Professional Documents
Culture Documents
Tehnicko Crtanje I CAD, Osijek, 2006 PDF
Tehnicko Crtanje I CAD, Osijek, 2006 PDF
Tehnicko Crtanje I CAD, Osijek, 2006 PDF
Osijek, 2006.
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
SADRAJ :
1. NAPUTCI ZA STUDENTE
3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. UVOD
3.2. OLOVKE
3.3. TEHNIKE OLOVKE
3.4. PERO ZA TU I PERO ZA PISANJE
3.5. RAPIDOGRAFI
3.6. CRTAA DASKA, T-RAVNALO I TROKUTI
3.7. CRTAA PLOA
3.8. TROBRIDNO MJERILO
3.9. VRSTE PAPIRA ZA CRTANJE
3.10. FORMATI PAPIRA
3.11. SLAGANJE NACRTA
3.12. MJERILO TEHNIKOG CRTEA
3.13. DOKUMENTI PROSTORNOG UREENJA PROSTORNI PLANOVI
3.14. VRSTE PROJEKATA
3.15. TLOCRTI, PRESJECI I PROELJA
3.16. DEBLJINE CRTA U NACRTIMA
3.17. KOTIRANJE NACRTA
3.18. KVALITETA TEHNIKOG CRTEA
3.19. PROSTORNI PRIKAZI
3.20. GRAFIKE OZNAKE MATERIJALA I KONSTRUKCIJA
3.21. GRAFIKE OZNAKE NAMJETAJA I OPREME
3.22. GRAFIKE OZNAKE VRATA U TLOCRTU
2
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
1. NAPUTCI ZA STUDENTE
Uvjeti za potpis
Pravo na potpis stiu studenti koji su redovito prisustvovali predavanjima i vjebama iz
predmeta Tehniko crtanje i Cad. Studenti koji tijekom semestra imaju vie od 30%
izostanaka sa predavanja ili vjebi (5 ili vie izostanaka) nisu ostvarili pravo na potpis iz
navedenog predmeta. Evidencija prisustva vodi se na svim predavanjima i vjebama.
Tijekom vjebi studenti e imati dva kololokvija i dvije kontrolne vjebe. Obveza studenata
je polagati kolokvije i kontrolne vjebe, a ukupna ocjena prizlazi iz uspjeha na ispitu,
kolokvijima i kontrolnim vjebama.
Svi studenti su u obvezi biti na predavanjima i vjebama iz Tehnikog crtanja (pogledati Plan
predavanja i vjebi). Nakon I kolokvija poinju predavanja i vjebe iz AutoCada. Studenti
koji procjenjuju da imaju izvrsno znanje u primjeni AutoCada, mogu uz dogovor sa
nastavnikom i asistentom izostati sa vjebi iz Cad-a, ali su obvezi polagati kolokvije i
kontrolne vjebe. Studenti koji nisu dolazili na vjebe, a nisu bili dovoljno uspjeni u
provjeri znanja (kolokviji i kontrolne vjebe), nemaju pravo na potpis, gube pravo
izlaska na ispit i morat e sluati predmet Tehniko crtanje i Cad idue kolske godine.
Studenti na vjebe moraju doi pripremljeni i moraju imati materijal potreban za vjebe, koji
e biti dostupan u kopiraonici Graevinskog fakulteta u Drinskoj ulici i na web portalu
Graevinskog fakulteta. Studenti koji dou na vjebe bez potrebnog materijala nee moi
pristupiti vjebama.
Ispit
Pravo izlaska na ispit imaju studenti kojima je potpisom nastavnika potvreno da su ispunili
svoje obveze vezane za navedeni predmet. Ispit traje 90 minuta i odrava se u Raunalnoj
uionici.
Napomene:
1. Studentima koji nemaju svoja raanula na raspolaganju stoje dvije raunalne
uionice u Crkvenoj ulici, u terminima u kojima se u uionicama ne odrava
nastava.
2. Sve obavjesti i dodatne informacije bit e istaknute na Oglasnim ploama.
3
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
15 Demonstratura II KOLOKVIJ
4
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
3. TEHNIKO CRTANJE
3.1. UVOD
Tehniki crte predstavlja grafiki prikaz graevine ili nekog drugog predmeta
temeljem kojeg se graevina moe izvoditi odnosno graditi.
Crtei su u povijesti bili sredstvo komuniciranja jo prije pojave pisma.
Danas tehniki crte predstavlja komunikaciju ija pravila su usklaena na
meunarodnoj razini.
Tehniki crte treba biti jasan, pregledan i precizan, kako bi ga razliiti strunjaci
mogli tumaiti odnosno koristiti.
Razumijevanje tehnikog crtea u graditeljstvu podrazumijeva tehniku pismenost
koja je potrebna za sve koji u tom procesu sudjeluju od projektanata do onih koji izvode
graevinu.
3.2. OLOVKE
Obina olovka sastoji se od grafitne mine odnosno jezgre i drvene obloge okruglog ili
esterokutnog presjeka. Glavna znaajka mine je tvrdoa koja ovisi o omjeru grafita i gline u
smjesi od koje se proizvodi.
5
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
- patentna tehnika olovka s mehanizmom koji istiskuje uvijek istu debljinu mine.
Debljine mina su 0,3 ; 0,35 ; 0,5 ; 0,7 ; 0,9 ; 1,0. Patent olovke su najpogodnije za
tehniko crtanje jer ostavljaju na papiru crtu stalne irine pa ih ne treba otriti.
Precizno prilijeu uz ravnala, trokute i ablone zahvaljujui tankoj metalnoj
cjevici u kojoj se nalazi vrh mine.
3.5. RAPIDOGRAFI
Slika 6: - Rapidografi
CRTAA DASKA
7
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Crtaa daska izrauje se od suhog i mekog drveta (topola ili lipa). Rubovi se izrauju
od tvrdog drveta (najee kuhana bukovina). Povrina joj mora biti ravna i glatka, kao i
vanjski rubovi jer po njima klizi T-ravnalo ili rajina.
Komplet trokuta sastoji se od dva pravokutna trokuta. Jedan s kutovima od 30o i 60o a
drugi s dva kuta od 45o. Trokuti mogu biti plastini, metalni ili drveni, ali sa takvim
bridovima koji moraju biti prilagoeni crtanju tuem bez podlijevanja. Trokutima povlaimo
vertikalne i kose crte vodei ih po T-ravnalu.
8
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Papir za crtanje moe biti razliite debljine odnosno mase 1m2 izraene u gramima
(g/ m2). to je gramatura vea to je papir deblji tj. vri.
Paus papir
- proziran crtaci papir pogodan za kopiranje i umnoavanje
2
- proizvodi se u gramaturama od 40 d0 155 g/m
- vrlo dobro podnosi brisanje i korigiranje,
- ne smije se ni malo navlaiti jer se nabora i mijenja dimenzije.
Ozalid papir
Transparentni papir
- vrsta je prozirnog papira za kopiranje
- osnovni crte kopira se na transparentni papir s paus papira,
a zatim se na svaku kopiju crtaju dopune.
- u projektima zgrada najcece su to razlicite vrste
instalacija na istim tlocrtima.
Pisaci papir
9
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Format A Format A
gotove mjere u mm sirove mjere u mm
A0 841 x 1189 A0 880 x 1230
A1 594 x 841 A1 625 x 880
A2 420 x 594 A2 450 x 625
A3 297 x 420 A3 330 x 450
A4 210 x 297 A4 240 x 330
A5 148 x 210
6 105 x 148
A7 74 x 105
A8 52 x 74
10
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
SA 210
STA
VN
ICA
25 185
297
11
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
SA
STA
210
VN
I CA
25 185
123
420
297
5
25 60 60 185 185 185
700
12
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Mjerilo se na crteu predouje u obliku omjera dvaju brojeva (1:100 , 1:50). Prvi se
broj (djeljenik) odnosi na mjere na crteu, a drugi (djelitelj) se odnosi na stvarne mjere u
naravi. U mjerilu 1:100 znamo da su sve stvarne dimenzije graevine umanjene 100 puta.
Mjerilo 1:100 znai da 1 centimetar na papiru znai 100 centimetara u naravi. Ako neka
stvarna dimenzija graevine iznosi 12 metara na papiru emo je nacrtati kao duinu duljine 12
cm jer je 12 m : 100 = 12 cm. Na kotnim crtama u nacrtima uvijek se upisuju stvarne mjere u
centimetrima.
MJERILO = 1:1
MJERILO = 1:2
MJERILO = 1:5
MJERILO = 1:10
MJERILO = 1:25
MJERILO = 1:50
MJERILO = 1:100
Slika 13. - Mjerila
13
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
2. Prostorni planovi:
- Prostorni plan upanije i Grada Zagreba MJ 1:100 000 (MJ 1:25 000)
- Prostorni plan podruja posebnih obiljeja MJ 1:100 000 ili 1:25 000
(nacionalni parkovi, parkovi prirode)
14
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
IDEJNI PROJEKT
REZULTAT :
- projektiraju se i analiziraju OPTIMALNA TRASA
Gdje? varijantna rjeenja
MJ= 1:5 000, 1: 2500, 1: 1000
LOKACIJSKA DOZVOLA
IZVOENJE
15
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
16
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
3.14.3.2. Idejni projekti crtaju se u mjerilu 1:200 ili 1:500, a za manje zgrade i u
1:100. Sadre idejno rjeenje postavljenog projektnog zadatka. Odreuju funkciju, osnovnu
nosivu konstrukciju i oblik graevine. Slue za ishoenje Lokacijske dozvole, odnosno
dobivanje suglasnosti za izradu Glavnog projekta. Slue i za utvrivanje priblinog
predrauna graevine.
3.14.3.3. Glavni projekti crtaju se u mjerilu 1:100, a iznimno za velike graevine u 1:200.
Izrauju se po usvojenom Idejnom projektu. Utvruju koncepciju, funkciju i konstrukciju
zgrade te njezin oblik. Slue za opis radova, predraun trokova, statiki proraun, kao
17
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
3.14.3.6. Planovi oplate crtaju se u mjerilu 1:50, a definiraju sve potrebne detalje za
izvedbu armirano-betonskih elemenata i njihovih oplata iznad odreene etae.
3.14.3.7. Detaljni nacrti crtaju kao daljnja razrada izvedbenih nacrta. Mjerilo je
prilagoeno vrsti i veliini elemenata koje prikazuju.
19
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Razliite vrste projekata graevina uvijek sadre tlocrte (tlorise), presjeke i proelja
(poglede).
600
300
SUSJED
-16,7 0,0
- 48
-267
20
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Proelja (pogledi) prikazuju vertikalnu ravninu projekcije koja lei paralelno sa jednom
stranicom tlocrta graevine. Crtaju se uvijek 4 proelja koja se u pravilu poklapaju s 4 strane
svijeta (sjever, jug, zapad i istok).
Mjerilo
Vrste crta Primjena
1:1 1:10 1:50 1:100 1:200
iroka puna
konture presjeenih dijelova
1,4 1,0 0,7 0,5 0,35
zgrade i terena
srednje iroka
vidljivi bridovi zgrade, konture
puna
manjih ili uskih presjeenih 0,7 0,5 0,35 0,25 0,18
dijelova zgrade, pogledi
uska puna rasteri, kotne crte, rafiranja,
sanitarna oprema i namjetaj, 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
hodne linije na stubitima
srednje iroka
nevidljivi bridovi zgrade, otvori
isprekidana
u stropu, sredinjice krovnih 0,7 0,5 0,35 0,25 0,18
roenica i drvenih greda
uska isprekidana
sporedni nevidljivi bridovi,
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
prekidi i prikazivanja
iroka toka-crta
obiljeavanje ravnina presjeka,
1,4 1,0 0,7 0,5 0,35
regulacijska i graevinska linija
uska toka-crta
sredinjice, simetrale 0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
21
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Mjerilo
Vrste crta Primjena
1:1 1:10 1:50 1:100 1:200
slobodnom
rukom oznaka drva u presjeku, slojnice
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
terena, kamen
tokasta
dijelovi zgrade koji se rue,
0,5 0,35 0,25 0,18 0,18
sporedne crte
Kotne crte u pravilu se postavljaju sa svih strana tlocrta. Kod viestrukog kotiranja uz nacrt
bliim se kotnim crtama kotiraju manji dijelovi, a krajnjim kotnim crtama cjelokupna veliina
objekta. Meusobna udaljenost kotnih crta i njihova udaljenost od crtea ovise o mjerilu
crtea i formatu papira. Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da
idu kroz cijelu graevinu.
22
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
30 130 30 130 30
350
30 450 30 30
90
630
TLOCRT PRESJEK
300
292
300
292
276
23
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
24
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Izometrija je nain prostornog prikaza u kojem kutovi izmeu duljine, irine i visine
objekta iznose 1200. Kod izometrijskog prikaza sve paralelne stranice u prostoru ostaju
takvima i na crteu.
Perspektivni prikazi daju najvjerniju, gotovo fotografsku, sliku nekog objekta ili
predmeta. Kod perspektivnih se crtea paralene crte, koje se udaljavaju od promatraeva oka,
crtaju tako da se sastaju ili spajaju u toki nedogleda na liniji horizonta.
25
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
26
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
27
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
28
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
29
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
30
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
31
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
32
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
33
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
34
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
35
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 2
Zadatak 1:
1. Pokrenuti AutoCAD. Ako se pojavio Startup dijalog odabrati poetak od praznog crtea.
Otvoriti prozor za postavljanje jedinica mjere. U desnom dijelu prozora (okvir Length)
pogledati padajuu listu okvira Type i odabrati u njoj nain prikaza Scientific. U polju
Precision odabrati prikazivanje sa dvije decimale. U polju Drag and drop scale odabrati
milimetre. U polju Angle odabrati prikaz u radijanima sa etiri decimale. Smjer rauna-
nja kuta neka bude suprotan od smjera kazaljke na satu. Bazni kut podesiti u smjeru
istoka.
2. Postaviti granice crtea za veliinu papira A4 sa faktorom razmjere 50.
3. Postaviti gustou mree na 15 jedinica po obje ose. Ukljuiti pokazivanje mree.
4. Provjeriti da li je ukljueno kretanje pokazivaa u koracima. Ako jeste iskljuiti ga i
pratiti promjenu koordinata u statusnoj liniji pri pomicanju pokazivaa. Postaviti kretanje
pokazivaa u koracima od 30 jedinica po X osi i 15 po Y osi. Ukljuiti kretanje
pokazivaa u pravokutnim koracima i postaviti pokaziva na toku 30,30. Pomicati
pokaziva prvo vodoravno, zatim vertikalno pa koso i pratiti nain promjene koordinata
u statusnoj liniji.
5. Postaviti kretanje pokazivaa u polarnim koracima sa udaljenou 30. Inkrement kuta
postaviti na 30. Postaviti dodatne kutove od 45 i 79 stepeni. Otkucati u komandoj liniji
naredbu line i pritisnuti tipku Enter. Unijeti proizvoljno prvu toku crte u blizini
koordinatnog poetka. Postaviti pokaziva da druga toka bude paralelna sa X osom i
zadrati ga da se pojavi polarni vektor. Kada se pojavi polarni vektor lagano pomicati
pokaziva nagore i pratiti koji e se kutovi pokazati. Za jednu vrijednost kuta pomicati
pokaziva du polarnog vektora i pratiti koje e se udaljenosti pojaviti. Pritisnuti tipku
Escape na tipkovnici da bi se prekinulo izvrenje komande.
6. Formirati slijedee slojeve:
za crtanje tlocrta, naziv tlocrt, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina
linije standardna,
za zidove, naziv zidovi, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina linije
standardna,
za prozore i vrata, naziv prozori i vrata, boja linije crvena, tip linije
neprekidna, debljina linije 0.15mm,
za pomone linije, naziv pomocne, boja linije bijela, tip linije isprekidana,
debljina linije 0.15mm,
za rafuru, naziv srafura, boja linije plava, tip linije neprekidna, debljina
linije 0.15mm,
za tekst, naziv tekst, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina linije
0.15mm,
za kote, naziv kote, boja linije bijela, tip linije neprekidna, debljina linije
0.15mm.
7. U traci osobina, pogledati raspoloive slojeve. Slojeve za tekst i kote zakljuati i
iskljuiti. Pogledati raspoloive boje, tipove i debljine crta.
8. Postaviti standardnu debljinu linije na 0.3mm i prikazivanje debljine crta crtea na
ekranu. Posmatrati promenu debljine linije u prozoru za dijalog pomicanjem klizaa za
podeavanje skale.
9. Postaviti sloj za crtanje tlocrta kao tekui.
10. Iskljuiti tampanje za sloj za rafuru. Obrisati sloj za pomone linije.
36
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Zadatak 2:
Priprema:
o zadati jedinice za duinu Decimal (preciznost-4 decimale);
o postaviti upisivanje kuta u stupnjevima, minutama i sekundama (preciznost-dva
mjesta);
o zadati inkrement kuta 30 i dodati jo 45;
o zadati korak pokazivaa 10 i gustou mree na ekranu 10.
Slika 2.1
Zadatak za vjebu 2
37
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 3
Za sve zadatke postaviti snap i grid na 10 jedinica po X i Y osi i granice crtea na 420x297.
Podesiti standardnu debljinu linije za sloj 0 na 0.25 mm i prikazivanje debljine linija na
ekranu.
1. Zadatak
Koritenjem komande line nacrtati pravokutnik 60x40 sa donjim lijevim kutom u toki 10,10.
Koristiti pokazivanje na ekranu (u modu snap), mod ortho i opciju c. Prilikom crtanja druge
linije napraviti greku pa crtanje te linije ponititi sa undo. Pored pravokutnika nacrtati
konturu prikazanu na slici 3.1 lijevo (bez kotiranja) sa poetkom u toki 100,10. Pored ove
konture nacrtati konturu prikazanu na slici 3.1 desno. (Uputstvo: poetna toka konture je
230,100. Ukljuiti u kartici Snap and Grid prekida Polar Snap, a Polar distance postaviti na
30. U kartici Polar Tracking postaviti inkrement na 30 i dodatne kutove na 45 i 135. Ukljuiti
opcije SNAP i POLAR). Crte sauvati pod nazivom zadatak602.
38
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
4. Zadatak
Nacrtati krunicu sa centrom 50,50 i polumjerom 30. Nacrtati pravokutnik 80x50 sa donjim
lijevim kutom u toki 90,40. Iz kutova desnog ruba pravokutnika nacrtati krunice sa
polumjerom jednakim sredini stranice, a zatim nacrtati krunicu koja prolazi kroz presjeke
krunica i gornje i donje stranice pravokutnika i dodiruje sredinu desne stranice 3P (slika
3.3 lijevo). Zatim nacrtati pravokutnik 80x50 sa donjim lijevim kutom u toki 240,40.
Nacrtati krunicu koja prolazi kroz krajnje toke lijeve stranice pravokutnika, a sredite joj je
na ovoj stranici (2P). Nacrtati krunicu kojoj su tangente gornja, donja i desna stranica
pravokutnika (Draw/Circle/Tan, Tan, Tan) slika 3.3. u sredini. Nacrtati prvo liniju koja
prolazi kroz toke 330,110 i 360,10, a zatim liniju kroz toke 340,20 i 400,120. Nacrtati
krunicu kojoj su ove dvije linije tangente, a polumjer 25 TTR (slika 3.3 desno). Crte
sauvati pod nazivom zadatak605.
39
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
7. Zadatak
Postaviti za stil toke krunicu sa kriiem (drugi red sredina). Oznaiti toku 100,100.
Nacrtati pravilan peterokut sa centrom u 100,100 i polumjerom 80. Iznad lijeve gornje strane
peterokuta nacrtati kruni luk sa centrom u centru peterokuta. Iznad gornje desne strane
nacrtati kruni luk kod koga je pravac tangente u poetnoj toki jednak pravcu duine lijeve
gornje strane (Start, End, Direction). Nacrtati slike vrata prema slici 3.6. Debljina zida
(udaljenost izmeu linija) je 10, a duina vrata 60. Crte sauvati pod nazivom zadatak608.
40
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 4
1. Zadatak
Postaviti granice crtea na 350x200 jedinica. Oznaiti toke A(100,80) i E(10,130) simbo-
lom relativne veliine 5%. Nacrtati pravokutnik 110x50 jedinica. Nacrtati istostranian
trokut s vrhom u toki E, ija je donja stranica paralelna X osi i duine 50 jedinica. Crte
(slika 4.1.-lijevo) sauvati pod nazivom zadatak 1201.
2. Zadatak
Otvoriti zadatak1201. Trokut pomaknuti tako da toka E trokuta doe u toku C
pravokutnika. Rotirati trokut oko toke C dok mu se stranica ne poklopi sa stranicom
pravokutnika BC. Povui liniju iz toke E do polovine stranice AD i zatim u nastavku do
toke na udaljenosti 190 jedinica od polovine stranice AD. Rotirati cijeli nacrtani objekt
(pravokutnik i trokut) oko toke na polovini stranice AD tako da vrh trokuta bude na
nacrtanoj crti (slika 4.1.-desno). Crte (slika 4.1.-desno) sauvati pod nazivom zadatak1202.
Slika 4.1.
3. Zadatak
Otvoriti zadatak1201. Trokut premjestiti tako da toka E trokuta doe u toku D pravo-
kutnika. Skalirati trokut tako da mu se donja stranica izjednai sa stranicom CD pravokutnika.
Povui liniju iz gornjeg vrha trokuta do polovine stranice CD. Trokut smanjiti povlaenjem
gornjeg vrha do polovine ove linije. Crte sauvati pod nazivom zadatak1203.
4. Zadatak
Nacrtati krunicu, pravokutnik i nekoliko linija kao na slici 4.2. Zadatak snimiti pod nazivom
zadatak1204.
Slika 4.2.
Zadati naredbu za produenje linija. Kao granine objekte izabrati krunicu i pravokutnik.
Kao objekte koji se produuju birati jednu po jednu liniju. Kod linija usmjerenih i prema
krunici i prema pravokutniku oznaiti prvo kraj blii krunici pa zatim kraj blii
pravokutniku i pratiti to se dogodilo.
5. Zadatak
Nacrtati crte kao na slici 4.3. lijevo. Koristei naredbu za isjecanje, napraviti crte kao na
slici 4.3. desno. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1205.
Slika 4.3.
41
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
6. Zadatak
Nacrtati toku (30,100). Iz ove toke povui crtu paralelnu X osi duine 60 jedinica, a u
nastavku crtu okomitu na nju duine 60 jedinica. Koristei naredbu za kopiranje u odreenom
rasporedu (array) rasporediti nacrtane linije u dva reda i tri kolone s udaljenosti elemenata 80
jedinica vodoravno i okomito (kao na slici 4.4 lijevo). Primjenom naredbe chamfer napraviti
zasjeene kutove, tako da je prva udaljenost zasjecanja 30, a druga 20 s opcijom odsjecanja. U
prvom redu na drugom objektu oznaiti prvo vodoravnu pa okomitu crtu. Na treem objektu
oznaiti prvo okomitu pa vodoravnu crtu, na etvrtom objektu primijeniti opciju bez
odsjecanja. Naredbom fillet na drugom objektu u donjem redu uzeti polumjer 10 s
odsjecanjem, na treem polumjer 20 s oosjecanjem i na etvrtom polumjer 25 bez odsjecanja.
Uoiti da su pri ponovljenim zadavanjima naredbe chamfer i trim ponuene one vrijednosti
udaljenosti, odnosno polumjera koje su bile zadane u prethodnom izvrenju naredbe. Rezultati
primjene ovih naredbi su prikazani na slici 4.4 desno. Zadatak snimiti pod nazivom
zadatak1206.
Slika 4.4.
7. Zadatak
Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica i pored njega dvije krunice promjera 60 jedinica. Na
pravokutniku napraviti s gornje strane prekid od polovice stranice do desnog vrha. Na jednoj
krunici napraviti prekid tako da se isjee desna gornja etvrtina krunice, a na drugoj prekid
da ostane desna gornja etvrtina krunice (slika 4.5).
Slika 4.5.
8. Zadatak
Iz toke (20,20) nacrtati pravac y = x. Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica s donjim lijevim
vrhom u toki (10,120), u njemu krunicu, a u krunici upisani trokut. Preslikati grupu
nacrtanih objekata (kvadrat s krunicom i trokutom) oko nacrtanog pravca s opcijom
zadravanja izvornog objekta (slika 4.6).Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1301.
Slika 4.6.
42
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
9. Zadatak
Nacrtati pravokutnik 80x60 jedinica s donjim lijevim vrhom u toki (10, 120). S gornje
stranice pravokutnika izrezati dio duine 20 udaljen 10 jedinica od desnog gornjeg vrha.
Napraviti slian paralelni objekt na udaljenosti 10 jedinica od izvornog.
Nacrtati krunicu s centrom u toki (170,50) i polumjerom 20. Nacrtati jo dvije koncentrine
krunice iji je polumjer za po 10 jedinica vei od prethodne.
Nacrtati istostranian trokut s vrhovima u tokama (260,30) i (310,30). Nacrtati oko ovog
trokuta jo dva trokuta od kojih je svaki na udaljenosti 10 izvan prethodnog.
Slika 4.7.
10. Zadatak
Nacrtati pravokutnik dimenzija 20x40 jedinica s desnim donjim vrhom u toki (10,140).
Pored pravokutnika nacrtati dvije krunice polumjera 5 s centrima u (40,150) i (40,170).
Kopirati nacrtane objekte tako da desni donji kut pravokutnika doe u toku (10,20) i smanjiti
ih na polovicu prvobitne veliine. Rasporediti nacrtane objekte u 4 reda i 6 stupaca tako da po
dva reda budu bez razmaka izmeu redova, a izmeu dvostrukih redova razmak 10 jedinica.
Udaljenost izmeu stupaca je 30 jedinica. Vidjeti sliku 4.8.
Kopirati nacrtane objekte iz toke (10,140) tako da desni donji kut pravokutnika doe u toku
(10,20) i smanjiti ih na polovicu prvobitne veliine. Rasporediti ovaj objekt u kruni raspored
tako da ukupno bude 5 objekata koji obuhvaaju kut od 25 s centrom u toki (10,20).
Kopirati ovakav raspored jo tri puta tako da razmak kopiranja bude horizontalno 30 jedinica.
Rezultat je prikazan na slici 4.8. Zadatak snimiti pod nazivom zadatak1303.
Slika 4.8.
43
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 5
1. Zadatak
Kreirati slojeve:
Graficki objekti: boja crte bijela, stil neprekidna, debljina default.
Tekst: boja crte bijela, stil neprekidna, debljina 0.09mm.
Definirati tekst stilove:
Tekst 1: font Times New Roman, stil fonta regular, visina 10, zakoenost 20.
Tekst 2: font Ariel, stil fonta regular, visina 10.
Nacrtati istostranian trokut iji je donji rub paralelan X osi, duine 100, s vrhom u (40,40).
Pored njega nacrtati pravokutnik s lijevim donjim vrhom u (40,200) i desnim gornjim u
(360,130)
Tekstom 2 oznaiti:
Vrhove trokuta oznaiti s A, B i C, poevi od donjeg lijevog u smjeru obrnutom od smjera
kazaljke na satu. Odgovarajue kutove oznaiti s , i . Vrhove pravokutnika oznaiti
slovima E, F, G i H, poevi od donjeg lijevog u smjeru obrnutom od smjera kazaljke na satu.
Tekstom 1 ispisati:
Iznad gornjeg vrha trokuta dinamikim tekstom (singleline) pod kutom od 30 tekst: Ovo je
vrh trokuta. Unutar pravokutnika ispisati multiline tekstom: Ovo je pravokutnik u koji se
upisuje primjer multilinijskog teksta.
U ispisanom tekstu iznad trokuta dodati rije gornji. U tekstu ispisanom u pravokutniku
zamijeniti rije multilinijskog s vie vielinijskog.
Iskljuiti vidljivost sloja s tekstom.
2. Zadatak
Nastaviti rad na Zadatku 1. kreiranjem sloja rafura: boja linije bijela, stil neprekidna,
debljina 0.05mm.
Docrtati unutar trokuta upisanu krunicu, a unutar krunice upisati trokut (kao na slici).
Unutar pravokutnika upisati dvije krunice kao na slici.
rafirati krunice u pravokutniku kao na slici: rafura ANSI31, lijeva kut 0, desna kut 90,
skala 1.5. Povrinu pravokutnika van krunica rafirati uzorkom ANGLE, kut 0, skala 1.
Upisani trokut obojiti u crveno, dio kruga nepokriven trokutom u uto, a dio vanjskog trokuta
nepokriven krunicom u zeleno.
Iskljuivanjem slojeva provjeriti raspored grafikih elemenata na slojevima. Zadatak snimiti
pod imenom primjer teksta i srafure.
3. Zadatak
Postaviti granice crtea 500x300. Kreirati slojeve:
Graficki objekti: boja linije bijela, stil neprekidna, debljina default.
Kote: boja linije crvena, stil neprekidna, debljina 0.05mm.
Nacrtati grafike objekte prema slici.
45
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 6
1. Za osnovnu jedinicu za crtanje uzeti 1m. Granice crtea odrediti prema zadanoj skici.
2. Kreirati slojeve:
zid boja sloja: plava
prozor - boja sloja: crvena
vrata - boja sloja: crvena
rafura - boja sloja: zelena
kote - boja sloja: 8.
3. Postaviti mreu i korak pokazivaa na 0.3 po obje osi.
4. Prema zadanoj skici nacrtati unutranje i vanjske zidove tlocrta u sloju zid (vanjski
zidovi d= 30 cm, unutranji zidovi d= 10 cm).
5. U sloju vrata nacrtati slijedeu skicu:
46
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
10. Umetnuti blok prozor u crte (sloj prozor) prema zadanoj osnovnoj skici.
11. Postaviti kao radni sloj rafura. rafirati serklae prema zadanoj skici. Za rafuru
koristiti ANSI 37 (rafuru skalirati na 0.025).
12. Definirati novi kotni stil pod nazivom kote sa slijedeim parametrima:
- udaljenost izmeu baznih linija (baseline spacing): 0.6;
- produljenje pomonih linija preko kotne linije: 0.5;
- udaljenost pomonih linija od objekta: 0.5.
- zavretci kotnih linija: kao na slici (kose crte)
- veliina zavretaka kotnih linija: 0.2
- tekst: font standard, visina teksta 0.25, udaljenost teksta od kotne linije 0.1
- sufiks kotnog teksta: m.
13. U sloju kote kotirati crte prema zadanoj skici.
Slika 6.1.
47
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 7
48
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
49
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 8
50
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
51
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Vjebe 9
Zadatak 9a DIO TLOCRTA PRIZEMLJA MJ 1:50
52
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Zadatatak 9b
53
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Dodatak
Zadatak1
54
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
55
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Zadatak 2
56
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
57
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Zadatak 3
58
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Zadatak 4
59
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
Zadatak 5
60
Graevinski fakultet u Osijeku Tehniko crtanje i CAD
5. LITERATURA
1. Dragi, S., Drakuli, V., oja V., Mateji, D.:Tehniko crtanje sa nacrtnjom geometrijom,
Zavod za udbenike i nastavna sredstva, Bograd 2005.;
2. Duli, D.: Tehniko crtanje sa itanjem planova, Zavod za udbenike i nastavna sredstva,
Bograd 2003.;
3. Kordi, I.: Izvedbeni nacrti, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski Institut, Fakultet
Graevinskih znanosti, Zagreb, 1986.;
4. tulhofer, A., Veri, Z.: Crtanje arhitektonskih nacrta, Pribor i osnove, UPI-2M, Zagreb,
1998.;
5. Vrkljan, Z.: Oprema graevinskih nacrta, Sveuilite u Zagrebu, Graevinski Institut,
Fakultet Graevinskih znanosti, Zagreb, 1986..
61