Professional Documents
Culture Documents
14 07 2010 Nikola Matesa Diplomski
14 07 2010 Nikola Matesa Diplomski
FAKULTETSTROJARSTVAIBRODOGRADNJE
DIPLOMSKIRAD
Mentor:
Prof.dr.sc.IzvorGrubii NikolaMatea
Zagreb,2010.
IZJAVA
Izjavljujemdasamdiplomskiradizradiopotpunosamostalno,koristeiseliteraturomi
znanjemsteenimtijekomstudijanafakultetustrojarstvaibrodogradnjeSveuilitauZagrebu,
i na temelju vlastitih istraivanja i prouavanja literature uz nadzor mentora prf. Dr. Izvora
Grubiia.
NikolaMatea
UZagrebu1.srpnja2010.
SVEUILITEUZAGREBU
FAKULTETSTROJARSTVAIBRODOGRADNJE
DIPLOMSKIRAD
Mentor:
Prof.dr.sc.IzvorGrubii NikolaMatea
Zagreb,2010.
IZJAVA
Izjavljujemdasamdiplomskiradizradiopotpunosamostalno,koristeiseliteraturomi
znanjemsteenimtijekomstudijanafakultetustrojarstvaibrodogradnjeSveuilitauZagrebu,
i na temelju vlastitih istraivanja i prouavanja literature uz nadzor mentora prf. Dr. Izvora
Grubiia.
NikolaMatea
UZagrebu1.srpnja2010.
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
SAETAK
U radu je prikazana konstrukcija nadgraa od kompozitnih materijal kao alternativa
aluminijskom nadgrau. Na poetku rada opisani su materijali za izradu polimernih
kompozita, njihova mehanika i konstruktivna svojstva, te primjena. Takoer su usporeeni
sa ostalim konstrukcijskim materijalima u brodogradnji kako bismo vidjeli prednosti njihove
primjene. Konstrukcija je raena na osnovi dva konstrukcijska materijala: stkloplastika,
sendvi paneli sa PVC pjenom kao jezgrom i stakloplastinim laminatom kao povrinskim
slojem.
I
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
SADRAJ
1. Uvod ............................................................................................................................ 1
II
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
10. Zakljuak................................................................................................................ 61
III
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
POPIS SLIKA
Slika1.1Patrolnibrodsakompozitnomprotubalistikomzatitom...................................1
Slika1.2OpiplanBakar....................................................................................................3
Slika2.1[2]usporedbaosnovnihtipovakompozita:kompozitisaesticama,kompozitisa
vlaknima,slojevitikompoziti......................................................................................................4
Slika2.1[3]Aramidnavlakna.............................................................................................12
.Slika3.1PrikazoptereenjanatrupbrodaLRSSC........................................................24
.Slika3.2Prikazizbornikazaunososnovnihpodatakaoplovilu......................................25
.Slika3.3Prikazizbornikazadefiniranjeukrepe...............................................................26
Slika3.4Prikaztabliceusporedbestvarnihidozvoljenihnaprezanja...............................27
Slika4.1Staklenimat(pust)...............................................................................................29
Slika4.2[3]Razliitevrstetkanjarovinga..........................................................................29
Slika4.3Roving...................................................................................................................30
Slika4.43Dmodelnadgraapogledsprijeda................................................................32
Slika4.53Dmodelnadgraapogledsakrme................................................................33
Slika4.63Dmodelpolovicestruktureboka.....................................................................34
Slika4.73Dmodelstrukturepalube.................................................................................35
Slika4.83Dmodelstrukturekrovanadgraa..................................................................35
Slika4.93Dmodelstrukturekrovanadgraa..................................................................36
Slika4.103Dmodelstrukturestranjegdijelanadgraasaprednjompregradom.........37
Slika5.1[13]Shematskiprikazsaastesendvikonstrukcije............................................39
Slika5.2DivinycellH100jezgra.......................................................................................40
Slika5.3Strukturaprofilasadebljinama...........................................................................41
Slika5.4StrukturaSendviasadebljinamaimehanikimkarakteristikamapojedinogsloja
..................................................................................................................................................42
Slika5.53Dmodelkonstrukcijenadgraaodsendvikonstrukcije.................................44
Slika6.1TablicasasvojstvimalaminataizraunataraunalnimprogramomLRSSC........45
Slika6.23Dmodelnadgraaodstakloplastikezaproraunmasaicentraciju................46
Slika6.3Tablicasasvojstvimasendvilaminata(LRSSC)..................................................48
Slika6.4TablicasasvojstvimaOkvira(LRSSC)..................................................................48
Slika6.53Dmodelnadgraazaproraunmaseicentracije............................................49
IV
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Slika7.1[10]UsporedbaveliinestreljivasaAAbaterijom...............................................52
Slika7.2[12]RezultatiV50testasobziromnagustouzarazliitevrstekompozita.......53
Slika 7.3 [12] Rezultati V50 testa s obzirom na debljinu kompozita za razliite vrste
kompozita.................................................................................................................................53
Slika8.1[14]Razliitevrstespojevazasendvistrukture.................................................57
V
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
POPISTABLICA
Tablica2.1[3]Svojstvakeramikihvlakana.......................................................................13
Tablica2.2[3]Usporedbanajvanijihmehanikihsvojstavaizmeuvlakana..................14
Tablica2.3[3]Mehanikasvojstvamaterijalamatrice......................................................15
Tablica4.1Konstrukcijskipritiscinapojedinedijelovestrukture......................................33
Tablica5.1[5]Gustoaivrstoajezgriodpolimernihpjena...........................................38
Tablica5.2Strukturanadgraa..........................................................................................43
Tablica6.1Masaicentracijanadgraaodstakloplastike..................................................47
Tablica6.2MasaicentracijanadgraaodSendvipanela...............................................50
Tablica7.1Masanadgraazapojedinestupnjevezatite................................................55
Tablica9.1Masanadgraazapojedinestupnjevezatite................................................59
VI
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
POPIS DIJAGRAMA
Dijagram2.1[3]zastupljenostpojedinevrstevlakanaubrodograevnojindustriji...........8
Dijagram2.2odnosinaprezanjaideformacijarazliitihvrstavlakana..............................14
Dijagram2.3[3]Vlanavrstoaimodulelastinostirazliitihvrstasmola.....................17
Dijagram2.4[3]Naprezanjedeformacijadolomarazliitihvrstasmola.........................17
Dijagram2.5[5]Upotrebarazliitihvrstasmolauproizvodnjibrodograevnihdijelova.19
Dijagram2.6[3]vlanavrstoarazliitihvrstakonstrukcijskihmaterijala......................20
Dijagram2.7[3]vlanimodulrazliitihvrstakonstrukcijskihmaterijala..........................21
Dijagram2.8[3]specifinagustoarazliitihvrstakonstrukcijskihmaterijala................22
Dijagram2.9[3]specifinavlanavrstoarazliitihvrstakonstrukcijskihmaterijala....23
Dijagram2.10[3]specifinavlanimodulrazliitihvrstakonstrukcijskihmaterijala......23
VII
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
1. Uvod
Mogu biti u sustavu Ratne mornarice, obalne strae ili policije te se mogu koristiti u
slubi spaavanja. Morski patrolni brodovi su oko 30 m duine te su obino opremljeni
jednim topom srednjega kalibra kao glavno oruje te lakim sekundarnim naoruanjem
kao to su strojnice i oruje za blisku borbu. Ovisno o ulozi, plovila u ovoj klasi
mogu biti opremljeni sofisticiranim senzorima te sistemom za kontrolu paljbe koji im
omoguuje da nose torpeda, protu brodske i protuzrane rakete.
Njegova mala veliina i relativno mala cijena ini ga jednim od najeih tipova
ratnog broda u svijetu.
1
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Bakar je patrolni brod tvrtke Adria-Mar brodogradnja d.o.o. Glavni zadaci su nadziranje
i zatita teritorijalnih voda i ekskluzivnih ekonomskih zona (EEZ), nadzor brodovlja i
plovidbe, misije traenja i spaavanja na moru, nadzor i kontrola oneienja, transport
oruanih snaga i opreme, lake borbene zadae.
B = 6,49 m T = 1,60 m
H = 4,06 m
vmax = 30 v vk = 15 v
U originalnoj izvedbi trup mu je graen od elika po pravilima Lloyds registra (SSC), dok
mu je nadgrae od aluminija. Pogonjen je sa dva etverotaktna MTU 12V 396 TE94 motora
ukupne snage 3480 kW.
2
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
3
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2. Kompozitnimaterijali
Kompozitni materijali sastoje se od dva osnovna konstituenta: vlakna i matrice koji ine
slojeve koji su meusobno povezani i tako ine vieslojni kompozit (laminat). Vlakna su
nosivi element kompozita i daju mu vrstou, dok matrica dri vlakna zajedno, ima vanu
funkciju prijenosa optereenja na vlakno, daje vanjsku formu kompozita, definira njegovo
ponaanje obzirom na djelovanje atmosferskih uvjeta itd.[1]. Najee upotrebljavani
kompozitni materijali mogu se podijeliti u tri glavne grupe:
Slika 2.1 [2] usporedba osnovnih tipova kompozita: kompoziti sa esticama, kompoziti sa vlaknima,
slojeviti kompoziti
4
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Materijali kao to su staklo, aramid ili bor imaju visoki modul elastinosti i vlanu
vrstou ali u vrstoj formi ta svojstva nisu izraena. To je zbog injenice da kada je
materijal optereen, od sluajnih mikroskopskih povrinskih pukotina e se na materijalu
stvoriti vee pukotine i doi e do loma materijala i to ispod njegove toke loma. Materijal se
izrauje u obliku vlakana te se kombinirajui sa matricom mogu dobiti eljena svojstva
kompozita.
mala gustoa
visoka vrstoa
visoka krutost
visoka ilavost
samogasiva i antikorozivna svojstva
postojanost prema veini kiselina i luina
visoka otpornost na koroziju
velika mogunost priguenja vibracija
odlina otpornost na zamor (u usporedbi sa veinom metala)
5
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2.1 Vlakna
Vlakna moraju biti vrsta, kruta i lagana, a takoer moraju imati visoko talite.
Specifina vrstoa i specifini modul elastinosti materijala definirani su izrazima:
6
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Modul
Gustoa Vlana Specifini Specifina
VrstaVlakna 3 elastinosti
[kg/m ] vrstoa[Gpa] modul vrstoa
[Gpa]
Poliester 1,38 11 1 8 0,72
Estaklo 2,54 72 3,4 2,8 1,34
Sstaklo 2,49 86 4 34 1,57
Kevlar49 1,45 130 3,6 90 2,48
Kevlar29 1,44 69 2,9 49 2,02
Ugljina
vlaknavisoke 1,74 277 3,1 30 1,77
vrstoe(HS)
Ugljina
vlaknavisokog 1,81 390 2,1 215 1,16
modula(HM)
7
Termoplastinavlaknazadijelove
Nikola Matea
Termoplastinavlaknazapalube
Termoplastinavlaknazatrup
Hibridizadijelove
Hibridizapalube
Hibridizatrup
Kevlarzadijelove
Kevlarzapalube
8
Kevlarzatrup
Ugljinavlaknazadijelove
Ugljinavlaknazapalube
Ugljinavlaknazatrup
Estaklozadijelove
Estaklozapalube
Dijagram 2.1 [3] zastupljenost pojedine vrste vlakana u brodograevnoj industriji
Estaklozatrup
2.2.1 Staklenavlakna
Tablica 2.3 [4] Osnovna mehanika svojstva pojedinih vrsta staklenih vlakana
Tipstaklenogvlakna
Svojstvo E C S A
3
Gustoa[g/cm ] 2,542,55 2,49 2,482,49 2,5
Lomnost 1,547 1,541 1,523 1,512
Modul
7274 70 8488 72,5
rastezljivosti
Rastezna
vrstoa 3,5 2,73,1 4,6 2,414
2
[N/mm ]
Toplinska
rastezljivost 4960 7072 2950 90
[107/C]
9
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Tablica 2.4 [4] Osnovna mehanika svojstva pojedinih vrsta staklenih vlakana
U brodogradnji se najvie koristi E-staklo, te S-staklo koje ima 25% bolju tlanu
vrstou, 40% veu vlanu vrstou, 20% vei modul elastinosti te 4% manju gustou ali
zato mu je cijena 2 4 puta via to ograniava njegovu upotrebu.
2.1.2Ugljinavlakna
Ugljina vlakna imaju od poznatih vlakana najviu specifinu krutost, vrlo visoku vlanu i
tlanu vrstou te vrlo visoku otpornost prema koroziji, puzanju i zamoru materijala. Njihova
ilavost je meutim nia od bilo staklenih ili aramidnih vlakana. Ugljina (karbonska) vlakna
se proizvode kontroliranom oksidacijom i karbonizacijom ugljikom bogatih organskih
predkursora koji su ve u obliku vlakana. Najei predkursor je poliakrilonitril zato jer daje
najbolja svojstva ugljinih vlakana, ali vlakna takoer mogu izraena i od fenolnih smola ili
celuloze. Glavni nedostatak im je visoka cijena koja je funkcija visoke cijene proizvodnje
predkursora (potroene energije u proizvodnji). Razliitim postupcima karbonizacije
dobivamo razliita mehanika svojstva vlakana.
10
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
11
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2.1.3Aramidnavlakna
12
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2.1.4 Hibridnavlakna
Hibridna vlakna se rade od dvije ili vie vrsti vlakana kako bi se postigla eljena svojstva.
Najee koritena hibridna vlakna u brodogradnji i zrakoplovstvu su ugljino-staklena
vlakna. [4]
2.1.5 Keramikavlakna
13
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2.1.6 Usporedbanajvanijihsvojstavavlakana
Usporeujui razliite vrste vlakana jedne sa drugima moemo utvrditi da imaju razliite
prednosti i nedostatke. Te prednosti odnosno nedostaci ine razliite tipove vlakana vie ili
manje pogodne za razliitu upotrebu. U tablici 2.6 moe se vidjeti usporedba najznaajnijih
karakteristika vlakana gdje A predstavlja odlino svojstvo, B osrednje, dok C oznaava loe
svojstvo.
14
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2.2 Matrica
Modul Vlana
gustoa Produljenje
Tipmatrice 3 elastinosti vrstoa
[kg/m ] [%]
[Gpa] [Mpa]
Poliester 1500 4,5 90 5
Vinilester 1150 4 90 5
Epoksi 1400 6 130 8,5
Bizmaelimid 1320 3,6 78 6,6
Poliimid 1890 4,9 120 3
Polieterimid 1270 3 105 60
Poliamidimid 1400 5 95185 1218
PPS 1340 3,3 7075 3
PEEK 1320 92100 150
Polisulfon(PS) 1240 2,5 7075 50100
Polipropilen(PP) 900 11,4 2538 300
Polikarbonat(PC) 1200 2,4 4570 50100
Aluminij 2700 70 200
Ti6Al4V 4500 110 1000
Borosilikatnostaklo 2300 60 100
MgO 3600 210300 97130
Al 2O3 4000 360400 250300
SiC 3200 400440 310
15
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2.2.1 Polimernematrice
16
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Duromerna matrica
Duromeri su polimeri koji se najee koriste kao matrice zbog relativno nie cijene,
niskih proizvodnih temperatura, niske viskoznosti pri proizvodnji te dobrog oplakivanja
vlakana. Najvanije duromerne matrice su:
Epoksidne smole (EP)
Poliesterske smole (UP)
Vinil-esterske smole
Fenolne smole
Na sljedeim dijagramima mogu se vidjeti dva najvanija svojstva smole, vlana
vrstoa i krutost, razliitih tipova smola te odnos naprezanja i deformacija do loma.
Dijagram 2.3 [3] Vlana vrstoa i modul elastinosti razliitih vrsta smola
17
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
18
Orthopoliesterskasmola zatrup
Nikola Matea
Orthopoliesterskasmola zapalube
Orthopoliesterskasmola zadijelove
Isopoliesterskasmolazatrup
Isopoliesterskasmolazapalube
Isopoliesterskasmolazadijelove
Vinilesterskesmolezatrup
19
Vinilesterskesmolezapalube
Vinilesterskesmolezadijelove
Epoksidnesmolezatrup
Epoksidnesmolezapalube
Epoksidnesmolezadijelove
dijagramu 2.5 [5] moe se vidjeti upotreba razliitih vrsta smola u brodogradnji.
20
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
21
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Prema dijagramima 2.6, 2.7 te 2.8 moemo rei da je njihova najvanija prednost
visoki omjer vrstoa/teina to ih ini idealnim za tako puno razliitih primjena. Pogotovo se
to odnosi na mobilne strukture kao to su automobili, avioni i brodovi i to zbog toga to lake
strukture igraju znaajnu ulogu u smanjenju potrebne jaine pogonskih ureaja, to dalje
dovodi do uteda u cijeni motora, njihovog odravanja i naravno potronje goriva, a time i
smanjenju emisije staklenikih plinova .
22
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Dijagram 2.9 [3] specifina vlana vrstoa razliitih vrsta konstrukcijskih materijala
Dijagram 2.10 [3] specifina vlani modul razliitih vrsta konstrukcijskih materijala
23
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
3. RaunalniprogramLloydsregisterSSCv5.0.4
Konstrukcija e se raditi u raunalnom programu LR SSC v. 5.0.4. koji objedinjuje pravila
za gradnju specijalnih tipova brodova (brzi brodovi, vietrupni brodovi, velike jahte,
poludeplasmanske brodice) koje se grade od elika, aluminijskih legura te kompozita.
Raunalni program LR SSC namijenjen je kako proraunu konstruktivnih elemenata trupa i
nadgraa, smjetaju i opisivanju opreme i strojarnice kroz pravila Lloyds registra za
specijalne tipove brodova. Program objedinjuje pravila za tehniki nadzor i gradnju brodova
te slui kao jednostavniji pristup konstrukciji broda prema pravilima registra.
24
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
25
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
26
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
27
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
4. Konstrukcijanadgraaodstakloplastike
Stakleni mat (pust) je staklena armatura koja se sastoji od isjeckanih, nasumice razbacanih
staklenih vlakana koja su meusobno slijepljena smolom. Izrauje se u razliitim debljinama,
a masa mu se kree od 230 do 920 g/m2.
28
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Roving (hasura) je etvrtasto tkani materijal u dva meusobno okomita smjera. Niti su
osnova i potka koje su od guste pree irine 3 do 6 mm. Niti osnove i potke su isprepletene
meusobno na nain da svaka nit potke ide naizmjenino ispod i iznad osnove. Niti koje ine
osnovu neto su deblje od niti potke te mogu biti isprepletene na razliite naine kao to se
moe vidjeti na slici 4.2 [3].
Prednosti Rovinga:
29
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Nedostaci rovinga:
30
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Za pust je odabrana gramature od 450 g/m2, dok je za roving odabrana gramatura od 610
g/mm2.
31
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Bok (Crveno)
Paluba (Tamno zeleno)
Krov (Svijetlo zeleno)
Prednja strana (Plavo)
Stranja strana i prednja pregrada (Smee)
32
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
2
KonstrukcijskipritisakkN/mm
Podruje
Oploenje Ukrepljenje
Bok 12,5 6,2
Plubanadgraa 7,8 3,9
Prednjastrana 15,6 8,9
Strnjastrana 7,8 3,9
Krov 7,8 3,9
33
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Oplata Laminat_1
Rebara boka - ukrepa_1 sa razmakom od 0,75m
Uzdunjaci - ukrepa_1 sa razmakom od 1 m
Oplata Laminat_2
Sponje ukrepa_2 sa razmakom od 0.75 m
34
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Oplata Laminat_1
Sponje Ukrepa_2 razmaknute 0,75 m
Podveza Ukrepa_2 na CL-u
35
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Oplata Laminat_1
Sponje Ukrepa_3 na razmacima od 0,75 m
Uzdunjaci Ukrepa _1 na razmacima od 1,2 m
36
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Slika 4.10 3-D model strukture stranjeg dijela nadgraa sa prednjom pregradom
37
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
5. Konstrukcijatrupaodnaprednogkompozita
Gustoa Tlanavrstoa
Materijal 3
(kg/mm ) (Mpa)
80 0,65
PVC
40 0,35
30 0,4
Polimetakrilimid 50 0,9
70 1,5
Poliuretan 64 0,38
Polistiren 32 0,24
38
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Gustoa 96 g/cm3
Vlana vrstoa 3,1 MPa
39
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Kao Povrinski sloj koristit e se laminat od E-stakla u slojevima mata gramature 450
g/m2 i rovinga gramature 610 g/mm2 povezan poliesterskom smolom. Na slici 5.2 moe se
vidjeti kako izgleda ve gotova jezgra debljine 50 mm koja se ugrauje izmeu laminata.
40
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
41
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
42
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Element RazmakUkrepe/DebljinaLaminata
Sendvistrukturaukupnedebljine57,1mm(50mm
Oploenje
jezgrai7,1mmpovrinskogsloja
BOK
Rebro Okvir(100x80x100)narazmacimaod750mm
Sendvistrukturaukupnedebljine57,1mm(50mm
Oplata
jezgrai7,1mmpovrinskogsloja
PALUBA
Sponja Okvir(100x80x100)narazmacimaod750mm
Podveza Okvir(100x80x100)naCL
Sendvistrukturaukupnedebljine57,1mm(50mm
Oplata
jezgrai7,1mmpovrinskogsloja
KROV
Sponja Okvir(100x80x100)narazmacimaod750mm
Podveza Okvir(100x80x100)naCL
Sendvistrukturaukupnedebljine57,1mm(50mm
Oplata
PREDNJASTRANA
jezgrai7,1mmpovrinskogsloja
Rebro Okvir(100x80x100)narazmacimaod750mm
Podveza Okvir(100x80x100)naCL
Uzduninosai Ukrepa(80x60x80)narazmacimaod1000mm
STRANJASTRANA
Sendvistrukturaukupnedebljine57,1mm(50mm
Oplata
jezgrai7,1mmpovrinskogsloja
Horizontalneukrepe Ukrepa(80x60x80)narazmacimaod1000mm
Vertilkalnaukrepa Ukrepa(1000x80x1000)naCL
43
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
44
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
6. Masaicentracija
Na slici 5.2 moemo vidjeti 3-d model konstrukcije nadgraa iz kojega su izvuene
povrine, odnosno duljine i teita.
45
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
46
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
47
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
48
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Tablica masa i centracija nalaze se na sljedeoj stranici. Kao to se moe vidjeti u njoj
nisu kao kod stakloplastne konstrukcije razdvojene ukrepe, to je zato jer su kod sendvi
konstrukcije okviri raeni od istog profila iste jedinine mase. Na sljedeoj slici moe se
vidjeti model nadgraa iz kojega si izvaene povrine i teita za proraun mase i centracije.
49
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
50
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
7. Protubalistikazatita
Kako u diplomskom zadatku nisu precizno definirani zahtjevi prema kojem se treba
izraunati protubalistika zatita nadgraa patrolnog broda, moramo prvo vidjeti mogue
prijetnje na koje ovaj tip broda moe naii. Pretpostavimo da je brod predvien za potrebe
hrvatske obalne strae. Kao takav brod glavne zadae bi mu bile patroliranje nacionalnih voda
i ZERP-a. U takvim uvjetima najee prijetnje predstavljaju skupine krijumara droge i
ljudi.
Kako je Hrvatska lanica NATO-a tako moemo prema njihov standardima odrediti
stupanj prijetnje, a u svezi sa time i zatite. Standard koji se primjenjuje kao odreivanje
stupnja prijetnje odnosno zatite za tu prijetnju je STANAG 4569 (Nato Standardization
Agreement). STANAG 4569 koji je prvenstveno namijenjen za oklopna vozila, a u kojem se
opisane procedure za ocjenjivanje stupnja zatite za logistiku i laka oklopna vozila za
odreene prijetnje. U sljedeoj tablici mogu se vidjeti razliiti stupnjevi zatite i vrste prijetnje
koje odgovaraju odreenom stupnju zatite (STANAG 4569).
Stupanj Brzina
Vrstastreljiva Vrstaprijetnje
prijetnje (m/s)
5 25mmx137APDST,PMB073 1258 Automatskitop,APDSstreljivo
51
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Stupanj protubalistike zatite se prikazuje preko V50 brzine. V50 ili Velocity
50% jest balistiki test u kojem se viim i niim brzinama ispaljuju metci sve dok ne ponu
prodirati kroz materijal. Brzina metaka kod koje 50% metaka prodre kroz materijal, a 50 % ne
prodre jest V50 brzina za taj stupanj balistike zatite. Dakle V 50 je dobra gornja granica
zatite, odnosno toka pucanja oklopa [11]. Na slici 6.3 i 6.4 [12] moe se vidjeti dobiveni
dijagram takvog testiranja za razliite vrste vlakana s obzirom na gustou i s obzirom na
debljinu kompozita odnosno gustou kompozita.
52
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Slika 7.2 [12] Rezultati V50 testa s obzirom na gustou za razliite vrste kompozita
Slika 7.3 [12] Rezultati V50 testa s obzirom na debljinu kompozita za razliite vrste kompozita
53
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Kao to se vidi na prethodnim slikama postoje razliite vrste vlakana koje se koriste za
izradu protubalistike zatite. S-2 staklo je 30 40 % jeftinije od ostalih navedenih vrsta
vlakana, a ima svojstvo da za istu debljinu kao i araimidi ima bolja protubalistika svojstva od
aramida. Zato razmotrimo upotrebu takvog materijala za protubalistiku zatitu nadgraa.
Tablica 7.2 [9] Rjeenja S-2 protubalistiku zatitu prema STANAG 4569 stupnjevima prijetnje
Stupanj Potrebnapovrinskagustoa
Vrstastreljiva Konstrukcijapanela V50(m/s) 2
prijetnje kompozita(kg/m )
88mmS2/25mmkeramika
5 25mmx137APDST,PMB073 1258 276
ploa
16,5mmS2/15mmkeramika
4 14,5mmx114AP/B32 911 90,5
ploa
3 7,62mmx51AP(WCcore) 8mmS2/keramikaploa 930 67,5
Sada kada znamo povrinsku gustou moemo prema povrini nadgraa izraunati
teinu nadgraa za pojedini stupanj prijetnje. Ako je ukupna povrina nadgraa 226,3 m2,
izraunata masa nadgraa za razliite stupnjeve prijetnje prema STANAG 4569 je prikazana
u tablici 6.3.
54
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Stupanj Povrinskagustoa
Konstrukcijapanela 2 Masanadgraa(kg)
prijetnje kompozita(kg/m )
88mmS2/25mmkeramika
5 276 62458,8
ploa
16,5mmS2/15mm
4 90,5 20480,15
keramikaploa
8mmS2/8mmkeramika
2 46,6 10545,58
ploa
1 S2 48,2 10907,66
1 S2 38,4 8689,92
Kao to se vidi prema tablici 7.1 masa raste sa stupnjem zatite, to je bilo i za
oekivati. Kada bi se ilo na balistiku zatitu nadgraa trebalo bi se vratiti na sami poetak
projekta i analizirati utjecaj mase nadgraa na otpor i stabilite, poto su te razlike u masi
nadgraa i vie nego vidljive.
55
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
8. Spojkompozitnognadgraasametalnimtrupom
Kompozitne strukture se esto koriste za gradnju manjih brzih brodova, ali i sve ee se
ugrauju u vee brodove gdje je potrebna uteda u masi zbog zahtjeva u brzini. Spoj velikih
sendvi konstrukcija na eline ili aluminijske strukture je zahtjevan posao. Kada se radi o
zakivanju, tada imamo poveanje cijene spoja sa veim brojem zakovica odnosno veom
strukturom. S druge strane vrlo je teko, ponekad i nemogue, napraviti kvalitetan adhezijski
spoj u brodogradilitu i to zbog neistoa koje se javljaju na spojnom mjestu, kontroliranja
temperature i vlage. [14]
Optereenja koja utjeu na spoj vlaknima ojaane strukture nadgraa i metalne strukture
trupa, odnosno palube moemo podijeliti na tri vrste:
56
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Na slici 8.1 se mogu vidjeti razliite vrste adhezijskog spoja kompozitne sendvi
strukture i metalnog profila koji se ugrauje na mjestu proizvodnje sendvi panela te se
dopremi u brodogradilite i jednostavno zavari sa ostatkom metalne konstrukcije. Objasnimo
malo ta etiri spoja.
58
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
Poveanj/smanjenjeu
Materijalgradnje Masanadgraa(t)
odnosunaALnadgrae(%)
Sendvipaneli 3,8 20
Aluminjiskelegure 4,7
59
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
60
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
10. Zakljuak
61
Nikola Matea Diplomski rad, 2010
12. Literatura
[1] Ivica Smojver : Mehanika kompozitnih materijala, FSB, Zagreb, 2007.
[2] Filetin, Kovaiek, Indof: Svojstva i primjena materijala, FSB, Zagreb, 2002.
[9] Fecko, Lyle, Gambert: Composite armour solutions for STANAG 4569 balistic
protection levels, 2006.
[10] www.wikipedia.org
[11] www.booletprofme.com
[12] www.anmatiac.alionscience.com
62