PRIRUNIK

ZA OBUAVANJE RADNIKA IZ ZATITE NA RADU

2017 godina
KO IMA PRAVO NA ZATITU NA RADU?
Pravo na zatitu imaju sva lica koaj se nalaze u radnom odnosu po bilo kom osnovu: kao stalni
ili sezonski radnici ili kao radnici po ugovoru.
 Pored toga, pravo na zatitu na radu imaju i uenici i studenti za vrijeme dok su na praktinoj
obuci u laboratorijama, radionama i sl.
Ovo pravo imaju i svi uesnici akcija koje su organizovane u javnom interesu.

OBAVEZA RADNE ORGANIZACIJE

Radna organizacija je duna sprovoditi mjere zatite radnika odreene propisima. Ona je
osnovni nosilac svih aktivnosti na organizovanju, sprovoenju i unapreivanju ZNR.
Prema osnovnom Zakonu o zatiti na radu, radna organizacija je naroito obavezna:
da rad radnika organizuje da svaki radnik, uz potrebnu radnu sposobnost i uz
uobiajenu panju, moe obavljati svoje radne zadatke bez opasnosti po ivot i
zdravlje.
da koristi i nabavlja orua za rad i ureaje samo ako oni ne predstavljaju izvor
opasnosti za radnike. To znai da orua za rad i ureaji moraju biti opremljeni
zatitnim napravama i ureajima koji su odreeni propisima.
da radnicima obezbijedi lina zatitna sredstva i opremu da ih odrava u ispravnom
stanju.
da organizuje unapreenej zatite na radu istovremeno sa unaprijeenjem organizacija
rada i proizvodnog procesa.
da obezbijedi povoljne radne uslove u pogledu osvjetljenja, buke, vlanosti,
temperature, promaje, praine itd.,odnosno da obezbijedi zatitu radnika od njihovog
tetnog uticaja.
da donosi za unapreivanje zatite na radu i obezbijedi sredstva za njihovo
sprovoenje. Ovi programi se mogu donijeti i u sastavu programa razvoja radne
organizacije.
da vri obuavanje radnika iz oblasti ZNR. Radna organizacija ne moe postaviti
radnika na radno mjesto niti mu povjeriti neki posao prije nego to radnik proe obuku
iz zatite na radu.
da obavijetsi inspekciju rada o svakom smrtnom sluaju, kolektivnoj nesrei i teoj
povredi radnika, kao i o svakom drugom dogaaju koji je mogao ugroziti ivote i
zdravlje radnika.
da donese svoja normativna akta, odnosno pravilnike kojima mora biti regulisano:
nain organizovanja posla na sprovoenju zatite na radu, dunosti osoba koje
se brinu o sprovoenju zatite na radu, te djelokruga i ovlatenja slube zatite
na radu;
obaveze radnika i zadatke, odgovornosti i ovlatenja radnika na rukovodno-
nadzornim radnim mjestima;
odnose i nain saradnje slube zatite na radu sa drugim slubama i radnim
jedinicama;
postupak i nain obuavanja radnika i upoznavanje sa radnim mjestom i
opasnostima koje pri radu mogu nastati. Radnik pri tome mora biti obuen o
mjerama zatite, odnosno nainom na koji moe izbjei te opasnosti;

2
 odrediti poslove pri kojima postoje poveani rizici;
utvrditi periodinost ljekarskih pregleda za radna mjesta, a rokove uskladiti sa
rizicima na radnom mjestu;
odrediti koja orua za rad i ureaji moraju biti povremeno ispitivana u cilju
utvrivanja njihove ispravnosti i zatienosti;
postupak u vezi sa nabavkom, odravanjem i koritenjem linih zatitnih
sredstava (LZS);
nain ostvarivanja obaveza prema inspekcijskim organima i voenje
evidencije o povredama i oboljenjima na radu.

OBAVEZE RADNIKA
Kako je ve reeno, zatita na radu je pravo i dunost radnika. Pravo na ZNR je osnovno
pravo radnika, ali je radnik isti tako duan i obavezan da primjenjuje i sprovodi sve nareene
mjere koje imaju za cilj da ouvaju njegovu radnu sposobnost.
U sprovoenju i unapreenju zatite na radu radnik je obavezan, naroito:
da svoje poslove vri sa punom panjom kako bi doprinioboljoj zatiti svog ivota i
zdravlja kao i ivota i zdravlja drugih radnika;
da se slui zatitnim napravama i LZS i da ih namjenski koristi;
da se pridrava mjera zatie odreenih propisima, Pravilnicima, Upustvima ili usmeno
dobivenim od svog Rukovodioca;
da svaki nedostatak u pogledu zatite na radu odmah prijavi svom neposrednom
rukovodiocu ili slubi zatite na radu;
da odmah prijavi svaki dogaaj koji je mogao imati za posljedicu povredu radnika kao
to je: pad tereta, pucanje vodova, nenormalne pojave u procesu proizvodnje itd.;
da stalno upotpunjava svoje znanje iz zatite na radu i pristupi provjeri tog znanja;
da obavlja samo one poslove za koje je struno osposobljen i ovlaten;
da se podvrgne ljekarskom pregledu i drugim pregledima koji imaju za cilj utvrivanje
njihovih radnih sposobnosti, zdravstvenog stanja i slino. Duan je isto tako da se
podvrgne akcijama koje imaju za cilj spreavanja oboljenja ili rano otkrivanje
oboljenja ili rano otkrivanje oboljenja (vakcinacija, snimanje plua itd.);
da ne dolazi na posao pod uticajem alkohola ili narkotika i da njihovom pretjeranom
upotrebom ne umanjuje svoju radnu sposobnost.

Nepridravanje i nesprovoenje mjera zatite na radu predstavlja teu povredu radne

dunosti. Ako radnik prilikom obavljanja svojih poslova zapazi da npr.neka maina nije dobro
zatiena, da je radno mejsto nedovoljno osvijetljeno, da su klizavi podovi, da mu nisu ispravna
sredstva sa kojima radi i slino, ima pravo i obavezu da prijavi ovakve stavri kao i incidente i
opasnosti.
Svaki takav nedostatak moe biti uzrok povreda i oboljenja radnika. Ako radnik ne zahtijeva
da se ti nedostaci otklone, znai da radnik ili ne zna ocijeniti od ega mu prijeti opasnost ili
potcjenjuje opasnost.

3
 Prijava se podnosi u slubi zatite na radu . Prijavu preuzima sluba zatite na radu i vri
analizu opasnosti ili incidenta, te trai od odgovornih osoba da se nedostatak otkloni ukoliko je
prijava radnika opravdana.

Inspektor rada duan je odmah izvriti uviaj i narediti da se sprovedu mjere zatite. Ako
inspektor utvrdi da zahtjev radniak nije opravdan, duan je o tome upoznati radnika.

ZNAAJ ZATITE NA RADU

Postoje dva osnovna razloga zbog kojih se sprovodi zatita na radu: humani i ekonomski
razlog.
Humani razlog- podrazumijeva brigu drutva za radnika. Radnik je u drutvu osnovna
proizvodna i pokretaka snaga. Svi napori naeg drutva usmjereni su na ostvarenje dobrobiti
radnika. Radnik, kao lan takvog drutva, mora biti zatieni za vrijeme obavljanja svojih
zadataka. Svaka povreda prouzrokuje bol, brigu u porodici, poremeaj u itavom nainu ivota
povrijeenog radnika i njegove blie okoline.
ovjek radi zbog, u prvom redu zadovoljavanja ivotnih potreba sebe i svoje porodice. Kada
i to imamo u vidu, onda moramo obezbijediti takve radne uslove u kojima e radnik obavljati
svoje radne zadatke bez opasnosti po ivot i zdravlje. Kada radnik poe na posao, njegova
porodica nebi smjela strahovati hoe li se vratiti iv i zdrav ili ne.

Ekonomski razlog sprovoenja zatite na radu i spreavanje povreda i u naoj zajednici sve
vie dobiva na znaaju. Naime, osnovni razlog za sve aktivnosti na polju zatite na radu je isto
ekonomske prirode. svaki poslodavac zna, izraunao je, koliko gubi ako ne provede
odgovarajue mjere zatite.
Dalje, tamo gdje su radnicima obezbijeeni normalni uslovi rada, gdje su preduzete mjere
zatite, produktivnost je znatno vea. Radnici se u takvim uslovima slobodnije kreu, slobodnije
rade, jer ne moraju neprestano misliti na eventualne opasnosti. To znai nema produktivnosrti
tamo gdje zatita nije sprovedena.

ULOGA RADNIKA U SPROVOENJU ZATITE

Sprovoenje zatite na radu vezano je za izvrenje obaveza svih lanova radne jedinice.
Zatitne naprave i zatitna sredstva nije dovoljno samo obezbijediti-napraviti ili kupiti ista se
moraju koristiti i to pravilno onako kako je to i predvieno od strane njihovog proizvoaa.
Pored pridravanja propisanih mjera zatite na radu, potivanja radnih uputa kako
proizvoaa opreme i sredstava rada, tako i uputa koje je dobio od poslodavca, radnik je duan
da odmah prijavi sve zapaene nedostatke, kvarove ili druge pojave koje bi mogle ugroziti
bezbijednost na radu.
Ovo je propisano Zakonom o zatiti na radu. Dakle iz ovog vidimo vanost uloge radnika koji
daleko moe prvi da primijeti nedostatke koji mogu da ugroute njega ili nekog drugog. Pazite,

4
ovo je dunost!! Dakle, ne ako hoe ili kad bude mogao, nedostatak ili opasnost radnik
prijavljuje ODMAH!!
Radnik koji se ne pridrava propisanih mjera zatite na radu ini teu povredu radne obaveze.

NAJEI UZROCI POVREDA NA RADU

Sve to se dogaa u prirodi ima svoj uzrok. Isto pravilo vai i za povrede: ni jedna povreda
se ne dogaa sluajno, svaka povreda ima svoj uzrok i posljedice.
Sve uzroke povreda moemo podijeliti u 3 grupe i to:
1. uzroke koji su vezani za pogreke, mane i propuste ljudi;
2. uzroke vezane za nedostatke zatite na mainama i ureajima;
3. uzroke vezane za viu silu.
Subjektivnim faktorom obino nazivamo sve ono to je vezano za linost osobe koja je na
bilo koji nain doprinijela nastupanju povrede. U ovakve uzroke ubrajamo npr.nedovoljnu
panju radnika, propust radnika da upotrijebi zatitno sredstvo, propust da provjeri ispravnost
alata i druge opreme koju koristi, zauzimanje nesigurnog poloaja pri radu (npr.stajanje ispod
tereta koji visi) i slino.
Ovakvi uzroci veoma esto su vezani za neku manu ljudi. Takve mane mogu biti steene ili
naslijeene, kao npr.nehat, naglost, razdraljivostm nepromiljenost, brzopletost itd.. Mana
ovjeka se moe odnositi na njegove fizike sposobnosti za obavljanje pojedinih poslova: slab
vid, slab sluh, fizika slabost za obavljanje nekih teih poslova i slino.

Mehanikim rizikom nazivamo stanje u kome maine, odnosno pokretni dijelovi maina
nisu zatieni od sluajnog dodira. postojanje nezatienih dijelova maina, nezatienih otvora
u podu, loe osvjetljenje, zakren prolaz i slino, direktno uzrokuje povrede radnika.
Moramo odmah utvrditi da je svako postojanje mehanikog rizika, dakle svaki nedostatak
zatite, opet poslejdica propusta pogreaka i mana ljudi. Da li e neka maina biti zatiena ili
ne, da li e postojati klizav pod u radion, kakvo e biti osvjetljenje, ventilacija itd.zavisi
iskljuivo od ljudi. Od ljudi, isto tako zavisi kako e odravati zatitne naprave i ureaje i da li
e te zatite stvarno biti efikasne.

Statistika pokazuje da se zbog nedostatka zatite na mainama i ureajima dogaa svega 10%
povreda. Meutim, 88% povreda dogaa se nesigurnim postupcima ljudi. To znai da ak i
kada postavimo zatitne naprave na sve pokretne dijelove, ogradimo platforme i slino,
nabavimo zatitnu opremu i td.m nismo u potpunosti eliminisali rizike dok ne promijenimo
nain rada.
Povrede se jedino mogu sprijeiti izmjenom shvatanja ljudi, skretanjem njihove panje da
misle na zatitu, o vlastitoj sigurnosti. Analizom rizika, uoavanjem opasnosti, prije poetka
rada, jer kada je radnik svjestan rizika tj.kada vidi opasnost daleko je manja mogunost da
nastane povreda od tog rizika, ljudi se uglavnom povreuju kada ih opasnost iznenadi, kada
nisu neto nisu oekivali.

5
 Via sila, kao uzrok povreda, javlja se vrlo rijetko. To su dogaaji koji se ne mogu predvidjeti
niti ovise od volje ljudi: zemljotresi, poplave, vremenske nepogode i slino.

ZATITA POKRETNIH I ROTIRAJUIH DIJELOVA

NEZATIENA MAINA JE UVIJEK IZVOR OPASNOSTI. Takva maina je opasna bez
obzira na to da li se stalno koristi ili samo povremeno. ak i najvjetiji, najoprezniji radnik, pri
radu sa nezatienom mainom, moe jednom pogrijeiti, a posljedica je uvijek-povreda. A
povrede do kojih dolazi pri radu na nezatienim mainama su gotovo redovno veoma teke.
Zatitne naprave i ureaji na mainama poveavaju osjeaj sigurnosti radnika pri radu, to
utie na poveanje produktivnosti.
Dobar zatitni ureaj na mainama mora ispunjavati sljedee uslove:
Treba da se smatra kao sastavni dio maine na koju je ugraen, ali se moe lako
demontirati kada je to potrebno.
Treba da onemogui pristup u opasnu zonu ua vrijeme rada maine.
Treba da je funkcionalan: ne smije smetati normalan rad radnika niti maine i da ne
predstavlja izvor povreda radnika zbog otrih ivica, nezgodnog postavljanja i sl.
Treba da odgovara tipu maine i vrsti posla koji se obavlja tom mainom.
Treba da je trajan, otporan prema svim uticajima kojima je izloen sa strane ili od
same maine.
Treba da je konstruisan i izraen od materijala koji omoguava lako popravljanje u
sluaju oteenja.

Radna organizacija ne smije nabavljati niti koristiti maine niti druge ureaje sa mehanikim
pogonom, ako nisu opremljeni zatitnim ureajima. Ako se maine nalaze u upotrebi, a ne
posjeduju zatitne napravem onda se ove moraju naknadno uraditi.
Da bi se utvrdilo da li maina posjeduje sve zatitne naprave, propisima je utvreno da je
njihov pregled vre ovlatene strune ustanove. Ovi pregledi se vre prilikom nabavljanja i
postavljanja maine, a u toku njene upotrebe najmanje svake 3 godine.
Svakodnevnu kontroli nad zatitom maina duni su vriti neposredni rukovodioci
(poslovoe/grupovoe) i sluba zatite na radu.
Meutim najbolju i najefikasniju kontrolu zatite kao i funkcionalsnot zatite vri sam radnik
koji sa mainom rukuje. Dobar i savjestan radnik nee dozvoliti da radi sa nezatienim
mainama, a svaki nedostatak zatite odmah e prijaviti svom poslovoi i slubi zatite na radu.

VRSTE ZATITNIH UREAJA

Postoje tri vrste zatitnih ureaja, i to su:
1. nepokretni zatitni ureaji;
2. zatitni ureaji koji su vezani sa komandom za putanje maine u rad;
3. automatski zatitni ureaji.

6
a)Nepokretni zatitni ureaji
Ovdje se podrazumijevaju prvenstveno oklopi pokretnih i opasnih dijelova maina, koji su
privreni na samu mainu. Ovi oklopi se izrauju obino od vrstog materijala, a prvenstveno
od lima, raetki i ianog pletiva (mree). Oklopi su uvreni tako da ih se teko moe skinuti.
Ako je u toku rada maine potrebna kontrola rada zatienog dijela maine, onda se zatita radi
od ianog pletiva. Ovakve zatite postavljaju se na pokretne i rotirajue dijelove, na primjer
na tokarskim strojevima, builicama, drobilicama itd.

b) Zatitni ureaji koji su vezani sa komandom za putanje maine u rad

Ovakve zatitne ureaje obino u praksi nazivamo ''blokadom''. Zatitna naprava je preko
prekidaa vezana za komandu za putanje maine u rad. Ako se takav zatitni ureaj pomjeri ili
ukloni odmah dolazi do iskljuivanja pogonske energije koja pokree mainu (el.struja).
Zatitni ureaji ovakve vrste postavljaju se tamo gdje zbog potrebe estog pomijeranja zatite
nije mogue postaviti nepokretni zatitni ureaj (npr.na nekim vrstama presa, na nekim
pakericama sa sloenim mehanizmom pakovanja itd.).

c) Automatski zatitni ureaj

Svi mehanizmi i dijelovi maina koji moraju biti zatieni mogu se svrstati u ove 4 grupe:
rotacioni mehanizmi;
mehanizmi za struganje i sjeenje;
mehanizmi koji izazivaju trenje;
mehanizmi za savijanje i formiranje.

I. Rotacioni mehanizmi
Bilo koji dio maine koji se okree moe biti opasan. ak i glatki dijelovi maine koji se
okreu sporo (npr.osovina) mogu zahvatiti odjeu ili kosu radnika posebno ako je vlana.
Opasnost od ovakvih dijelova je vea ako na njima postoje pogonski tokovi, spojnice, zavrtnji
i sl.koji vire iz njih.
Rotacioni mehanizmi mogu biti zatieni jednostavnim titnicima koji ne dozvoljavaju da im
se neki predmet priblii. Ovi titnici mogu biti pokretni ili napravljeni tako da se mogu otvoriti
ili ukloniti u sluaju popravke maine.

Zamajci
Zamajci moraju biti potpuno zatieni. Nain zatite ovisi od veliine, vrste i brzine okretanja
zamajaca. Zatita moe biti izraena u vidu oklopa od lima, iane mree i slinog materijala.
Zatita se moe izraditi i u vidu zatitne ograde ili polukrunog titnika koji titi zamajac samo
sa donje strane ako radnik ne moe ni na koji nain pristupiti gornjem dijelu.
Prenosnici snage (remenje, lanci, uad)
Vodoravni prenosnici snage moraju biti potpuno ograeni.
Ova zatitna naprava mora biti izgraena od vrstog materijala (eljezo, drvo) i mogu biti
pune izvedbe (daska, lim) ili u raetkastoj izvedbi (iana mrea, drvena raetka isl.). Ako se
ovakvi prenosnici snage nalaze na visini iznad 2m, a njihova brzina ne prelazi 10m/s, onda
moraju biti zatieni bar sa donje strane.

7
 Osovine i transmisije, koje se nalaze na visini ispod 2m od poda ili radne platforme, moraju
na mjestima prolaza biti ograeni vrstim oklopom.
Ako si prenosnici snage (remenje, transmisije i sl.)postavljeni koso ili uspravno (vertikalno),
moraju biti zatieni oklopom najmanje do visine 1.5m.
Krajevi osovine moraju biti radni. Ako kraj osovine viri iz svog leita od polovine svog
prenika (debljina osovine), ili ako su krajevi osovine neravni, oni moraju biti zatieni pomou
tuljka.

Zupanici
Zupanici na mainama sa mehanikim pogonom (el.strja, benzinski ili dizel motor) moraju
uvijek biti potpuno zatieni. Ove zatitne naprave treba da su uvijek izraene od metala. Drvo
ili neki drugi materijali e se upotrijebiti samo ako se zbog hemikalija ili drugih uslova pod
kojima maina radi, ne moe upotrijebiti metal.

Spojnice
Spojnice treba da budu izraene tako da iz njih ne vire nikakvi zavrtnji i sl.da imaju to manje
neravnina. Sve spojnice moraju biti zatiene titnicima koji onemoguavaju da dio tijela ili
neki predmet dou sa spojnicom u dodir.

II. Mehanizmi za struganje i sjeenje

Najvea opasnost ovakvih mehanizama prijeti na taki gdje se pokretna ivica za sjeenje ili
struganje pribliava nepokretnoj ivici mainskog dijela ili se sa njom ukrta. Od ovakvih ureaja
najvie su u upotrebi cirkulari, trane pile, glodalice, mehanike makaze, builice, brusilice i
slino.

Testere
Cirkulacione testere moraju biti obezbijeene poklopcima, koji e tititi da ruka radnika ne
doe u dodir sa njenim zubima. Ovakav poklopac mora se sam od sebe, automatski
prilagoavati debljini materijala koji se sa njom sijee. Ovaj poklopac treba istovremeno da titi
radnika od iverija i eventualno polomljenih zubaca testera.
Svi dijelovi trane testere moraju biti zatieni. Ova zatita se postie tako to se testera
potpuno oklopi itavom njenom duinom osim onog dijela na kome materijal dolazi u dodir sa
testerom. Obadva toka testere moraju biti zatiena zatitnom mreom.

Mehanizmi sa valjcima
Ovakvi mehanizmi su obino transporteri, drobilice i mjealice. Opasna taka kod ovih
mehanizama nalazi se na mjestu gdje valjci dolaze u blizinu ili u dodir jedan sa drugim, ili na
ivicama pokretnih i nepokretnih dijelova maine.

8
 Zatitne naprave na ovim mainama moraju biti napravljene tako da dio tijela radnika ne moe
doi do opasne take. Na ovakvim mainama najvie se koriste tzv.blokade, tj.sistemi u kojima
maina ne moe raditi sve dok zatita ne bude postavljena na svoje mjesto.

Brusilice
Brusne ploe moraju biti oklopljene sa vrstim titnikom, koji e zatiti radnika u sluaju
njenog pucanja. Mjesto na koe se oslanja materijal za vrijeme buenja (oslonac) ne smije biti
udaljen od brusne ploe vie od 3mm. Iznad mjesta na kojem se brusi mora postojati titnik od
providnog materijala (sigurnosno staklo), koje slui kao zatita oiju i lica radnika od sitnih
estica koej nastaju pri bruenju. Oklop brusne ploe mora biti vezan sa ureajem za ventilaciju
kako bi se nastala praina izvukla iz oklopa.

III. Mehanizmi koji izazivaju trenje

Mjesta na kojima dolazi do trenja predstavljaju posebnu opasnost. Ovakva mjesta nalaze se
svuda gdje se jedna povrina obre blizu druge povrine. Tipini primjeri za ovo su maine sa
valjcima, maine sa lancima, transoporteri i maine sa pogonskim remenjem.
Maine na kojima se obrauje materijal njegovim proputanjem izmeu valjaka (valjanje
lima, mljevenje), moraju na mjestu ulaza materijala biti obezbijeene zatitnom napravom. Ova
zatita mora spreavati pristup dijela tijela radnika od opasne take.
Kada je opasnost pri radu sa takvom mainom naroito velikam a uobiajeni nain zatite se
ne moe primijeniti, maina mora biti opremljena automatskom napravom koja e se iskljuiti
im se dio tijela radnika priblii toj zoni.
Kod maina sa lancima, pogonskim remenjem, transporterima i sl.dovoljno je postaviti
zatitne naprave o kojima smo ranije govorili.

IV. Mehanizmi za savijanje i formiranje

Pod ovakvim mehanizmima podrazumijevamo prese za savijanje i oblikovanje materijala i
tanc-maine za izradu dijelova ili ak gotovih predmeta.
Pri radus a ovakvim mainama postoji opasnost da radniku budu uhvaene ruke ako doe do
putanja u rad maine dok on rukama namijeta ili skida materijal. Dok kod nekih maina
radnik mora namijetati i skidati materijal rukama, kod nekih maina se to radi potpuno
automatski.
Svaka maina za presovanje mora imati odgovarajuu zatitu koja nee dozvoliti pristup ruku
radnika u opasnu zonu za vrijeme rada maine.
Pored postavljanja odgovarajuih zatitnih naprava, komande za stavljanje u pogon prese
trebaju biti konstruisane tako da maina moe biti putena u rad samo ako radnik upotrijebi obje
ruke. Postavi se npr.jedno dugme sa lijeve strane a drugo sa desne strane maine. Da bi radnik
pokrenuo mainu mora upotrijebiti obadvije ruke i tako ih izvui iz opasne zone prese.
Ako se presa stavlja u pogon pomou none pedale, komanda mrioa biti osigurana da ne doe
do sluajnog stavljanja prese u pogon za vrijeme dok radnik namjeta materijal ili skida
predmet sa opasne zone.

9
 OPASNOSTI I ZATITA OD ELEKTRINE ENERGIJE
Veina aparata i alata za svoj pogon koriste danas najrasprostranjenjiju vrstu energije-
elektrinu struju.
Zna se da je elektrina struja opasna po ovjeiji organizam ako sluajno ovjek postane dio
zatvorenog strujnog kruga ili jednostavnije reeno, ako elektrina energija prolazi kroz tijelo
ovjeka.
Posljedice koje elektrina struja prouzrokuje kada prolazi kroz ovjeije tijelo mogu biti:
nadraaj na ivani sistem, posljedice ovog su smetnje u govoru, smetnje u sluhu i
ravnozei, smetnje sposobnosti refkleksa itd.
grenje miia
opekotine i
smrt.
Koja e od navedenih posljedica nastati usljed proticanja elektrine struje kroz ovjeije tijelo
zavisi od:
puta proticanja elektrine struje kroz tijelo ovjeka
jaine struje koja protie kroz ovjeije tijelo. Utvreno je da tetne posljedice
prouzrokuje jaina struje preko 0.05A pri prolazu struje kroz tijelo ovjeka. Ova jaina
struje je ujedno i donja granica smrtne opasnosti.
Frekvencije elektrine struje. Ako je frekvencija elektrine struje nia, njen uticaj na
ovjeije tijelo e biti vei. U naim mreama koristi se frekvencija od 50Hz. Ova
frekvencija je vrlo niska pa je i zbog toga opasna po ovjeiji organizam.
vremena proticanja elektrine struje kroz tijelo ovjeka. to je vrijeme proticanja struje
vee i opasnost je vea, pa jhe za spaavanje dragocjena svaka sekunda.

MJERE ZATITE OD UTICAJA ELEKTRINE STRUJE NA ORGANIZAM

Od luajnog dodira dijelova pod naponom najbolje emo se zatiti ako su elektrini ureaji,
kojim rukujemo i radimo dobro izolovani, ograeni ili na drrugi nain zatieni kako nebi
postojala mogunost sluajnog dodira tih dijelova koji su pod naponom.
Dobri izolatori koji sve svoje izolatorske osobine zadravaju u razliitim uslovima rada,
najsigurnija su zatita.
Nezgode od sluajnog dodira najee nastaju ba zbog oteenja izolacije,
Metalne zatite elektrinih ureaja moraju biti uzemljene, a u neposrednoj blizini elektrinih
instalacija, postrojenja i ureaja moraju biti na vidljivim mjestima postavljeni natpisi, tabele
koje upozoravaju na opasnost od elektrine struje.
Od previsokog napona dodira prema zemlji koji se javlja na pristupanim metalnim
dijelovima, usljed oteenja elektrinih ureaja koji rade sa veim naponom od 220V prema
zemlji zatitne mjere su sljedee:

10
 Zatitno izolovanje vidljivih dijelova koji se mogu dodirnuti (npr.ruice prekidaa,
sklopki i sl.) postavljanjem izolacione podloge da bi se sprijeio prolaz elektrine
struje vidljivih dijelova ureaja kroz ovjeije tijelo u zemlju.
Mali radni napon od 42V ijom primjenom se spreava uopte pojava previsokog
napona dodira.
Zatitno uzemljenje kao mjera zatite od previsokog napona dodira, izvodi se tako
da se metalni dijelovi elektrinih ureaja, koji ne pripadaju strujnom krugu vidljivo
spoje na poseban uzemljiva. U sluaju kvara tj.spoja vidljivog dijela sa kuita
elektrinog ureaja, strujni krug se zatvara prkeo uzemljivaa, iji otpor mora biti
malen da sigurno omogui proticanje odgovarajue jaine struje kod koje e osigura
prekinuti strujni krug. Za vrijeme dok osigura ne izbaci na kuitu elektrinih ureaja
pojavljuje se napon dodira koji ne smije biti vei od 65V.
Nulovanje se izvodi tako da se svi metalni dijelovi elektrinih ureaja koje treba
zatititi od previsokog napona dodira spoje sa nul-vodiem. Nikad se ne smije u
jednom krugu koji se snadbijeva elektrinom strujom iz tog transformatora,
upotrijebiti i zatitno uzemljenje i nulovanje, ve samo jedan od ovih naina zatite.
Pored navedenih naina zatite od dejstva elektrine struje, pomenuti emo da postoji jo
nekiliko naina, kao to su: naponski zatitni spoj, strujni zatitni spoj, zatitno odvajanje.
Pri radu sa elektrinim ureajima moraju se, pored svih mjera opreznosti koristiti LZS i
zatitna oprema. Kao LZS koriste se anroito gumene rukavice, gumene izme i zatitni
elektriarski ljemovi.
Lina zatitna sredstva moraju biti redovno ispitivana na probojnost od elektrine struje. Od
zatitne opreme najvie su u upotrebi izolacione podloge (gumene), isklopne motike, sredstva
za kratko spajanje i td.

11