Professional Documents
Culture Documents
Bodhi-Plemeniti Osmostruki Put PDF
Bodhi-Plemeniti Osmostruki Put PDF
Bodhi-Plemeniti Osmostruki Put PDF
Srpsko izdanje
Theravada budistiko drutvo Srednji put
Novi Sad-Beograd
www.yu-budizam.com
budizam@yahoo.com
Copyright za prevod
Branislav Kovaevi 2011
Plemeniti
osmostruki put
Prevod
Branislav Kovaevi
Predgovor 7
PREDGOVOR
Bhikkhu Bodhi
Plemeniti osmostruki put
Skraenice
1. PUT DO OKONANJA PATNJE
10
Plemeniti osmostruki put
Jedna dublja realnost nas doziva; uli smo zov jedne stabilnije,
autentinije sree i sve dok ne stignemo na svoju destinaciju ne
moemo biti zadovoljni.
Ali upravo tada suoavamo se sa novom potekoom. Kada
prepoznamo potrebu za duhovnom stazom, otkrivamo da du-
hovna uenja ni na koji nain nisu homogena i meusobno kom-
patibilna. Kada prelistavamo dela duhovnog naslea oveanstva,
kako drevna, tako i savremena, ne nalazimo jedan ton, ve pravi
vaar duhovnih sistema i disciplina koje svaka sebe nude kao naj-
vie, najbre, najmonije ili najdublje reenje za nae traganje za
Konanim. Suoeni sa ovakvom meavinom, postajemo zbunjeni
pokuavajui da ih premerimo da odluimo ta je to to istinski
oslobaa, ta je pravo reenje za nae potrebe, a ta stranputica.
Jedan pristup reavanju ovog problema koji je danas popu-
laran jeste eklekticizam: odabrati i uzeti iz razliitih tradicija sve
ono to nam se ini primenjivim za nae potrebe, stapajui ra-
zliite prakse i tehnike u jednu sintetiku celinu koja nas lino
zadovoljava. Tako neko moe kombinovati budistiku meditaci-
ju sabranosti sa hinduistikim recitovanjem mantre, hriansku
molitvu sa sufi plesom, jevrejsku Kabalu sa tibetanskim veba-
ma vizualizacije. Meutim, iako eklekticizam ponekad pomae u
prelazu od prevashodno svetovnog i materijalistikog naina i-
vota na onaj sa vie duhovnog sadraja, ipak se na kraju pokazuje
kao nedovoljan. Iako se od njega moe nainiti ugodno usputno
boravite, on nije pogodan kao krajnje odredite.
Postoje u eklekticizmu dva meusobno povezana ostatka
koja izazivaju ovakvu neadekvatnost. Jedan je taj da eklekticizam
iskrivljava upravo one tradicije na koje se oslanja. Velike duhovne
tradicije same po sebi ne izlau svoju praksu kao nekakve nezavi-
sne tehnike koje se mogu koristiti izvan njihovog okruenja i slo-
bodno prekombinovati kako bi se popravio kvalitet naeg ivota.
One ih pre predstavljaju kao delove jedne integralne celine, kohe-
rentne vizije fundamentalne prirode stvarnosti i konanog cilja
11
Bhikkhu Bodhi
12
Plemeniti osmostruki put
13
Bhikkhu Bodhi
14
Plemeniti osmostruki put
VRSTE PATNJE
Buda ne govori o problemu patnje povrno; on ga zapravo
postavlja kao kamen temeljac svoga uenja. On etiri plemenite
istine, tu esenciju svoje poruke, zapoinje konstatacijom da je i-
vot neodvojivo povezan sa neim to on naziva dukkha. Ova pali
re se esto prevodi kao patnja, ali znai neto dublje od bola i
jada. Ona se odnosi na sutinsku nezadovoljenost koja se provlai
kroz nae ivote, kroz ivote svakog onog ko nije prosvetljen. Po-
nekad ova nezadovoljenost izbije kao otvorena tuga, alost, razo-
arenje ili oaj; ali obino ona lebdi negde na ivici nae svesti kao
neodreeni i nelokalizovani oseaj da stvari nikada nisu sasvim
savrene, da nikada potpuno ne zadovoljavaju naa oekivanja o
tome kako bi trebalo da bude. Ova injenica dukkhe, kae Buda,
jeste jedini stvarni duhovni problem. Svi drugi problemi teo-
loka i metafizika pitanja koja su zaokupljala religijske mislioce
kroz vekove on blago odguruje u stranu kao stvari koje ne vode
do oslobaanja. Ono to on poduava, kae, jeste samo patnja i
okonanje patnje, dukkha i njezin nestanak.
Buda se ne zaustavlja na optim stvarima. On nastavlja izla-
ganjem o razliitim oblicima koje ima dukkha, kako onim oi-
glednim, tako i onim suptilnim. Poinje sa onim to nam je sa-
svim pri ruci, sa patnjom svojstvenom fizikim procesima samog
ivota. Ovde se dukkha ispoljava kroz dogaaje roenja, starenja i
smrti, kroz nau podlonost bolesti, nesreama i povreivanjima,
ak i gladi i ei. Ona se zatim ponovo javlja u naim unutra-
njim reakcijama na neprijatne situacije i dogaaje: kroz tugu, bes,
frustraciju i strah zbog bolnog razdvajanja, neprijatnih susreta,
15
Bhikkhu Bodhi
16
Plemeniti osmostruki put
UZROCI PATNJE
Uenje koje tvrdi da vodi do okonanja patnje mora, kao
to smo rekli, dati pouzdanu analizu uzroka njenog nastajanja.
Jer ako elimo da zaustavimo patnju, moramo je zaustaviti tamo
gde i poinje, u njenim uzrocima. Da bismo eliminisali te uzroke,
potrebno je podrobno znanje o tome koji su to uzroci i kako oni
funkcioniu; otuda Buda dobar deo svog uenja posveuje izla-
ganju istini o nastanku dukkhe. Taj nastanak on locira u nama
samima, u boljci koja proima itavo nae bie, izazivajui nered
u naim umovima i kvarei nae odnose sa drugima i svetom koji
nas okruuje. Znak te boljke moe se videti u naoj naklonjenosti
odreenim tetnim mentalnim stanjima koja se na paliju naziva-
ju kilesa, a obino prevode kao neistoe. Najosnovnije neisto-
e su trijada pohlepa, odbojnost i obmanutost. Pohlepa (lobha)
je ka samome sebi usmerena elja: elja za zadovoljstvima i imet-
kom, nagon za preivljavanjem, potreba da ojaamo oseaj ega
uz pomo moi, poloaja i prestia. Odbojnost (dosa) predstavlja
negativnu reakciju, izraenu kao odbacivanje, iritiranost, osui-
vanje, mrnja, neprijateljstvo, bes i nasilje. Odmanutost (moha)
znai mentalnu tamu: debeli veo neosetljivosti koji blokira jasno
razumevanje.
Iz ova tri korena proizlaze razliite druge neistoe uobra-
enost, ljubomora, arogancija i druge a od svih tih neistoa za-
jedno, korena i njegovih grana, dolazi dukkha u svoj svojoj razno-
vrsnosti: kao bol i tuga, kao strah i nezadovoljstvo, kao besciljno
tumaranje kroz veni krug raanja i umiranja. Otuda, da bismo
se oslobodili patnje, moramo da uklonimo te neistoe. No taj
posao uklanjanja neistoa mora ii metodino. On ne moe biti
uraen samo snagom volje, tako to emo eleti da one nestanu.
Taj rad mora biti predvoen istraivanjem. Moramo pronai od
ega zavise te neistoe i potom koliko je u naoj moi da ukloni-
mo to to ih pothranjuje.
17
Bhikkhu Bodhi
18
Plemeniti osmostruki put
19
Bhikkhu Bodhi
SN 56:11.
Isto.
20
2. ISPRAVNO RAZUMEVANJE
(samma ditthi)
21
Bhikkhu Bodhi
22
Plemeniti osmostruki put
23
Bhikkhu Bodhi
24
Plemeniti osmostruki put
AN 3.33.
MN 117.
AN 6.63.
25
Bhikkhu Bodhi
Verbalni postupci:
4. laganje
5. ogovaranje
6. grube rei (vai-kamma)
7. naklapanje
8. pouda
9. zlovolja
10. pogreno razumevanje.
MN 9.
26
Jesti ili ne jesti meso
27
ravasti Dhammika
28
Plemeniti osmostruki put
29
ravasti Dhammika
30
se moe rei da ispravno razumevanje etiri plemenite istine ini
i poetak i kulminaciju puta koji vodi do okonanja patnje.
Prva plemenita istina jeste istina o patnji (dukkha), uroenoj
nedovoljnosti postojanja, koja se otkriva u nepostojanosti, bolu i
perceptivnoj nesavrenosti svojstvenim svim oblicima ivota.
To je plemenita istina o patnji. Roenje je patnja; starost je
patnja; bolest je patnja; smrt je patnja; tuga, naricanje, bol,
alost i oaj su patnja; biti sa onim to nam je mrsko jeste patnja,
biti razdvojen od onoga to nam je drago jeste patnja, ne dobiti
ono to elimo jeste patnja. Ukratko, pet osnova prijanjanja su
patnja.
Ova formulacija je vrlo iroka i potrebno joj je posvetiti
izvesnu panju. Pet osnova prijanjanja (pacupadanakkhandha)
jesu klasifikaciona shema za bolje razumevanje prirode naeg
bia. Ono to mi jesmo, ui Buda, zapravo je skup od pet sasto-
jaka materijalni oblik, oseaji, opaaji, mentalni obrasci i svest
svi povezani sa vezivanjem. Mi smo tih pet sastojaka i oni su
mi. Sa ime god da se identifikujemo, ta god da smatramo svo-
jim sopstvom, nalazi se unutar ovog skupa od pet sastojaka. Oni
zajedno generiu itavu lepezu misli, emocija, ideja i sklonosti
unutar kojih se kreemo, to je na svet. Tako Budina objava da
ovih pet sastojaka jesu dukkha zapravo celokupno nae iskustvo,
itavu nau egzistenciju stavlja u domen dukkhe.
Ali ovde se javlja pitanje: Zato Buda kae da su pet sasto-
jaka dukkha? Razlog je u tome to su oni prolazni. Menjaju se iz
trenutka u trenutak, nastaju i nestaju, a da iza njih, kroz sve te
promene ne stoji nita sutinsko. Poto se konstitutivni elementi
naeg bia stalno menjaju, potpuno prazni od trajnog sredita,
nema u njima bilo ega za ta bismo se mogli uhvatiti kao za neto
sigurno. Postoji samo jedan stalno dezintegriui tok koji, kada za
njim posegnemo u elji za trajnou, zapravo uranjamo u patnju.
DN 22, SN 56.11.
31
Bhikkhu Bodhi
Isto.
Isto.
32
Plemeniti osmostruki put
33
3. ISPRAVNA NAMERA
(samma sankappa)
34
Plemeniti osmostruki put
35
Bhikkhu Bodhi
AN I:16.2.
36
Plemeniti osmostruki put
druga bia ele da budu srena i da, opet poput nas, jesu u vlasti
patnje. To saznanje da sva bia tragaju za sreom raa u nama mi-
sli ispunjene dobronamernou iskrenom eljom da i ona budu
srena i spokojna. Saznanje da su bia podvrgnuta patnji izaziva
u nama misli ispunjene nepovreivanjem voenu saoseanjem
elju da se i ona oslobode patnje.
Onoga trenutka kada zapone negovanje plemenitog osmo-
strukog puta, njegovi elementi ispravno razumevanje i ispravna
namera poinju da deluju suprotno trima nepovoljnim kore-
nima. Obmani, glavnoj kognitivnoj devijaciji, suprotstavlja se
ispravno razumevanje, seme iz kojeg se raa mudrost. Potpuno
iskorenjivanje obmane dogodie se jedino kada je takvo razume-
vanje razvijeno do stupnja punog uvida, ali njenom konanom
uklanjanju doprinose i svi oni kratki bleskovi pravog sagledava-
nja stvari. Druga dva korena, koji su zapravo emotivne neisto-
e uma, zahtevaju da im se suprotstavimo tako to svojoj nameri
menjamo smer i tako stvaramo njihov protivotrov u vidu misli o
obuzdavanju, dobronamernosti i nepovreivanju.
Poto su pohlepa i odbojnost duboko ukorenjeni, nije ih
lako ukloniti; meutim, taj zadatak nije nemogu ukoliko prime-
nimo pravu strategiju. Put koji je savetovao Buda koristi indirek-
tan pristup: on poinje hvatanjem u kotac sa mislima koje su
podstaknute ovim neistoama. Pohlepa i odbojnost se na povr-
ini svesti pojavljuju kao misli i zato ih je mogue oslabiti meto-
dom zamene misli, tako to emo ih zameniti mislima suprotne
vrste. Namera obuzdavanja predstavlja lek za pohlepu. Pohlepa
se manifestuju kroz misli ispunjene udnjom misli o ulnim
zadovoljstvima, prisvajanju, posedovanju. Misli o obuzdavanju
izviru iz povoljnog korena koji nazivamo ne-pohlepa, koji one
aktiviraju kad god ih razvijamo. Poto u jednom istom trenutku
ne mogu postojati misli suprotnog kvaliteta, kada se jave misli o
obuzdavanju, one potiskuju misli o ulnom zadovoljstvu, ime
ne-pohlepa zamenjuje pohlepu. Slino ovome, namere dobro-
namernosti i nepovreivanja nude protivotrov za odbojnost. A
37
Bhikkhu Bodhi
NAMERA OBUZDAVANJA
Buda svoje uenje opisuje kao kretanje nasuprot putu ovo-
ga sveta. Jer put ovoga sveta jeste put elje i neprosveeni ovek
koji sledi takav put biva ponesen strujom elje, traga za sreom
nastojei da se domogne onih predmeta za koje zamilja da e
mu obezbediti zadovoljenje. Budina poruka o obuzdavanju tvrdi
upravo suprotno: treba se odupreti zovu elje i konano je na-
pustiti. elju treba napustiti ne zato to je sama po sebi moralno
loa, ve zato to je ona koren patnje. Tako obuzdavanje, okreu-
i se od udnje i njenim nagonom za zadovoljenjem, postaje klju
sree, slobode od okova vezanosti za tu udnju.
Buda ne zahteva da svako napusti svoj dom i ode u mana-
stir ili trai od svojih sledbenika da smesta odbace svako ulno
zadovoljstvo. Stepen do kojeg e neko sebe obuzdavati zavisi od
njegovih ili njenih sklonosti i ivotne situacije. Ali ono to ostaje
kao misao vodilja jeste sledee: dostizanje osloboenja zahteva
potpuno iskorenjivanje udnje, a napredovanje tim putem ubrza-
va se upravo u onoj meri u kojoj prevazilazimo tu udnju. Oslo-
boditi se vlasti elje moda nije lako, ali to to je neto teko ne
umanjuje potrebu da to i uinimo. Poto je udnja koren dukkhe,
Strogo uzevi, pohlepa ili pouda (raga) postaje nemoralna tek kada podstakne
postupke kojima se kri osnovni etiki principi, kao to su ubijanje, kraa, preljuba i
slino. Kada ostane samo mentalni sadraj ili se ispoljava kroz postupke koji nisu sami
po sebi nemoralni na primer, uivanje u dobroj hrani, elja za priznanjem, seksualni
odnosi koji ne povreuju druge ona nije nemoralna, ali jeste jo uvek oblik udnje koja
nas vezuje za patnju.
38
Plemeniti osmostruki put
39
Bhikkhu Bodhi
40
Plemeniti osmostruki put
NAMERA DOBRONAMERNOSTI
Namera dobronamernosti e se suprotstaviti nameri zlovo-
lje, mislima voenim besom i odbojnou. Kao i u sluaju elje,
postoje dva neefikasna naina odnosa prema zlovolji. Jedan je po-
pustiti joj, izraziti averziju telom ili reju. Ovaj pristup smanjuje
tenziju, pomae da se bes izbaci iz naeg sistema, ali on donosi
i izvesne opasnosti. On raa ogorenje, provocira na odmazdu,
stvara neprijatelje, truje meuljudske odnose i stvara nepovolj-
nu kammu; na kraju, zlovolja zapravo ne naputa sistem, ve je
samo prela na nii nivo, odakle nastavlja da truje nae misli i
ponaanje. Drugi pristup jeste potiskivanje, no i on ne uspeva da
ukroti destruktivnu snagu zlovolje. On je samo preusmerava ka
41
Bhikkhu Bodhi
42
Plemeniti osmostruki put
Ovo se moe uiniti protivrenim u odnosu na ono to smo ranije govorili, da u metti
nema ega. Meutim, kontradikcija je samo prividna, jer razvijajui mettu prema sebi,
sebe uzimamo objektivno, kao treu osobu. Sem toga, vrsta ljubavi koja se razvija nije
egoistina, ve je to pre jedna altruistika elja za sopstvenom dobrobiti.
43
Bhikkhu Bodhi
Moemo koristiti svaku drugu formulaciju koja nam se ini efikasnom. Vie o ovoj
temi mogue je nai u anamoli Thera: The Practice of Loving-kindness, Wheel No. 7.
44
Plemeniti osmostruki put
NAMERA NEPOVREIVANJA
Namera nepovreivanja jeste misao voena saoseanjem
(karuna), nastala kao protivtea okrutnim, agresivnim i nasilnim
mislima. Saoseanje je dopuna prijateljskoj ljubavi. I dok takvu
ljubav karakterie elja za sreom i dobrobiti drugih, za saosea-
nje je karakteristina elja da se drugi oslobode patnje, elja koja
se prostire bezgranino, na sva iva bia. Slino metti, saoseanje
se raa uivljavanjem u situaciju u kojoj su drugi, tako to njiho-
vu subjektivnost oseamo na dubok i potpun nain. Ono izvire iz
razumevanja da sva iva bia, ba kao i mi sami, ele da se oslo-
bode patnje, ali i pored takve elje i dalje ih mue bol, strah, tuga
i drugi oblici dukkhe.
Da bismo razvili saoseanje kao meditativnu praksu, naj-
bolje je da krenemo od nekoga ko u ovom trenutku zaista pati,
jer tako obezbeujemo prirodan objekat za svoju saoseajnost.
Posmatramo patnju te osobe, bilo direktno, bilo u mislima, a
onda razmiljamo o tome da i ona, slino nama, takoe eli da
se oslobodi patnje. Tu misao treba ponavljati, uz neprekidno po-
smatranje, sve dok u naem srcu ne ojaa snaan oseaj saose-
anja. Tada, koristei taj oseaj kao merilo, okreemo se drugim
osobama, razmatramo na koji nain su i oni izloeni patnji i zra-
imo neni oseaj saoseanja i prema njima. Da bismo poveali
irinu i intenzitet saoseanja, korisno je posmatrati razliite obli-
ke patnje kojima su iva bia podlona. Korisne smernice za ova-
kvo proirivanje obezbeuje nam prva plemenita istina, svojim
nabrajanjem razliitih vidova dukkhe. Posmatramo kako su bia
podlona starosti, zatim kako su podlona bolesti, zatim, smrti,
zatim tuge, alosti, bola, jada, oajanja i tako dalje.
Kada postignem visok nivo uspeha u generisanju saoseanja
time to posmatramo bia koja su direktno pogoena patnjom,
45
Bhikkhu Bodhi
46
Plemeniti osmostruki put
47
4. ISPRAVAN GOVOR, ISPRAVNO
DELOVANJE, ISPRAVNO IVLJENJE
(samma vaca, samma kammanta, samma aiva)
48
Plemeniti osmostruki put
49
Bhikkhu Bodhi
* * *
50
Plemeniti osmostruki put
51
Bhikkhu Bodhi
AN 10:176.
52
Plemeniti osmostruki put
MN 61.
53
Bhikkhu Bodhi
AN 10:176.
54
Plemeniti osmostruki put
55
Bhikkhu Bodhi
MN 21.
AN 10:176.
56
Plemeniti osmostruki put
57
Bhikkhu Bodhi
AN 10:176.
Njegovo visoanstvo princ Vairaanavarorasa, The Five Precepts and the Five
Ennoblers (Bangkok, 1975), str. 1-9.
58
Plemeniti osmostruki put
AN 10:176.
59
Bhikkhu Bodhi
The Five Precepts and the Five Ennoblers daje potpuniju listu, str. 10-13.
60
Plemeniti osmostruki put
AN 10:176.
Ono to sledi jeste saetak iz The Five Precepts and the Five Ennoblers, str. 16-18.
61
Bhikkhu Bodhi
62
Plemeniti osmostruki put
63
Bhikkhu Bodhi
64
5. ISPRAVAN NAPOR
(samma vayama)
65
Bhikkhu Bodhi
66
Plemeniti osmostruki put
67
Bhikkhu Bodhi
68
Plemeniti osmostruki put
69
Bhikkhu Bodhi
AN 4:14.
70
Plemeniti osmostruki put
AN 4:13.
71
Bhikkhu Bodhi
AN 4:14.
MN 20.
72
Plemeniti osmostruki put
73
Bhikkhu Bodhi
AN 4:13.
74
Plemeniti osmostruki put
75
Bhikkhu Bodhi
AN 4:13.
76
Plemeniti osmostruki put
AN 4:14.
77
6. ISPRAVNA SVESNOST
(samma sati )
78
Plemeniti osmostruki put
79
Bhikkhu Bodhi
80
Plemeniti osmostruki put
81
Bhikkhu Bodhi
82
Plemeniti osmostruki put
83
Bhikkhu Bodhi
84
Plemeniti osmostruki put
85
Bhikkhu Bodhi
86
Plemeniti osmostruki put
87
Bhikkhu Bodhi
88
Plemeniti osmostruki put
89
Bhikkhu Bodhi
90
Plemeniti osmostruki put
91
Bhikkhu Bodhi
92
Plemeniti osmostruki put
Radi potpunijeg razmatranja, videti Soma Thera: The Way of Mindfulness, str. 116-
127.
Isto, str. 131-146.
93
Bhikkhu Bodhi
94
7. ISPRAVNA KONCENTRACIJA
(samma samadhi)
95
Bhikkhu Bodhi
RAZVIJANJE KONCENTRACIJE
96
Plemeniti osmostruki put
97
Bhikkhu Bodhi
98
Plemeniti osmostruki put
99
Bhikkhu Bodhi
STUPNJEVI KONCENTRACIJE
100
Plemeniti osmostruki put
101
Bhikkhu Bodhi
102
Plemeniti osmostruki put
103
Bhikkhu Bodhi
104
Plemeniti osmostruki put
105
Bhikkhu Bodhi
106
8. RAZVIJANJE MUDROSTI
107
Bhikkhu Bodhi
108
Plemeniti osmostruki put
109
Bhikkhu Bodhi
110
Plemeniti osmostruki put
DN 22.
DN 22.
111
Bhikkhu Bodhi
112
Plemeniti osmostruki put
113
Bhikkhu Bodhi
U prvom izdanju ove knjige tvrdio sam da etiri puta treba prei jedan za drugim, tako
da nema dostizanja vieg puta pre nego to se stupi na ona ispod njega. Ovo je svakako
pozicija koju zastupaju Komentari. Meutim, u suttama se ponekad javljaju pojedinci koji
koji direktno sa stupnja obinog oveka prelaze na trei i ak na etvrti put i njegov plod.
Iako komentatori objanjavaju da su oni preli sve prethodne puteve i plodove u jednom
114
Plemeniti osmostruki put
munjevitom nizu, sami kanonski tekstovi uopte ne ukazuju da se neto takvo dogodilo,
ve sugeriu direktno dostizanje viih stupnjeva bez prelaznih dostizanja onih niih.
Videti Visuddhimagga XXII, 92-103.
115
Bhikkhu Bodhi
116
Plemeniti osmostruki put
117
Bhikkhu Bodhi
* * *
Ovim zavravamo na pregled plemenitog osmostrukog
puta, staze izbavljenja od patnje koju je poduavao Buda. Vii
118
Plemeniti osmostruki put
119
Dodatak:
Analiza plemenitog osmostrukg puta
120
Plemeniti osmostruki put
121
Preporuena literatura
V. Ispravan napor:
Nyanaponika Thera. The Five Mental Hindrances and Their
Conquest (Wheel 26).
122
Plemeniti osmostruki put
123
Dar Uenja nadmauje sve druge darove