje lica. Kao takva,
istraivanja UI je takoer postala dio inenjerske discipline, usmjerena na pruanje rjeenja za probleme u
stvarnom ivotu, znanje rudarstva, softverske aplikacije, igre strategije kao to su raunalni ah i razne vojne
video igre. Jedna od najveih potekoa s umjetnom inteligencijom je razumijevanje. Mnogi ureaji su stvoreni
da mogu uiniti nevjerojatne stvari, no kritiari tvrde da umjetna inteligencija nikada nee moi zamijeniti
ljude.

Rasprava o prirodi uma je relevantna za razvoj umjetne inteligencije. Ako je um uistinu odvojena stvar od,
funkcioniranja mozga, onda teoretski bi bilo mnogo tee ... ponovno stroju, ako je uope mogue. Ako, s druge
strane, je um ne vie od agregiranih funkcija mozga, onda e to biti mogue, stvoriti stroj s prepoznatljivim
umom.

Vjerska perspektiva

Razne religijske tradicije su doprinijeli jedinstvenoj perspektivi o prirodi uma. U mnogim tradicijama, naroito
mistine tradicije, prevladavanje ega se smatra dostojnim duhovnim ciljem.

Judaizam ui da "moach shalit al halev", um upravlja srcem. Ljudi mogu pristupiti Boanskoj intelektualnosti,
kroz uenje i ponaanje u skladu s boanskom voljom kao enclothed u Tori, i koristiti duboko razumijevanje i
logiku da se izazove emocionalna uzbuenost i vodi za vrijeme molitve. Kranstvo je teilo vidjeti um za
razliku od due (grki nous), a ponekad i dalje razlikovati od duha. Zapadna alternativna podruja tradicije,
negdje se odnosi na mentalno tijelo koje postoji na sferi, osim fizike.

Hinduizam je razliite filozofske kole, raspravljaju jesu li ljudske due (Atman sanskrt) razliito je od, inae
identino, Brahman, boanske stvarnosti.

3 of 4 12.01.2017 22:31
Um zim://A/Um.html

Budizam]] je pokuao prekinuti s takvim metafizikim spekulacijama, a koju je postavio da se zapravo ne

razlikuje stvar kao ovjek, koji se samo sastoji od pet agregata, ili skandha. Prema budistikom filozofu
Dharmakirti, um je definiran kao "ono to je jasnoa i svijest"-gdje se 'jasnoa "odnosi na pustu prirodu uma i'
svijest 'za djelovanje uma, naime da svaki um prizna objekt. Indijski filozof-mudrac Aurobindo ri je pokuao
ujediniti istone i zapadne psiholoke tradicije sa svojom integralnom psihologijom, kao to su mnogi filozofi i
novi religijski pokreti.

Neobine i alternativne perspektive

Prema parapsiholokoj udruzi, parapsihologija je znanstveno prouavanje odreenih vrsta paranormalnih

fenomena, ili pojava koje se ine paranormalnima. Izraz se temelji na grkom para (pored / iza), psihi (dui /
um) , i logos (raun / objanjenje), a skovao ju je psiholog Max Dessoir u ili prije 1889. Njezin prvi nastup
bio je u lanku Dessoir u lipnju 1889. njemakog objavljivanja Sfingu. J. B. Rhine kasnije popularizirao
"parapsihologiju" kao zamjenu za raniji termin "psihiki istraivanja", vrijeme promjene u metodologiji koja je
donijela eksperimentalne metode za prouavanje psihikih fenomena.

This article is issued from Wikipedija (https://hr.wikipedia.org/wiki/Um?oldid=4179020) - version of the

Wednesday, October 09, 2013. The text is available under the Creative Commons Attribution/Share Alike
(http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/) but additional terms may apply for the media files.

4 of 4 12.01.2017 22:31