Professional Documents
Culture Documents
Asihrone Masine PDF
Asihrone Masine PDF
SADRAJ
1 ASINHRONE MAINE ............................................................................................... 4
1.1 Namotaji maina za naizmeninu struju.................................................................... 4
1.2 Elektromotorna sila ................................................................................................... 5
1.2.1 Elektromotorna sila jednog provodnika ............................................................. 6
1.2.2 Elektromotorna sila jednog navojka i jednog navojnog dela ............................. 8
1.2.3 Pojasni navojni sainilac .................................................................................... 8
1.2.4 Tetivni navojni sainilac .................................................................................. 10
1.2.5 Izraz elektromotorne sile namotaja jedne faze................................................. 11
1.2.6 Trofazni namotaj .............................................................................................. 11
1.3 Magnetopobudna sila............................................................................................... 12
1.3.1 Naizmenino polje ........................................................................................... 13
1.3.2 Obrtno polje ..................................................................................................... 13
1.3.3 Jednofazno polje............................................................................................... 15
1.3.4 Izraz magnetopobudne sile............................................................................... 16
1.4 Osnovni tipovi i karakteristike ................................................................................ 16
1.4.1 Trofazni motor sa namotanim rotorom ............................................................ 17
1.4.2 Trofazni motor sa kratkospojenim rotorom ..................................................... 17
1.5 Osnovni princip rada ............................................................................................... 17
1.6 Ekvivalentna ema asinhrone maine ...................................................................... 19
1.7 Bilans aktivne snage ................................................................................................ 20
1.8 Karakteristika momenta asinhronog motora ........................................................... 21
1.9 Karakteristika struje rotora ...................................................................................... 24
1.10 Stabilnost pogona................................................................................................. 25
1.11 Pokretanje asinhronih motora .............................................................................. 26
1.11.1 Pokretanje asinhronih maina sa namotanim rotorom.................................. 27
1.11.2 Pokretanje asinhronih maina sa kratkospojenim rotorom........................... 29
1.11.3 Simulacija pokretanja asinhronih maina ..................................................... 32
1.12 Regulisanje brzine obrtanja asinhronih motora ................................................... 34
1.12.1 Regulisanje brzine asinhronih maina sa namotanim rotorom..................... 35
2
1.12.2 Regulisanje brzine asinhronih maina sa kratkospojenim rotorom .............. 35
1.13 Vii harmonici...................................................................................................... 39
1.13.1 Vii prostorni harmonici (za osnovni vremenski) ........................................ 39
1.13.2 Vii vremenski harmonici (za osnovni prostorni) ........................................ 41
1.13.3 Asinhroni momenti ....................................................................................... 42
1.13.4 Sinhroni momenti ......................................................................................... 43
1.13.5 Sile vibracija ................................................................................................. 43
1.13.6 Mere za smanjenje uticaja viih harmonika ................................................. 43
1.14 Obrtni transformator ............................................................................................ 44
1.15 Jednofazni asinhroni motori................................................................................. 46
1.16 Asinhroni generator ............................................................................................. 48
1.17 Literatura.............................................................................................................. 51
3
1 ASINHRONE MAINE
Asinhrona maina se u primeni najee susree kao motor, i to trofazni. Tipini je
predstavnik elektrine maine male snage koja se obino pravi u velikim serijama.
Prednosti asinhronih maina, u odnosu na ostale vrste elektrinih maina, su prvenstveno
manja cena, jednostavnost konstrukcije, manji momenat inercije, robusnost, pouzdanost i
sigurnost u radu, lako odravanje, dok su nedostaci vezani uglavnom za uslove pokretanja
i mogunost regulisanja brzine obrtanja u irokim granicama. Primena mikroprocesora i
energetske elektronike omoguila je ekonomino upravljanje motorima za naizmeninu
struju i time konkurentnost i u podruju pogona sa promenljivom brzinom.
Pre nego to se detaljnije upoznamo sa radom asinhrone maine, bie dat osnovni opis
namotaja maina za naizmeninu struju.
4
Tabela 1-1 Namotaji maina za naizmeninu struju
rotora (pobudni)
sinhrona maina P1, P2 I, K
5
1.2.1 Elektromotorna sila jednog provodnika
Na slici 1-2 prikazan je stator sa dva leba sa po jednim provodnikom po lebu i rotor koji
ima dva istaknuta magnetska pola ( N i S ) od permanetnih magneta.
STATOR
meugvoe
N S ROTOR
Bm
y=
Epr
N S
Enav
Epr
6
ponavlja za svaki par polova. Ako sa p oznaimo broj pari polova, odnos izmeu
elektrinog ugla i mehanikog ugla je sledei: = p .
Odnos izmeu maksimalne Bm , efektivne B i srednje vrednosti indukcije Bsr za
sinusni oblik je sledei:
Bm 2 2 2 B
B = , Bsr = Bm = B > = k f = 1,11
2 Bsr 2 2
gde je k f sainilac oblika (odnos izmeu efektivne i srednje vrednosti).
Na prethodnoj slici sa y je oznaen navojni korak, tj. rastojanje izmeu dva provodnika
koji se povezuju u jedan navojak, dok je sa oznaen polni korak, tj. rastojanje izmeu
osa susednih polova.
Kada se rotor obre on nosi sa sobom magnetsko polje, koje see provodnike nepokretnog
statora i u njima indukuje ems.
Trenutna vrednost ems jednog provodnika je:
e pr (t ) = l s v b(t )
gde je ls svedena duina provodnika (onaj deo duine provodnika koji preseca magnetsko
polje).
Efektivna vrednost ems se obino izraava preko srednje vrednosti fluksa po polu :
B
= S p Bsr = l s .
kf
Izrazimo sada iz prethodnog izraza efektivnu vrednost indukcije:
B = k f
l s
Za polni korak imamo:
d
=
2p
Za brzinu imamo:
d d e d 2 f d f
v = m = = = = 2 f
2 2 p 2 p p
gde se indeks m odnosi na mehanike, a indeks e na elektrine veliine.
Kada je raspodela fluksa harmonina efektivna vrednost elektomotorne sile po provodniku
je:
E pr = l s v B = l s 2 fk f = 2 k f f 2,22 f
ls
7
1.2.2 Elektromotorna sila jednog navojka i jednog navojnog dela
Navojak obrazuju dva redno vezana provodnika, koji se nalaze u istim poloajima pod dva
susedna (razliita) pola. Ako je navojni korak jednak polnom koraku, tj. y = , navojak
nazivamo dijametralnim (prenikim), zato to kod dvopolne maine (p=1) navojak lei
na preniku statora.
Poto su dva provodnika redno vezana u navojak njihove ems se sabiraju, pa je ems po
navojku jednaka:
E nav = 2 E pr
Obino se namotaj pravi kao raspodeljen (m>1), kako bi se povrina statora ili rotora to
bolje iskoristila i da bi se dobila to vea ems. U ovom sluaju se uzima vie navojnih
delova pod jednim parom polova, tako da taj deo namotaja zauzima itav pojas po obimu
statora. U daljnjoj analizi pretpostaviemo da je navojni korak jednak polnom koraku.
Kada se m navojnih delova vee na red, moemo efektivnu vrednost ems svakog navojnog
dela predstaviti vektorima E1 , koji su meusobno pomereni za ugao izmeu dva leba,
p 360 o
= p = .
Z
Ukupna ems svih m navojnih delova nee biti jednaka aritmetikom zbiru ems pojedinih
navojnih delova, ve njihovom vektorskom zbiru. Dakle, pojavie se izvesni gubitak u
ems usled razliitog poloaja pojednih navojnih delova (lebova) u odnosu na pol.
8
E1
E1 c
b Em
m
a
Em m m
0a sin sin
E ac
kp = m = 2 = = 2 = 2
m E1 E1 m ab
m m 0a sin m sin
2 2 2
Da bi ovaj obrazac bio podesniji za praktinu primenu, izraziemo ugao pomou broja
lebova po polu, z.
2 2
= p = p =p =
Z 2 pz z
Unosei ovu vrednost u izraz za k p dobijamo:
m
sin
kp = z 2
1
m sin
z 2
Za trofazni namotaj imamo da je m z = 1 3 , pa u tom sluaju vredi:
0,5
kp = .
1
m sin
m6
9
1.2.4 Tetivni navojni sainilac
Pri stvaranju magnetskog polja uvek teimo da ono bude harmonino, meutim ono
praktino uvek manje ili vie odstupa od harmoninog oblika. Npr. ako povrina polnih
nastavaka lei na krugu koncentrinom sa unutarnjim krugom statora, onda se oni u delu
krune eme mogu predstaviti ravni (slika 1-4). U ovom sluaju, meugvoe je stalne
duine, pa je isti magnetski otpor pod itavim polnim nastavkom, pa se fluks pod
polovima moe predstaviti pravougaonom funkcijom.
Poto je periodina funkcija simetrina u odnosu na koordinatni poetak i u odnosu na
apsisnu osu, harmoniki red e sadravati samo sinusne neparne lanove.
Ako elimo da se oslobodimo nekog harmonika, na primer petog, onda navojni korak
treba da bude manji od polnog, tj. provodnik koji se nalazi pod junim polom treba da
doe na ono mesto gde peti harmonik ima ima isti smer kao pod severnim. Kada
postavimo navojak na to mesto, tako da je navojni korak manji od polnog, onda su ems
usled petog harmonika ( E pr 5 ) u provodnicima pod raznim polovima istog smera, pa se u
zajednikom kolu navojka ponitavaju. Poto kod dvopolne maine ( p = 1 ) navojak sa
skraenim korakom lei na tetivi kruga, onda se ova vrsta namotaja naziva tetivni namotaj
ili namotaj sa skraenim navojnim korakom. Dobitak na smanjenju sadraja viih
harmonikih lanova i kraim bonim vezama se plaa izvesnim gubitkom na veliini
ems, jer je u levom provodniku ems usled osnovnog harmonika maksimalna, dok je u
desnom je manja.
E pr
N S
E nav ,t
E pr
+ _
a) b)
10
Odnos izmeu vektorskog i algebarskog zbira ems po provodniku predstavlja tetivni
navojni sainilac:
E nav ,t y
kt = = sin .
2 E pr 2
To znai da se ems tetivnog navojka dobije kada se ems prenikog navojka ( E nav = 2 E pr )
pomnoi sa tetivnim navojnim sainiocem:
E nav ,t = k t 2 E pr .
a N predstavlja ukupan broj provodnika namotaja, tj. proizvod broja polova, 2p, broja
lebova po polu i fazi, m, i broja provodnika po lebu, N z :
N =2p m Nz .
Ako hoemo da dobijemo to veu ems prelazimo sa koncentrisanog na raspodeljeni
namotaj, ali ipak ems ne moe biti m puta vea. Pojasni navojni sainilac srazmeran je na
neki nain vremenu koje je potrebno da maksimum polja doe iz ose jednog u osu
sledeeg leba. Tetivni navojni sainilac utie tako da je ems jo neto manja.
Dakle, ako se umesto koncentrisanih dijametralnih namotaja upotrebljavaju raspodeljeni
tetivni namotaji, za isti broj navojaka (provodnika) po fazi ems je manja, harmonici se
smanjuju, a ukupan broj lebova koji se moe smestiti na induktu datih dimenzija je vei
(s obzirom na korienje cele povrine indukta).
11
Pored jednoslojnih imamo i dvoslojne namotaje, koji se obino izrauju sa skraenim
navojnim korakom. Dvoslojni namotaji dozvoljavaju da bone veze budu jednostavije i
trokovi izrade manji.
STATOR
meugvoe
ROTOR
2 y = 2
N1 I
Bm
2
Neutralna osa
F
Osa namotaja
12
Magnetski otpor magnetskog kola je neznatan. Struja u navojnom delu prouzrokovae u
zazoru ravnomerno radijalno magnetsko polje, ija je prostorna raspodela naznaena na
razvijenoj emi. Magnetopobudna sila (mps) u zazoru je najvea u prostoru izmeu
lebova, jer se magnetne linije koje prolaze kroz taj prostor obuhvataju sa svim
provodnicima namotaja Raspodela mps je pravougaonog oblika za koncentrisani namotaj,
stepenasta za raspodeljeni. Za vei broj lebova po fazi pribliava se trapeznom obliku, a
ako bi namotaj bio rasporeen po itavom obimu, mps bi imala oblik trougla. Ako je
magnetsko kolo nezasieno a poto je zazor ravnomeran, istog oblika e biti magnetna
indukcija. U analizi maina stepenasti ili trapezni oblik krive se razlae na osnovni i niz
viih harmonika i uglavnom se posmatra samo osnovni harmonik. Kad je u navojnom delu
konstantna jednosmerna struja talasi su nepokretni u odnosu na navojni deo. Mps ima
najveu vrednost u tzv. osi namotaja, a jednaka je nuli u neutralnoj osi, upravnoj na osu
namotaja. Obeleimo maskimalnu vrednost osnovnog harmonika sa Fv . Mps F u taki
koja je od ose namotaja pomerena za ugao je:
F = Fv cos .
Takvo prostorno nepomino i konstantno polje u vremenu nazivamo jednosmernim.
13
Fa = Fm cos cos t ,
( ) (
Fb = Fm cos 120 o cos t 120 o , )
F c = F m cos ( 240 o
) cos ( t 240 ) . o
Ugao po obimu rauna se od ose namotaja faze a a vreme od trenutka kada je mps (struja)
u fazi a maksimalna.
Rezultantna mps F u taki i trenutku t bie:
F = Fa + Fb + Fc =
( ) ( ) ( ) ( )
= Fm cos cos t + Fm cos 120 o cos t 120 o + Fm cos 240 o cos t 240 o .
Na osnovu relacije:
1 1
cos cos = cos ( + ) + cos ( )
2 2
dobija se:
F =
Fm
2
F F
( F
)
cos ( + t ) + m cos ( t ) + m cos + t 240 o + m cos ( t ) +
2 2 2
F
2
( F
)
+ m cos + t 480 o + m cos ( t ) .
2
Poto je zbir prvog, treeg i petog lana jednak nuli, za trofazni sistem imamo:
3
F = Fm cos ( t ) .
2
Analogno trofaznom sistemu, za q fazni sistem imamo:
q
F = Fm cos ( t ) .
2
q
Amplituda polja je FA = Fm
2
Za t = 0 maksimum polja se nalazi u osi faze a, za t = 120 o maksimum polja e biti u osi
faze b i za za t = 240 o maksimum polja e biti u osi faze c. Ako bi namotaje a, b i c
prikljuili na faze trofaznog izvora drugim redom, npr. iji je redosled L1, L3 i L2:
a (L1)
,
c (L2) b (L3)
14
Na taj nain, prostim prevezivanjem krajeva asinhronog ili sinhronog motora sa mreom
moe se promeniti njegov smer obrtnja. Obrtno polje se moe dobiti i pomou dva
namotaja prostorno pomerena za elektrini ugao od 90o kroz koje teku dvofazne struje, ili
uopteno pomou q namota kroz koje teku q-fazne struje.
Fm Fm
i 2 2 d
15
1.3.4 Izraz magnetopobudne sile
Ako je efektivna vrednost struje jednaka I, vremenski maksimalna vrednost magnetske
indukcije koncentrinog namotaja je:
N1 I 2
Bm = 0 H m = 0 ,
2
N1 I 2
gde je vrednost maksimuma mps po polu (slika 1-5).
2
Istovremeno se javlja i izvesna razlika magnetskog potencijala izmeu bilo koje take na
statoru i radijalno naspramne take na rotoru. Talas koji predstavlja razliku magnetskog
potencijala du obima vazdunog zazora ima potpuno isti oblik kao i talas raspodele
fluksa. Vremenski maksimum visine talasa razlike magnetskog potencijala iznosi:
N1 I 2
Fm = H m = [ A / pol ] .
2
Za talas pravougaonog oblika vremenski maksimum osnovne harmonike komponente
prostorne raspodele dvopolnog jednofaznog koncentrisanog namotaja je:
4 N1 I 2
Fm1 = [ A / pol ] .
2
Za koncentrisani jednofazni namotaj sa N f navojaka jedne faze redno vezanih i sa
2 p polova, svakom polu odgovara N f 2 p polova, pa je vremenski maksimum amplitude
prostornog talasa mps:
4 Nf I 2
Fm1 = [ A / pol ] .
2p
Amplituda rezultantnog talasa obrtne mps po polu q faznog prenikog koncentrisanog
namotaja je:
q 4 Nf I 2
FA = [ A / pol ] .
2 2p
Konano, amlituda rezultantnog talasa obrtne mps po polu q - faznog raspodeljenog
tetivnog namotaja je:
q 4 k N f I 2 q k p kt N f I 2
FA = = [ A / pol ] ,
2 2p p
gde je k p pojasni, a k t tetivni navojni sainioc.
16
1.4.1 Trofazni motor sa namotanim rotorom
Namotaj statora je trofazan, kao kod sinhronih motora. Namotaj rotora je takoe trofazan
(motani), kod maina manjih snaga je spregnut u zvezdu, dok je kod maina veih snaga,
da bi se smanjio napon u stanju mirovanja, spegnut u trougao, a slobodni krajevi su mu
spojeni na tri metalna klizna koluta (prstena), izolovana meusobno i od vratila. Po tri
klizna koluta (za svaku fazu po jedan) klize dirke (etkice) koje su fiksirane za stator i iji
su prikljuci izvedeni na stator. Na ovaj nain je mogu elektrini pristup rotorskom
namotaju, odnosno dovoenje i odvoenje elektrine energije. U svrhu boljeg pokretanja
ili regulisanja brzine obrtanja, rotorskom kolu se dodaje odgovarajui trofazni rotorski
otpornik. Uloga kao i dimenzionisanje rotorskih otpornika moe biti dvojaka- oni mogu da
slue za pokretanje (startovanje, putanje u rad), odnosno regulisanje brzine obrtanja. Ako
slue samo za pokretanje, da bi se smanjilo habanje dirki kao i gubici usled trenja dirki o
klizne prstenove, veina motora je snabdevena naroitim ureajem koji po putanju
motora u rad podie dirke i klizne prstenove dovodi u kratki spoj. Motor tada radi kao
asinhrona maina sa kratkospojenim rotorom
Asinhrone maine sa namotanim rotorom, u odnosu na one sa kratkospojenim rotorom,
imaju komplikovaniju izvedbu, skuplje su, imaju manju pouzdanost u radu, podlonije su
kvarovima a za pokretanje im je ponekad potreban dodatni ureaj u vidu otpornika za
putanje u rad. Osnovna prednost im je vezana za bolje karakteristike pri putanja u rad,
to je naroito vano kod pogona sa tekim uslovima pokretanja kada se zahtevaju veliki
polazni momenti.
17
gde je f uestanost (frekvencija) mree, a p broj pari polova.
Pri tome obrtno polje preseca provodnike statora i rotora i u njima indukuje odgovarajue
elektromotorne sile (ems). Poto je elektrino kolo rotora zatvoreno, usled ove ems se u
provodnicima namotaja rotora stvara struja, I 2 , ija je aktivna komponenta istog smera
kao i ems. Poto se provodnik sa strujom nalazi u magnetskom polju indukcije B na njega
e delovati elektromagnetska sila:
( )
r r r
F = I2 l B ,
Ova sila obre rotor u smeru obrtnog magnetskog polja. To se deava sa svim
provodnicima po obimu rotora, a zbir svih proizvoda sile i poluprenika predstavlja obrtni
momenat elektromagnetskih sila motora. Obrtni momenat motora je prorcionalan
proizvodu struje rotora, fluksa i ugla izmeu njih, 2 :
M = k I 2 cos 2
Prema tome, kada se stator asinhrone maine prikljui na mreu, obrtni momenat motora
obre rotor u smeru obrtanja obrtnog polja. Pri tome su struje u rotoru izazvane
elektromagnetskom indukcijom. Prenos energije sa statora na rotor vri se iskljuivo
elektromagnetskom indukcijom, pa ove maine esto nazivamo indukcionim mainama.
Uslov za obrtanje rotora je razliita brzina obrtnog magnetskog polja, ns, i brzine obrtanja
rotora, n, odnosno postojanje relativnog kretanja izmeu obrtnog magnetskog polja i
rotora, jer jedino tada se pri presecanju provodnika rotora od strane obrtnog magnetskog
polja moe indukovati ems u rotoru, odnosno stvoriti struja u namotaju rotora.
Relativnim klizanjem s, nazivamo veliinu koja je odreena sledeim izrazom:
ns n
s= ,
ns
ija se vrednost pri naznaenom optereenju kree kod motora manjih snaga od 3 do 8%, a
kod motora veih snaga od 1 do 3%. Uestanost elektrinih i magnetskih veliina rotora,
f 2 ,dobija se kada se primarna uestanost (uestanost mree) pomnoi sa klizanjem s
( f 2 = s f 1 ).
Samo u trenutku putanja u rad ili kad rotor usled preoptereenja stane (kratki spoj),
uestanost u rotoru je jednaka statorskoj uestanosti, odnosno klizanje je jednako jedinici.
Oznaimo indukovanu elektromotornu silu rotora u mirovanju sa E 20 . Induktivni otpor
rotora se menja sa uestanou:
X 2 , s = 2 f 2 L2 = 2 s f1 L2 = s X 2 ,
18
Ako brojilac i imenilac podelimo sa klizanjem s dobijamo sledei izraz za struju rotora:
E 20
I2 = .
2
R2
+ X 2
2
s
Prikaimo sada ekvivalentnu promeljivu otpornost rotora R2 s u obliku zbira stvarnog
otpora rotorskog namotaja R2 i fiktivnog otpora R2 d :
R2 1 s
= R2 + R2 d = R2 + R2 .
s s
R1 L1 R2 L2
I1 I 2
I0
Ip Im
U1 1 s
R2
R0 X0 s
19
1.7 Bilans aktivne snage
Rad asinhronog maine je praen sledeim gubicima (izraenim preko snage gubitaka):
gubicima u namotajima statora (gubici u bakru statora), Pcu1 = q1 R1 f I 12f ,
gubicima zbog magneenja magnetskog kola statora (gubici u gvou statora),
PFe =q1 R0 I p2 ,
elektrinim gubicima u rotoru, Pel 2 , koji sadre gubitke u bakru namotaja rotora, PCu 2 , i
eventualno, kod maina sa namotanim rotorom, gubitke u dodatnim elektrinim kolima,
spojenim na kolo rotora, i
mehanikim gubicima usled trenja (frikcije) i ventilacije, Pf .
Snaga obrtnog elektromagnetskog polja, Pem , koja se kroz meugvoe prenosi sa statora
na rotor, jednaka je razlici dovedene (utroene) snage P1 , koju motor uzima iz mree i
ukupnih gubitaka u statoru, odnosno zbiru ukupne mehanike snage rotora i elektrinih
gubitaka u rotoru:
Pem = P1 PCu1 PFe = Pmeh + Pel 2 ,
gde je Pmeh ukupna mehanika snaga rotora.
Ukupna mehanika snaga jednaka je razlici dovedene snage P1 i snage ukupnih gubitaka u
gvou statora i namotajima statora i rotora, koji su u ekvivalentnoj emi predstavljeni
toplotom koja se razvija na otporima R0, R1 i R2. Preostali, fiktivni otpor u ekvivalentnoj
emi R2d=R2(1-s)/s upravo odgovara ukupnoj mehanikoj snazi, iz ega sledi da je odnos
ukupne mehanike snage i elektrinih gubitaka u rotoru:
Pmeh 1 s
= .
Pel 2 s
Korisna (mehanika) snaga na vratilu maine jednaka je razlici ukupne mehanike snage i
mehanikih gubitaka usled trenja i ventilacije:
P2 = Pmeh Pf .
Vano je uoiti da, kada se govori o snazi motora, podrazumeva se korisna mehanika
snaga na vratilu motora.
Korisni mehaniki momenat se dobija iz jednaine:
P2 60 P2 P
M2 = = = 9,55 2 .
2 n n
20
PCu1
PFe
Pel 2
P1 Pem Pmeh P2
stator rotor
Pf
M=
(1 s ) Pem = Pem .
(1 s ) s s
PCu 2
Kako je Pem = i PCu 2 = q R2 I 22 dobijamo za momenat trofazne maine ( q = 3 ):
s
3 R2 I 22
M= .
ss
U prethodni izraz uvrstimo ranije izvedeni izraz za struju rotora:
21
E 20
I2 =
2
R2
+ X 2
2
s
sada dobijamo:
2 2 2
3 R2 E 20 3 R2 E 20 3 R2 E 20
M= = = 9,55 .
s s R22 R22 R2
+ X 2
2
s + s X 22 n s 2 + s X 22
s2 s s
U prethodnim razmatranjima zanemarili smo pad napona u statoru i pretpostavili da je
indukovani napon u rotoru E 20 konstantna veliina. Kod normalnih motora pogreka koju
tako inimo je zanemariva, a prednosti zbog jednostavnosti su toliko velike da emo i u
daljnjim razmatranjima zadrati ovo pojednostavljenje.
U osnovi, momenat je srazmeran sa kvadratom razlike napona koji je prikljuen na stator
i aktivnih i reaktivnih padova napona u statorskom namotaju, to je zbog malih padova
napona priblino srazmerno kvadratu napona koji je prikljuen na stator.
Pogledajmo prvo koliki je momenat u pojedinim karakteristinim radnim stanjima.
Za polazni (potezni, startni) momenat, kada je n = 0 s = 1 , imamo sledei izraz:
2
3 R2 E 20
M pol = 9,55 .
( )
n s R22 + X 22
Za momenat u sinhronizmu, kada je n = n s s = 0 , vredi M s = 0 , to nam potvruje
fiziku predstavu funkcionisanja asinhronog motora.
Prevalni (prekretni, kritini, maksimalni) momenat je maksimalna vrednost momenta koju
motor razvija. Maksimalni momenat emo imati kada je imenioc u izrazu za momenat
minimalan, tj. kada je sledei izraz minimalan:
R22
N ( s) = + s X 22 .
s
Prevalno klizanje s pr dobijamo kada prvi izvod funkcije N (s ) izjednaimo sa nulom:
d N (s )
= R22 s 2 + X 22 = 0
ds
R2
s pr = .
X 2
gde se pozitivan predznak odnosi na motorski, a negativan na generatorski reim rada.
Ako ovako dobijeni izraz za prevalno klizanje uvrstimo u jednainu momenta, dobijamo
sledei izraz za prevalni momenat:
2
3 E 20
M pr 9,55 .
n s 2 X 2
22
Vano je uoiti da vrednost prevalnog momenta ne zavisi od radnog otpora rotorskog
namotaja R2 , ali da zato prevalno klizanje, to jest poloaj na prevalnog momenta na krivi
M = f (s ) zavisi od R2 .
Ako elimo da postignemo veliki prevalni momenat i time veliku preopteretivost motora,
moramo da napravimo motor tako, da ima to manje rasipanje, odnosno da ima otvorene
lebove.
Ako podelimo jednainu za momenat jednainom za prevalni momenat, dobijamo:
M 2 X 2 R2
= 2
.
M pr R2 s
+ X 2
2
s
Pomou jednaine za prevalno klizanje dolazimo do sledeeg oblika ove jednaine:
M 2
,
M pr s s pr
+
s pr s
I In M M n
6 3,0
5 2,5
4 2,0
3 1,5
2 1,0
1 0,5
0 0
0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 n ns
momenat struja
23
Karakteristine take, gledano preko momenata, su:
polazni momenat, M pol , koji motor razvija pri pokretanju ( n = 0 , odnosno s = 1 ), i koji,
da bi se maina mogla pokrenuti, mora biti vei od otpornog momenta radne maine,
prevalni (maksimalni) momenat, M pr , je najvea vrednost momenta,
s
X 1 + X 0
gde je 1 = .
X0
Na slici 1-9 je za trofazni kavezni motor prikazana karakteristike struje statora, koja po po
obliku odgovara struji rotora.
Ne smemo zaboraviti da upravo prikazane karakteristike momenta i struje rotora slede iz
bilansa aktivne snage, tj. iz Dulovog zakona u kojem figuriu prosene (srednje)
vrednosti. U stvarnosti prilikom startovanja motora nastaje prelazni oscilatorni proces,
tako da su stvarni vrhovi struje i momenta daleko vei od vrednosti naznaenih na ovim
karakteristikama.
24
Jednaine momenta i rotorske struje, te navedena Klosova jednaina, su pojednostavljeni
izrazi i slue samo za grubu procenu. Danas se dinamiko ponaanje elektrinih motora
analizira pomou raunara, primenom odgovarajuih matematikih modela i
specijalizovanog softvera (npr. MATLAB), o emu e naknadno biti vie rei.
25
M
mk , 2 mm
A mk ,1
A
B A
A B
1 0 s
26
R2 > R2
I
I
M pol
M pol
spr s pr s
27
Nedostaci ovog reenja proizlaze iz optih nedostataka AM sa namotanim rotorom u
odnosu na AM sa kratkospojenim rotorom (vezano za cenu, jednostavnost konstrukcije,
sigurnost i pouzdanost), zatim postoji potreba za dodatnim ureajem (rotorskim
pokretaem), koji sa jedne strane poveava ukupnu cenu pogona, a ujedno i ureaj ini
sloenijim, a zbog velikog broja kontakata i nepouzdanim. Povoljno je to se gubici u
rotoru raspodeljuju izmeu samog namotaja rotora i dodatnog otpora.
Sa poveanjem brzine otpornici se postepeno iskljuuju, da bi se nakon zaletanja potpuno
iskljuili, a prstenovi kratko spojili. Otpornici za pokretanje se termiki dimenzioniu za
kratkotrajni rad pri poveanim strujama pokretanja.
Postoje dva osnovna naina sistema ukljuenja (i dimenzionisanja otpora) evropski i
ameriki. Kod evropskog naina je veza parcijalnih otpora redna, tako da se najvei otpor
postie kada su svi parcijalni otpori ukljueni, a vrednost otpora se smanjuje
iskljuivanjem pojedinih parcijalnih otpora. Kod amerikog naina veza parcijalnih otpora
otona (paralelna), najvei otpor imamo kada je samo prvi otpor ukljuen, a smanjenje
otpora se postie ukljuivanjem ostalih otpora.
Pokretanje se sprovodi u nekoliko stepeni, a parcijalni otpori se izraunavaju da zadovolje
uslove prespajanja definisane maksimalnom i minimalnom strujom, odnosno momentom
prespajanja.
Dakle, odabiranjem maina sa namotanim rotorom, koje pokreemo pomou rotorskog
pokretaa, postiemo gotovo idealne polazne karakteristike, ali je to, ukupno gledano
nepovoljno reenje kojem se pribegava jedino u sluaju pogona sa izuzetno tekim
uslovima pokretanja.
M
4 3 2 1 Ik
5
Mn 4 3 2 1
In
s s
28
AM
29
Y
Slika 1-14 Pokretanje kaveznog asinhronog motora pomou preklopke zvezda- trougao
Pomou prebacaa namotaj statora se prikljui najpre u zvezdu. Polazna linijska struja pri
sprezi u zvezdu tri puta je manja od polazne linijske struje pri sprezi u trougao i u tome se
sastoji dobra osobina prebacaa zvezda- trougao. Meutim, nedostatak ovog naina
pokretanja motora u rad je to je momenat u sprezi u zvezdu tri puta manji od momenta
koji se ima kada je namotaj spregnut u trougao. Zato se prebaca zvezda- trougao ne moe
upotrebiti za one ureaje koji pri putanju u rad zahtevaju veliki polazni momenat kao na
primer, dizalice, kranovi, ventilatori.
Kod kaveznih elektromotora veih snaga pokretanje moe biti problem s obzirom na
mreu. Tako distributeri elektrine energije postavljaju uslove za tzv. mekanije pokretanje,
to znai da se ono mora provoditi uz ogranienu struju pokretanja kako bi se smanjio
strujni udar prema mrei iz koje se napaja. Uobiajene distributivne mree imaju snagu
nekoliko desetina kW, dok kod snanih industrijskih mrea snaga prelazi i 100 kW. Ako
se pojavi problem pokretanja kaveznih motora velikih snaga, on se u osnovi reava
smanjenjem napona napajanja, primenom dodatnih ureaja koji se prikljuuju u strujno
kolo statora (na red izmeu mree i prikljuaka namotaja statora). Osnovna ideja ovde je
ogranienje struje pokretanja putem snienja veliine napona napajanja. Meutim, mora se
voditi rauna o tome da je polazni momenat srazmeran sa kvadratom veliine prikljuenog
napona, tako da ovaj nain pokretanja dolazi u obzir kada se ne zahteva veliki polazni
momenat u samom poetku radnog ciklusa. Ureaji koji se koriste su prigunice,
autotransformator, blok transformatori ili ureaji energetske elektronike.
a) prigunice
30
Prigunice se prikljuuju na red sa namotajem statora i sniavaju primarni napon na
vrednost 60 - 70 % naznaenog napona. Sniavanjem primarnog napona postie se
smanjenje polazne struje uz znatno smanjenje kretnog (polaznog) momenta i ovo
predstavlja glavni nedostatak ovakvog naina putanja u rad. Ovakav nain je
primenljiv u sluajevima gde se ne zahteva veliki polazni momenat u samom poetku
radnog ciklusa. Obino se induktivni otpor prigunice bira tako da se odnos polazne
struje prema naznaenoj kree od 2 do 2,5.
b) autotransformatori
U odnosu na pokretanje sa prigunicom, ovde je proces sporiji, jer je tokom zaletanja
napon konstantan, dok se kod prigunice napon poveava, jer se opadanjem struje
pokretanja smanjuje pad napona na prigunici.
Prigunice i autotransformator se nakon pokretanja kratko spajaju.
c) blok-transformatora
Ovaj nain pokretanja upotrebljava se samo za pogone vrlo velikih snaga i sastoji se u
tome da je svaki elektromotorni pogon napajan preko svog transformatora tako da oni
zajedniki sainjavaju blok pogona. Ovaj nain prua nekoliko prednosti:,
motor je izraen za nii napon, to pojednostavljuje izvedbu s obzirom na izolaciju
namotaja,
energija se dovodi uz vii napon,
osigurava se "mekanije" zaletanje jer je transformator za struju pokretanja zapravo
impedansa pri kojoj nastaje pad napona slino kao kod pokretanja uz pomo
prigunice. Napon pokretanja pravilnim projektovanjem blok-transformatora
podeava se na potrebnu vrednost da se osigura potreban momenat i vreme
zaletanja to ih zahteva pogon, a mrea doputa. Nedostatak ovog postrojenja je u
tome to svaki pogon mora imati svoj transformator, a to poskupljuje postrojenje u
poreenju s napajanjem vie pogona preko zajednike transformacije.
d) energetska elektronika o ovome e biti vie rei u predmetu Elektromotorni pogoni.
Da bi se poboljale osobine kaveznih motora pri putanju u rad, odnosno da bi se smanjile
polazne struje i poveao polazni momenat, mnogo je raeno na konstrukciji rotora i
predlagan znatan broj raznih reenja. Najbolje osobine imaju motori sa dvostrukim
lebovima (Buero) i motori sa dubokim lebovima. Kod njih se primenom posebne
konstrukcije postie poveanje omskog otpora i smanjenje faznog pomeraja izmeu ems i
struje rotora (poveanje polaznog momenta!) to utie na poboljanje karakteristika pri
putanju u rad.
Princip rada: pri putanju u rad, pod pretpostavkom da je put struje iste duine u gornjim i
donjim provodnicima nastaje rasuti fluks. Rasuti fluks donjeg provodnika (B) zatvarae se
oko njega samog, dok se rasuti fluks gornjeg provodnika (A) nee zatvarati samo oko
njega i nee prolaziti kroz prorez izmeu gornjeg i donjeg provodnika (bez obzira da li je
ovaj prorez ispunjen vazduhom ili bakrom) jer je magnetski otpor velik, ve e ii putem
manjeg otpora tj. kroz gvoe i zatvarae se oko provodnika (B). U trenutku putanja
motora u rad, kada je f 2 = f1 , rasuti fluksovi, budui da su promenljivi, indukuju ems
takvog smera da bi njihove struje bile suprotne od struje koju stvara rasuti fluks. Budui
da je induktivni otpor donjeg provodnika velik (obuhvaen je velikim rasutim fluksem),
31
kroz njega protie vrlo mala struja, a ostali deo struje potisnut je u gornji provodnik. Da bi
se poveao radni otpor spoljni leb se pravi od materijala veeg specifinog otpora
(bronza) i manjeg je preseka, a poto je induktivni usled rasipanja mali, onda je struja
uglavnom aktivna (u fazi sa ems) pa je polazni momenat gornjeg leba veliki. Unutranji
leb preuzima struju kako se broj obrtaja pribliava sinhronoj brzini jer je pri tome vrlo
mala frekvencija u rotoru, a time je i manji uticaj induktivnog otpora rotora, pri emu
nestaje tendencija potiskivanja struje prema obodu rotora.
Meutim, u odnosu na standardne motore kratkospojenim rotorom, ovakva konstrukcija
ima za posledicu izvesno pogoranje radnih karakteristika.
potiskivanje
A
h struje
M [%]
240
200
160
dvostruki
120
duboki leb
80
normalni
40
20 40 60 80 100 n [%]
32
Slika 1-17 Struja faze A
33
Slika 1-19 Karakteristika momenta maine i optereenja
Mogunost kontinualne promene brzine u irokim granicama i rad pri razliitim brzinama
je imperativ za savremene elektrine pogone. Zbog tvrde mehanike karakteristike (brzina
se menja se u veoma uskim granicama (svega nekoliko procenata) od praznog hoda do
punog optereenja), regulisanje brzine obrtanja asinhronih motora nije ni lako ni efikasno,
u odnosu na maine jednosmerne struje. Meutim, usled razvoja i pada cene
mikroprocesora i komponenti energetske elektronike, asinhroni motori se sve vie sreu i
u regulisanim pogonima sa promenljivom brzinom obrtanja.
Efikasnost regulisanja brzine karakteriu:
granice u kojima se brzina obrtanja moe regulisati, a koje se obino daju odnosom
maksimalne i minimalne brzine;
ekonominost regulisanja, pod ime se podrazumevaju gubici u motoru ili u
ureaju za regulisanje (a s time smanjuje stepen iskorienja) i cena opreme kojom
se regulie brzina;
nain regulisanja, odnosno da li se brzina motora regulie u skokovima ili
kontinualno;
jednostavnost i sigurnost regulisanja.
34
Veliine pomou kojih moe da se regulie brzina obrtanja asinhronog motora najlake se
vide iz osnovne jednaine koja opisuje brzinu obrtanja:
60 f
n = n s (1 s ) = (1 s ) .
p
Ako reimo jednainu momenta po klizanju, dobijamo sledei izraz:
(
s = f U 1 , s , M k , R1 , X 1 , R2' , X 2' )
iz kojeg sledi da se pri konstantnom otpornom momentu (momentu tereta) M k i konstantnoj
brzini obrtannog magnetskog polja, s , regulacija klizanja AM moe izvriti na sledei nain:
Promenom napona koji dovodimo na stator ( U 1 )
Promenom otpora ( radnog i induktivnog) u strujnom kolu statora i rotora. Regulisanje
promenom induktivnog otpora je neekonomino i ogranieno i bez znaaja za praksu.
35
M
U
0,9 U
0,8 U
0,7 U
0,62 U
0,6 U
0,5 U
M pr Mn 1
M U 2 U ' = Un = Un = U n = 0,62U n
M pr 2,6 M n 2,6
36
rotorskom namotaju, to uslonjava konstrukciju, a time i cenu izrade takvog namotaja.
Dalje, treba imati u vidu da se promenom broja pari polova menjaju i sve karakteristike
motora.
Promena broja pari polova se moe ostvariti na sledee naine:
1. stavljanjem dva ili vie (ne vie od 4) odvojena (nezavisna) namotaja na statoru,
svaki dimenzionisan za drugi broj polova. Ukljuenjem jednog statorskog
namotaja rotor se vrti brzinom koja je odgovara broju polova tog namotaja. Kada
prekopamo na drugi statorski namotaj rotor se vrti brzinom koja odgovara tom
drugom namotaju.
2. stavljanjem jednog statorskog namotaja iji se mnogobrojni odvojci izvode do
jednog prebacaa pomou kojeg se namotaj spree tako da dobijemo drugaiji
redosled navojnih delova (razliite polaritete). Od ovakvih naina prespajanja,
najpoznatija je tzv. Dalanderova sprega, jedna od sprega koja omoguuje
prespajanje polova (promenu brzina) u odnosu 1:2. Dalanderove sprege su poseban
sluaj tzv. polno amplitudne modulacije, kod koje se promenom smera struje
navojnog dela vri promena smisla magneenja ispod pojedinog pola.
Prednost prvog naina je u tome to se snage i momenti kod pojedinih polariteta mogu
nezavisno odrediti, pa se lako prilagouje raznim pogonskim zahtevima. Nedostatak je i u
vioj ceni zbog vee potronje bakra i prostora za taj bakar jer su i ostali delovi statora
neto poveani.
Mogua je, dakako, i kombinacija prvog i drugog naina kad se eli vie brzina (od dve).
Najee se asinhrone maine prave za dve brzine, ali se grade i oni s tri ili etiri brzine,
posebno u dizalinoj tehnici, a za teke centrifuge u eeranama slue ak i 5- brzinski
motori.
Iako se brzina obrtanja prespajanjem polova vrlo grubo podeava, ipak je esta u
jednostavnijim elektromotornim pogonima, posebno dizalinim i slinim, gde se uz
njihovu primenu smanjuju dinamiki gubici.
37
N N
N S N S p=2
S S
U1 X1 U2 X2
U X
+
/2 /2
-
N/2 S N/2 N N
p =1
U1 X1 U2 X2
S
U X
a) b)
38
M U n ; 0,9 f
0,9U n ; 0,9 f
Un; f
Mn
39
Treba imati u vidu i da reakcija indukta moe izazvati odstupanje od sinusoidne raspodele,
to pogotovo dolazi do izraaja kod maina sa istaknutim polovima (jednosmernih i
sinhronih). Pod reakcijom indukta podrazumevamo situaciju koju imamo kod optereene
maine, kod koje osim mps pobude imamo i delovanje mps indukta, a rezultantni fluks se
stvara njihovim zajednikim delovanjem. Moguna zasienost takoe moe doprineti
prostornom izoblienju polja.
Zbog simetrije u odnosu na os apcisa, i simetralu polja, mps sadrava samo neparne
sinusne lanove. Vii harmonik - tog reda ima puta vie talasa od osnovnog
harmonika, pa zakljuujemo da - ti harmonik ima - puta vei broj pari polova,
odnosno da je:
p = p .
Brzina -tog harmonika e biti - puta manja od brzine osnovnog harmonika:
60 f 60 f n
n = = = .
p p
Pojasni i tetivni navojni sainilac za vie prostorne harmonike je:
m o
sin 90
k p = z ,
1 o
m sin 90
z
y o
k t = sin 90 .
Ukupni navojni sainilac prostornog harmonika reda je:
k = k p k t .
[ ( ) ( ) ( ) (
F = Fm cos cos t + cos 120 o cos t 120 o + cos 240 o cos t 240 o )]
gde je, u optem sluaju za raspodeljeni ( m 1 ) i tetivni ( y < ) namotaj, amplituda
naizmenine mps:
4 k N pf I 2
Fm = [A / 2 pola ]
2p
gde je N pf broj provodnika po fazi.
Amplituda -tog harmonika obrtne mps q - faznog tetivnog raspodeljenog namotaja je:
q q k N pf I 2
FA = Fm = [ A / 2 pola ] .
2 vp
40
Ako primenimo Leblanovu teoremu, za pojedine harmonike imamo:
=3k F = 0
[ ( ) ( ) ( ) (
Ft = FA cos cos t + cos 120 o cos t 120 o + cos 240 o cos t 240 o )]
Ako za trofazni namotaj sprovedemo analizu viih vremenskih harmonika (za osnovni
prostorni) slinu onoj kod viih prostornih harmonika (za osnovi vremenski), dolazi se do
sledeih zakljuaka:
=3k Ft = 0
41
1.13.3 Asinhroni momenti
Analizirajmo sada uticaj viih harmonika na rad motora. Najvanija karakteristika za rad
asinhronog motora je karakteristika momenta u zavisnosti od brzine obrtanja. Uticaj -
tog harmonika, koji daje obrtno polje, moemo da prikaemo kao poseban motor na istom
vratilu sa puta veim brojem pari polova i s naponom smanjenim u odnosu amplituda
vieg i osnovnog harmonika polja. Karakteristika momenta takvog motora razlikovae se
od karakteristike momenta za osnovni harmonik po tome, to e sinhrona brzina obrtanja
biti -puta manja i to e maksimalni momenat biti manji u odnosu kvadrata "napona", tj.
kvadrata amplituda mps.
M
M
=1
=1
MK
=5
=7 =7
1 0 s 1 0 s
=5 b)
a)
Sa slike se vidi da je uticaj viih harmonika jak kod malih brzina obrtanja, a da je
praktino zanemariv u blizini sinhronizma. Zbog toga moemo oekivati probleme kod
pokretanja. Ako je npr. momenat optereenja konstantan, i vei od sedla kojeg
prouzrokuje 7. harmonik, onda motor nee moi da ubrza preko tog sedla, nego e moi da
se okree sa oko 1/7 sinhrone brzine obrtanja, pri emu e motor uzimati iz mree mnogo
veu struju od naznaene, te moe doi do pregaranja motora. Ova analiza vredi za
pokretanje motora sa kratkospojenim rotorom, a to je uvek sluaj kod kaveznog motora.
Kod pokretanja asinhrone maine sa kliznim kolutovima pomou pokretaa, karakteristike
svih viih harmonika se menjaju na isti nain kao i karakteristike osnovnog harmonika.
Ako uzmemo da je otpor pokretaa tako velik, da imamo maksimalni momenat prilikom
pokretanja ( s pr = 1 ), dobijemo karakteristike momenta prema slici 1-23 b). Sa slike je
vidljivo da se rezultantni momenat ne smanjuje mnogo, iz ega sledi da menjenjem otpora
pokretaa moemo praktiki uvek da postignemo dovoljno velike momente pokretanja, pa
prema tome kod motora sa namotanim rotorom problem pokretanja ne postoji u tolikoj
meri kao kod kaveznih motora.
42
1.13.4 Sinhroni momenti
Svaki harmoniki lan mps u statoru prouzrokuje u rotoru iste takve takve harmonike
lanove. Ako neki vii harmoniki lan rotora doe u sinhronizam sa nekim viim
harmonikim lanom statora, koji nije izazvao posmatrani vii harmoniki lan u rotoru,
nastupa meu njima sinhroni momenat. Ovaj sluaj se moe tretirati kao dvostruko
napajan motor. Ovi sinhroni momenti su vezani za tano odreenu brzinu obrtanja, kod
ega ugaoni pomeraj meu obrtnim poljima ranije spomenutih viih harmonikih lanova
statora i rotora moe da iznosi najvie 180o, izvan ega ispadaju iz sinhronizma. Kod
snimanja momenata ovi sinhroni momenti se vide kao otra povienja i snienja momenta.
Ovaj sinhroni momenat moe da nastupi i u stanju mirovanja rotoru a, pa ako je vei od
pozitivnog zbira svih pokretnih asinhronih momenata, moe imati posledicu da motor i
bez optereenja uopte ne krene. Ovo je upravo sluaja kada stator i rotor imaju isti broj
lebova. Zubi statora i rotora dou tada u poloaj kada stoje jedan nasuprot drugom, pa
meu njima nastupa reakcioni sinhroni motor, koji dri rotor i ne da mu da se pokrene.
M
M
a) b)
43
Tabela 1-3 Povoljni odnos brojeva lebova na statoru i rotoru kod motora manjih snaga
Motor Broj lebova statora / broj lebova rotora
2-polni 18/26 24/26 24/20 24/28 36/28
4-polni 18/26 24/18 24/28 36/28
6-polni 18/26 36/30 36/33 36/46
8-polni 24/18 36/46
44
motora manjih snaga kree se i do 80% naznaene struje!). Budui da su namotaji kod
asinhrone maine relativno puno razmaknuti (jedan je na statoru, a drugi na rotoru),
rasipanje fluksa je mnogo vee nego kod normalnog transformatora. Konano, zakretni
transformator je zbog svoje komlikovanije konstrukcije, mnogo skuplji od normalnog
transformatora iste snage. Do sada su bili navedeni samo nedostaci zakretnog
transformatora. Ponekad ga ipak koristimo, jer on ima prednost jer zakretanjem rotora
moemo kontinualno regulisati napon.
Zakretanjem rotora moemo zakretati i vektore napona sekundarnih faza u odnosu na
vektore primarnih faza. Analizirajmo rad sprege na slici 1-25. Ovde je sekundarna strana
stator, na taj nain se indukovani napon u statoru vektorski pribraja naponu mree, na koji
je prikljuen namotaj rotora, to je jednofazno prikazano vektorskim dijagramom. Ako
okrenemo rotor za mehaniki ugao , vektor napona indukovanog u statoru E1 se okrene
za elektrini ugao :
= p .
Okretanjem rotora moemo prema tome kontinualno menjati u granicama od:
E min = E 2 E1
do
E max = E 2 + E1 .
U ovom razmatranju zamenili smo uloge statora i rotora. Rotorski namotaj ovde
predstavlja primarnu stranu. Razlog tome je da imamo samo tri klizna koluta, inae bi
trebali da imamo est kliznih kolutova, jer iz rotora trebalo izvesti oba kraja svake faze
rotorskog namotaja (jedan za prikljuak na mreu, a drugi na prikljuak prijemnika).
U primeni zakretni transformator esto sreemo kao izvor regulisanog napona u ispitnim
stanicama transformatora i asinhronih motora.
L1
L2
L3 E max E1
E
STATOR E2
a E min
b
c
ROTOR
klizni
kolutovi
45
1.15 Jednofazni asinhroni motori
Jednofazni asinhroni motori se primenjuju u jednofaznim mreama, to je veoma znaajno
s obzirom na injenicu da trofazna mrea, pogotovo u udaljenim podrujima, ne mora biti
na raspolaganju. Izrauju se za male snage, obino do 0,5 kW , jer je to ekonominije
reenje u odnosu na izgradnju trofaznih asinhronih motora iste snage. Osnovni nedostaci,
u odnosu na trofazne motore, su nedostatak polaznog momenta, manja snaga za isto
magnetsko kolo, loiji faktor snage i promenljiva snaga i momenat.
Rad jednofaznog asinhronog motora moe se posmatrati i kao specijalni sluaj rada
trofaznog asinhronog motora. Naime, jednofazni asinhroni motor je najlake dobiti iz
trofaznog ako bi se napajanje jednog statorskog namotaja prekinulo. Tim prekidanjem
preostala dva namotaja bi bila vezana redno i prikljuena na monofazno napajanje (linijski
napon iz trofaznog sistema). Uz simetrino napajanje, trofazni asinhroni motor e iz
jednog simetrinog reima prei u nesimetrian reim rada, koji se analizira primenom
simetrinih komponenti. Posledica nesimetrinog reima jeste lo stepen iskorienja
(poveani gubici) i pogoranje momentnih osobina.
Kod asinhronih motora koji su kontruisani za jednofazni rad, namotaj rotora je kavezni.
Namotaj statora se sastoji iz dva dela- glavne faze smetene u 2/3 ukupnog broja lebova i
pomone faze smetene u preostale 1/3 lebova, koja je u odnosu na glavnu fazu prostorno
pomerena za 90o. Poto je za stvaranje obrtnog magnetskog polja, pored prostornog
pomeraja, potreban i vremenski pomeraj struja, obino se na red sa pomonom fazom
prikljuuje kondenzator (Slika 1-27). Pomona faza moe da bude ukljuena samo za
vreme zaletanja, kada motor radi kao dvofazni, ili trajno, pri emu se u prvom sluaju
primenjuje zaletni kondenzator, dok se u drugom sluaju primenjuje pogonski
kondenzator, ili opciono odvojeni pogonski i zaletni kondenzator. Kada rotor postigne
odreenu brzinu, obino 70-80% sinhrone brzine, centrifugalni prekida iskljui namotaj
pomone faze.
46
C
rotor
direktni moment
2 1 0 s
rezultantni
inverzni
47
1.16 Asinhroni generator
Generatorski reim rada asinhrone maine nastupa kada se rotor maine obre stranom
pogonskom mainom u smeru obrtanja magnetskog polja brzinom veom od sinhrone. U
ovom reimu rada generator predaje aktivnu snagu mrei, meutim zbog potrebe za
snabdevanjem reaktivnom snagom za stvaranje magnetskog polja pobude, asinhroni
generator ne moe da radi sam na sopstvenu mreu, ve samo paralelno bar sa jednim
sinhronim generatorom. Naznaeno klizanje generatora je otprilike isto kao naznaeno
klizanje motora, ali ima negativan predznak. U odnosu na sinhrone generatore, osnovni
nedostatak asinhronih generatora je potreba za reaktivnom energijom, odnosno potreba za
barem jednim sinhronim generatorom, dok su prednosti vezane za jeftiniju i jednostavniju
opremu, to dolazi do izraaja kod manjih snaga. Naime, kod asinhronih generatora nije
potrebna aparatura za sinhronizaciju, pogonska maina ne zahteva skupi regulator brzine
obrtanja, ve samo ureaj za njeno ogranienje, a nije potreban ni automatski regulator
napona. Asinhroni generatori nisu naili na neku iru upotrebu, i danas ih susreemo kao
pomone generatore manjih snaga.
Reaktivna energija za stvaranje magnetskog polja pobude svakako se mora dovesti spolja
kako kod motornog, tako i kod generatorskog pogona. Pri tom mogu nastupiti sledea dva
sluaja:
Paralelni pogon s postojeom mreom (odnosno sinhronim generatorom) iz koje se
uzima potrebna reaktivna snaga i vraa proizvedena aktivna snaga.
Samostalni pogon asinhrone maine u vidu asinhronog generatora sa sopstvenom
generatorskom pobudom.
Paralelni pogon asinhronog generatora sa postojeom mreom izvodi se uglavnom u
malim pomonim elektranama bez posluge (mini hidroelektrane, vetrenjae). Asinhrona
maina sa kratkospojenim rotorom pri tome ne zahteva ureaje za sinhronizaciju i
regulaciju napona a pogonska maina (turbina) ne treba skupi regulator brzine obrtanja,
ve samo ureaj za njeno ogranienje. Predaja snage je samopodeavajua i odgovara
snazi maine u datom trenutku.
48
Analizirajmo sada uslove samopobudjivanja simetrinih trofaznih asinhronih generatora.
Proces samopobuivanja dan je na slici 1-30. Na istoj slici prikazane su karakteristika
praznog hoda (magneenja), U = f ( J 0 ) i napon na kondenzatorskim baterijama, U C .
Pojednostavljena ekvivalentna ema jedne faze data je na slici 1-31.
Ic
C
U1 Ic L
T
Erem
IC
Ako se rotor navedene asinhrone maine pokrene pomou pogonskog motora izvesnom
brzinom, usled remanentnog magnetizma rotora u namotaju statora e se indukovati
elekromotorna sila E rem male vrednosti. Posledica ove elektromotorne sile je izvesna
kapacitivna struja u kondenzatoru, odnosno u namotaju statora. Poto je ova struja po
smeru odgovara struji magneenja I m , ona poveava indukovanu ems. Na ovaj nain,
mehanizmom samopobudjivanja, napon se poveava od E rem do one vrednosti napona pri
kojoj jednaina prave see karakteristiku praznog hoda (taka T ).
1
UC = IC X C = IC
C
I1 R1 X 1
Im IC
U1
X0 XC
49
L1
AG L2
3
L3
L1
AG L2
3 L3
L1
AG L2
3 L3
50
1.17 Literatura
51