UNIVERZITET U TRAVNIKU

EDUKACIJSKI FAKULTET
PEDAGOGIJA I PSIHOLOGIJA

POSAO I NAJAVE
SEMINARSKI RAD IZ MEDIJSKA KULTURA

Kandidatkinja: Mentor:
Amra Kamenjaevi prof. dr. Hajriz Beirovi

Travnik, juni, 2016

SADRAJ

UVOD ........................................................................................................................................ 3
NAZIV I SLOENOST ZANIMANJA ..................................................................................... 4
POLOAJ U ZAPOSLENJU ..................................................................................................... 5
OPISI ZANIMANJA.................................................................................................................. 6
NAZIV ZANIMANJA ............................................................................................................... 8
POSAO DIREKTORA ............................................................................................................... 9
NAJAVA .................................................................................................................................. 11
POSAO NA DALJINU ........................................................................................................... 12
ZAKLJUAK ......................................................................................................................... 14
LITERATURA ........................................................................................................................ 15

2
UVOD

Zanimanje je skup poslova i radnih zadataka (radnih mjesta) koji su svojim sadrajem i
vrstom organizaciono i tehnoloki toliko srodni i musobno povezani da ih obavlja jedan
izvrilac koji posjeduje odgovarajua znanja, sposobnosti i vjetine. Posao (radno mjesto)
definira se kao skup radnih zadaa koje izvrava jedna osoba. Podaci o organizacijski i
tehnoloki srodnim poslovima odnosno radnim mjestima skupljaju se u zanimanja. Poslovi
mogu biti vie ili manje sloeni. Za pojedine poslove u iskazivanju podataka vezanih uz
zanimanja mogu se odrediti operativne definicije. Prema poslovima koje osoba obavlja ili je
obavljala, odnosno za koje se osposobljava, moe se utvrditi sadanje, prolo ili budue
zanimanje. Najava je opis neega to se desilo. U kratkom opisu najavljuju se najnovije vijesti
koje su se desile u proteklom vremenu. vijest, openito, prva obavijest koja se daje ili prima o
kakvu nedavnom dogaaju; obavjetavanje zainteresirane publike ili osobe o tom dogaaju.

3
NAZIV I SLOENOST ZANIMANJA

Naziv zanimanja odnosi se na pojam koji je odreen definicijom i mjestom u sistemu naziva
pojmova. U Standardnoj klasifikaciji zanimanja ono je definisano opisom skupine zanimanja
a skupina je sastavljena od srodnih zanimanja (tesari i graevinski stolari) ili zanimanja
bliskih prema tehnologijama (inenjeri rudarstva i metalurgije). Jedan naziv moe se
upotrijebiti samo za jedno zanimanje, u SKZ ne pojavljuju se dva ista naziva zanimanja.
Naziv zanimanja odreuje se prema vrsti posla, odnosno prema sadraju rada u zanimanju
(polaga keramikih ploica), prema sloenosti zanimanja (samostalni istraiva u agronomiji),
prema rezultatu rada (bavar), prema mjestu obavljanja posla (skladitar), prema sredstvima
rada (rukovalac topionikim peima) i slino.
Naziv ima kljunu rije koja odreuje zanimanje (inenjer) i jednu ili vie kvalifikatorskih
oznaka koje ga tanije odreuju ( ininjer drvne tehnologije). U utvrivanju naziva zanimanja
u pojedinim rodovima nastojalo se dati kljune rijei ili njihove oznake tako da omoguuje
lake ifriranje zanimanja. Za utvrivanje sloenosti, treba analizirati poslove i radne zadatke
koje pripadajuzanimanju. Sloenost zanimanja moe se utvrditi na vie naina.
U izradi SKZ poslovi i radni zadaci zanimanja procjenjivani su sa stanovita
obrazovnihprograma koji osposobljavaju za rad u obrazovnom sistemu Federacije Bosne i
Hercegovine. Poslovi i radni zadaci pojedinog zanimanja, u pravilu, nisu svi iste sloenosti.
Sloenostzanimanja se odreuje prema poslu i radnom zadatku koji zahtjeva najvii
stepenobrazovanja. Sloenost zanimanja predstavlja ukupnost zahtjeva posla (izraenu kroz
znanjai vjetine) za njegovo obavljanje. Primjenjuju se dva znaenja pojma sloenosti:
stepensloenosti i specijalizacija za sloenost. Stepen sloenosti uloga je obima i
sloenostisadranih zadataka (gdje sloenost zadataka ima prednost pred obimom, a moe se
izrazitina razne naine, od kojih je jedan, na primjer, stepen obrazovanja za zanimanje za koja
se ovjek osposobljava: srednje obrazovanje; visoko obrazovanje; jednostavna zanimanja
zakoja je dovoljno priuavanje na poslu itd.). Specijalizacija za sloenost pokazuje
vrstuprimjenjenog znanja (o alatima i opremi, materijalima kojima ili na kojima se radi i
vrstiproizvedenih dobara i usluga). Specijalizacija za sloenost moe se utvrditi
znanjimapotrebnim za obavljanje posla, na primjer u mainstvu, poljoprivredi itd. U statistici
sesloenost iskazuje kao posebno obiljeje (stepen kolske spreme i stepen strunog
obrazovanja) jer se najee uzimaju zbirni podaci skupina zanimanja ili viih nivoa
klasifikacije.

4
POLOAJ U ZAPOSLENJU

Poloaj u zaposlenju nije ugraen u Nacionalnu klasifikaciju zanimanja i nije odluujui

imbenik za utvrivanje zanimanja. Poloaj u zaposlenju odnosi se na poloaj ekonomski
aktivne osobe u odnosu na zaposlenje, tj. je li zaposlena (ili je bila zaposlena, ako je bez
posla) kao poslodavac, radnik za vlastiti raun, zaposlenik ili neplaeni lan obielji, u
razdoblju promatranja koje je odreeno za podatke o ekonomskim obiljejima. Vlasnik tvrtke
koji u njoj obavlja poslove direktora po zanimanju je direktor kao i onaj koji nije vlasnik
tvrtke, a obavlja poslove direktora.
Poslodavac je osoba koja upravlja vlastitim poslovnim subjektom ili se nezavisno bavi nekim
zanimanjem i zapoljava jednog ili vie zaposlenika.
Radnik za vlastiti raun jest osoba koja ima vlastiti poslovni subjekt ili se neovisno bavi
zanimanjem i ne zapoljava zaposlenike.
Zaposlenik je osoba koja radi za poslodavca u javnom ili privatnom sektoru i prima naknadu u
obliku nadnice, plae, provizije, napojnice, isplate prema uinku ili u naturi.
Neplaeni obiteljski radnik obino je osoba koja radi bez plae u poslovnom subjektu u
vlasnitvu srodnika s kojim moe, ali i ne mora, ivjeti u istom kuanstvu.

5
OPISI ZANIMANJA

Rod zanimanja je najvii nivo razvrstavanja zanimanja, koji je oznaen jednocifrenom ifrom.
1.Prvi rod (funkcioneri i lanovi zakonodavnih tijela, funkcioneri dravnih tijela, udruenja i
organizacija) obuhvaa zanimanja iji glavni poslovi zahtjevaju visoki stepen strunog znanja
i iskustva na podruju prirodnih, tehnikih, biotehnikih, drutvenih i humanistikih nauka u
biomedicini i zdravstvu te umjetnosti. Oni odreuju, kreiraju i vode politiku drave, politiku
udruenja i organizacija te savjetuju o njima; oblikuju zakone, propise i pravila, obavljaju
sudsku vlast na nivou drave, obavljaju sline poslove u ime udruenja i organizacija te
upravljaju preduzeima i ustanovama ili njihovim unutranjim organizacionim jedinicama.
2.Drugi rod (Strunjaci i naunici) ukljuuje zanimanja ija glavnina poslova i zadataka
zahtijeva visoki stepen strunog znanja na podruju prirodnih, tehnikih, biotehnikih,
drutvenih i humanistikih nauka, u biomedicini i zdravstvu te umjetnosti. Tu su
obuhvaena i zanimanja naunika koji poveavaju koliinu znanja, primjenjuju nauna ili
umjetnika saznanja i teorije, obrazuju na sistematian nain ili rade na povezanosti tih triju
aktivnosti.
3.Trei rod (Tehniari i druga struna zanimanja) sadri poslove i zadatke koji zahtjevaju
zanja na jednom ili vie podruja tehnikih, prirodnih, biotehnikih, drutvenih i
humanistikih nauka, u biomedicini i zdravstvu. Glavni su poslovi i zadaci : obavljanje
tehnikih i srodnih poslova povezanih s primjenom koncepcija i operativnih metoda iz
navedenih podruja ; pouavanje djece na predkolskom i osnovnokolskom stepenu,
obavljanje razliitih tehnikih usluga, financijskih i administrativnih poslova, drutveni rad,
nastupanje na umjetnikim i sportskim priredbama, obavljanje nekih vjerskih poslova. Tu su
zanimanja poslovoa i predradnika.
4.etvrti rod (Uredski i alterski slubenici) ukljuuje zanimanja koja uglavnom biljee,
organizuju, pohranjuju, raunaju, pronalaze i daju informacije. Glavni su poslovi i zadaci:
stenografija, daktilografija, upisivanje brojanih podataka u raunar ili obrada teksta;
knjienje podataka, izrada kalkulacija; obavljanje sekretarskih poslova; biljeenje, raunanje,
obraunavanje, knjienje, statistiko iskazivanje finansijskih i drugih brojanih podataka;
koordiniranje putnikog i teretnog saobraaja; obavljanje slubenikih dunosti u
bibliotekama, arhivima, muzejima; poslovi povezani sa potanskim uslugama; rukovanje
novcem; prodaja karata za putovanja; rukovanje kunim telefonskim centralama.

6
5.Peti rod (Usluna i trgovaka zanimanja) obuhvaa poslove kojima se pruaju line usluge
na putovanjima, u voenju domainstva, dostavi hrane, linoj njezi te usluge u zatiti od
poara i nedoputenih radnji. Poziraju kao modeli za umjetniku fotografiju, sliku i za
reklamni film. Prodaju robu u trgovinama na veliko i malo ili na trnicama.
6.Poljoprivredni, lovno-uzgojni, umski i ribarski radnici obrauju polja, vonjake, vinograde
i ubiraju sa njih plodove, skupljaju divlje plodove i bilje; uzgajaju, uvaju i love ivotinje,
izrauju stoarske proizvode; uzgajaju, zatiuju i iskoritavaju ume, uzgajaju i love ribe te
uzgajaju i skupljaju ostale oblike ivog svijeta u vodi radi osiguravanja prehrane i dohotka za
sebe i svoje domainstvo.

7
NAZIV ZANIMANJA

Naziv zanimanja odnosi se na pojam koji je odreen definicijom i mjestom u sustavu nazivlja
pojmova. U Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja ono je definirano opisom skupine zanimanja
a skupina je sastavljena od srodnih zanimanja (tesari i graevinski stolari) ili zanimanja
bliskih prema tehnologijama (diplomirani inenjeri rudarstva i metalurgije). Jedan naziv moe
se upotrijebiti samo za jedno zanimanje - u Nacionalnoj klasifikaciji zanimanja ne pojavljuju
se dva ista naziva zanimanja. Naziv zanimanja odreuje se prema

vrsti posla, odnosno prema sadraju rada u zanimanju (pleta koara...),

prema sloenosti zanimanja (diplomirani ekonomist za ...),

prema rezultatu rada (ribar),

prema mjestu obavljanja posla (skladitar, vrtlarski radnik),

prema sredstvima rada (rukovatelj strojem...) i slino.

Naziv ima kljunu rije koja odreuje zanimanje (inenjer) i jednu ili vie kvalifikatorskih
oznaka koje ga tonije odreuju (strojarski inenjer konstruktor). Strunjaci smatraju da su
nazivi s tri ili vie oznaka problematini, ali zahtjev za ogranienjem broja oznaka kod nekih
zanimanja nije ostvaren.
U utvrivanju nazivlja zanimanja u pojedinim rodovima nastojalo se dati kljune rijei ili
njihove oznake tako da omogue lake ifriranje zanimanja. Na primjer, zanimanja direktora u
gospodarstvu imaju naziv direktor. Naziv menader nije upotrebljavan jer u engleskom
govornom podruju te dvije rijei imaju isto znaenje.

8
POSAO DIREKTORA

Direktori rade na kljunim poslovima koji su vezani za upravljake i izvrne poslove.

Oni propisuju pravila, odreuju raspored obavljanja posla i kontroliu rad izvrnih
organa.Svoju delatnost mogu obavljati u okviru uslunih, prodajnih i proizvodnih preduzea,
uokviru kolskih i predkolskih ustanova, medicinskih ustanovaZavisno od delatnosti u
okviru koje rade, oni rasporeuju zaduenja, koordinirajuizvrenja zadataka i kontroliu
rezultate rada. Kako bi mogli detaljno rasporeditizaduenja, prethodno je potrebno da sastave
kratkorone i dugorone planove u kojeubrajaju sve zadatke i tek tada mogu izvriti raspodelu
meu izvriocima zadataka.Praenje izvravanja zadataka je neophodan i neizostavan deo
rada direktora, jer ukolikose pravovremeno uoi neki problem u izvravanju, preduzimaju se
mere za ispravnoizvravanje.Kako bi mogli uoiti nepravilnosti i utvrivati pravila, direktori
moraju poznavati pravilai propise u okviru delatnosti koju obavljaju, kao i zadatke koje je
potrebno obavljati kako bi poslovali sa pozitivnim rezultatima.Ukoliko direktori obavljaju
svoju delatnost u okviru proizvodnih, prodajnih i uslunih preduzea, neophodno je da prate
kretanja na tritu, razvoj tehnologije, praenje kretanjakonkurentskih preduzea iste ili
srodne delatnosti, razvoj sredstava za rad, kao i svihfaktora koji mogu uticati na razvoj
preduzea, kako pozitivno tako i negativno.Radni uslovi:Direktori svoj rad obavljaju u okviru
kancelarija koje se nalaze u okviru ustanove u kojojradi. Zavisno od delatnosti, direktori esto
svoje radno vreme provode na sastancima iobilazei svoje klijente i dobavljae. Direktori su
esto izloeni stresovima, zbog velikeodgovornosti, kratkih rokova, donoenja odluka koje su
od velike vanosti za budue poslovanje preduzea. esto, direktori rade prekovremeno i van
svog radnog mesta.Poeljne kvalifikacije i osobine:Od direktora se oekuje veliki stepen
organizovanosti, sposobnost brzog i analitikogzakljuivanja, intuitivno razmiljanje tokom
donoenja vanih odluka za koje nemamokonkretne informacije. Bitno je pravovremeno
planiranje i organizovanje rada, dobrakoordinacija i sposobnost rada u velikim timovima.
Kako bi uinak rada direktora biovei veoma je bitno paljivo sluanje drugih, mogunost
pregovaranja, kao i taktinost.Od linih osobina, direktori treba da poseduju upornost,
postavljanje visokih ciljeva kako bi uinak bio to bolji, samopouzdanje, mo kontrole nad
radom drugih. Veoma su vaneverbalne spospbnosti direktora, s obzirom da je u direktnom
kontaktu sa predstavnicimadrugih preduzea. Takoe, poznavanje vie jezika je prednost, s
obzirom da se pomou

9
toga mogu ostvariti saradnje sa stranim preduzeima kojima je potrebna usluga ili
roba preduzea u kojem radi.Osposobljavanje i zapoljavanje:Direktor je zvanje koje zahteva
visoku strunu spremu iz oblasti u okviru koje posluje.Takoe je veoma bitno viegodinje
iskustvo, kao i prisustvovanja seminarima i predavanjima koji unapreuju rad direktora.
Zavisno od stepena strunosti, godinaiskustva i efekata rada, direktori mogu napredovati do
poloaja generalnog direktora, kojiima potpunu samostalnost u odluivanju, organizovanju i
kontrolisanju rada.Tranja za radnicima ovog profila je dobra, ali je dosta slab odziv, posebno
gde su stroijiuslovi konkursa, to je i prirodno jer se radi o visokokvalifikovanim osobama, a
njihnema jako mnogo. U oglasima je bitno posedovanje VII stepean strune spreme, a
jo bitnije viegodinje radno iskustvo i poloeni struni ispiti. Osim toga, naglaavaju
seorganizacione, liderske i analitike vetine, sposobnost komunikacije i
planiranja,sposobnost za multitasking, znanje engleskog i rada na raunaru. Napomena: Za
direktore i menadere pojedinih odeljenja pogledajte kategorijukonkretnog odeljenja (npr.
Marketing menadera ete nai pod kategorijom Marketing)

10
NAJAVA

Najava je obavijest kojom se javnost obavjeuje o nekom dogaaju, osobi ili pojavi. Moe
biti pisana, govorna ili vizuelna. Najava u novinama sadri glavu (istaknuti dio na poetku)
i tijelo (ostatak vijesti). Radio najava je saetija i izraenija, a televizijska najava zbog
spajanja slike i rijei je najava s najjaim uinkom. Da bi najava bila kompletna, mora
odgovarati na pet pitanja (tko, to, gdje, kada, zato) te mora biti izreena
standardnim jezikom, jasna, tana i precizna. Najavom se obavjetava o neemu to dolazi.
Tako najavom TV programa gledaoci mogu znati ta e se prikazivati na odreenom kanalu.
Najava programa se emituje javno. Na poetku same najave govori se o najbitnijim
deavanjima koja su u proteklom periodu se deavala. Tako naprimjer najava dnevnika
izgleda to se na poetku kae o svemu onome to e voditelj govoriti u narednim minutama,
dok se najava programa razlikuje, tu se ne odvaja najbitnije nego ide po redoslijedu kada e
se ta prikazivati na TV kanalima. Najavom se obavijetava i neki bitan dogaaj koji e se
desiti u budunosti kako bi ljudi mogli znati. Tako ljubitelji fudbala najavom znaju kada da
oekuju fudbalsku utakmicu. Najavja se esto razvrstava prema vremenu i vanosti na tzv.
prvu vijest, glavnu vijest, udarnu vijest, vijest dana. Osnovna novinarska vrsta; najkrai i
najpristupaniji oblik pisane, govorene i vizualne informacije o nekom dogaaju, pojavi ili
osobi od irega javnog interesa. Najava u novinama ima tzv. glavu i tzv. tijelo; pravilo glave
najavi trai da najvanije bude istaknuto odmah na poetku. Jezik najave je standardan,
odlikuju ga jasnoa, tonost i preciznost. Za razliku od novinske najave, radio najava je, s
obzirom na medijske uvjete, saetija i izraenija, ee ponavlja glavne injenice. Televizijska
pak najava spaja sliku i rije i najzornija je medijska vrsta vijesti, odnosno postie najjai
uinak.

11
POSAO NA DALJINU

E-work ili rad (k)od kue je termin koji je patentirao Jack Niles 1973. godine za vrstu posla
u kojem zaposlenici uivaju veu fleksibilnost u svezi mjesta i vremena obavljanja svog
posla. Drugim rijeima, svakidanji put na posao i s posla je zamjenjen telekomunikacijskim
pogodnostima kao to su intranet, LAN, WLAN VPN, videokonferencija, VoIP itd. koje su u
dananjem svijetu irokopojasnih veza na Internet postale upotrebljive i uobiajene. Mnogi
ovakvi zaposlenici rade kod kue, dok drugi, znani jo i kao radnici-nomadi, svoj posao
obavljaju iz kafia ili lepeze ostalih lokacija.
Telework ili tele-rad je iri termin koji objanjavamo uestalim motom posao je neto to se
radi, ne neto kamo putujete. Drugim rijeima, tele-radnici ne putuju ni na kakvo mjesto
obavljanja svog posla, bilo ono neko oputajue mjesto ili ne, ve svoj posao obavljaju gdje i
kad se sjete, potujui rokove. Da bi bio uspjean, sam nain voenja ovakvog poslovanja
mora se orijentirati ka rezultatima svojih radnika te se rukovoditi po ciljevima a ne po
promatranju rada samih zaposlenika.
Korijeni rada na daljinu seu u 1970-e godine, kad se slina tehnologija rabila za povezivanje
satelita s gradskim mreama koristei telefonske linije kao network bridge. Ogroman pad
cijena i ubrzana proizvodnja i jednostavnost koritenja PC-a rezultirali su decentralizacijom
radnog mjesta tako da su neke kompanije ve u '80-ima uvele ovakve pogodnosti za svoje
zaposlenike koji su se povezivali na intranet svojih kompanija.
Razvitak LAN-a je dalje promovirao djeljenje resursa a klijentski posluitelji su doprinjeli jo
veoj decentralizaciji radnog mjesta. Danas, prosjean zaposlenik koriste laptop-raunalo u
kombinaciji s Wi-Fi-om to im omoguuje nesmetani rad diljem svijeta a kompanijama puno
manje trokove odravanja u usporedbi s konvencionalnim uredima.
Neke od prednosti ovakvog naina rada su :

poveanje zaposlenosti ugroenih grupa poput majki i oeva s malom djecom, osoba s
potekoama u kretanju te osoba koje ive u udaljenim podrujima

smanjenje negativnog utjecaja na okoli koji nastaje koritenjem naftnih preraevina

potrebnih za rad u uobiajenim radnim uvjetima

omoguavanje neobvezanosti radnim vremenom

poveanje produktivnosti

12
 smanjenje stresa na radu

vea fleksibilnost i eliminiranje izostanaka zaposlenika

Nadalje, virtualni uredi doputaju poslodavateljima da zadre vrijedne radnike i zaposle one
koje inae ne bi mogli zadrati te pruaju veu mogunost reorganizacije. Jedna od velikih
pogodnosti e-worka je i smanjenje trokova inae potrebnih za odravanje ureda, unato
prvotnom ulaganju u mrenu infrastrukturu i ostali software. Neke studije predviaju da broj
zaposlenika koji svoj posao obavljaju na ovaj nain moe samo rasti imajui u vidu
primjer SAD-a gdje u 2008. godini otprilike 33 milijuna Amerikanaca moe obavljati svoj
posao preko [Internet]a, to bi dovelo do smanjenja ovisnosti o nafti i uvoza iste iz Perzijskog
zaljeva s 48 na 24 posto te smanjenja isputanja tetnih staklenikih plinova do ak 67
milijuna metrikih tona na godina i utedilo oko 7.5 milijardi galona benzina svake godine!
Tako bi e-radnici izbjegli 154 milijardi [milja] vonje i utedjeli 25 milijuna dolara za
kupnju benzina. tavie, istraivanja pokazuju da bi tele-radnici uivali i u prosjeku
u dodatnih 5 radnih tjedana slobodnog vremena svake godine. Distribuirani rad je takoer
jedna od prednosti e-radnika gdje se neki zaposlenici mogu, primjerice, nai s klijentom na
ruku, imajui pristup svim potrebnim alatima na svom prijenosnom raunalu u oputenoj
atmosferi i svoje poslovne zakljuke proslijediti dalje svojim kolegama to uvelike
olakava agilnost i efektivnost nekih poslova i poveava maksimalnu produktivnost.
Distribuirani rad je popularniji u Europi i zapadnim zemljama, dok svoju popularnost tek
treba stei u Aziji i ostalim dijelovima svijeta.
Virtualni uredi su, pak, trn u oku mnogim managerima koji za promaknua, poviice i ostale
pogodnosti koje to zvanje nosi sa sobom, ipak zahtjevaju direktniji kontakt od mnogih ostalih
poslova te su takvi ured prikladniji za profesionalce u svojim poslovima poput inenjera i sl.
Meutim, virtualni poslovi nisu striktno zamiljeni za jednu osobu ve se odreeni tipovi
djelatnika koji rade samostalno mogu sastati i dijeliti ideje i time uivati u sinergiji rada s
talentiranim ljudima s istog prostora. S druge strane, neki zaposlenici mogu obavljati poslove
preko kraih vremenskih razdoblje i za vie kompanija te se takvi poslovi
nazivaju mikroposlovima.

13
ZAKLJUAK

Vei dio dana provodimo izvravajui obaveze. Od malih nogu uimo za na budui rad, a
kao odrasli radimo na svom radnom mjestu. Radnom dijelu dana posveujemo i vrijeme u
kojem se spremamo na posao i putujemo do mjesta rada, a posao ponekad donosimo i kui,
ako ne u formi papira, onda u svojim mislima. Svakodnevni rad osnova je egzistencije veine
ljudi. Ipak, mnogi s odbojnou doivljavaju svoje zanimanje, preziru svoje zaposlenje, a nisu
im simpatine ni kolege na radnom mjestu. Rijetko je ko birao obrazovati se za neko zvanje
imajui na umu koliko je to zvanje profitabilno. Birajui zvanje vodili smo se idealima kako
je ba to zvanje plemenito, a sami imamo talenta da njegove vjetine i pravila umijea
savladamo, te da kroz na rad do punog izraaja doe punina nae osobnosti. Na tom putu
mogue je da smo zaboravili zato smo izabrali ba to, odreeno zvanje, a est je sluaj i da
nam zanimanje ili priroda radnog mjesta iznevjere oekivanja, pa od podruja koje nas je
privlailo i zanimalo ostane samo prazna forma, ljutura i mehaniko izvravanje
svakodnevnih zadataka. Pomo u profesionalnom usmjeravanju tj. orijentaciji mogu da
koriste, kako osobe koje prvi put biraju profesiju ili zanimanje za koje e se tek kolovati,
tako i osobe koje, iz bilo kojeg razloga, moraju odluivati o promjenama u svom dosadanjem
zanimanju i radu. Zanimanje je zapravo vrsta posla koju neka osoba radi i za koji posjeduje
znanja, vjetine i strune kvalifikacije za obavljanje odreenih poslova i zadataka. Zanimanje
predstvalja trajno obavljanje poslova i zadataka radi ostvarivanja drutvenih i linih ciljeva i
zadovoljavanja potreba, za ta se pojedinci posebno pripremaju.

14
LITERATURA

https://hr.wikipedia.org/wiki/Zanimanje
http://www.vjeraidjela.com/wp-content/uploads/2013/08/Zvanje-i-zanimanje-prozirnica.pdf
https://poslovi.infostud.com/zanimanje/Direktor/46

15