SEMINARSKI RAD

Tema: CEFTA

Predmet: Meunarodna ekonomija

Sadraj

Uvod............................................................................................................................................1

1. POJAM I DEFINICIJA ZONE SLOBODNE TRGOVINE.................................................2

1.1. Vrste zona slobodne trgovine.............................................................................................2
1.2. Prednosti zona slobodne trgovine......................................................................................3
1.3. Nedostaci zona slobodne trgovine.....................................................................................3
1.4. Principi na kojima se zasniva zona slobodni trgovina.......................................................4
1.5. EFTA- Evropsko udruenje slobodno trgovine.................................................................5

2. CEFTA- Centralno evropska zona slobodne trgovine..........................................................6

2.1. Pojam i definicija CEFTa...................................................................................................7
2.2. lanice CEFTA-e...............................................................................................................9

3. CEFTA 2006-SREDNJOEUROPSKI UGOVOR O SLOBODNOJ TRGOVINI...............10

3.1 Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoeuropskom sporazumu o slobodnoj
trgovini..............................................................................................................................11
3.2. Ciljevi sporazuma.............................................................................................................13
3.3. Organi Cefta....................................................................................................................13
3.4. Prednosti uklanjanja trgovinskih barijera........................................................................13

4. CEFTA I BILATERALNI UGOVORI..............................................................................14

4.1. Prednosti CEFTA u odnosu na bilateralne
sporazume...................................................14

5. KUMULACIJA PORIJEKLA U OKVIRU CEFTA SPORAZUMA................................16

6. Sporazum CEFA 2007 godina .......................................................................................18

Zakljuak...................................................................................................................................22
Literatura...................................................................................................................................23
 UVOD

Tema mog seminarskog rada iz predmeta Meunarodna ekonomija jeste Cefta.

Dobro je poznato da pregovori o nekom meunarodnom sporazumu, posebno oni kojima se
ureuju trgovinska i slina pitanja, obino se odvijaju u atmosferi koja upuuje da je to
najtei dio procesa. Meutim, po zavretku pregovora dolazimo do zakljuka da je
implementacija sporazuma, ustvari, njegov najvaniji i najtei dio.
Stoga se ini neophodnim da se odredbe sporazuma dodatno pojasne i to kako zbog
institucija koje su direktno ili indirektno ukljuene u njegovo provoenje, tako i onih kojima
je sam sporazum namijenjen. Posebno je potrebno da se Sporazum mora itati i razumijevati
integralno, uzimajui u obzir sve odredbe razliitih dijelova, koji su meusobno povezani i/ili
uvjetovani. Pri tome, esto je neophodno konsultovanje odrebi odgovarajuih WTO
sporazuma, EU i domaeg zakonodavstva.

U ovom seminarskom radu nastojala sam to jasnije, kako tekstualno, a tako i grafiki
objasniti organizaciju Cefta, njene prednosti, ciljeve, proirenje, njen uticaj na ostale drave, a
samim tim i povezanost BiH sa Ceftom.

1
 1. POJAM I DEFINICIJA ZONE SLOBODNE TRGOVINE

Zona slobodne trgovine predstavljaju prostorno ua podruja, odvojena od ostale

dravne i carinske teritorije u kojima su, vie ili manje, suspendovani nacionalni, carinski,
devizni, spoljnotrgovinski i poreski propisi domicilne zemlje; povlastice, olakice i
stimulacije privlae strane i domae investitore da ulau svoja sredstva u industrijsku
proizvodnju, doradu, oplemenjivanje i pripremu robe za trite, kao i u poslove skladitenja,
distribucije, izvoza, uvoza i prevoza robe sa svrhom da se povea meunarodna
konkurentnost robe. 1
esto se stavlja znak jednakosti izmeu slobodnih i carinskih zona, ali to su dva razliita
instrumenta spoljnotrgovinske politike. Osnovna razlika je ta to carinske zone omoguavaju
bolju i efikasniju manipulaciju robom do momenta dok ona ne napusti carinsku zonu kada se
ona carini, tako da nema carinskih , poreskih ili nekih drugih olakica. Sa druge strane, u
slobodnim zonama postoje posebni reimi poslovanja koje karakteriu brojne poreske i druge
olakice kao i slobodan odnos tih zona prema inostranstvu.

Zato je najoptija definicija slobodne zone : '' Slobodna izvozna zona je jasno
ogranien prostor koji predstavlja enklavu slobodne trgovine u carinskom i
spoljnotrgovinskom reimu neke zemlje , gdje industrijska preduzea koja preteno
proizvode za izvoz uivaju odreeni broj poreskih i finansijskih podsticaja'' 2 Ovakva
definicija predstavlja teritorijalno odreenje zone, meutim koliko god ona bila jasna i
jednostavna, otvara niz pitanja. Iako su slobodne zone usmjerene na izvoz, sve ee se
dozvoljava da dio robe proizvedene u slobodnoj zoni pree na domae trite. Sa druge strane
postoje potpuno slobodno uvozne zone i duge vrste slobodnih zona za ije odreenje nije
potrebna ovakva definicija.

1.1. Vrste zona slobodnih trgovina

Zone slobodnih trgovina imaju razliite uloge i zadatke, privilegije i ovlaenja,

osnivaju se iz razliitih razloga, a u cilju da se postignu oni ciljevi zbog kojih su i osnovane.
Sve to ini da se one meusobno razlikuju , pa se iz tih razloga javljaju i mogu izvriti
znaajne klasifikacije vrsta (tipova) slobodnih zona.
S obzirom na nain osnivanja zona slobodnih trgovina mogu biti :
1. one koje su osnovane autonomnim aktima jedne drave i
2. slobodne zone koje se osnivaju meunarodnim multilateralnim ili bilatrealnim
ugovorima.
Prema vrsti djelatnosti slobodne zone se dijele na :
1. slobodne zone sa ogranienim funkcijama i
2. slobodne zone sa potpuno slobodnim funkcijama
Prema nainu upotrebe imamo slobodne zone koje su:
1. namijenjene optoj upotrebi(namijenjene upotrebi svih zemalja ili pojedinih) i
2. slobodne zone koje su namijenjene posebnim upotrebama
Obzirom na istorijski karakter, slobodne zone se mogu podijeliti :
1. na one koju su nastale i razvile se iz slobodnih luka,
2. one koje se nisu razvile iz slobodnih luka.

1
Vinko Niki, Slobodne zone kod nas i u svijetu , sa posebnim osvrtom na slobodnu zonu u Baru, str.73
2
ILO- UNCTC , 1988. STR.4 ,www.ilo.org
2
 1.2. Prednosti zona slobodnih trgovina

Prednosti osnivanja slobodnih zona za zemlju domaina su3 :

poveanje izvoza
poveanje direktnih stranih investicija
poveanje zaposlenosti
transfer tehnologije i znanja
prodaja reprodukcionih materijala inostranim preduzeima u zoni
uspostavljanje poslovnih kontakata sa renomiranim stranim firmama i razvijanje
poslovnih veza sa njima
poboljanje upravljakog menadmenta
rast dohotka i td.
Pored navedenih koristi koje od osnivanja zona ima zemlja domain, koristi uivaju i firme
koje posluju u zonama. Slobodne zone obezbjeuju konkurentnost proizvoaa koji u njima
posluju.

1.3. Nedostaci zona slobodnih trgovina

Pored brojnih prednosti zona slobodnih trgovina, teoretiari ukazuju i na neke

nedostatke slobodnih zona . U prvom redu se navodi, praktino, mogunost neogranienog
transfera i raspolaganja profita preduzea koja posluju u zoni. Na taj nain se odlivaju
sredstva iz zemlje domaina, to donekle ponitava pozitivne efekte osnivanja slobodnih zona.
esto se deava da proizvodnja u zoni konkurie proizvoaima iz zemlje domaina i da na
taj nain moe da ugui domau proizvodnju iz razloga to ona sprovodi nezdravu i nelojalnu
konkurenciju. Mnogi toeretiari navode mogunost uvoza prljavih tehnologija u zone,
naroito u zemljama u razvoju to dovodi do pogoranja ekoloke situacije u zemlji
domainu.

Jedna od najveih kritika slobodnih zona upuena je na raun prava radnika u

slobodnim zonama. Navodi se da je samo u 2003. god. ugueno preko 1000 radnikih
sindikata. Istie se prevelika eksploativnost djece i ena. U fabrikama mnogih slobodnih zona
veinu radne snage ine ene. Za milione njih posao u ovim fabrika je jedina alternativa poslu
u lokalnim fabrikama. enama se ne dozvoljava da ostvare svoja materinska prava.
Ogromni profiti koje generiraju slobodne zone se nepravilno rasporeuju radnicima koji su
doprinijeli stvaranju tih proizvoda prodatih na meunarodnom tritu.4

3
http:///www.wikipedia.com
4
Export procesing zones-simbols of exploitation and a development dead end, International confederation of
free trade unions(ICFTU), www.icftu.org 06.04.2010.godine
3
 1.4. Principi na kojima se zasnivaju zone slobodne trgovine

Zona slobodne trgovine je prihvatljiva, ako je liberalizacija trgovine unutar zone

obuhvaen najvei dio meusobne trgovine, samo najosjetljiviji proizvodi mogu biti
izostavljeni od liberalizacije, kao to su odreeni poljoprivredni proizvodi. I nakon stvaranja
zone slobodne trgovine zemlje pristupnice prema treim zemljama ne primjenjuju vie carine i
restriktivnije trgovinske mjere nego u razdoblju koje je prethodilo zoni slobodne trgovine.
Zone slobodne trgovine moraju u pravilu biti reciprone omoguavajui svim ugovornim
stranama jednaku korist.

Uzajamne povlastice odobravaju se samo proizvodima koji su porijeklom iz zemalja

koje sainjavaju zonu slobodne trgovine. Stoga je bitan sastavni dio ugovora o slobodnoj
trgovini, protokol o pravilima, o porijeklu, kako bi se sprijeilo zaobilaenje ovog principa
preko treih zemalja.
U ugovorima o slobodnoj trgovini dozvoljava se primjena samo zatitnih mjera u opravdanim
sluajevima, npr. U sluaju platnobilansnih tekoa ili u sluaju prekomjernog uvoza nekog
proizvoda koji moe izazvati poremeaj na domaem tritu.
Ugovorima o slobodnoj trgovini ureuju se i sva ostala podruja izravno vezana uz
meusobnu trgovinu: unutarnje oporezivanje, dravni monopol, pravila konkurencije, dravna
pomo, zatita intelektualnog vlasnitva, antidampinke mjere.

Na prostoru evropskog kontinenta, pored Evropske unije postoje jo etiri zone

slobodne trgovine, odnosno carinske unije.
U zoni slobodne trgovine zemlje u meusobnoj razmjeni reciprono i u cjelini ukidaju
carinske dabine i druge prepreke trgovini, ali prema treim zemljama i dalje primjenjuju
sopstvenu trgovinsku zatitu. Osnovni cilj stvaranja zone slobodne trgovine je intenziviranje
unutar-regionalne ( intra regionalne ) razmjene.
Iako je taj proces ve sam po sebi pozitivan, to znai da i sama zona slobodne trgovine sadri
dovoljan broj pozitivnih elemenata da bi opstala, vrijeme je pokazalo da je ona u najveem
broju sluajeva bila samo etapa ka uspostavljanju vieg oblika integracije.
Neosporno je da zemljama lanicama odgovara dovoljan suverenitet u voenju ekonomske
politike, to im je u ovom obliku integracije ostavljeno. Sprovoenjem sopstvene trgovinske
politike prema treim zemljama njima je omogueno da je kombinuju sa drugim
instrumentima ekonomske politike u postizanju nacionalnih i razvojnih ciljeva.

4
1.5. EFTA- Evropsko udruenje slobodne trgovine
 Evropsko udruenje slobodne trgovine osnovano je, na inicijativu Velike Britanije
1959. godine, ako odgovor na stvaranje Evropske ekonomske zajednice. Formirale su ga
sedam zapadnoevropskih zemalja: Velika Britanija, Austrija, vajcarska, Danska, vedska,
Norveka i Portugal. Kasnije su lanice postale Grka, Finska i Island. Evropsko udruenje
slobodne trgovine je stupilo na snagu 1960 godine.
Ciljevi ovog Udruenja bili su znatno skromniji, a carinska politika prema nelanicama
znatno elastinija nego u sluaju EZ. lanice EFTA su odluile da ukinu carine u meusobnoj
trgovini samo za industrijske proizvode, ali su zadrale pravo nacionalne carinske tarife
prema zemljama nelanicama.

Tokom 1972 i 1973. godine izmeu svake zemlje EFTA i Evropske zajednice
zakljueni su sporazumi o ukidanju carina u meusobnoj trgovini industrijskih proizvoda,
ime je stvorena Evropska zona slobodne trgovine za industrijske proizvode, ili kako se esto
nazivao, Evropski sistem slobodne trgovine industrijskih proizvoda, pa su do kraja 80-ih
godina ukinute sve carinske barijere u razmjeni ovih proizvoda izmeu zemalja ove dvije
grupacije.
Zbog svega toga od 1972.godine pa zakljuno sa 1995.godinom, sedam zemlja lanica EFTA
izlazi iz tog udruenja i postaju lanice Evropske zajednice i to: Velika Britanija, Danska,
Portugal, Grka, Austrija, vedska i Finska. Danas Evropsko udruenje slobodne trgovine
ine samo etiri zemlje: Norveka, vajcarska, Island i Lihtentajn.

5
2. CEFTA - CENTRALNO EVROPSKA ZONA SLOBODNE
TRGOVINE
 Raspadom saveza za uzajamnu ekonomsku pomo SEV meusobna razmjena
zemalja istone Evrope se znatno smanjila. Naputanje jednog drutvenog i privrednog
sistema , koji je sam po sebi bio osuen na nestanak, i poetni vrlo teki problemi tranzicije
imali su za posljedicu znatno smanjenje privredne i spoljnotrgovinske aktivnosti ovih zemalja.
Neke od tih zemlja su postavile kao svoj strateki cilj to bre ukljuivanje u Evropsku uniju.
Takvo opredjeljenje je bilo mogue jer se SSSR raspao, pa su se ove zemlje brzo oslobodile
kolektivne discipline i poinju da samostalno vode ekonomsku i spoljnotrgovinsku
politiku. Kao posljedica svega toga, poetkom 1991.godine Maarska, Poljska i ehoslovaka
su usvojile Deklaraciju o saradnji na putu ka evropskoj integraciji. Ova grupa zemalja
formirala je ovaj klub sa ciljem unapreenja meusobne saradnje, ali i to breg ulaska u
Evropsku zajednicu. I Evropska zajednica je vrila pritisak na zemlje centralne Evrope da
rade na unapreenju meusobne ekonomske i politike saradnje, a ne samo da trae pomo i
ukljuivanje u EZ.

Krajem 1991.godine ove tri zemlje su se naelno dogovorile da zakljue sporazum o

slobodnoj trgovini, a krajem 1992.godine zakljuen je Sporazum o zoni slobodne trgovine.
Sporazumom je bilo predvieno da se sve carinske i vancarinske barijere u meusobnoj
trgovini ukinu do poetka 2001.godine. Poto se ehoslovaka podijelila na eku Republiku
i Slovaku, od 1993.godine CEFTA ima etiri zemlje. Ove etiri zemlje su vjerovale da e
brzo postati lanice EU i u poetku nisu pokazivale interes za irenje ove zone slobodne
trgovine. Meutim brzo se pokazalo da e ulazak u EU biti znatno sporiji, mada su ove zemlje
sa Evropskom unijom zakljuile tzv. Evropske sporazume o pridruivanju i po tom osnovu
stekle znaajne preferencijale u izvozu na podruje EU.
I druge zemlje centralne i istone Evrope pokazuju sve vei interes da se ukljue u CEFTA,
kako bi i one stekle isti status u EU i prije postale njene punopravne lanice i djelomino
unaprijedile ekonomske odnose sa postojeim lanicama.

U 1995.godini efovi zemalja CEFTA su prihvatili kriterijume i preduslove koje

potencijalne lanice moraju ispuniti da bi bile primljene u ovu grupaciju:
da su lanice Svjetske trgovinske organizacije
da su sa EU zakljuile sporazum o pridruivanju
da zakljue bilateralne sporazume o slobodnoj trgovini sa svakom lanicom CEFTA
Od poetka 1996.godine Slovenija je postala lanica CEFTA, Rumunija od sredine 1997, a
Bugarska od poetka 1999.godine.
Na podruju tadanjih sedam zemalja CEFTA ivjelo je 1999.godine 96 miliona stanovnika
koji su skupa ostvarivali vrijednost domaeg drutvenog proizvoda od preko 340 milijardi
dolara. U 2000.godini ovih sedam zemlja ostvarilo je izvoz robe od 117 milijardi a uvoz robe
u iznosu od 149 milijardi dolara, to je inilo neto manje od 2 % svjetskog izvoza i neto vie
od 2 % svjetskog robnog uvoza u toj godini.
U sporazumu, a jo vie u aneksima i protokolima, predvieni su detaljni planovi i programi
za ukidanje carina i u njih se moraju ukljuiti novo primljene lanice. Zemlje lanice se
obavezuju da u spoljnoj trgovini industrijskih proizvoda nee uvoditi nova ogranienja.

6
Takoer je dogovorena dinamika meusobne spoljnotrgovinske liberalizacije s
obzirom na stepen tzv. osjetljivosti proizvoda. Mogunost uvoenja novih carina
dozvoljena je samo u izuzetnim sluajevima ( npr. za novu proizvodnju koja ima
perspektivu). Zemlje lanice su se obavezale da meusobno odobravaju uzajamne carinske
povlastice pri spoljnotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih proizvoda, ali su one znatno manje
nego u sluaju industrijskih proizvoda.

Liberalizacija spoljnotrgovinske razmjene industrijskih proizvoda unutar CEFTA se

odvija po zadovoljavajuoj dinamici, tako da je u 1998.godini stepen liberalizacije proizvoda
dostigao 90 %. S druge strane na samitu zemalja CEFTA koji je odran krajem 2000.godine,
istaknuto je da i pored napretka, odreeni problemi i dalje postoje u oblasti poljoprivrede.
Vrlo su razliite ocjene rada CEFTA, odnosno njenog doprinosa rastu ukupne spoljne
trgovine, a posebno meusobne trgovine lanica. Sigurno je da je ona doprinijela revitalizaciji
meusobne trgovine. Meutim u praksi se javlja jo uvijek niz problema, pa ak i odstupanja
od odredbi Sporazuma, aneksa i protokola, naroito kada je u pitanju spoljnotrgovinska
razmjena poljoprivrednih, ali i povremeno nekih industrijskih proizvoda.
Koristi koje one oekuju od integrisanja u EU su viestruke:
omoguen nesmetan pristup tritu od blizu 400 miliona ljudi, ukljuujui i osjetljive
proizvode ( tekstil, poljoprivredni proizvodi, metal i dr. ) u kojima te zemlje imaju
komparativnu prednost, a za koje je aktuelni stepen zatite znatno otriji.
ubrzani privredni razvoj omoguio bi im novo produktivno zapoljavanje.
bio bi im omoguen pristup fondovima EU koji su namijenjeni brem privrednom
rastu manje razvijenih lanica.

2.1. Pojam i definicija CEFTA

CEFTA (eng: Central European Free Trade Agreement) je ekonomska organizacija.

Puni naziv je Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini.
Cefta je sporazum koji danas definie jedinstvenu zonu slobodne trgovine u jugoistonoj
Europi, iako ime sporazuma opisuje sporazum drava srednje Europe.5
Prvobitni sporazum su potpisale zemlje Viegradske grupe tj. Poljska, Maarska i
ehoslovaka 21. decembra 1992. godine u Krakovu u Poljskoj. Sporazum je stupio na snagu
u julu 1994. godine. Slovenija se pridruila 1996. godine, Rumunija 1997. godine, Bugarska
1998. godine, Hrvatska 2003. godine i Makedonija 2006. godine.

Sve zemlje prvobitnog sporazuma su ule u Europsku Uniju i time napustile CEFTA-u.
Stoga je odlueno da se Sporazum proiri tako da pokrije i ostale balkanske drave, koje su
ve stvorile matricu bilateralnih sporazuma o slobodnoj trgovini u okviru Pakta za stabilnost
jugoistone Europe.
Na Samitu premijera jugoistone Europe u Bukuretu 6. aprila 2006. godine usvojena je
deklaracija o proirenju koje e obuhvatati Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Moldaviju, Srbiju,
Crnu Goru, i UNIMK Kosovo. Takoer je bilo i rijei o moguem pristupanju Ukrajine.

Nakon cjelodnevnih konzultacija u Bukuretu je 10. novembra 2006. godine osam od

deset zemalja sudionica pregovaralo je Ugovor o izmjeni i dopuni pristupanja CEFTA-i,
5
http://www.cefta.org/clanice (14.03.2010.)
7
kojima se omoguuje lanstvo u ovoj organizaciji i zemljama koje nemaju status kandidata za
lanstvo u EU. Rumunija i Kosovo parafirale su ugovor. Srbija i BiH odbile su parafiranje jer
su traile povoljnije uslove, BiH je htjela bolje uslove, po pitanju nekoliko poljoprivrednih
proizvoda, neko to ih ima u dvostranim ugovorima sa Hrvatskom i Srbijom. Srbija je traila
povoljnije uslove za duhansku industriju, nego to ih ima u dvostranim ugovorima sa ostalim
dravama lanicama.

Novi Sporazum je potpisan 19. decembra 2006. godine, na Samitu premijera

jugoistone Europe u Bukuretu. Do ratifikacije je dolo 31. marta 2007. godine i novi
sporazum je stupio na snagu 1. maja 2007. godine.
CEFTA je obuhvatala prostore od Baltikog mora do Jadranskog i Crnog mora, te je imala i
trite od priblino 90 milijuna ljudi. Sve lanice CEFTA-e su u dobrim odnosima i
mogunostima za ulazak u EU, jer su pri potpisivanje ugovora o CEFTA-i potpisale i
pristanak za suradnju s EU.

2.2 lanice CEFTA-e

Tabela 1: lanice CEFTA-e

Drava Pristupanje Naputanje

Poljska 1992. 2004.

Maarska 1992. 2004.

ehoslovaka 1992. 2004.

Slovenija 1996. 2004.

Rumunija 1997. 2007.

Bugarska 1998. 2007.

Hrvatska 2003. -----

Makedonija 2006. -----

Moldavija 2007. -----

Srbija 2007. -----
Bosna i Hercegovina 2007. -----

Crna Gora 2007. -----

Kosovo (UNIMK) 2007. -----

3. CEFTA 2006 SREDNJOEUROPSKI UGOVOR O SLOBODNOJ

TRGOVINI
 Nakon skoro petogodinjeg iskustva u liberalizaciji trgovine na podruju jugoistone
Evrope, steenog kroz implementaciju bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, zemlje
regiona su krajem 2006. godine odluile unaprijediti svoju ekonomsku, a posebno trgovinsku
saradnju, te zakljuiti jedinstveni sporazum o slobodnoj trgovni, poznat kao CEFTA 2006.

Kao prednosti ili koristi koje, pored ostalog, donosi Sporazum, navodi se slijedee-6:
Uspjena regionalna, a u okviru toga posebno ekonomska, odnosno trgovinska,
saradnja je vaan preduvjet za pribliavanje zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj
uniji,
Novim Sporazumom e biti lake administriranje ugovora, odnosno pojednostavljenje
ugovornih odnosa,
Sporazumom se uvode nove oblasti, od kojih je za Bosnu i Hercegovinu
posebnoznaajno ujednaavanje uvjeta investiranja u regionu, jer smo mi zemlja neto
primalac investicija,
Dijagonalna kumulacija porijekla roba e se primjenjivati meu svim lanicama
CEFTAe,
Poboljanje mehanizama za rjeavanje sporova (uvodi se sistem unutranje arbitrae),
lakeg uklanjanja tehnikih barijera u trgovini i slino.

Novi Srednjoeuropski ugovor o slobodnoj trgovini CEFTA 2006 stupio je na snagu

22. augusta 2007. godine, skladno Ugovoru o izmjeni i dopuni i pristupanju
Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovinu potpisanom 19. decembra 2006. godine u
Bukuretu te Zakonu o potvrivanju istoga Ugovora.
Ideja o sklapanju novog i modernijeg CEFTA ugovora nastala je iz potrebe racionalizacije
provedbe mree bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koje su tijekom godina meusobno
sklopile zemlje jugoistone Europe. Osnovni ciljevi zamjene mree biletaralnih sporazuma o
slobodnoj trgovini jednim jedinstvenim multilateralnim ugovorom lee u potrebi poveanja
obima meunarodne robne razmjene i direktnih ulaganja u jugoistonu Europu te olakavanje
poslovanja i liberalizacija trgovine doprinosei na taj nain unapreenju i jaanju ukupnih
trgovinskih i gospodarskih odnosa u regiji.

Osim navedenog, ciljevi su usklaivanje razvoja ekonomskih odnosa izmeu zemalja

potpisnica CEFTA-e, poveanje produktivnosti te postizanje financijske stabilnosti, a na
naelima trinog gospodarstva i liberalizacije trgovine sukladno odredbama Opeg
sporazuma o carinama i trgovini (GATT-a 1994. godina) i Ugovora o osnivanju Svjetske
trgovinske organizacije (WTO). Prema CEFTA 2006 sporazumu, predvieno je uspostavljanje
zone slobodne trgovine u prijelaznom razdoblju koje zavrava najkasnije 31. decembra 2010.
godine.

CEFTA 2006 sporazum, za razliku od osnovnog CEFTA ugovora iz 1992. godine, u

potpunosti je usklaen sa odredbama WTO-a ime se eljelo pomoi zemljama koje jo nisu
lanice te organizacije da to prije prilagode svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim
pravilima. Osim uobiajenih odredbi o slobodnoj trgovini, tekst pokriva i tematiku vezanu uz

6
http://www.wikipedia.org/cefta_2006 14.03.2010.godine
10
jaanje suradnje na podruju trgovine uslugama, poticanja i zatite ulaganja te suvremene
odredbe o zatiti trinog natjecanja ta prava intelektualnog vlasnitva.7

Vana novost CEFTA 2006 ugovora je i detaljno razraen postupak rjeavanja sporova
koji ukljuuje i arbitrau, a u cilju osiguranja bolje implementacije Ugovora. Takoer,
predvieno je i osnivanje Tajnitva, administrativnog tijela sa sjeditem u Bukuretu koje e
Zajednikom odboru pomagati u provedbi Ugovora.
Za Republiku Hrvatsku, koja je od 2000. godine lanica WTO-a te u tijeku pregovora o
punopravnom lanstvu u Europskoj uniji, veina navedenih podruja Hrvatskoj ne donosi
dodatne obaveze u pogledu provodbe CEFTA 2006 Ugovora.

3.1. Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o

slobodnoj trgovini

CEFTA Sporazum je, u poreenju sa bilateralnim ugovorima, daleko sloeniji i

sveobuhvatniji. Osim to je u pitanju plurilateralni sporazum, on uvodi i neka nova pitanja
koja ranije nisu bila obuhvaena ili znaajno unapreuje odredbe za koje se u bilateralnim
ugovorima pokazalo da su nedovoljno precizne ili efikasne u primjeni.
Kompleksnost Sporazuma se ogleda ne samo u njegovom sadraju, nego i samoj strukturi.
Obzirom da se stara CEFTA pokazala kao dobra priprema za EU lanstvo njezinih
potpisnica, odlueno je da forma novog sporazuma bude u izmjeni starog sporazuma i
istovremenom pristupanju novih lanica.

Otuda i naziv sporazuma Sporazum o izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom

sporazumu o slobodnoj trgovini, popularno CEFTA 2006.
Osnovni Sporazum se sastoji :
od svega etiri lana,
i odnosi se na dogovor ugovornih Strana da, prihvatajui Aneks 1 Sporazumu o
izmjeni i pristupanju Centralnoevropskom sporazumu o slobodnoj trgovini,
istovremeno pristupaju i mijenjaju Centralnoevropski Sporazum o slobodnoj trgovini.
Potpisnice sporazuma su: Republika Albanija, Bosna i Hercegovina, Republika Bugarska,
Republika Hrvatska, Republika Makedonija, Republika Moldavija, Republika Crna Gora,
Rumunija, Republika Srbija i Misija privremene uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu, u ime
Kosova, u skladu sa Rezolucijom 1244 Vijea sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Iako su potpisale Sporazum, ulaskom u Evropsku uniju 1. januara 2007. godine Rumunija i
Bugarska su prestale biti lanice CEFTA-e.

Tekst sporazuma CEFTA 2006 podijeljen je u sedam poglavlja. Osnove za izradu

teksta ovog sporazuma bile su originalni CEFTA tekst iz 1992., sporazumi o stabilizaciji i
pridruivanju zemalja regije Europskoj uniji te WTO sporazumi.8

7
http://www.ekonomske_integracije.com/cefta (14.03.2010.)
11
8
Hansen J.D. European integration-an economic perspective, Oxford Un. 2008.god. p.117
Poglavlje I: Ope obveze primjenjive na trgovinu svim robama
definira pitanja carinskih davanja na uvoz i izvoz te koliinska ogranienja.Precizirano
je da e sva koliinska ogranienja na uvoz i izvoz te mjere s jednakim uinkom biti
ukinute u trgovinskoj razmjeni izmeu stranaka na datum stupanja na snagu ovog
Ugovora te da se nee uvoditi nova koliinska ogranienja na uvoz i izvoz ili mjere s
jednakim uinkom u trgovinskoj razmjeni izmeu stranaka.

Poglavlje II: Industrijski proizvodi

definira industrijske proizvode, te carinska davanja na iste. Ugovorom je predvieno
ukidanje svih uvoznih carina i pristojbi s jednakim uinkom u trgovinskoj razmjeni
izmeu stranaka na datum stupanja na snagu ovog Ugovora, na sve industrijske
proizvode. Na druge proizvode, carine i ostala davanje e se postupno sniavati te
ukinuti unutar prijelaznog razdoblja koje zavrava 31. decembra 2008. godine.

Poglavlje III: Poljoprivredni proizvodi

definira termin poljoprivrednih proizvoda, carinskih davanja koja e se ukinuti ili
sniavati u skladu sa rasporedom, pitanja koncesija i poljoprivredne politike kao i
sanitarne mjere.

Poglavlje IV: Tehnike prepreke u trgovini

odnosi se na tehnike propise, standarde i postupke vezane uz ocjenu usklaenosti,
kao i odgovarajue mjere. Prava i obveze stranaka u vezi primjene tehnikih prepreka
u trgovini ureene su u skladu sa Sporazumom o tehnikim preprekama u trgovini
WTO-a, ali se stranke i potie na usklaivanje svojih tehnikih propisa, standarda te
postupaka za ocjenu sukladnosti s onima Europske zajednice.

Poglavlje V: Ope odredbe

definira operativna pravila o porijeklu roba i suradnju carinskih uprava, pitanja
fiskalne diskriminacije i plaanja, ope iznimke vezane uz spreavanje uvoza ili
izvoza roba radi javnog morala, politike ili sigurnosti te sigurnosne iznimke.
Definirana su i pravila trinog natjecanja - dravnih monopola, pravila konkurencije
meu poduzetnicima, dravnih potpora te antidampinke i zatitne mjere.

Poglavlje VI: Nova trgovinska pitanja

pokriva podruja trgovine uslugama, ulaganja, javnih nabava i zatite prava
intelektualnog vlasnitva.

Poglavlje VII: Pravila funkcioniranja

3.2. Ciljevi Sporazuma

12
 U stavu 2, lana 1 Konsolidirane verzije CEFTA Sporazuma (Aneks 1), pobrojani su
ciljevi Sporazuma, i to:9

Konsolidirati u jedan sporazum postojei nivo liberalizacije trgovine postignut kroz

mreu bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini ve zakljuenih izmeu Strana;
Poboljati/stvoriti uslove za podsticanje investicija, ukljuujui strana direktna
ulaganja;
iriti trgovinu robama i uslugama te unaprijediti investicije kroz pravina, jasna,
stabilna i predvidiva pravila;
Ukinuti barijere i poremeaje u trgovini, te olakati kretanje roba u tranzitu i
prekogranino kretanje roba i usluga izmeu teritorija Strana;
Osigurati pravine uslove konkurencije koja utie na trgovinu i investicije, te
postepeno otvoriti trita javnih nabavki na teritorijama Strana;
Osigurati odgovarajuu zatitu prava intelektualnog vlasnitva u skladu sa
meunarodnim standardima;
Pruiti efikasne procedure za provoenje i primjenu ovog Sporazuma, za njegovo
zajedniko upravljanje, te za rjeavanje sporova;
Poboljati trgovinske odnose sa tritima treih zemalja kroz odgovarajuu saradnju
izmeu Strana u ovom Sporazumu.

3.3. Organi Cefta

Upravljaki organ CEFTA JE Zajedniki komitet koji se sastoji od predstavnika svih

Strana u Sporazumu (ministri odgovorni za spoljnu trgovinu). Zajednikim komitetom
predsjedava jedna od strana i ova funkcija je rotirajua na godinjoj osnovi.
Za sada postoje tri podkomiteta:
Podkomitent za poljoprivredu ukljuujui i sanitarne mjere,
Podkomitent za carine i pravila o projeklu,
Podkomitent za tehnike prepreke u trgovini i necarinske barijere,
Sekretarijat prua tehniku podrku Zajednikom komitetu kao i podkomitetima. Sjedite je u
Briselu.

3.4. Prednosti uklanjanja trgovinski barijera

Osnovne prednosti uklanjanja trgovinski barijera:10

Maksimiziranje efekata CEFTA 2006,
Jaanje regionalne suradnje i ravnomjeran razvoj regiona,
Bre pristupanje EU
Dalja liberalizacija i olakanje trgovine u regionu,
Pojednostavljeni ugovoreni odnosi,
Poveanje stepena harmonizacije i transparentnosti propisa i procedura,
Privlaanje stranih direktnih investicije.

4. CEFTA I BILATERALNI UGOVORI

9
http://www.cia.gov/ciljevi_cefta_sporazuma 14.03.2010.godine
10
http://www.cefta.com/uklanjanaje_barijera 14.03.2010.godine
13
 Stupanjem na snagu novog Sporazuma, prestali su da vae bilateralni ugovori o
slobodnoj trgovini. Radi boljeg razumjevanja koja i kakva poboljanja donosi CEFTA, u
slijedeem tabelarnom pregledu navedeno je poreenje najvanijih odredaba u CEFTA-i 2006
u odnosu na odredbe bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini, uz kratki komentar o znaenju
i/ili vanosti pojedinih odredaba.

4.1. Prednosti CEFTA u odnosu na bilateralne sporazume

Osnovne prednosti sporazuma CEFTA u odnosu na bilateralne sporazume su:11

Jedan sporazum regulira uvjet trgovine u regionu od preko 30 miliona potroaa,
Svi industrijski proizvodi su liberalizirani,
Dodatna liberalizacija poljoprivednih proizvoda,
Nema koliinskih ogranienja,
Nema izvoznih subvenicija,
Ukidanje svih postojeih oblika diskriminacije,
Poboljan mehanizam rjeavanja svih pitanja vezanih za tehnike propise i barijere,
Poboljani mehanizmi za uvoenje razliitih zatitnih mjera i reagovanje na uvedene mjere i
slino.

U tabeli 1. koja nam slijedi moemo vidjeti vezu izmeu CEFTA-sporazuma 2006 i
bilateralnih sporazuma, odnosno njihove karakteristike i nedostatke.

11
http://www.bilateralni_sporazumi 14.03.2010.godine
14
Izvor: Regionalna saradnja za razvoj i evropske integracije, Beograd, 2007. str.26
15
 5. KUMULACIJA PORIJEKLA U OKVIRU CEFTA SPORAZUMA

Posebnost ugovora o slobodnoj trgovini ine pravila porijekla roba na osnovu kojih se
ostvaruje preferencijalni tretman pri uvozu. Pored toga to dovodi do snienja ili izuzimanja
od naplate carine, preferencijalni tretman proizvoda ima za cilj i da oslobodi promet
proizvoda od bilo kakvih koliinskih ogranienja.
Odredbe lana 14 CEFTA Sporazuma (u daljem tekstu Sporazum) reguliraju pitanja pravila
porijekla i saradnju u carinskim pitanjima. U stavu 1 ovog lana propisano je da osim ako u
Sporazumu nije drugaije utvreno, Aneks 4 Protokol o definiciji pojma proizvodi s
porijeklom i nainima administrativne saradnje (u daljnjem tekstu Protokol) utvruje
pravila porijekla za primjenu odredaba Sporazuma i naine administrativne saradnje u
carinskim pitanjima.

U lanu 3 Protokola, propisana je CEFTA kumulacija porijekla, a u lanu 4

Kumulacija porijekla u kontekstu Procesa stabilizacije i pridruivanja. U osnovi to je
dijagonalna kumulacija porijekla koju do sada Bosna i Hercegovina nije ni sa jednom
zemljom dogovorila niti primjenjivala. To je i logino, jer je imala potpisane samo bilateralne
ugovore o slobodnoj trgovini.12
U stavu 1 lana 3 Protokola, propisano je da e se proizvodi smatrati iz Strane ako su takvi
proizvodi dobiveni u toj Strani i pored injenice da sadri materijale porijeklom iz neke druge
Strane pod uvjetom da je obrada ili prerada koja je izvrena vea od postupaka kvalificiranih
kao Nedovoljni postupci obrade ili prerade (lan 7 Protokola), ali nije potrebno da prou
obrade ili prerade koje su kvalificirane kao Dovoljno obraeni ili preraeni proizvodi (lan
6 Protokola).

Primjer 1
U BiH se uvozi pamuna tkanina porijeklom iz Hrvatske i konac porijeklom iz Srbije
U BiH se izrauje enski donji ve (tbr 6208)
Proizvod se izvozi u Albaniju

Grafikon br. 1 pokazuje proizvode koji su dobiveni sa strane, ali kojima nije potrebno da
prou obradu ili preradu koji su kvalificirani kao Dovoljno obraeni ili preraeni proizvodi.

Vidimo da nije potrebno zadovoljiti uvjete dovoljne obrade ili prerade odnosno, uvjete
navedene u listi iz Aneksa II Protokola, ve samo da su postupci obrade ili prerade bili vei od
nedovoljnih postupaka obrade ili prerade.
Bitno je napomenuti injenicu kada se kae da dobiveni proizvod sadri materijale porijeklom
iz neke druge Strane da se misli na materijale koji su stekli porijeklo u skladu sa odredbama
Protokola.
12
http://www.etown.edu/cefta_kumulacije 13.03.2010.godine
16
 To znai da su ili cjelovito dobiveni u toj Strani ili su dobiveni u toj Strani od
materijala koji nisu cjelovito dobiveni ali su proli dovoljnu obradu ili preradu u smislu lana
6 ili su dobiveni po pravilima ugovorene kumulacije. Takoer, CEFTA kumulacija porijekla u
stavu 2 lana 3, predvia mogunost sticanja porijekla proizvoda iz Strane pod istim uvjetima
kao i u stavu 1 ako su u proizvodnji Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
30 CEFTA 2006 .13
Koriteni materijali porijeklom iz Evropske unije, Islanda, Norveke, vicarske (ukljuujui
Lihtentajn) i Turske u skladu sa odredbama o pravilima porijekla priloenih sporazumima
izmeu te Strane i svake od ovih zemalja.

Primjer 2
U BIH se uvozi neeljani pamuk porijeklom iz Turske
U BiH se od njega izrauje pamuna tkanina
Tkanina se izvozi u Hrvatsku gdje se iju enski ogrtai

Grafikon br.2. pokazuje Koriteni materijala (pamuk) iz EU, zemlje lanice EFTA-e i
zemlje koje su u carinskoj uniji sa EU.

Uvjet za ovakvu kumulaciju je da Hrvatska ima ugovor o preferencijalnoj trgovini sa

Turskom u skladu sa lanom XXIV GATT-a 1994 i identina pravila porijekla.
Meutim, kada je u pitanju kumulacija iz stava 2, ona moe biti primijenjena samo pod
uvjetom da 14:
je preferencijalni trgovinski sporazum u skladu sa lanom XXIV Opeg sporazuma o
carinama i trgovini (GATT) u primjeni izmeu zemalja ili teritorija koje su ukljuene
u sticanje statusa proizvoda s porijeklom i Strane odredita;
su materijali i proizvodi stekli status proizvoda sa porijeklom primjenom pravila
porijekla koja su identina onim datim Aneksu 4.; i
su obavijesti koje ukazuju na ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije
objavljene u Stranama u skladu sa njihovim vlastitim procedurama.

Prema ovim uvjetima, da bi se koristila mogunost kumulacije porijekla iz stava 2

lana 3 Protokola, Strane odredita i navedenih zemalja ili teritorija koje su ukljuene u
sticanje statusa proizvoda s porijeklom, potrebno je da je izmeu njih u primjeni
preferencijalni trgovinski sporazum koji je u skladu sa lanom (GATT 1994) zatim, da su
materijali i proizvodi stekli status proizvoda sa porijeklom primjenom pravila porijekla
izmeu Strane odredita i zemalja i teritorija iz stava 2 koja su identina pravilima porijekla iz
Protokola, i da su pravila za ispunjavanje neophodnih uvjeta za primjenu kumulacije
objavljene u Stranama u skladu sa njihovim vlastitim procedurama (npr. u BiH da su
objavljeni u Slubenom glasniku BiH na osnovu prethodno obavljene propisane procedure).

13
http:///www.mvteo.gov.ba 13.03.2010.godine
14
http://www.nn.hr/cefta_kumulacija_robe 13.03.2010.godine
17
 6. SPORAZUM CEFTA I BiH- 2007. GODINA

Sporazum o zoni slobodne trgovine u jugoistonoj Evropi (CEFTA) je na snazi u

Hrvatskoj, Albaniji, Crnoj Gori, Moldaviji, Makedoniji i Kosovu. Uz drave u kojima je
CEFTA stupila na snagu, BiH i Srbija su potpisale ovaj sporazum, ali ga parlamenti dvije
zemlje jo nisu ratifikovali. Parlament BiH trebao je u julu ratififikovati ovaj sporazum, ali je
to odgoeno za septembar. Na posljednjoj sjednici dravnog parlamenta odbaen je zakon o
primjeni ovog sporazuma, kojim je bilo predvieno uvoenje punih carina za uvoz mlijeka i
mesa te njihovih preraevina iz Srbije odnosno Hrvatske.15

Mnogi smatraju da se CEFTA ve godinama praktino primjenjuje u BiH, jer naa

zemlja ima bilateralne ugovore sa svim susjedima koji garantuju potpunu liberalizaciju tria.
CEFTA-om je predvieno formiranje jedinstvene trgovinske zone na podruju osam zemalja
lanica, bez bilo kakvih carinskih i vancarinskih barijera. EU je priznala lanicama CEFTA
pravo takozvane dijagonalne kumulacije, to znai da se proizvodi iz ovih zemalja bez carina
mogu izvoziti na trite EU ak i ako nisu u potpunosti proizvedeni od domaih sirovina.

6.1. Sporazum CEFTA za BiH: Isti uvjeti trgovine za zemlje regiona

Sporazum CEFTA za BiH stupa na snagu 22. novembra. Novim sporazumom kreiraju
se isti uvjeti trgovine u cijelom regionu to je mnogo privlanije stranim, ali i domaim
ulagaima, od malih, segmentiranih trita. Zbog specifinog geografskog poloaja BiH, njen
izostanak iz novostvorene zone slobodne trgovine znaio bi stavljanje privrede u poziciju iz
koje teko da postoji izlaz. To konkretno znai da poslovna zajednica ima uvjete dugoronijeg
planiranja poslovnih aktivnosti, a da reim trgovine ne varira od zemlje do zemlje kao to je
bio sluaj s 32 bilateralna ugovora.
Povezivanje regiona daje ansu samom regionu da se konsolidira iznutra, ali i da ima znatno
povoljniju poziciju prema drugima. Okrupnjeno trite daleko je privlanije stranim, ali i
domaim ulagaima od malih, segmentiranih trita.

Prednosti ekonomske saradnje sa zemljama CEFTA Sporazuma poznate su odranije,

posebno tzv. dijagonalna kumulacija, meutim, analitiari ocjenjuju da se ta mogunost ne
moe iskoristiti ni priblino dok se ne potpie Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju.
Naime, pravila o porijeklu robe u okviru CEFTA Sporazuma predviaju koncept dijagonalne
kumulacije porijekla.
Problem bh. konkurentnosti je generalan problem uzimajui u obzir prije svega da carinska
zatita u BiH (prema carinskoj tarifi) i bez ugovora o slobodnoj trgovini, a sada CEFTA-e, ne
predstavlja veliku barijeru za snane industrije, posebno zemalja zapadne Evrope. U prilog
tome govori i injenica da vie od 50 % ukupnog bh. uvoza dolazi upravo iz zemalja EU koje
prilikom uvoza u BiH plaaju carinu.

15
http://www.medijski_izvjestaji.com./sporazum_cefta_I_bih 14.03.2010
18
 CEFTA-i nije pregovarala o carinskim koncesijama, ve su one prenesene onakve
kakve su ugovorene u bilateralnim ugovorima. Takoer, CEFTA bi sa svojim znaajno
poboljanim odredbama, koje su se u primjeni bilateralnih ugovora pokazale kao nedovoljno
precizne ili efikasne te nekim novim mehanizmima i podrujima trebala doprinijeti veem i
snanijem prisustvu bh. proizvoda na tritima potpisnica.

U tabeli 2. je prikazana vanjskotrgovinska bilanca BiH i drugih lanica CEFTA sporazuma.

Tabela 2.Vrijednost trgovinske razmjene BiH sa lanicama CEFTA sporazuma u 2007 i

2008 god (000 EUR)
2007 2008
Uvoz Izvoz Uvoz Izvoz
Albanija 3.534,85 7.627,71 1.793,55 8.455,74
Hrvatska 1.252.167,77 557.348,70 1.420.928,51 591.430,79
Makedonija 70.830,12 24.895,38 77.195,26 33.789.88
Moldova 1.525,45 587,65 1.797,08 1.061,40
Crna Gora 14.496,94 79.608,03 20.241,95 118.332,98
Srbija 666.308,11 355.790,12 882.440,09 481.649.28
UNMIK/Kosovo 3.452,68 22.723,23 4.445,67 39.087.83
Ukupno CEFTA 2.012.315,92 1.048.580,83 2.408.842,13 1.273.807,89
Ukupno svijet 7.099.939,14 3.035.291,03 8.326.563,00 3.431.404,57
Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2009)

Iz tabeli 2. moemo konstatirati da je uvoz iz CEFTA zemalja povaan u 2008 godini u

odnosu na 2007. godinu, ali isto tako da je izvoz povean iz BiH u 2008. godini u odnosu
na 2007. godinu. Isto tako moe se uoiti da najvei obujam vanjskotrgovinske razmjene
je s Republikom Hrvatskom, zatim s Republikom Srbijom.

U tabeli 3. je prikazano uee uvoza u BiH iz lanica CEFTA sporazuma.

Tabeli 3. Uee uvoza u BIH iz lanica CEFTA u 2007 i 2008 god

2007 2008
Uee- Uee Uee-uvoz Uee
uvoz u ukupnom u ukunom
Uvoz CEFTA u total
uvozu Uvoz CEFTA u total
uvozu
(EUR) (%) (%) (EUR) (%) (%)
Albanija 3.534,85 0,18% 0,05% 1.793,55 0,07% 0,02%
Hrvatska 1.252.167,77 62,23% 17,64% 1.420.928 58,99% 17,07%
Makedonija 70.830,12 3,52% 1 ,00% 77.195,26 3,20% 0,93%
Moldova 1.525,45 0,08% 0,02% 1.797,08 0,07% 0,02%
Crna Gora 14.496,94 0,72% 0,20% 20.241,95 0,84% 0,24%
Srbija 666.308,11 33,11% 9,38% 882.440,0 36,63% 10,60%
UNMIK/Kosov 3.452,68 0,17% 0,05% 4.445,67 0,18% 0,05%

Ukupno-svijet 7.099.939,14 / 100,00% 8.326.563 / 100,00%

Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH (2009)

Iz tabele 3. se vidi da je uee uvoza najvie zastupljeno u trgovinskoj razmjeni s

Republikom Hrvatskom (62,23% u 2007 godini i 58,99% u 2008. godini), zatim s
Republokom Srbijim (33,11% u 2007.godini i 36,63% u 2008.godini).
19
Tabela 4. prikazuje uee izvoza iz BiH i CEFTA lanica.

Tabeli 4. Uee izvoza iz BiH u CEFTA u 2007 i 2008 god

2007 2008
Izvoz Uee- Uee Izvoz Uee- Uee
izvoz u ukupnom izvoz u ukupnom
izvozu izvozu
(EUR) (%) (%) (EUR) (%) (%)
Albanija 7.627,71 0,73% 0,25% 8.455,74 0,66% 0,25%
Hrvatska 557.348,70 53,15% 18,36% 591.430,79 46,43% 17,24%
Makedonija 24.895,38 2,37% 0,82% 33.789,88 2,65% 0,98%
Moldova 587,65 0,06% 0,02% 1.061,40 0,08% 0,03%
Crna Gora 79.608,03 7,59% 2,62% 118.332,98 9,29% 3,45%
Srbija 355.790,12 33,93% 11,72% 481.649,28 37,81% 14,04%
UNMIK/Kosov 22.723,23 2,17% 0,75% 39.087,83 3,07% 1,14%
UkupnoCEFTA 1.048.580,83 100,00% 34,55% 1.273.807,8 100,00% 37,12%
Ukupno-svijet 3.035.291,03 / 100,00% 9
3.431.404,5 / 100,00%
7 BiH (2009)
Izvor: Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa

Moe se uoiti (tablica 3.) da BiH najvei udio u izvozu ima s Republikom Hrvatskom, s tim
da je izvoz sa 53,15% u 2007. godini opao na 46,43% u 2008. godini u odnosu na ukupni
izvoz. u okviru CEFTA sporazuma. Udio izvoza u Srbiju je sa 33.93% u 2007. godini povean
na 37,81% u 2008. godini u odnosu na ukupan izvoz u okviru CEFTA lanica.

6.2. U 2009. godini smanjen obim razmjene BiH sa CEFTA-om

U 2009. smanjen je ukupan obim razmjene BiH sa lanicama CEFTA-e za 24,08 %, ali
je struktura znaajno poboljana, I uvoz i deficit su smanjeni.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH (VTKBiH), deficit sa CEFTA-om gledanim
kao cjelina u proloj godini iznosio je 1.811.820.392 KM, pri emu je najvei deficit sa
Hrvatskom (1.353.575.388 KM) i Srbijom (711.254.554 KM), a najvei suficit s Crnom
Gorom (192.591.278 KM).
Izvoz je smanjen za oko 15,72, a uvoz za 27,99 %, to je rezultiralo smanjenjem deficita za
ak 38,74 % i poveanjem pokrivenosti uvoza izvozom na 54,67 %.
Dok se sa Crnom Gorom, kao i UNMIK/Kosovom ostvaruju izvanredni rezultati u
vanjskotrgovinskoj razmjeni i kontinuirano poveavaju izvoz i suficit, u trgovini s Hrvatskom
i Srbijom situacija je jo veoma nepovoljna.

Iako su ove dvije zemlje i najvea izvozna trita na koja BiH izvozi sve vie i
postepeno poboljava strukturu izvoza, plasman njihovih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu
neuporedivo je vei i generira veliki dio bh. Ukupnog deficita. Ovako visoka neravnotea u
meusobnoj razmjeni, nije rezultat samo objektivnih konkurentskih prednosti u pojedinim
privrednim granama, ve u znaajnoj mjeri neravnopravnog poloaja bh. Privrede.

20
 Ta neravnopravnost najoitija je u pogledu netarifnih barijera, koje Hrvatska i Srbija
masovno primjenjuju prema naim izvoznicima i time oteavaju ili potpuno onemoguavaju
plasman naih proizvoda na svoje trite.
Iako i CEFTA izriito zahtijeva uklanjanje netarifnih barijera, pojedine su prevladane tek
nakon primjene ili najave recipronih mjera, a veina je jo aktuelna. Priliku za trajno
rjeavanje ovog problema vide se u pregovorima o zakljuivanju bilateralnih sporazuma o
uzajamnom priznavanju izvjetaja akreditiranih tijela za ocjenu usklaenosti, koji su zapoeti
sa Srbijom i planirani s Hrvatskom.

21
 ZAKLJUAK

CEFTA je ekonomska integracija. Sve lanice CEFTA-e su u dobrim odnosima i

mogunostima za ulazak u EU, jer su pri potpisivanje ugovora o CEFTA-i potpisale i
pristanak za suradnju s EU.
Cilj svih zemalja lanica CEFTA-e je ulazak u EU, pa se stoga CEFTA tretira kao privremeni
sporazum i lanice ne ulau previe truda u njen razvoj
CEFTA 2006 sporazum, za razliku od osnovnog CEFTA ugovora iz 1992. godine, u
potpunosti je usklaen sa odredbama WTO-a ime se eljelo pomoi zemljama koje jo nisu
lanice te organizacije da to prije prilagode svoje trgovinske sustave globalnim trgovinskim
pravilima.

Pozitivne implikacije CEFTA-e su: porast (meusobne) trgovine, zatita skretanja

trgovine, ublaavanje segmentacije trita Srednje Europe, porast stabilnosti u regiji.
Negativne implikacije CEFTA-e su: zemlje lanice bore se za bolju poziciju u odnosu na EU,
povijesne i etnike tenzije, nesrazmjer u veliini zemalja i gospodarskom razvoju te
privlaenju stranih investicija.

Zemlje regiona, lanice CEFTA-e, nalaze se u razliitim fazama u procesu

pridruivanja EU, a samim tim i u razliitim fazama transpozicije (prijenosa) EU tehnikih
direktiva u njihov pravni sistem. Takoer, tri lanice CEFTA-e (BiH, Srbija i Crna Gora) nisu
lanice WTO-a, te stoga postoji mogunost da neka od njih jo uvijek koristi tehnike propise
koji predstavljaju barijeru trgovini.
Svjesne sloenosti novog Sporazuma, kao i potrebe ali i interesa svih lanica da u njemu
prepoznaju i iskuse koristi, Strane su izrazile svoju saglasnost da razvijaju ekonomsku i
tehniku saradnju kako bi, jedna drugoj, pruile, pomo savjete, obuke itd.
Dakle, Strane su slobodne proiriti svoju saradnju i na oblasti koje nisu navedene, ukoliko se
za to pokae potreba.

22
 LITERATURA:

1. KNJIGE

1. Hanf K., Soetendorp B. European integration, Longman, 2007. godina

2. Hansen J.D. European integration-an economic perspective, Oxford Un. 2008.god.
3. Vinko Niki, Slobodne zone kod nas i u svijetu , sa posebnim osvrtom na slobodnu
zonu u Baru, Zagreb, 2008.godina

2. Ostali izvori

1. www.wikipedia.org
2. www.ilo.org
3. http://www.nn.hr/clanci/medjunarodni/2007/079.htm
4. www.etown.edu
5. www.cefta.com
6. www.medijski_izvestaj.org
7. www.ekonomske_integracije.com
8. www.cia.gov
9. www.icftu.com
10. www.bilateralni_sporazumi.com