INFOTEH-JAHORINA Vol. 12, March 2013.

Raspodjela potencijala u okolini stubnog uzemljivaa

pri odvoenju struje jednofaznog kvara

Milan Ivezi, Emilija Kisi Aleksandar Jovanovi

Visoka kola elektrotehnike i raunarstva Beograd, Srbija
Beograd, Srbija alex.jovanovic1983@gmail.com
milan.ivezic@viser.edu.rs, emilija.kisic@viser.edu.rs

SadrajU radu je opisan postupak dobijanja raspodjele Matlab [2].Rezultati analize potencijala na povrini tla kao i
potencijala u okolini stubnog uzemljivaa sa koga se odvodi napona koraka u okolini uzemljivaa sa koga se odvodi struja,
struja kvara u okolno homogeno tlo. U tu svrhu je razvijen kod u dati su u dvodimenzionalnom i trodimenzionalnom grafikom
Matlab-u koji za zadate parametre, izraunava traene prikazu u radijusu od 15 metara od centra umemljivaa.
vrijednosti i daje njihov grafiki prikaz u okolini uzemljivaa. Rezultati dobijeni na ovakav nain su uporeeni sa
dozvoljenim vrijednostima i za sluaj da nisu u skladu sa
Kljune rijei- uzemljiva, raspodjela potencijala, struja kvara, propisima, predloena je tehnika mjera zastiranja terena
napon dodira, napon koraka
slojem ljunka specifine otpornosti 2500 m ime se mijenja
otpornost tla u okolini uzemljivaa. Zatim je, uzimanjem u
I. UVOD obzir izmijenjene uslove u okolini uzemljivaa, izvreno
Za stabilnost funkcionisanja i pravilan i pouzdan rad ponovno izraunavanje traenih veliina, kao i njihov grafiki
elektroenergetskog sistema bitno je da visokonaponski prikaz, kako bi se utvrdila uspjenost primjenjene tehnike
elementi distributivne i prenosne mree budu adekvatno mjere.
dimenzionisani. Ovo se takoe odnosi na sistem uzemljenja
elektroenergetskih postrojenja i opreme. Loe dimenzionisan II. ODREIVANJE STRUJE ODVOENJA UZEMLJIVAA
uzemljivaki sistem ne predstavlja adekvatnu zatitu za opremu Posmatran je vod koji spaja dva postrojenja. Kada doe do
pri odvoenju kako struje atmosferskog pranjenja tako i struje jednofaznog kratkog spoja na nekom dalekovodnom stubu,
zemljospoja, a takoe moe biti uzrok pojave opasnih napona struja koja tee kroz uzemljiva toga stuba potie od struje koja
dodira i koraka pri odvoenju struje sa uzemljivaa koji mogu dolazi iz prvog postrojenja i struje koja dolazi iz drugog
imati posljedice po ivot i zdravlje ljudi koji se nalaze u blizini. postrojenja, a moe se odrediti prema zamjenskoj emi
U ovom radu je dat primjer dalekovoda naponskog nivoa prikazanoj na Sl. 1 [1].
110 kV sa pojavom jednofaznog zemljospoja na jednom od Kako su podaci o strujama kratkih spojeva obino dostupni
stubova dalekovoda. Mjesto kvara je predstavljeno u tehnikoj dokumentaciji, u radu je smatrano da su struje
zamjenskom emom sa predstavom raspodjele struja [1]. U jednofaznog kratkog spoja poznate, a navedene brojne
zavisnosti od parametara fazne i zatitne uadi, rasporeda vrijednosti se odnose na realan dalekovod napona 110 kV.
provodnika u glavi stuba, kao i poloaja mjesta kvara na trasi
dalekovoda, odreena je vrijednost struje jednopolnog kratkog
spoja koja se odvodi sa uzemljivaa. Na osnovu struje koja se
odvodi sa uzemljivaa i geometrije samog uzemljivaa,
izvrena je analiza u pogledu mogue pojave opasnih napona
dodira i koraka u okolini posmatranog stuba, za sluaj
zemljospoja na posmatranom stubu. Odreena je i kritina
vrijednost rastojanja od stuba u pogledu napona koraka.
Vano je napomenuti da se postupkom koji je korien u
radu moe tretirati bilo koji uzemljivaki sistem sainjen od
cjevastigjh provodnika kruznog poprenog precjeka koji je
oivien pravougaonom konturom, bez obzira da li su mu
elementi postavljeni u jednoj ili vie horizontalnih, vertikalnih
ili kosih ravni. Postupak se moe primijeniti samo za
uzemljivae poloene u homogeno tlo, tj. u tlo konstantne Slika 1. Zamjenska ema mjesta kvara
specifine provodnosti.
Za modelovanje posmatranog uzemljivakog sistema, kao i
za izvravanje potrebnih prorauna je napisan kod u programu

- 119 -
 Oznake na Sl. 1 su sljedee:
Iv10 nulta komponenta struje zemljospoja prvog voda
Iv10 nulta komponenta struje zemljospoja drugog voda
Izu1, Izu2 struja koja se odvodi zatitnom uadi lijevo i
desno od mjesta kvara
r redukcioni faktor zatitnog ueta
Rs prosjena otpornost stubova du trase voda
Zue impedansa koja se vidi od mjesta kvara do kraja voda
i obuzvata ekvivalentnu impendansu zatitne ueta i svih Slika 2. Raspored provodnika u glavi stuba
otpora uzemljenja stubova povezanih sa zatitnom uadi, a
gdje je Zm meusobna impedansa zatitnog ueta i faznih
moe se predstaviti sljedeom relacijom: [1]
provodnika, a odreena je sljedeom relacijom: [1]

Z log D
Z = zu + Z R Z m = 0, 05 + j 0,1445
ue 2 zu s (1) dm (6)
gdje je Zu sopstvena impedansa jednog zatitnog ueta koja se gdje je dm srednje geometrijsko rastojanje zatitnog ueta od
izraunava prema sljedeem izrazu: [1] faznih provodnika u glavi stuba.
log D Prema zamjenskoj emi sa Sl. 1, struja koja se odvodi sa
Z u = 0, 05 + R1 + j (0,1445 + 0, 016 r uzemljivaa se izraunava po relaciji:
re (2)
Z ue
gdje je R1 poduna otpornost zatitnog ueta, D dubina I u = (r 3I v10 + r 3I v 20 )
povratnog puta kroz zemlju, re ekvivalentni poluprenik Z ue + 2 Rs (7)
zatitnog ueta i r magnetska permeabilnost zatitnog ueta.
Brojne vrijednosti za podunu otpornost, stvarni prenik i
relativnu magnetsku permeabilnost zatitnog ueta su preuzete III. ODREIVANJE STRUJA KROZ GRANE UZEMLJIVAA I
iz tehnike dokumentacije proizvoaa [3], a dubina povratnog POTENCIJALA UZEMLJIVAA
puta kroz zemlju i ekvivalentni poluprenik ueta su izraunati
u skladu sa relacijama: [1] Najprije je potrebno odrediti raspodjelu struje odvoenja
kroz pojedine grane uzemljivaa. Raspodjela struje odvoenja
kroz grane uzemljivaa zavisi od njihove dimenzije i njihovog
pros meusobnog poloaja. Ovi parametri uzemljivaa su
D = 658 predstavljeni kroz matricu sopstvenih i meusobnih otpornosti
f (3) grana uzemljivaa R. To je kvadratna matrica ija je dimenzija
jednaka broju grana uzemljivaa, a na glavnoj dijagonali joj se
nalaze sopstvene otpornosti, a izvan glavne dijagonale
meusobne otpornosti grana uzemljivaa. Sopstvene otpornosti
re = ru d su odreene sljedeom relacijom: [1]
(4)

Gdje je pros srednja vrijednost specifine otpornosti tla du 2L

trase voda, f frekvencija napona, ru stvarni poluprenik rs = ln
zatitnog ueta, a d meusobno rastojanje zatitne uadi u glavi 2 L d (8)
stuba ija je skica prikazana na Sl. 2. Udaljenost najnie
konzole stuba od povrine tla je 12 m, a duina izolatorskih gdje je: L duina, a d prenik grane uzemljivaa.
lanaca faznih provodnika 1 m. Metoda za odreivanje meusobne otpornosti i-te i j-te
Raspodjela struja na mjestu kvara je zavisi od impedansi grane uzemljivaa, iji je meusobni poloaj ilustrovan na Sl.
Zue i Rs i redikcionog faktora zatitne uadi r koji je odreen 3; je zasnovana na relaciji za meusobnu otpornost
relacijom: [1] pravolinijske cijevi krunog poprenog presjeka proizvoljne
take u homogenom tlu u okolini te cijevi, u skladu sa Sl. 3: [1]
Zm (5)
r = 1
Z ue r +r +L
rm = ln 1 2
4 L r1 + r2 L (9)

- 120 -
 V. REZULTATI PRORAUNA
Analiziran je uzemljiva dalekovodnog stuba sa Sl. 5 koji
odvodi ukupnu struju kvara od 12,5 kA. Uzemljiva je izraen
od krunih pocinkovanih cijevi prenika 1 cm i sastoji se od
jedne vee 4 manje kvadratne konture. Konture su poloene
horizontalno u tlo specifine otpornosti 80 m. Vea je na
dubini od 1 m, a manje na dubini od 0,7 m. [5] Na Sl. 6 i Sl. 7
je prikazana raspodjela potencijala na povrini tla u krugu
poluprenika 15 m od centra uzemljivaa.
Slika 3. Ilustracija meusobnog poloaja dvije grane uzemljivaa

Sutina metode je da se j-ta grana uzemljivaa izdijeli na male

pravolinijske segmente i da se meusobna otpornost i-te grane
prema j-toj izraunava kao srednja vrijednost otpornosti i-te
grane prema pojedinanim segmetima na koje je podijeljena j-
ta grana. Matricom sopstvenih i meusobnih otpornosti
uzemljivaa je odreen i njegov otpor rasprostiranja Ru prema
relaciji: [1] Slika 4. Zamjenske eme za odreivanje napona dodira i napona koraka

1
Ru =
[1] [ R ] [1]
T 1

(10)

Napon uzemljivaa Uu predstavlja razliku potencijala na

koji dolazi uzemljiva prilikom odvoenja struje kvara u tlo i
potencijala referentne zemlje i zavisi od struje odvoenja i
otpora rasprostiranja: [1]

U u = Ru I u
(11)

Zavisnost struja odvoenja pojedinih grana uzemljivaa od

napona uzemljivaa je predstavljena sljedeom relacijom ijim
Slika 5. Skica stubnog uzemljivaa dalekovoda 110 kV
se rjeavanjem po I dobija vektor struja odvoenja [I]: [1]

[ r ][ I ] = [1]U u (12)

IV. ODREIVANJE NAPONA DODIRA I NAPONA KORAKA

Sa stanovita bezbjednosti ovjeka, najbitnije je odrediti
maksimalnu vrijednost napona dodira Ud i napona koraka Uk u
okolini stuba na kome se dogodio kvar i njihove vrijednosti
uporediti sa dozvoljenim. [4] Napon dodira napon koraka je
izraunat prema zamjenskim emama prikazanim na Sl. 4, gdje
Ed i Ek predstavljaju razliku potencijala uzemljivaa i take na
povrini tla za koju se odreuju napon dodira i napon koraka,
R otpornost ovjeijeg tijela, a Rs prelaznu otpornost stopalo-
tlo [1], [4]. Potencijal proizvoljne take A na povrini tla je
izraunat kao zbir potencijala u toj taki koji potiu od struje
koja se odvodi sa svake grane uzemljivaa i za uzemljiva sa N
grana se moe predstaviti relacijom:

N
r + r + Li
VA = ln 1i 2i Ii Slika 6. 2D prikaz potencijala taaka na povrini tla u okolini
i =1 4 Li r1i + r2i Li (13) uzemljivaa

- 121 -

Slika 7. 3D prikaz potencijala taaka na povrini tla u okolini uzemljivaa
Najvee vrijednosti napona dodira i napona koraka su
dobijene za taku na povrini tla koja se nalazi u produetku
dijagonale vee konture uzemljivaa na rastojanju 1 m od
projekcije uzemljivaa na tlo. Za standardnu vrijednost otpora
ljudskog tijela od 1000 [6], u skladu sa zamjenskim emama
sa Sl. dobijaju se sljedee brojne vrijednosti za napon dodira i
napon koraka:
Ud = 4,323 kV,
Uk = 3,076 kV
Napon koraka je izraunat i za sve take na povrini tla u
zoni od 15 m od centra uzemljivaa, kako bi se odredilo
bezbjedno rastojanje pri odvoenju struje kvara. Rezultat
prorauna je prikazan na Sl. 8 i Sl. 9. Napon koraka za svaku
taku je raunat kao maksimalna vrijednost napona koraka
izmeu te take i svih taaka na povrini tla koje su na
rastojanju 1 m od nje.
Slika 8. 2D prikaz napona koraka u okolini uzemljivaa
- 122 -
Slika 9. 3D prikaz napona koraka u okolini uzemljivaa
Naponi Ud i Uk treba da budu manji od maksimalne
dozvoljene vrijednosti za napon kome ljudsko tijelo smije biti
izloeno Udoz. Napon Udoz zavisi od vremena trajanja
zemljospoja t: [4]
75
U doz =
t (14)
Vrijeme trajanja zemljospoja je uslovljeno vremenom
reagovanja relejne zatite na vodu ija je uobiajena vrijednost
0,2 s, [7] tako da napon dodira i napon koraka ne smiju biti
vei od 375 V. Poto su napon dodira i napon koraka znaajno
vei od dozvoljene vrijednosti, potrebno je provesti neki
postupak za njihovo smanjenje na prihvatljivu mjeru. Kao
tehnika mjera suzbijanja opasnih napona dodira i koraka
predloeno je zastiranje tla iznad uzemljivaa slojem ljunka
specifine otpornosti 2500 debljine 20 cm. Time se mijenja
specifina otpornost tla iznad uzemljivaa i poveava prelazni
otpor stopalo-tlo, pa se napon dodira i napon koraka mogu
izraunati preko zamjenskih ema prikazanih na Sl. 10. [1]
Otpornost Rt prestavlja otpornost sloja ljunka izmeu
ovjeijih stopala i tla, i odreena je sljedeom relacijom: [1]
l
Rt =
D 2
4 (14)
gdje su i l specifina otpornost odnosno debljina nasutog
sloja, a D=0,16 m prenik krune ploe kojom se ekvivantiraju
ovjekova stopala.
Slika 10. Zamjenske eme za odreivanje Ud i Uk nakon
zastiranja
 Izraunavanjem prema zamjenskim emama sa Sl. 10,
dobijaju se najvee vrijednosti za napon dodira i napon koraka
nakon primjene tehnike mjere zastiranja slojem ljunka:
Ud = 192 V
Uk = 189 V
Najvee vrijednosti napona dodira napona koraka i u ovom
sluaju su za taku na povrini tla koja se nalazi u produetku
dijagonale vee konture uzemljivaa I udaljena je 1 m od
njegove projekcije na tlo.
Napon koraka u okolini uzemljivaa nakon zastiranja su
prikazani na Sl. 11, Sl. 12.
Slika 11. 2D prikaz napona koraka nakon nasipanja
Slika 12. 3D prikaz napona koraka nakon nasipanja
- 123 -
VI. ZAKLJUAK
U radu je izloen postupak izraunavanja meusobnih
otpornosti grana uzemljivaa njihovim dijeljenjem na male
segmente kojim je omogueno odreivanje matrice sopstvenih
i meusobnih otpornosti uzemljivaa za bilo koji uzemljivaki
sistem poloen u homogenom tlu. Poveavanjem broja
segmenata na koje se dijele grane uzemljivaa se poveava
tanost izraunavanja, ali nema potrebe insistirati na velikom
broju, prvenstveno to je obino podatak o specifinoj
otpornosti tla u kome se nalazi uzemljiva dostupan sa
relativno velikim odstupanjem.
Primjenom tehnike mjere zastiranja tla iznad uzemljivaa
slojem ljunka debljine 20 cm se dobila mnogo povoljnija
raspodjela potencijala tla. Eliminisani su opasni naponi kojima
bi ovjek bio izloen ako bi se naao u okolini stuba pri
odvoenju struje kvara. Prikazana zatitna mjera se pokazala
efikasnom za posmatranu situaciju, a takoe je jednostavna i
primjenjiva za veinu dalekovodnih stubova.
LITERATURA
[1] J. Nahman, V. Mijailovi, Razvodna postrojenja, Akademska misao,
2005.
[2] Z. Stojkovi, Projektovanje pomou raunara u elektroenergetici,
Akademska misao, Beograd, 2009.
[3] www.elka.hr
[4] Pravilnik o tehnikim normativima za uzemljenja elektroenergetskih
postrojenja nazivnog napona iznad 1000 V, Slubeni list SRJ, br. 61/95.
[5] Tehnika preporuka broj 9 Izvoenje uzemljenja i uzemljivaa stubova
distributivnih nadzemnih vodova 1 kV, 10 kV, 20 kV, 35 kV i 110 kV,
III izdanje, JP EPS Direkcija za ditribuciju elektrine energije,
Beograd, 2010.
[6] G. Biegelmeier, Report on the electrical impedance of the human
body, IEC, Tehnical Committee No. 23, Austria, 1978.
[7] W. Rebizant, J. Szafran, A. Wiszniewski, Digital signal processing in
power system protection and control, Springer, New York, 2011.
ABSTRACT
This paper describes the procedure for obtaining the
potential distribution around the earther from which it takes the
fault currents in a homogeneous surrounding ground. for this
purpose we developed the code in matlab which calculates the
required values and displays graphical results.
THE DISTRIBUTION OF POTENTIAL AROUND THE
PILLAR GROUNDING DURING SINGLE-PHASE
FAILURE
Milan Ivezi
Emilija Kisi
Aleksandar Jovanovi