PRIRUNIK

specijalist/ica zatite na radu

Autori:
Zvonko Kardum; Stjepan Huzjak; Alen Furlan;

Nakladnik:
HD USLUGE d.o.o. ZAGREB, Trg Drage Iblera 9

Za nakladnika:
Mr.sc. Zvonko Kardum dipl.ing.sig,

Recenzent:
Mario Bogadi bacc.ing.sec.

Lektura:
Boana Kardum

Naslovnu stranu izradio:

Dario Kardum

Tehniko ureenje i tisak:

* HD Uilite * Zagreb, Trg Drage Iblera 9

Naklada:
2000 komada

Zagreb, kolovoz 2015.

1
PREDGOVOR

mr.sc. Zvonko Kardum dipl.ing.

sudski vjetak za podruja zatite na radu

Po definiciji zatita na radu je skup tehnikih, zdravstvenih, pravnih, psiholokih,

pedagokih i drugih djelatnosti s pomou kojih se otkrivaju i otklanjaju opasnosti to
ugroavaju ivot i zdravlje osoba na radu i utvruju mjere, postupke i pravila da bi se
otklonile ili smanjile te opasnosti. Svrha zatite na radu je stvarati sigurne radne uvijete
kako bi se sprijeile ozljede na radu i profesionalne bolesti.

Svrha zatite na radu je da se svim radnicima na radu osiguraju uvjeti za rad bez
opasnosti za ivot i zdravlje, odnosno da se izbjegnu ozljede (povrede), profesionalna i
druga oboljenja, ili barem ublae njihove posljedice. U pogledu osiguranja i provoenja
sigurnih uvjeta rada, Specijalista zatite na radu ima znaajnu ulogu, jer svaki
specijalista zatite na radu mora stei znanje i vjetine za postizanje takvih uvjeta gdje
ne postoji opasnost od ugroavanja vlastitog ivota te ivota i zdravlja ostalih radnika.

U osnovi ovjek je najvaniji imbenik u svim navedenim mjerama i radnjama u zatiti

na radu. Stoga je potrebno da usvoji znanja koja e se koristiti u odreenoj situaciji pri
radu na svom radnom mjestu.

Stoga bez obzira na zakonsku obvezu osposobljavanja, potrebno vam je samo mali trud
i dio slobodnog vremena da pomou ovog nastavnog materijala nauite osnove zatite
na radu, kao i praktine radnje za rad na siguran nain, jer e se taj trud viestruko
isplatiti ako uspijemo spasiti svoj ili tui ivot.

Ovaj Prirunik1 izraen je prema opem i specijalistikom programu osposobljavanja

Specijaliste ZNR-a. Sadraj prirunika upuuje na propise kojima se trebaju rukovoditi
specijalisti zatite na radu. Prirunik je namijenjen i ostalim sudionicima u obrazovnom
procesu u domeni zatite na radu u tvrtkama i ustanovama. Graa je odabrana po
vlastitom izboru i grupirana sukladno obvezi osposobljavanja specijaliste zatite na radu
koji proizlazi iz Zakona o zatiti na radu.

Navedeni su odgovori i obrazloenja koja e, nadam se, olakati svakom polazniku u

procesu osposobljavanje Specijaliste zatite na radu.

Na posljetku treba naglasiti kako jednom provedeno osposobljavanje za Specijalistu zatite

na radu nije u potpunosti potpunoma dovoljno, zato je potrebno kontinuirano ga provoditi,
pogotovo u djelu kod donoenja novih propisa i zakonskih obveza iz zatite na radu.

Zvonko Kardum,

1
Prirunik osposobljavanje Specijaliste iz podruja zatite na radu je autorski zatien. Zabranjeno je svako neovlateno
umnoavanje ili koritenje bilo kojeg dijela bez dozvole autora.
6
SADRAJ:
1.0 UVOD U ZATITU NA RADU ... 9
1.1. Sustav opih naela prevencije i pravnih pravila zatite na radu .................. 9
1.2. Opa naela prevencije .. 9
1.3. Osnovna pravila zatite na radu 10
1.4. Posebna pravila zatite na radu 11
1.5. Priznata pravila zatite na radu . 11
2.0 ORGANIZIRANJE PROVEDBE POSLOVA ZATITE NA RADU . 11
2.1. Obveze poslodavca u provoenju zatite na radu . 11
2.2. Obveza procjene rizika na radu . 12
2.3. Odgovornost poslodavca za organiziranje i provoenje zatite na radu 12
2.4. Ovlatenik . 13
2.5. Poslovi ovlatenika ................... 13
2.6. Spesijalista zatite na radu 14
2.7 Osposobljavanje Specijaliste ZNR-a 14
3.0. ODGOVORNOST ZA TETU NA RADU I U VEZI S RADOM 15
3.1. Odgovornost poslodavca 15
3.2. Odgovornost ovlatenika .................. 15
4.0. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAIN .. 15
4.1. Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran nain 15
4.2. Zabrana rada radnika koji nije osposobljen za rad na siguran nain .. 16
4.3. Obvezno osposobljavanje i usavravanje poslodavca i ovlatenika ... 16
4.4. Osposobljavanje za rad na siguran nain 17
5.0. OBAVJEIVANJE I SAVJETOVANJE 18
5.1. Obveza obavjeivanja i savjetovanja . 18
5.2. Obavjeivanje ................... 18
5.3. Savjetovanje . 19
5.4. Odbor za zatitu na radu .................. 19
5.5. Poslovi odbora . 20
6.0. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA .. 20
6.1. Obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada .................. 20
7.0. POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE RADNIKA 21
7.1. Posebno osjetljive skupine radnika .. 21
7.2. Posebna zatita na radu maloljetnih radnika .. 21
7.3. Posebna zatita na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i koje doje .. 22
7.4. Posebna zatita na radu radnika kojima je utvrena smanjena radna sposobnost ili su
izloeni neposrednom riziku od smanjenja radne sposobnosti 22
8.0. SREDSTVA RADA, OSOBNA ZATITNA OPREMA I MJESTA RADA .. 23
8.1. Obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada, osobnom zatitnom opremom i mjestima
rada ... 23
8.2. Nadzorni ureaji kao sredstva zatite na radu 24
9.0. TEHNOLOGIJA RADA I RADNI POSTUPCI . 24
9.1. Obveze poslodavca u vezi s tehnologijom rada i radnim postupcima 24

7
10.0 RADNI OKOLI ... 25
10.1 Obveza ispitivanja radnog okolia 25
10.2 Temperatura, vlanost i brzina kretanja zraka . 26
10.3 Buka i vibracija . 27
10.4 Osvijetljenost .... 27
10.5 Kretanje pri radu ... 27
10.6 Znakovi upozorenja u radnom prostoru .. 29
10.7 Obveze poslodavca u vezi s uporabom opasnih kemikalija na radu ... 30
10.8 Redoslijed postupanja s opasnim kemikalijama .. 30
10.9 Provjeravanje koncentracije opasnih kemikalija na radu . 31
10.10 Ostale obveze poslodavca pri radu s opasnim kemikalijama .. 31
10.11. Obveze poslodavca u vezi s uporabom biolokih agensa na radu . 32
11.0. STRES NA RADU ILI U VEZI S RADOM 32
11.1. Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u vezi s radom .. 32
12.0. SIGURNOSNI ZNAKOVI, PISANE OBAVIJESTI I UPUTE 33
12.1. Obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima i uputama ... 33
13.0. STRANI RADNICI 33
13.1. Provoenje zatite na radu za strane radnike . 33
14.0. ZATITA OD POARA I EKSPLOZIJE, NEPOSREDNOG I ZNAAJNOG RIZIKA,
EVAKUACIJA I SPAAVANJE .. 34
14.1. Obveze poslodavca u vezi sa zatitom od poara, evakuacijom i spaavanjem . 34
15.0. PRUANJE PRVE POMOI ... 35
15.1. Obveze poslodavca u vezi s pruanjem prve pomoi . 35
16.0. ZATITA NEPUAA, ZABRANA PIJENJA ALKOHOLA I UZIMANJA DRUGIH
SREDSTAVA OVISNOSTI .. 36
16.1. Zatita nepuaa na radu . 36
16.2. Zabrana koritenja sredstava ovisnosti .. 36
16.3. Provjera je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti i privremeno udaljenje s rada 36
16.4. Zabrana provjere .. 37
17.0. EVIDENCIJE, ISPRAVE I OBAVIJESTI . 37
17.1. Voenje i uvanje evidencija i isprava, te davanje podataka i obavijesti 37
17.2. Isticanje i dostupnost na mjestu rada .. 38
18.0. ZDRASTVENA ZATITA NA RADU .. 38
18.1. Provoenje zdravstvene zatite radnika . 38
18.2. Zdravstveni pregledi radnika i osoba koje poslodavac namjerava zaposliti 39
19.0. OBVEZE PREMA TIJELIMA NADZORA 40
19.1. Obveze poslodavca prema tijelima nadzora ... 40
19.2. Pregled video i audio zapisa ... 40
20.0. MEDICINA RADA 40
20.1. Obveza ugovaranja usluga medicine rada .. 40
21.0. PITANJA ZA PONAVLJANJE 41

8
1.0. UVOD U ZATITU NA RADU

1.1. Sustav opih naela prevencije i pravnih pravila zatite na radu

Osnovna svrha zatite je spreavanje ozljeda na radu,

profesionalnih bolesti, drugih bolesti u svezi s radom te
zatita radnog okolia.

U sustavu osiguranja i provoenja sigurnih uvjeta rada,

osposobljavanja poslodavca kao i ovlatenika poslodavca
za rad na siguran nain ima znaajnu ulogu, jer svaki od
njih mora stei znanje i vjetine za postizanje takvih uvjeta
gdje ne postoji opasnost od ugroavanja vlastitog ivota te
ivota i zdravlja ostalih radnika.

Zatita na radu kao organizirano djelovanje obuhvaa sustav pravnih pravila, a osobito:
pravila pri projektiranju i izradi sredstava rada,
pravila pri uporabi, odravanju, pregledu i ispitivanju sredstava rada,
pravila koja se odnose na radnike te prilagodbu procesa rada njihovom spolu,
dobi, fizickim, tjelesnim i psihikim sposobnostima,
naine i postupke osposobljavanja i obavjeivanja radnika i poslodavaca sa
svrhom postizanja odgovarajue razine zatite na radu,
naine i postupke suradnje poslodavca, radnika i njihovih predstavnika i udruga
te dravnih ustanova i tijela nadlenih za zatitu na radu,
zabranu stavljanja radnika u nepovoljniji poloaj zbog aktivnosti poduzetih radi
zatite na radu,
ostale mjere za sprjeavanje rizika na radu, sa svrhom uklanjanja imbenika
rizika i njihovih tetnih posljedica.

Sustav pravnih pravila zatite na radu ine pravna pravila o zatiti na radu i u vezi s
radom koja proizlaze iz meunarodnih ugovora, koji su sklopljeni i potvreni u skladu s
Ustavom Republike Hrvatske te objavljeni, a koji su na snazi, iz Zakona o zatiti na radu
i podzakonskih propisa donesenih na temelju Zakona o zatiti na radu, posebnih
zakona i podzakonskih propisa donesenih na temelju tih zakona, kolektivnih ugovora,
sporazuma sklopljenog izmeu radnikog vijea i poslodavca, ugovora o radu te opih
akata poslodavaca.

Zatita na radu kao sustavno organizirano djelovanje sastavni je dio organizacije rada i
izvoenja radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom osnovnih, posebnih i
priznatih pravila zatite na radu u skladu s opim naelima prevencije.

1.2. Opa naela prevencije

Poslodavac je obvezan provoditi zatitu na radu na temelju sljedeih opih naela

prevencije:
izbjegavanja rizika,
procjenjivanja rizika,

9
 sprjeavanja rizika na njihovom izvoru,
prilagoavanja rada radnicima u vezi s oblikovanjem mjesta rada, izborom radne
opreme te nainom rada i radnim postupcima radi ublaavanja jednolicnog rada,
rada s nametnutim ritmom, rada po uinku i na vrijeme te ostalih napora s ciljem
smanjenja njihovog tetnog uinka na zdravlje,
prilagoavanja tehnikom napretku,
zamjene opasnog neopasnim ili manje opasnim,
razvoja dosljedne sveobuhvatne politike prevencije povezivanjem tehnologije,
organizacije rada, uvjeta rada, ljudskih odnosa i utjecaja radnog okolia,
davanja prednosti skupnim mjerama zatite pred pojedinacnim,
odgovarajuce osposobljavanje i obavjecivanje radnika,
besplatnosti prevencije, odnosno mjera zatite na radu za radnike.

1.3. Osnovna pravila zatite na radu

Osnovna pravila zatite na radu sadre zahtjeve kojima mora udovoljavati sredstvo rada
kada je u uporabi, a osobito:
zatitu od mehanikih opasnosti,
zatitu od udara elektrine struje,
sprjecavanje nastanka poara i eksplozije,
osiguranje mehanike otpornosti i stabilnosti graevine,
osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora,
osiguranje potrebnih putova za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih
osoba,
osiguranje istoe,
osiguranje propisane temperature i vlanosti zraka i ogranienja brzine strujanja
zraka,
osiguranje propisane rasvjete,
zatitu od buke i vibracija,
zatitu od tetnih atmosferskih i klimatskih utjecaja,
zatitu od fizikalnih, kemijskih i biolokih tetnih djelovanja,
zatitu od prekomjernih napora,
zatitu od elektromagnetskog i ostalog zraenja,
osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu.

Osnovna pravila zatite na radu imaju prednost u primjeni u odnosu na posebna pravila
zatite na radu.

10
1.4. Posebna pravila zatite na radu

Ako se rizici za sigurnost i zdravlje radnika ne mogu ukloniti ili se mogu samo
djelomino ukloniti primjenom osnovnih pravila zatite na radu, dodatno se primjenjuju
posebna pravila zatite na radu koja se odnose na radnike, nain obavljanja poslova i
radne postupke.

Posebna pravila zatite na radu sadre zahtjeve u pogledu dobi, spola, zavrenog
strunog obrazovanja i drugih oblika osposobljavanja i savravanja za rad,
zdravstvenog stanja, tjelesnog stanja, psihofiziolokih i psihikih sposobnosti, kojima
radnici moraju udovoljavati pri obavljanju poslova s posebnim uvjetima rada.

Posebna pravila zatite na radu sadre i prava i obveze u vezi sa:

organizacijom radnog vremena i koritenjem odmora,
nacinom koritenja odgovarajue osobne zatitne opreme,
posebnim postupcima pri uporabi, odnosno izloenosti fizikalnim tetnostima,
opasnim kemikalijama, odnosno biolokim tetnostima,
postavljanjem sigurnosnih znakova kojima se daje informacija ili uputa,
uputama o radnim postupcima i nainu obavljanja poslova, posebno u pogledu
trajanja posla, obavljanja jednolinog rada i rada po uinku te izloenosti radnika
drugim naporima na radu ili u vezi s radom,
postupcima s ozlijeenim ili oboljelim radnikom do pruanja hitne medicinske
pomoi, odnosno do prijma u zdravstvenu ustanovu.

1.5. Priznata pravila zatite na radu

Ako u pravnom poretku Republike Hrvatske nisu na snazi pravna pravila zatite na radu
koja bi poslodavac trebao primijeniti radi sigurnosti i zatite zdravlja radnika, primjenjivat
e priznata pravila zatite na radu, koja podrazumijevaju norme, pravila struke ili u
praksi provjerene naine, pomou kojih se otklanjaju ili smanjuju rizici na radu i kojima
se sprjeava
nastanak ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih tetnih
posljedica za radnike.

2.0. ORGANIZIRANJE PROVEDBE I POSLOVI ZATITE NA RADU

2.1. Obveze poslodavca u provoenju zatite na radu

Prava, obveze i odgovornosti u svezi zatite na radu ureuju se na izravan

i neizravan nain i propisima radnog zakonodavstva, mirovinsko-
invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i zdravstvene zaite,
tehnikim i drugim propisima kojima se tite sigurnost i zdravlje osoba na
radu i drugih osoba te kolektivnim ugovorima.

1. Poslodavac je obvezan organizirati i provoditi zatitu na radu, vodei pri tome rauna
o prevenciji rizika te obavjetavanju, osposobljavanju, organizaciji i sredstvima.

11
2. Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju u svim radnim postupcima, u organizaciji
rada i upravljanju radnim postupcima, pri emu mora osigurati radnicima najveu
moguu razinu zatite na radu.
3. Pri organiziranju i provoenju zatite na radu, poslodavac je obvezan uvaavati
prirodu obavljanih poslova, te prilagoditi zatitu na radu promjenjivim okolnostima
radi poboljanja stanja.
4. Poslodavac je u organizaciji radnog procesa i povjeravanju poslova radniku obvezan
voditi rauna o sposobnostima radnika koje mogu utjecati na zatitu na radu.
5. U svrhu unaprjeivanja sigurnosti i zatite zdravlja radnika, poslodavac je obvezan
poboljavati razinu zatite na radu i usklaivati radne postupke s promjenama i
napretkom u podruju tehnike, zdravstvene zatite, ergonomije i drugih znanstvenih i
strunih podruja, te ih je obvezan organizirati tako da smanji izloenost radnika
opasnostima, tetnostima i naporima, a osobito izloenost jednolinom radu, radu s
nametnutim ritmom, radu po uinku i na vrijeme, radi sprjeavanja ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom.
6. Trokove provoenja zatite na radu snosi poslodavac, odnosno njezino provoenje
ne smije teretiti radnika.

2.2. Obveza procjene rizika na radu

1. Poslodavac je obvezan, uzimajui u obzir poslove i njihovu prirodu, procjenjivati rizike
za ivot i zdravlje osoba na radu, osobito u odnosu na sredstva rada, radni okoli,
tehnologiju, fizikalne tetnosti, kemikalije odnosno bioloke agense koje koristi,
ureenje mjesta rada, organizaciju procesa rada, jednolinost rada, statodinamike i
psihofizioloke napore, rad s nametnutim ritmom, rad po uinku i na vrijeme, psihiko
radno optereenje i druge rizike koji su prisutni, radi sprjeavanja ili smanjenja rizika.
2. Poslodavac je obvezan imati procjenu rizika izraenu u pisanom ili elektronikom
obliku, koja odgovara postojeim rizicima na radu i u vezi s radom i koja je dostupna
radniku na mjestu rada.
3. Poslodavac je obvezan na temelju procjene rizika primjenjivati pravila zatite na radu,
preventivne mjere, organizirati i provoditi radne i proizvodne postupke, odnosno
metode, te poduzimati druge aktivnosti za sprjeavanje i smanjenje izloenosti
radnika utvrenim rizicima, kako bi otklonio ili sveo na najmanju moguu mjeru
vjerojatnost nastanka ozljede na radu, oboljenja od profesionalne bolesti ili bolesti u
vezi s radom, te kako bi na svim stupnjevima organizacije rada i upravljanja osigurao
bolju razinu zatite na radu.
4. Propusti uinjeni u postupku procjene rizika (primjerice, propust uoiti vjerojatnost
nastanka opasnog ili tetnog dogaaja na radu ili u vezi s radom, pogrena procjena
tetnosti dogaaja, odnosno podcjenjivanje njegove tetne posljedice i sl.), ne
oslobaaju poslodavca obveza i odgovornosti u vezi sa zatitom na radu.
5. Poslodavac je obvezan radnike i njihove predstavnike ukljuiti u postupak procjene
rizika na nain propisan Zakonom o zatiti na radu.

2.3. Odgovornost poslodavca za organiziranje i provoenje zatite na radu

1. Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provoenje zatite na radu radnika u
svim dijelovima organizacije rada i u svim radnim postupcima.
2. Poslodavac u skladu s opim propisom o radu, pravilnikom ili drugim aktom utvruje
organizaciju provedbe zatite na radu te prava, obveze i odgovornosti njegovih
12
 ovlatenika i radnika, ako ta pitanja nisu ureena ovim Zakonom i propisima
donesenima na temelju njega, kolektivnim ugovorom, sporazumom sklopljenim
izmeu radnikog vijea i poslodavca ili ugovorom o radu.
3. Poslodavac je odgovoran za organiziranje i provoenje zatite na radu, neovisno o
tome je li u tu svrhu zaposlio jednog ili vie strunjaka zatite na radu ili je obavljanje
poslova zatite na radu ugovorio s osobom ovlatenom za obavljanje tih poslova.
4. Prenoenje ovlatenja za provoenje zatite na radu ne oslobaa poslodavca
odgovornosti.
5. Na odgovornost poslodavca ne utjeu propisane obveze radnika u podruju zatite
na radu.

2.4. Ovlatenik
Poslodavac moe provoenje zatite na radu prenijeti na svojeg ovlatenika u pisanom
obliku i o tome ga pisano obavijestiti.

2.5. Poslovi ovlatenika

Poslodavac koji zatitu na radu provodi djelovanjem ovlatenika, obvezan je ovlastiti
ovlatenika, osobito za to da:

1. radniku koji nije osposobljen za rad na siguran nain ne dopusti rad bez nadzora
osposobljenog radnika,
2. radniku za kojeg nije na propisani nain utvreno da ispunjava traene uvjete, ne
dopusti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada, odnosno da radniku koji vie
ne ispunjava traene uvjete zabrani da nastavi obavljati poslove s posebnim
uvjetima rada,
3. posebno osjetljivim skupinama radnika ne dozvoli da obavljaju poslove koji bi
mogli na njih tetno utjecati,
4. iskljuci iz uporabe radnu opremu koja nije ispravna, odnosno sigurna, kao i osobnu
zatitnu opremu na kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i
zdravlje radnika,
5. u suradnji sa strunjakom za zatitu na radu osigura evidentiranje svake nezgode i
ozljede na radu te svakog sluaja postupanja radnika u skladu s odredbama
Zakona o zatiti na radu,
6. nadzire da radnici rade u skladu s pravilima zatite na radu, uputama poslodavca,
odnosno proizvoaa radne opreme, osobne zatitne opreme, opasnih kemikalija i
biolokih tetnosti, te da koriste propisanu osobnu zatitnu opremu,
7. radniku zabrani rad ako ga obavlja suprotno propisanim uputama,
8. osigura potreban broj radnika osposobljenih za evakuaciju i spaavanje, za
pruanje prve pomoi, te da im stavi na raspolaganje svu potrebnu opremu,
9. osigura da se za vrijeme rada ne piju alkoholna pia, te da se ne uzimaju druga
sredstva ovisnosti, odnosno da zabrani rad radnicima koji su na radu pod
utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti i da ih udalji s mjesta rada.

Poslodavac je obvezan ovlateniku osigurati uvjete za rad, te ga ne smije staviti u

nepovoljniji poloaj zbog poduzimanja aktivnosti u skladu s pravilima zatite na radu, te
postupanja po pravilima struke i danim ovlatenjima poslodavca.

13
2.6. Specijalist zatite na radu

Poslodavac moe struno voenje zatite na radu povijeriti svojom pisanom odlukom
na Specijalistu zatite na radu.

2.7. Osposobljavanje Specijaliste ZNR-a

Radnik odreen za poslove specijaliste zatite na radu u tvrtci duan je pristupiti

osposobljavanju po zakonski utvrenom programu i sustavu usavravanja.

Na osposobljavanje/usavravanje se mogu prijaviti osobe s minimalno zavrenom

srednjom kolskom i srednjom strunom spremom koje e raditi kao strunjak I. stupnja
zatite na radu sukladno odredbama Pravilnika o obavljanju poslova zatite na radu.

Po zavretku usavravanja, ove osobe ne moraju polagati struni ispit. Ovako

obrazovane osobe u pravilu mogu raditi kao strunjaci zatite na radu I. stupnja u
tvrtkama do 49 zaposlenika, a u tvrtkama do 249 zaposlenika ako najmanje 80 %
zaposlenika obavlja poslove s malim rizicima, odnosno u svim tvrtkama iznad 49
zaposlenika kao drugi strunjak, lan tima (uz strunjaka II. stupnja).

Usavravanje je namijenjeno i osobama koje e raditi kao strunjaci zatite na radu II.
stupnja. Iako te osobe moraju poloiti struni ispit, pohaanjem ovog usavravanja stei
e kompletna i praktina znanja o radu strunjaka kao i osnove koje e bitno olakati
polaganje strunog ispita.

Usavravanje se sastoji od teoretskog i praktinog dijela.

Teoretski dio sastoji se od predavanja i konzultativno-instruktivne nastave. U sklopu
praktinog dijela polaznici obrauju i zadatak vezan uz problematiku tvrtke, a o emu se
izrauje pisani izvjetaj.

Tematske cjeline obuhvaene programom jesu:

Teorija zatite na radu; Pravna regulativa zatite na radu; Ljudski imbenici u zatiti na
radu; Mehaniki izvori opasnosti, transport, kretanje i mjere zatite; Opasnosti i mjere
zatite od tetnog djelovanja elektrine energije; Kemijski izvori opasnosti, ispitivanja i
mjere zatite; Fizikalni izvori opasnosti, ispitivanja i mjere zatite; Osnove zatite od
poara i eksplozije; Osposobljavanje iz zatite na radu i zatite od poara; Tehnika
regulativa i ispitivanje strojeva i ureaja; Zdravstveni aspekti zatite na radu; Posebna
pravila zatite na radu; Oznaavanje radnog prostora, osobna zatitna sredstva i
oprema; Analiza i procjena rizika; Planiranje, evidencije i nadzor zatite na radu;
Organizacija obavljanja poslova zatite na radu; Praktian rad u poduzeu ili
organizaciji.

14
3.0. ODGOVORNOST ZA TETU NA RADU I U VEZI S RADOM

3.1. Odgovornost poslodavca

Ozljeda na radu i profesionalna bolest koju je radnik

pretrpio obavljajui poslove za poslodavca, smatra se
da potjee od rada i da je u vezi s radom i za nju
poslodavac odgovara po naelu objektivne
odgovornosti.

Poslodavac moe biti osloboen odgovornosti ili se njegova odgovornost moe umanjiti,
ako je teta nastala zbog vie sile, odnosno namjerom ili krajnjom nepanjom radnika ili
tree osobe, na koje poslodavac nije mogao utjecati niti je njihove posljedice mogao
izbjei, unato provedenoj zatiti na radu.

3.2. Odgovornost ovlatenika

Ovlatenik odgovara za tetu na radu

i u vezi s radom koju uzrokuje
poslodavcu, odnosno radniku,
obavljanjem poslova zatite na radu,
ako ne postupa u skladu s
odredbama Zakona o zatiti na radu i
drugih propisa.

Na utvrivanje odgovornosti primjenjuju se opi propisi obveznog prava.

4.0. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAIN

4.1. Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran nain

Poslodavac je obvezan, na temelju procjene rizika,

osposobiti radnika za rad na siguran nain, i to:
1. Prije poetka rada,
2. Kod promjena u radnom postupku,
3. Kod uvoenja nove radne opreme ili njezine
promjene,
4. Kod uvoenja nove tehnologije,
5. Kod upuivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada,
6. Kod utvrenog oteenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, tetnostima ili
naporima na radu.

Poslodavac je duan osposobljavanje provesti na nain da radnika obavijesti o svim

injenicama i okolnostima koje utjeu ili bi mogle utjecati na sigurnost i zdravlje radnika
(organizaciji rada, rizicima i nainu izvoenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni
15
i da radnika osposobi za praktinu primjenu mjera zatite na radu koje je duan
primjenjivati tijekom rada u skladu s procjenom rizika kojima je izloen na radu i u vezi s
radom.

Poslodavac je obvezan provesti osposobljavanje u sluaju promjene, odnosno pojave

novih rizika, neovisno o tome je li s tim u vezi ve izmijenio ili dopunio procjenu rizika.

Poslodavac je obvezan osposobljavanje radnika, ovlatenika i povjerenika radnika za

zatitu na radu provoditi tijekom radnog vremena o svom troku.

4.2. Zabrana rada radnika koji nije osposobljen za rad na siguran nain

Poslodavac ne smije dozvoliti samostalno obavljanje poslova radniku koji prethodno nije
osposobljen za rad na siguran nacin.

Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran nain, poslodavac je obvezan osigurati
rad pod neposrednim nadzorom radnika osposobljenog za rad na siguran nain, ali ne
dulje od 60 dana.

4.3. Obvezno osposobljavanje i usavravanje poslodavca i ovlatenika

Ovlatenici poslodavca
moraju biti
osposobljeni i moraju
se struno usavravati
iz podrucja zatite na
radu, u skladu s
procjenom rizika.

16
4.4. Osposobljavanje za rad na siguran nain

Poslodavci mogu osposobljavanje za rad na siguran nain izvoditi sami ili povjeriti osobi
ovlatenoj za obavljanje tih poslova.

Osoba ovlatena za obavljanje poslova osposobljavanja za rad na siguran nacin, mora

imati osnovna andragoka znanja, koja dokazuje ispravom ovlatene ustanove o
osposobljenosti iz podruja osnovnih andragokih znanja odnosno potvrdom
visokokolske ustanove, ako je ta znanja stekla tijekom studija.

Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na siguran nain sastavljaju i potpisuju

neposredni ovlatenik osposobljavanog radnika, radnik i strunjak zatite na radu.

17
5.0. OBAVJEIVANJE I SAVJETOVANJE

5.1. Obveza obavjeivanja i savjetovanja

Poslodavac je obvezan obavjeivati i savjetovati se s radnicima, odnosno njihovim

predstavnicima, o pitanjima zatite na radu u skladu s Zakonom o zatiti na radu i
opim propisima o radu.

5.2. Obavjeivanje

Poslodavac je obvezan obavijestiti radnike, povjerenika radnika za zatitu na radu,

strunjaka zatite na radu, ovlatenu osobu ako je s njom ugovorio obavljanje poslova
zatite na radu i druge osobe o svim rizicima i promjenama koje bi mogle utjecati na
sigurnost i zdravlje radnika, a osobito o:
rizicima vezanim uz mjesto rada i narav ili vrstu poslova, o moguem oteenju
zdravlja te o zatitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u svakom radnom
postupku,
mjerama pruanja prve pomoci, zatite od poara, zatite i spaavanja radnika te
o radnicima koji ih provode.

Poslodavac je obvezan pisanim uputama osigurati provedbu radnog postupka u skladu

s pravilima zatite na radu, te je obvezan dati radnicima upute za radu.

Poslodavac je obvezan istaknuti na mjestima rada pisane upute o radnom okoliu,

sredstvima rada, opasnim kemikalijama, biolokim tetnostima, opasnostima na radu,
izvorima fizikalnih tetnosti i drugim rizicima na radu i u vezi s radom, u skladu s
procjenom rizika.

Poslodavac je obvezan osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju

poslovi s posebnim uvjetima rada, imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za rad
na siguran nacin i osobnu zatitnu opremu ija obvezna uporaba proizlazi iz procjene
rizika.

Poslodavac je obvezan strunjaku zatite na radu, ovlateniku i povjereniku radnika za

zatitu na radu uiniti dostupnom odgovarajuu dokumentaciju, a osobito:
procjenu rizika i popis mjera koje se provode u svrhu uklanjanja ili smanjenja
procijenjenih rizika,
evidencije i isprave, koje je obvezan voditi i uvati u skladu s odredbama Zakona
o zatiti na radu,
upravne mjere koje je naredio nadleni inspektor.

Poslodavac koji nema obvezu osnivanja odbora za zatitu na radu, obvezan je

najmanje svakih est mjeseci pisanim putem izvijestiti povjerenike radnika za zatitu na
radu o stanju zatite na radu i planiranim aktivnostima u narednom izvjetajnom
razdoblju.

U sluaju svake smrtne ili teke ozljede na radu, utvrenog sluaja profesionalne bolesti
i nalaza nadlenog inspektora kojim je utvren nedostatak u provedbi zatite na radu,
poslodavac je obvezan o nastanku dogaaja odmah izvijestiti povjerenika radnika za
zatitu na radu.
18
U sluaju svake smrtne, teke ili skupne ozljede na radu, poslodavac je obvezan
pozvati na oevid na mjestima rada povjerenika radnika za zatitu na radu.

Poslodavac je obvezan pravovremeno dati radniku upute o postupanju u sluaju

nastanka neposrednog rizika po ivot i zdravlje, kojemu je, ili bi mogao biti izloen, kao i
mogucim mjerama koje je u tom sluaju potrebno poduzeti radi sprjeavanja ili
smanjivanja rizika.

5.3. Savjetovanje

Poslodavac je obvezan unaprijed i pravovremeno savjetovati se s povjerenikom radnika

za zatitu na radu o:
zapoljavanju strunjaka zatite na radu i poslovima koje ce obavljati,
povjeravanju provoenja zatite na radu ovlatenoj osobi i poslovima koje e
obavljati,
izradi procjene rizika te izmjenama, odnosno dopunama procjene rizika,
izboru radnika za pruanje prve pomoi i radnika za provoenje mjera zatite od
poara, evakuacije i spaavanja,
zatiti i prevenciji od rizika na radu, te sprjeavanju i smanjivanju rizika,
sprjeavanju nezgoda, ozljeda na radu i profesionalnih bolesti,
promjenama u procesu rada i tehnologiji,
planiranju i provoenju osposobljavanja iz zatite na radu,
poboljanju uvjeta rada, te planiranju i uvoenju novih tehnologija,
utjecaju radnih uvjeta i radnog okolia na sigurnost i zdravlje radnika,
izboru sredstava rada i osobne zatitne opreme,
izloenosti radnika jednolicnom radu, radu s nametnutim ritmom, radu po ucinku
i na vrijeme, te ostalim naporima.

Poslodavac kod kojeg radnici na temelju Zakona o zatiti na radu nemaju pravo birati
povjerenika radnika za zatitu na radu, poslodavac je obvezan savjetovati se s
radnicima.

5.4. Odbor za zatitu na radu

Poslodavac koji zapoljava 50 ili vie radnika, obvezan je osnovati odbor zatite na radu
kao svoje savjetodavno tijelo za unaprjeivanje zatite na radu.

Iznimno, odbor je obvezan osnovati i poslodavac koji zapoljavanja manje od 50

radnika ako je to propisano posebnim zakonom ili drugim
propisom.

Odbor ine poslodavac ili njegov ovlatenik, strunjak zatite na radu koji obavlja
poslove zatite na radu kod poslodavca, specijalist medicine rada izabran u skladu s
posebnim propisom, te povjerenik radnika za zatitu na radu ili njihov koordinator.

Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlatenik.

19
Imenovanju lanova odbora poslodavac donosi pisanu odluku.

Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca i o svojem radu vodi zapisnik.

Iznimno, u slucaju smrtne, teke ozljede na mjestu rada, utvrenog slucaja

profesionalne bolesti ili nalaza nadlenog inspektora kojim je utvren nedostatak u
provedbi zatite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu u roku od dva radna
dana od nastanka ozljede.

Sjednici odbora, poslodavac obavjetava nadlenog inspektora, koji moe prisustvovati

sjednici.

Ako poslodavac sjednicu odbora ne sazove u rokovima propisanim Zakonom o zatiti

na radu, sjednicu odbora ima pravo sazvati povjerenik radnika za zatitu na radu ili
koordinator povjerenika, odnosno radniko vijee ili sindikalni povjerenik s pravima i
obvezama radnikog vijea.

5.5. Poslovi odbora

U svrhu stalnog unaprjeivanja zatite na radu, odbor planira i nadzire:

primjenu pravila zatite na radu kod poslodavca,
organizaciju obavljanja poslova zatite na radu,
obavjeivanje i osposobljavanje u vezi sa zatitom na radu,
prevenciju rizika na radu i u vezi s radom, te njezine uinke na zdravlje i
sigurnost radnika.

Poslovi odbora mogu se proiriti kolektivnim ugovorom i sporazumom sklopljenim

izmeu radnickog vijea i poslodavca.

6.0. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

6.1. Obveze poslodavca u vezi s poslovima s posebnim uvjetima rada

Poslovi s posebnim uvjetima rada su oni koje, radi

spreavanja tetnog utjecaja rada na ivot i
zdravlje radnika (povrede, profesionalne i druge
bolesti), mogu obavljati samo osobe koje osim
opih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa
ispunjavaju jo i posebne uvjete u pogledu ivotne
dobi, spola, strunih sposobnosti, zdravstvenog,
tjelesnog i psihikog stanja, te psihofiziolokih i
psihikih sposobnosti

Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji
ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom za te poslove.

Osobu s kojom namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova s posebnim

uvjetima rada, poslodavac upuuje na pregled specijalisti medicine rada, uputnicom
20
koja sadri podatke o naravi ili vrsti poslova i drugim okolnostima od utjecaja na ocjenu
njezine sposobnosti za obavljanje tih poslova i mogueg utjecaja tetnosti s radnog
mjesta na zdravlje radnika.

Poslodavac je obvezan radnika koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada ponovno
uputiti na pregled nakon proteka roka utvrenog propisom, ili kada to ocijeni specijalist
medicine rada.

Poslodavac ne smije dozvoliti radniku da obavlja poslove s posebnim uvjetima rada,

ako ga ponovno ne uputi na pregled u roku u kojem je to bio obvezan uiniti, ili ako
radnik odbije pristupiti pregledu na koji ga je uputio.

Na izdvojenim mjestima rada u smislu opeg propisa o radu, ne mogu se obavljati

poslovi s posebnim uvjetima rada.

7.0. POSEBNO OSJETLJIVE SKUPINE RADNIKA

7.1. Posebno osjetljive skupine radnika

U pogledu zatite posebno osjetljive skupine kojima je

poslodavac obvezan osigurati posebnu zatitu na
radu su maloljetni radnici, trudne radnice, radnice
koje su nedavno rodile, radnice koje doje, radnici
oboljeli od profesionalne bolesti, te radnici kod kojih je
utvrena smanjena radna sposobnost ili postoji
neposredni rizik od smanjenja radne sposobnosti.

Radi provedbe posebne zatite na radu, poslodavac je obvezan u procjeni rizika

naznaiti poslove koji su potencijalno rizini za posebno osjetljive skupine radnika

7.2. Posebna zatita na radu maloljetnih radnika

Poslodavac je obvezan osigurati posebnu zatitu na radu maloljetniku radi ocuvanja

njegovog nesmetanoga duevnog i tjelesnog razvoja.

Maloljetnik ne smije obavljati poslove s posebnim uvjetima rada, osim maloljetnika koji
je zavrio struno srednjokolsko obrazovanje za te poslove i koji ispunjava ostale
propisane uvjete.

Radi sigurnosti i zatite zdravlja na radu maloljetnika, poslodavac je obvezan:

prilagoditi uvjete i raspored radnog vremena radi uklanjanja rizika za sigurnost i
zdravlje,
osigurati druge odgovarajuce poslove, odnosno mjesto rada, ako prilagodbe nisu
izvedive, odnosno opravdane,
osigurati primjenu ostalih pravila zatite na radu, u skladu s posebnim propisom.

21
7.3. Posebna zatita na radu trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i
koje doje

Poslodavac je obvezan provoditi posebnu zatitu na radu

trudnih radnica, radnica koje su nedavno rodile i radnica
koje doje, radi zatite od rizika koji bi mogli ugroziti
ostvarivanje materinstva i oporavak od trudnoe i poroda.

Trudna radnica i radnica koja doji, ne smije obavljati poslove pri izloenosti fizikalnim,
kemijskim i biolokim tetnim djelovanjima na radu.

Radi zatite od rizika kojima ne smiju biti izloene, poslodavac je obvezan radnicama:
prilagoditi uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja rizika za
sigurnost i zdravlje,
osigurati mogunost obavljanja drugih odgovarajuih poslova, odnosno rad na
drugom mjestu rada, ako prilagodbe nisu tehniki izvedive, odnosno opravdane
na poslovima ili mjestu rada koje su obavljale, odnosno na kojima su radile prije
trudnoe ili poroda.

Prilagodba uvjeta, organizacija radnog vremena te promjena mjesta rada ne smije imati
za posljedicu smanjenje place radnicama.

Ako nije mogue osigurati posebnu zatitu na radu, radnice ostvaruju pravo na dopust
uz naknadu plae u skladu s posebnim propisom.

Ocjenu o rizicima koji bi mogli tetno utjecati na sigurnost i zdravlje trudnih radnica,
odnosno na plod te na sigurnost i zdravlje radnica koje su nedavno rodile, kao i ocjenu
o tome koji su poslovi za njih odgovarajui, daje specijalist medicine rada na prijedlog
specijalista ginekologije, odnosno porodnitva, na temelju procjene rizika.

Ocjenu o rizicima koji bi mogli tetno utjecati na sigurnost i zdravlje djeteta koje doji
radnica, kao i ocjenu o tome koji su poslovi za nju odgovarajuci, daje specijalist
medicine rada na prijedlog specijalista pedijatra, odnosno izabranog lijecnika obiteljske
medicine, na temelju procjene rizika.

7.4. Posebna zatita na radu radnika kojima je utvrena smanjena radna

sposobnost ili su izloeni neposrednom riziku od smanjenja radne
sposobnosti

Poslodavac je obvezan provoditi posebnu zatitu na

radu za radnike kod kojih je utvreno oboljenje od
profesionalne bolesti, kojima je utvrena smanjena
radna sposobnost ili su izloeni neposrednom riziku od
smanjenja radne sposobnosti, radi sprjeavanja
daljnjeg oteenja zdravlja i umanjenja preostale radne
sposobnosti.

22
Pravo na posebnu zatitu na radu ostvaruje i radnik za kojega je specijalist medicine
rada utvrdio da je trajno nesposoban raditi na poslovima s posebnim uvjetima rada,
kada je tetnost ili napor na radnom mjestu uzrok otecenju zdravlja.

Poslodavac je obvezan navedenoj kategoriji radnika:

prilagoditi radne uvjete i organizaciju radnog vremena, radi uklanjanja izloenosti
rizicima za sigurnost i zdravlje,
omoguiti obavljanje drugih odgovarajuih poslova, odnosno rad na drugom
mjestu rada, ako prilagodbe nisu tehniki izvedive, odnosno opravdane na mjestu
rada ili na poslovima koje su obavljali u vrijeme utvrenja oboljenja od
profesionalne bolesti, smanjenja radne sposobnost ili izloenosti neposrednom
riziku od smanjenja radne sposobnosti ili trajne nesposobnosti za rad na
poslovima s posebnim uvjetima rada.

8.0. SREDSTVA RADA, OSOBNA ZATITNA OPREMA I MJESTA RADA

8.1. Obveze poslodavca u vezi sa sredstvima rada, osobnom zatitnom

opremom i mjestima rada

Poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i

osobna zatitna oprema u uporabi budu u svakom
trenutku sigurni, odravani, za rad prilagoeni i u
ispravnom stanju, te da se koriste u skladu s pravilima
zatite na radu, tehnikim propisima i uputama
proizvoaa tako da za vrijeme rada ne ugroavaju
radnike.

Poslodavac je obvezan osigurati da su mjesta rada koja se koriste u svakom trenutku

sigurna, odravana, za rad prilagoena i u ispravnom stanju, u skladu s pravilima
zatite na radu.

Poslodavac je obvezan prestati s radom u graevinama namijenjenima za rad na kojima

nastanu promjene zbog kojih postoji opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.

Poslodavac je obvezan iskljuiti iz uporabe sredstva rada i osobnu zatitnu opremu na

kojoj nastanu promjene zbog kojih postoje rizici za sigurnost i zdravlje radnika.

Kad organizacijskim mjerama, odnosno osnovnim pravilima zatite na radu nije mogue
otkloniti ili u dovoljnoj mjeri ograniiti rizike za sigurnost i zdravlje radnika, poslodavac je
obvezan osigurati odgovarajuu osobnu zatitnu opremu i osigurati da je radnici koriste
na propisani nain pri obavljanju poslova.

Poslodavac je obvezan, u skladu s pravilima zatite na radu, posebnim propisima,

odnosno uputama proizvoaa, obavljati preglede, odnosno ispitivanja sredstava rada
koja se koriste, radi utvrivanja jesu li na njima primijenjena pravila zatite na radu i jesu
li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroeni sigurnost i zdravlje radnika.

23
8.2. Nadzorni ureaji kao sredstva zatite na radu

Poslodavac smije koristiti nadzorne ureaje kao sredstvo zatite

na radu pod uvjetima propisanima Zakonom o zatiti na radu.
Doputeno je koritenje nadzornih ureaja radi kontrole ulazaka i
izlazaka iz radnih prostorija i prostora, te radi smanjenja
izloenosti radnika riziku od razbojstva, provala, nasilja, kraa i
slinih dogaaja na radu ili u vezi s radom.

Zabranjeno je postavljanje nadzornih ureaja u prostorijama za osobnu higijenu i

presvlaenje radnika.

Ako nadzorni ureaji itavo radno vrijeme prate sve pokrete radnika tijekom obavljanja
poslova, odnosno ako su nadzorni ureaji postavljeni tako da su radnici itavo vrijeme
tijekom rada u vidnom polju nadzornih ureaja, poslodavac smije koristiti nadzorne
ureaje iskljuivo na temelju prethodne suglasnosti radnikog vijea.

Ako radniko vijee, odnosno sindikalni povjerenik s pravima i obvezama radnikog

vijea uskrati suglasnost, poslodavac moe u roku petnaest dana od dana dostave
izjave o uskrati suglasnosti traiti da tu suglasnost nadomjesti arbitrana odluka.

Poslodavac je obvezan prilikom zapoljavanja pisanim putem obavijestiti radnika da e

biti nadziran nadzornim audio, odnosno video ureajima.

Poslodavac ne smije koristiti snimljene materijale u svrhe

koje nisu propisane zakonom, ne smije ih emitirati u
javnosti niti pred osobama koje nemaju ovlasti na nadzor
ope sigurnosti i zatite na radu, te je obvezan osigurati
da snimljeni materijali ne budu dostupni neovlatenim
osobama.

Zabrani snimanja i zabrani koritenja snimljenih materijala obvezuju poslodavca i u

odnosu na djecu i maloljetnike, neovisno nalaze li se na mjestima rada u svojstvu
maloljetnih radnika ili osoba na radu.

9.0. TEHNOLOGIJA RADA I RADNI POSTUPCI

9.1. Obveze poslodavca u vezi s tehnologijom rada i radnim postupcima

Poslodavac je obvezan planirati, pripremati

i provoditi radne postupke, te razraditi i
primjenjivati tehnologiju rada tako da ne
ugroava sigurnost i zdravlje radnika,
uvaavajui pri tome najviu moguu
razinu zatite od rizika na radu i u vezi s
radom, u skladu s pravilima zatite na radu
i drugim propisima.

24
Poslodavac je obvezan osigurati da samo radnici koji su dobili odgovarajue upute
smiju imati pristup mjestima na kojima postoji ozbiljna i specificna opasnost.

10.0. RADNI OKOLI

U radnom prostoru zaposlene radnike okruuje niz razliitih

opasnosti. Te opasnosti mogu izazvati ozljede ili tetno
djelovanje na organizam i radnu sposobnost radnika. Oduvijek
se nastoji ukloniti ili umanjiti te opasnosti.

Do neeljenih posljedica dolazi u sluaju poremeaja u odnosima ovjeka i njegova

okolia. Sagledano ire, radni okoli sainjavaju prostor u kojem radnik radi i sredstva s
kojima radi. Radni prostor i radni okoli normirani su i o njima je potrebno voditi rauna
pri projektiranju objekata rada.

Graevinski objekti i prostorije namijenjene za rad, kao i pomone prostorije, moraju se

izvesti u skladu sa zahtjevima pravila zatite na radu. Veliine prostorija, zidova,
podova, vrata, prozori, prometnice, zagrijavanje i provjetravanje, kao i sve instalacije,
moraju odgovarati namjeni prostorije kako bi zaposlenici koji se nalaze u radnim
prostorijama imale pogodne uvjete rada.

10.1. Obveza ispitivanja radnog okolia

Radi utvrivanja da li radni okoli odgovara uvjetima utvrenim pravilima zatite na radu
potrebno je vriti ispitivanja u radnim prostorijama ( i izvan radnih prostorija) u kojima:
radni postupak utjece na temperaturu, vlanost i brzinu strujanja zraka,
u radnom postupku nastaje praina,
u radnom postupku nastaje buka, odnosno vibracije,
pri radu koristi, proizvodi ili prerauje opasne kemikalije,
pri radu postoji izloenost opasnim zracenjima,
su na radu prisutni rizici od eksplozivne atmosfere,
je pri radu potrebno osigurati odgovarajuu rasvjetu u skladu s procjenom rizika.

25
Ispitivanja radnog okolia poslodavac je obvezan obaviti na nain i u rokovima
utvrenim pravilima zatite na radu i posebnim propisima.

Uz radne prostorije zaposlenicima se moraju osigurati pomone prostorije, odnosno

garderobe, umivaonici, nunici, kupaonice, prostorije za osobnu higijenu ena,
puionice, blagovaonice itd.

10.2. Temperatura, vlanost i brzina kretanja zraka

Organizmu treba osigurati takvu toplinu okolia koja e

omoguiti zadravanje u tijelu onoliko topline koliko je organizmu
potrebno, a viak topline normalno odvoditi. Srednja
temperatura ovjejeg tijela iznosi 36,5C, a temperatura zdrava
ovjeka kree se izmeu 36 i 37C.

Svako povienje ili snienje temperature odraz je bolesnog stanja organizma i ovjek se
nelagodno osjea.

Jedan od vanih inilaca za odravanje toplinske ravnotee organizma jest i

temperatura okolia u kojoj ovjek obavlja rad. Optimalna ili to jednolinija temperatura
postie se prirodnom ventilacijom, zatim mehanikom (umjetnom) ventilacijom ili
klimatizacijom. Pri tome moraju biti zadovoljeni osnovni uvjeti zatite na radu.

Pri relativnoj vlanosti zraka od 50%, ako radni proces to doputa, u radnim
prostorijama se zavisno od vrste radova u hladnom (zimskom) razdoblju moraju
osigurati sljedei mikroklimatski uvjeti:
rad bez fizikog naprezanja 20 25C
laki fiziki rad 16 22 C
teki fiziki rad 10 19 C

Prozori, svjetlarnici i staklene pregrade moraju sprijeiti pretjerane uinke suneva

svjetla na mjesta rada, uzimajui u obzir prirodu rada i mjesta radaza sjedei rad 19-
20C, za stojei laki rad 18C, za stojei teki rad 17C, za stojei vrlo teki rad 15-
16C.

Zrak u radnim prostorijama nije i ne smije biti nikada potpuno suh. Vlani zrak nazivamo
smjesom suhog zraka i vodene pare koja se uvijek, u manjim ili veim koliinama, nalazi
u zraku radnih i drugih prostorija u kojima se ovjek zadrava.

Pri koritenju ureaja za klimatizaciju preporua se relativna vlanost od 40 do 60%.

Ako se u toplom (ljetnom) razdoblju koriste ureaji za klimatizaciju, razlika izmeu
vanjske i unutarnje temperature, u pravilu, ne bi trebala biti vea od 7 C.

Za ugodno osjeanje ovjeka u radnom prostoru vrlo je vaan i odnos brzine strujanja
zraka i njegove temperature. Brzina strujanja zraka na mjestima rada u zatvorenom
prostoru ovisi o vrsti rada i tehnolokom procesu, a ne smije biti vea od 0,5 m/s ako je
temperatura vanjskog zraka do 10 C, 0,6 m/s ako je temperatura vanjskog zraka od 10
C do 27 C odnosno 0,8 m/s ako je temperatura vanjskom zraka preko 27 C.

26
10.3. Buka i vibracija

Svaki neugodan zvuk nazivamo bukom. Buka moe uzrokovati

privremeni ili trajni, odnosno djelomian ili potpuni gubitak sluha.
Sve pobrojeno ovisi o osjetljivosti pojedinca, jaini buke,
vremenskom izlaganju buci i sl. Izvor buke najee jesu strojevi i
ureaji, odnosno njihovi pokretni mehanizmi.

Zatita od buke postie se grupnim tehnikim mjerama zatite, eliminiranjem izvora

buke, odnosno njezinim ublaavanjem i upotrebom odgovarajuih osobnih zatitnih
sredstava.

Vibracija su pratea pojava buke, a prenose se sa strojeva i ureaja na osobe koje

njima rukuju.

Vibracije zamaraju, smanjuju radnu sposobnost, oteuju krvne ile, tetive, zglobove i
kosti, a mogue su i promjene u ivanom i probavnom sustavu. Zatita se provodi
izradom elastinih sklopova, izoliranjem kao i skraivanjem radnog vremena radnika na
odreenim strojevima i ureajima.

10.4. Osvijetljenost

Za svaki posao potrebna je i odgovarajua rasvjeta, koja ovisi o vrsti

posla. Ako je rasvjeta neodgovarajua, radnik e pri poslu lake
pogrijeiti te je posebno vano da se rasvjeta podesi u skladu s
prirodom posla koji se obavlja.

10.5. Kretanje pri radu

Radni prostori moraju se graditi u skladu s

pravilima zatite na radu. Sukladno s tim postoje i
zahtjevi za ureenje gradilita kao otvorenih
radnih mjesta. No i pored svih predvienih mjera
zatite pri kretanju na radu, te su opasnosti ipak
prisutne.

27
Najee su padovi na istoj razini, tj. padovi u otvore, jame i kanale, a zatim padovi s
povienih mjesta kao to su ljestve, skele, rampe, podesti, stepenice i sl.

Ozljede su to tee, to je pad bio s vieg mjesta. Padovi

se mogu izbjei ispravnom konstrukcijom stepenica,
ljestava, platforma, prijelaza i prolaza, te svih drugih
povienih mjesta na kojima se radnici kreu ili zadravaju.
To se rjeava ve u projektu objekta ili orua za rad.
Meutim, i postupci radnika mogu biti uzrokom pada.

Padovi na istoj razini najee nastaju zbog loe konstrukcije ili neodravanja poda.
Sukladno propisima zatite na radu pod radne prostorije mora biti ravan i gladak, ali ne
klizav. Pod mora biti graen od materijala koji se lako isti i odrava i koji ima potrebnu
vrstinu, odnosno otpornost na troenje. Na takvom podu padovi se mogu sprijeiti
redovitim ienjem i odravanjem. Osim toga s poda treba ukloniti sav materijal, alat i
pribor, da ne uzrokuju spoticanje. Prema pravilima zatite na radu slobodne povrine
poda, koje slue za prolaz ljudi ili vozila, moraju imati odgovarajuu propisanu irinu.

Glavni prolazi za ljude moraju biti iroki najmanje 150 cm,

Sporedni prolazi 100 cm,

Transportni putovi ne smiju biti manji od 180 cm, odnosno

mora biti za 80 cm vea od irine transportnih sredstava
odnosno materijala, dijelova i proizvoda koji se najee
prenose.

Transportni putovi i prostori na kojima se odlae materijal moraju se posebno obiljeiti

uoljivim trakama.

Radi lakog opsluivanja i ienja orua za rad moraju se osigurati sigurni prolazi irine
najmanje 70 cm.

U radnim prostorijama moraju se osigurati i posebno obiljeiti slobodne povrine

potrebne za slaganje materijala, dijelova i proizvoda u fazi obrade.

Stepenita u objektima moraju biti rasporeena tako da

osiguravaju lako izlaenje iz svih dijelova objekta. Po
svojem poloaju i dimenzijama stepenita moraju imati
usklaenu propusnu mo u ovisnosti o broju osoba koje
se njima koriste.

Stepenita moraju biti izvedena tako da jasno ukazuju

smjer prema izlazu iz objekta. Izlazne stepenice koje se
nastavljaju u podrum ili druge nie etae, treba da su odvojene pregradama, vratima ili
nekim drugim pogodnim nainom na etai gdje se izlazi iz zgrade, tako da se uini
jasnim smjer izlaenja. Svako stepenite mora imati barem s jedne strane rukohvat.

28
Vanjska stepenita koja se koriste kao izlaz moraju biti projektirana i izvedena tako da
ih mogu koristiti sve osobe. Stepenita moraju imati zatitnu ogradu visine najmanje
120 cm. Stepenite mora biti projektirano i izvedeno tako da su stepenice zatiene od
atmosferskih padavina.

Za izvoenje nekih radova na visini upotrebljavaju se ljestve. U pogonima se najee

koriste stabilne ljestve. Stabilne se ljestve postavljaju obino uza zid, ali i uz neke
strojeve za uspinjanje na platforme. Takve su ljestve veinom metalne. Na njima se
ugrauju leobrani.

Osim stabilnih ljestava za izvoenje radova na visini esto se upotrebljavaju prijenosne

jednokrake ili dvokrake ljestve. Jednokrake prijenosne ljestve moraju se postaviti pod
kutom od 75 i moraju rukohvatom nadvisiti etau na koju vode za najmanje 75 cm
iznad razine etae.

Kod dvokrakih ljestva najvanije je da su prilikom koritenja uvijek sasvim otvorene, a

krakovi povezani vrstim lancem ili remenom. Za izvoenje pomonih konstrukcija u
graevinarstvu, kao to su radni podovi, skele i sl., kod kojih takoer postoji opasnost
od pada, treba primijeniti odgovarajua pravila zatite.

Budete li svoje mjesto rada odravali na propisan nain,

izbjei e te mnoge neugodnosti, kao to su pokliznua,
posrtanja i padovi.

Zbog toga odmah uklonite sve prolivene tekuine,

razbacani materijal ili pribor.

Ako primijetite da postoji opasnost od pada s visine ili u dubinu, odmah o tome
obavijestite svog neposrednog rukovodioca.

10.6. Znakovi upozorenja u radnom prostoru

Obveza postavljanja znakova upozorenja od odreenih opasnosti predstavlja jedno od

posebnih pravila zatite na radu. U radnom okoliu prisutne su razliite opasnosti kao
to su: mehanike i kemijske opasnosti, tetna zraenja, tetne tvari, elektrina struja,
buka, vibracija, opasnost od poara i eksplozije, opasnost pri kretanju na radu itd. Ove
opasnosti esto nisu poznate ni onima koji rade u njihovoj neposrednoj blizini, a
pogotovo ne osobama koji se iz razliitih razloga kreu radnim prostorom. Pored toga
ljudima je svojstveno da svakodnevni susretanjem s opasnostima prestanu o njima
razmiljati i zanemarivati ih.

29
Radi toga potrebno je jasno, precizno i trajno oznaiti opasnosti i nain ponaanja
radnika u odnosu na te opasnosti. Upozorenja za odreene situacije moraju uvijek biti
identina, kako bi radnici u svakoj ili slinoj situaciji odmah ispravno reagirali.

Sustav znakova sigurnosti i/ili zatite zdravlja na radu je cjelovit vizualni sustav u kojem
je odreen raspored opaanja pojedinih elemenata: geometrijski oblik, boja, piktrogram i
pratei tekst. Dimenzije znakova se razlikuju ovisno o namjeni i udaljenosti promatranja
znaka. Znakovi moraju biti izraeni prema SMJERNICAMA VIJEA EEZ-a br. 58/92.
Obveza primjene znakova u Hrvatskoj regulirana je na osnovu Pravilnika o standardima
za sigurnosne boje i znakove i HRN Z.SO 001 do Z.SO 005 i Z.SO 010.

Znakovi sigurnosti oblik i boja prema SMJERNICAMA VIJEA EEZ-a.

10.7. Obveze poslodavca u vezi s uporabom opasnih kemikalija na radu

Poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati zatitu

zdravlja i sigurnost radnika izloenih fizikalnim, kemijskim i
biolokim tetnim djelovanjima na radu, u skladu s pravilima
zatite na radu i posebnim propisima o zatiti od fizikalnih,
kemijskih i biolokih tetnosti.

Poslodavac je obvezan primjenom manje opasnih i tetnih

tehnologija, radnih postupaka i radnih tvari stalno unaprjeivati
zatitu na radu.

Poslodavac koji koristi, proizvodi, prerauje, odnosno skladiti opasne kemikalije, mora
u skladu s procjenom rizika, primjenjivati pravila zatite na radu.

10.8. Redoslijed postupanja s opasnim kemikalijama

Opasne kemikalije poslodavac smije koristiti samo ako ne moe iste radne rezultate
postii primjenom bezopasnih kemikalija.

30
Ako nije mogua zamjena opasnih kemikalija bezopasnim ili manje opasnim, odnosno
manje tetnim kemikalijama, poslodavac je obvezan utvrditi da li se primjenom drugog
radnog postupka moe smanjiti opasnost ili tetnost od njihove primjene.

Ako koristi opasne kemikalije, poslodavac je obvezan pravila zatite na radu

primjenjivati sljedeim redoslijedom:

1. koristiti zatvorene sustave, ako je to mogue prema vrsti poslova i stanju tehnike,
2. odvoditi s mjesta nastanka, odnosno izvan radnog okolia opasne plinove, pare i
aerosole cije oslobaanje ne moe sprijeiti, na nacin da pri odvoenju ne
oneiuje ljudski okoli,
3. kada ne moe odvoditi opasne plinove, pare i aerosole s mjesta nastanka, ograniiti
na najmanju moguu mjeru:
koliinu opasne kemikalije,
broj radnika izloenih djelovanju opasne kemikalije,
vrijeme izlaganja radnika utjecaju opasne kemikalije,
4. osigurati da radnici pri radu s opasnim kemikalijama koriste propisanu osobnu
zatitnu opremu.

10.9. Provjeravanje koncentracije opasnih kemikalija na radu

Obveza je poslodavca da koncentracija opasnih kemikalija, koje djeluju u obliku plinova,

para i aerosola, na mjestima rada i u njihovom okruenju bude to nia i ispod granicne
vrijednosti izloenosti.

Ako se mjerenjem utvrdi da koncentracija opasnih kemikalija prelazi granicne

vrijednosti, poslodavac je obvezan neodlono:
utvrditi razloge prekoraenja granicne vrijednosti,
na temelju utvrenih razloga primijeniti dodatna pravila zatite na radu,
nakon primjene osnovnih pravila, ponoviti mjerenja.

10.10. Ostale obveze poslodavca pri radu s opasnim kemikalijama

Poslodavac je obvezan osigurati da opasne kemikalije

budu tako pakirane i oznacene da prilikom njihovog
koritenja ne postoji opasnost, odnosno tetnost za
zdravlje i sigurnost radnika.

Poslodavac je obvezan osigurati da za opasne kemikalije

radnicima budu dani podaci o opasnostima ili tetnostima
u vezi s njihovim koritenjem, kao i o pravilima, odnosno mjerama zatite na radu.

Kod skladitenja opasnih kemikalija poslodavac je obvezan osigurati primjenu pravila

zatite na radu u skladu sa svojstvima tih kemikalija.

Poslodavac je obvezan osigurati da se s ambalaom preostalom nakon koritenja

opasnih kemikalija postupa u skladu s pravilima zatite na radu te da se odlae u skladu
s posebnim propisima.

31
10.11. Obveze poslodavca u vezi s uporabom biolokih agensa na radu

Poslodavac je obvezan provoditi zatitu na radu radnika

koji su izloeni ili bi mogli biti izloeni biolokim
tetnostima.

Zatitu poslodavac provodi na temelju procjene rizika,

kojom je utvrena priroda, stupanj i trajanje izloenosti
radnika.

Poslodavac je obvezan pravila zatite na radu primjenjivati sljedeim redoslijedom:

ako narav posla, odnosno aktivnost to doputa, mora izbjegavati uporabu
bioloke tetnosti, odnosno nadomjestiti je agensom koji nije tetan,
ako ne moe izbjei uporabu bioloke tetnosti, ili je ne moe nadomjestiti
agensom koji nije tetan, poslodavac je obvezan osigurati uporabu agensa koji je
manje tetan po zdravlje i sigurnost radnika,

Ako primjenom pravila zatite tehniki nije mogue, poslodavac je obvezan smanjiti:
broj izloenih radnika, odnosno radnika koji bi mogli biti izloeni,
vrijeme izloenosti radnika,

Ako se pravilima ne moe postii zadovoljavajua zatita zdravlja radnika, poslodavac

je obvezan osigurati da radnici koriste propisanu osobnu zatitnu opremu, te da
poduzimaju propisane higijenske mjere.

Poslodavac je obvezan osigurati da su radnici obavijeteni o rizicima kojima su izloeni

pri radu s biolokim tetnostima i da su osposobljeni za rad na siguran nain.

Na mjestima rada poslodavac je obvezan istaknuti pisane obavijesti i upute za

postupanje u sluaju ozbiljne opasnosti, odnosno tetnosti uzrokovane uporabom
biolokih tetnosti na radu.

11. STRES NA RADU ILI U VEZI S RADOM

11.1. Obveze poslodavca u vezi s prevencijom stresa uzrokovanog na radu ili u

vezi s radom

Poslodavac je obvezan provoditi prevenciju

stresa na radu ili u vezi s radom, koji je
uzrokovan osobito imbenicima kao to su
sadraj rada, organizacija rada, radno
okruenje i loa komunikacija, kako bi sveo
na najmanju mjeru potrebu radnika da
svladava potekoe zbog dugotrajnije
izloenosti intenzivnom pritisku, te otklonio
mogunost da se umanji radna uinkovitost
radnika i pogora njegovo zdravstveno
stanje.

32
Ako postoje naznake stresa na radu ili u vezi s radom, poslodavac je obvezan posebnu
pozornost usmjeriti na:
organizaciju rada i radnih postupaka (radno vrijeme, stupanj samostalnosti,
podudarnost izmeu vjetine radnika i potreba posla, radno optereenje i dr.),
radne uvjete i okolinu (izloenost radnika i poslodavca nasilnom ponaanju,
buka, vruina, opasne radne tvari i dr.),
komunikaciju (neizvjesnost o tome to se oekuje od posla, izgledi za ouvanjem
posla ili nadolazee promjene, i sl.),
subjektivne imbenike (emocionalni i drutveni pritisci, osjeaj nemoi, osjeaj da
nema dovoljno podrke i sl.).

12. SIGURNOSNI ZNAKOVI, PISANE OBAVIJESTI I UPUTE

12.1. Obveze poslodavca u vezi sa sigurnosnim znakovima, pisanim obavijestima

i uputama

Poslodavac je obvezan
na mjestima rada i
sredstvima rada trajno
postaviti sigurnosne
znakove na vidljivom
mjestu.

Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavjeivanje radnika, poslodavac

je obvezan postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i nacinu koritenja sredstava
rada, opasnih kemikalija, biolokih tetnosti te izvora fizikalnih i drugih tetnosti na radu.

13. STRANI RADNICI

13.1. Provoenje zatite na radu za strane radnike

Strani radnici moraju, uz uvjete propisane posebnim propisima, ispunjavati i uvjete

propisane odredbama Zakona o zatiti na radu i propisa donesenih na temelju njega.

Poslodavac koji zapoljava stranog radnika, obvezan je odrediti nain provjere

osposobljenosti.

33
14. ZATITA OD POARA I EKSPLOZIJE, NEPOSREDNOG I ZNAAJNOG
RIZIKA, EVAKUACIJA I SPAAVANJE

14.1. Obveze poslodavca u vezi sa zatitom od poara, evakuacijom i

spaavanjem
Poslodavac je obvezan poduzeti mjere zatite od poara i
spaavanja radnika, izraditi plan evakuacije i spaavanja,
odrediti radnike koji e provoditi mjere, te osigurati
pozivanje i omoguiti postupanje javnih slubi nadlenih za
zatitu od poara i spaavanje, u skladu s posebnim
propisima.

Poslodavac je obvezan broj radnika, njihovu osposobljenost i potrebnu opremu, utvrditi i

osigurati u skladu s propisima koji ureuju zatitu od poara i spaavanje, ovisno o
naravi procesa rada, veliini poslodavca, te ukupnom broju radnika.

Poslodavac je u sluaju nastanka

neposrednih i znaajnih rizika po
ivot i zdravlje radnika, obvezan:
odmah ih obavijestiti o
nastalom riziku kojemu jesu ili
bi mogli biti izloeni, kao i o
mjerama koje jesu ili bi trebale
biti provedene, kako bi se
sprijecio ili umanjio rizik za
ivot i zdravlje,
poduzeti radnje i dati upute o
prestanku rada, odnosno
naputanju mjesta rada i
upuivanju na sigurno mjesto,
organizirati nastavak rada tek
nakon otklanjanja rizika.

Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u sluaju nastanka neposrednih i

znaajnih rizika po ivot i zdravlje, kojima su izloeni ili bi mogli biti izloeni, a o tome ne
mogu obavijestiti odgovornu osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti
postupke u skladu sa svojim znanjem i raspoloivim tehnikim sredstvima, kako bi rizike
otklonili ili smanjili.

Osposobljavanje radnika obuhvaa osposobljavanje za poetno gaenje poara u

skladu s propisima koji ureuju zatitu od poara, upoznavanje radnika s planom

34
evakuacije i spaavanja za sluaj izvanrednog dogaaja i provoenje praktine vjebe
evakuacije i spaavanja najmanje jednom u dvije godine.

Poslodavac je obvezan provoditi zatitu na radu na mjestima rada ugroenim

eksplozivnom atmosferom u skladu s pravilima zatite na radu i posebnim propisima.

15. PRUANJE PRVE POMOI

15.1. Obveze poslodavca u vezi s pruanjem prve pomoi

Pod prvom pomoi podrazumijeva se pomo to

je unesreenima na mjestu nezgode pruaju
osobe koje se tu zateknu. Najee to nisu
zdravstveni djelatnici jer se vrijeme i mjesto
potrebe pruanja prve pomoi nemoe predvidjeti.

Poslodavac je obvezan organizirati i osigurati pruanje prve pomoi radnicima i drugim

osobama do pruanja hitne medicinske pomoi ili do prijema u zdravstvenu ustanovu te
je obvezan omoguiti postupanje javne slube hitne medicinske pomoi.

Na svakom radilitu i u radnim prostorijama gdje istovremeno radi 2 do 20 radnika,

najmanje jedan radnik, te jo po jedan na svakih daljnjih 50 radnika, mora biti
osposobljen za pruanje prve pomoi u skladu s pravilima zatite na radu i u pisanom
obliku dobiti obavijest da je odreen za pruanje prve pomoi.

Poslodavac je obavezan osigurati sredstva i opremu za pruanje prve pomoi, koji

uvijek moraju biti dostupni, oznaeni i zatieni od neovlatenog koritenja.

ivot i zdravlje unesreenih esto ovise o znanju i spretnosti onih koji se u tom trenutku
zateknu u blizini, a zbog nepravodobnog ili krivog pruanja prve pomoi unesreena
osoba moe ostati doivotni invalid (vezan uz invalidska kolica) ili moe umrijeti. Mnogi
unesreeni ostali bi ivi i zdravi da im je pravodobno i pravilno pruena prva pomo.
Ozlijeenim ili naglo oboljelim radnicima treba pruiti prvu pomo. Svatko je sposoban
da uz malo znanja i vjetine prui prvu pomo, dok se ne osigura struna medicinska
pomo i ozlijeeni ili naglo oboljeli ne uputi na lijeenje u zdravstvenu ustanovu.

Na svakom radilitu i u radnim prostorijama u kojima istovremeno radi do 20 radnika

najmanje jedan od njih mora biti osposobljen i odreen za pruanje prve pomoi te jo
po jedan na svakih daljnjih 50 zaposlenika.

Pored toga, za struno pruanje prve pomoi moraju biti osposobljeni svi neposredni
rukovodioci, te odgovarajui postotak od ukupnog broja zaposlenih radnika u tvrtci.
Osobama odreenim za pruanje prve pomoi mora se staviti na raspolaganje potrebna
oprema.

35
16. ZATITA NEPUAA, ZABRANA PIJENJA ALKOHOLA I UZIMANJA DRUGIH
SREDSTAVA OVISNOSTI

16.1. Zatita nepuaa na radu

Poslodavac je obvezan provoditi zatitu nepuaca od

djelovanja duhanskog dima.
Zabranjeno je puenje na radnim sastancima.
Zabranjeno je puenje na mjestu rada. Iznimno , poslodavac
moe pisanim putem dozvoliti puenje u posebnoj prostoriji,
odnosno prostoru na kojima je obvezan postaviti znak
dozvoljenog puenja.
16.2. Zabrana koritenja sredstava ovisnosti

Pod sredstvima ovisnosti podrazumijevaju se sredstva koja utjeu

na tjelesno ili duevno stanje radnika, zbog kojih je ugroena
njihova sigurnost i sigurnost osoba s kojima dolaze u dodir
tijekom rada (droge, lijekovi i sl.).

Radnik za vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i

drugih sredstava ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada.

Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih

pica i sredstava ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a
osobito:
obavjeivati radnika o tetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju na radnu
sposobnost,
suraivati s njegovim ovlatenikom, strunjakom zatite na radu, specijalistom
medicine rada i povjerenikom radnika za zatitu na radu, pri provoenju mjera
sprjeavanja zlouporabe sredstava ovisnosti,
sprjeavati konzumaciju alkoholnih pia i drugih sredstava ovisnosti tijekom rada
i provoditi zabranu njihovog unoenja u radne prostorije i prostore,
provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s utvrenim
potrebama,
pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti (provoenje postupka uz pristanak radnika, nacin provjere,
vrsta testa ili aparata, nain biljeenja i potvrivanja rezultata, postupanje u
sluaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i uinkovito provoditi utvreni
postupak.

Smatrat e se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima alkohola vie od 0,0
gr/kg odnosno vie od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka.

16.3. Provjera je li radnik pod utjecajem sredstava ovisnosti i privremeno

udaljenje s rada

Provjeravanje da li je radnik pod utjecajem alkohola ili drugih sredstava ovisnosti

obavlja se alkometrom ili drugim prikladnim ureajem, postupkom ili sredstvom.

36
Ako radnik odbije pristupiti provjeri, smatra se da je pod utjecajem alkohola ili drugih
sredstava ovisnosti.

Poslodavac je obvezan udaljiti s mjesta rada radnika koji je pod utjecajem alkohola ili
drugih sredstava ovisnosti sve dok je pod njihovim utjecajem.

Ako radnik odbija napustiti mjesto rada, radnika e, po pozivu poslodavca, udaljiti
nadlena redarstvena sluba.

16.4. Zabrana provjere

Poslodavac ne smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti

osim alkohola, ako mu je radnik predao potvrdu da se nalazi u programu lijeenja,
odvikavanja ili rehabilitacije od ovisnosti ili u izvanbolnikom tretmanu lijeenja od
ovisnosti te da uzima supstitucijsku terapiju.

Poslodavac moe zatraiti ocjenu zdravstvene i psihofizicke sposobnosti toga radnika

za obavljanje povjerenih mu poslova.
Ocjenu zdravstvene i psihofizicke sposobnosti daje specijalist medicine rada.

Potvrdu da se radnik nalazi u programu lijeenja, odvikavanja ili rehabilitacije od

ovisnosti, odnosno u izvanbolnikom tretmanu lijeenja od ovisnosti i da uzima
supstitucijsku terapiju, izdaje ustanova kod koje se provodi program.

17. EVIDENCIJE, ISPRAVE I OBAVIJESTI

17.1. Voenje i uvanje evidencija i isprava, te davanje podataka i obavijesti

Poslodavac je obvezan voditi evidencije, uvati isprave te davati obavijesti i podatke u

skladu s Zakonom o zatiti na radu i drugim propisima o zatiti na radu.

37
Poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim bolestima
i nezgodama na radu.

Davanje obavijesti i podataka, poslodavac je obvezan provoditi na nain da uva

privatnost radnika u skladu s posebnim propisom o zatiti osobnih podataka.
Utvrivanje tajnosti podataka, odnosno akata ili isprava u kojima su sadrani, ne
oslobaa poslodavca obveze da daje podatke osobama koje na njih imaju pravo na
temelju Zakona o zatiti na radu.

17.2. Isticanje i dostupnost na mjestu rada

Poslodavac je obvezan na mjestu rada postaviti na vidljivo mjesto:

sigurnosne znakove,
znakove za evakuaciju i spaavanje,
upute i oznake za rukovanje radnom opremom,
upute i oznake za rad s opasnim kemikalijama, biolokim tetnostima, izvorima
zraenja i drugim izvorima opasnosti i tetnosti.

Poslodavac je obvezan osigurati da na mjestu rada budu dostupni:

procjena rizika za mjesto rada i poslove koji se na njemu obavljaju,
upute za rad na siguran nain za mjesto rada i poslove koji se na njemu
obavljaju,
pisani dokaz o osposobljenosti radnika za rad na siguran nain,
pisani dokaz da radnik udovoljava uvjetima za obavljanje poslova s posebnim
uvjetima rada,
zapisnik o ispitivanju radne opreme, instalacija i radnog okolia.

Iznimno, pocjena rizika, dokazi i zapisnici ne moraju se nalaziti na radilitu na kojemu

rad ukupno traje krace od pet dana, ali moraju biti dostupni u roku kojeg odredi nadleni
inspektor.

18. ZDRAVSTVENA ZATITA NA RADU

18.1. Provoenje zdravstvene zatite radnika

Poslodavac je obvezan osigurati radniku zdravstvenu zatitu primjerenu rizicima za

sigurnost i zdravlje kojima je izloen na radu, u skladu s posebnim propisima koji
ureuju mjere zdravstvene zatite u vezi s radom.

Radi osiguranja zdravstvenog nadzora primjerenog rizicima za sigurnost i zdravlje na

radu kojima je izloen radnik, poslodavac je obvezan radniku, jednom u pet godina, na
njegov zahtjev osigurati zdravstveni pregled.

Za radnike kojima je obveza redovitog zdravstvenog pregleda utvrena propisima

zatite ova odredba se ne primjenjuje.

Zdravstvena zatita ostvaruje se suradnjom poslodavca, ovlatenika, strunjaka za

zatitu na radu i radnika s izabranim specijalistom medicine rada.
38
Poslodavac je obvezan izabranom specijalisti medicine rada osigurati pristup na mjesta
rada.

Specijalisti medicine rada obvezni su suraivati s poslodavcem, njegovim

ovlatenicima, strunjacima zatite na radu, radnicima i povjerenicima radnika za zatitu
na radu te s nadlenim inspektorima.

Specijalisti medicine rada i strunjaci zavoda nadlenog za zatitu zdravlja i sigurnost

na radu imaju potpunu profesionalnu neovisnost u odnosu na poslodavca i njegove
ovlatenike, radnike, strunjake zatite na radu, te povjerenike radnika za zatitu na
radu.

Poslodavac i njegov ovlatenik, strunjak zatite na radu, radnik i povjerenik radnika za

zatitu na radu, obvezni su izvijestiti specijalistu medicine rada o injenicama vezanima
uz rad, aktivnosti, mjesto rada i radni okoli, za koje znaju ili pretpostavljaju da mogu
nepovoljno utjecati na zdravlje radnika.

Specijalist medicine rada je obvezan izvijestiti nadlenog inspektora i zavod nadlean

za zatitu zdravlja i sigurnost na radu o svakom sluaju za koji se osnovano sumnja da
se radi o profesionalnoj bolesti.

18.2. Zdravstveni pregledi radnika i osoba koje poslodavac namjerava zaposliti

Radi utvrivanja, odnosno

provjere zdravstvene spo-
sobnosti za obavljanje
odreenih poslova, poslo-davac
moe prije i tijekom radnog
odnosa o svom troku uputiti
radnika na zdravstveni pregled.

Prethodni i periodini pregledi i

pribavljanje uvjerenja o tome da
li osobe koje poslodavac
namjerava zaposliti
udovoljavaju posebnim uvjetima
za rad, odnosno zaposlenje, u
skladu s pravilima zatite na
radu i posebnim propisima
kojima se utvruju posebni
uvjeti za obavljanje odreenih
poslova, ne smiju biti na troak
radnika.

Ako prema pravilima zatite na

radu, odreene poslove mogu
obavljati samo radnici koji
ispunjavaju posebne uvjete koji
se odnose na zdravstveno
stanje, odnosno psihofizicku
sposobnost, isprave o
ispunjavanju tih uvjeta izdaje
specijalist medicine rada.

Izgled Uputnice za utvrivanje radne sposobnosti radnika

39
Ocjenu radne sposobnosti, te ispunjavanje uvjeta utvruje specijalist medicine rada, na
temelju uputnice poslodavca, uzimajui u obzir podatke o poslovima i drugim
okolnostima od utjecaja na ocjenu sposobnosti radnika za obavljanje poslova iz
procjene rizika, koji se odnosi na poslove koje obavlja radnik iju je sposobnost
potrebno ocijeniti.

19. OBVEZE PREMA TIJELIMA NADZORA

19.1. Obveze poslodavca prema tijelima nadzora

Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadleno za

inspekcijski nadzor o smrtnoj i tekoj ozljedi nastaloj u
prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad.

Obavijest o smrtnoj i tekoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili

na prostoru u kojem poslodavac obavlja rad poslodavac
je obvezan dostaviti odmah po nastanku ozljede.

19.2. Pregled video i audio zapisa

Poslodavac je obvezan omoguiti tijelu nadlenom za inspekcijski nadzor pregled video,

odnosno audio zapisa.

20. MEDICINA RADA

20.1. Obveza ugovaranja usluga medicine rada

Poslodavac je obvezan osigurati radnicima usluge

medicine rada kako bi se osigurao nadzor primjeren
opasnostima, tetnostima i naporima u svrhu ouvanja
zdravlja radnika.

Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa

zdravstvenom ustanovom koja obavlja djelatnost
medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine
rada u privatnoj praksi, u skladu s propisima o
zdravstvenoj zatiti i zdravstvenom osiguranju.

Poslodavac je obvezan izabranom specijalistu medicine rada osigurati pristup u sve

radne prostorije i prostore, odnosno na sva mjesta rada.

Izvanredni struni nadzor nad radom specijaliste medicine rada obavlja se na temelju
pisane pritube poslodavca, prema posebnom propisu o strunom nadzoru u djelatnosti
medicine rada.

40
21. PITANJA ZA PONAVLJANJE

1. Koja je svrha zatite na radu?

2. to su opa naela prevencije?
3. to su osnovna pravila zatite na radu?
4. to su posebna pravila zatite na radu?
5. Koja su priznata pravila zatite na radu?
6. to su obveze poslodavca u zatiti na radu?
7. Obveze procijene rizika na radu?
8. to sadre poslovi ovlatenika?
9. Koje su odgovornosti poslodavca za tetu na radu i u vezi rada?
10. Koje su odgovornosti ovlatenika poslodavca za tetu na radu i u vezi rada?
11. Koje su obveze poslodavca u svezi osposobljavanja radnika za rad na siguran
nain?
12. Nabrojite obveze obavjeivanja i savjetovanja ?
13. Koje su obveze poslodavca u svezi s poslovima s posebnim uvjetima rada?
14. to su to posebno osjetljive skupine radnika?
15. Kako se postupa kod pruanja prve pomoi?
16. Koje su obveze poslodavca u svezi s sredstvima rada?
17. to je to radni prostor, a to radni okoli?
18. to znate o temperaturi, vlanosti i brzini kretanja zraka?
19. to je to buka, a to vibracija?
20. Objasnite pojam kretanja pri radu?
21. Koje su veliine transportni putovi?
22. Vrste znakova upozorenja na radnom mjestu?
23. Izvori opasnosti kod strojeva i ureaja za rad?
24. Redosljed postupanja s opasnim kemikalijama na radu?
25. Obveze poslodavca u vezi s uporabom biolokih agensa na radu?
26. to je to stres?
27. Obveze poslodavca u vezi s pruanjem prve pomoi?
28. Obaveze poslodavca u vezi s medicinom rada?

41