UDK: 378.147:811.163.

42243
Struni rad
Prihvaen za tisak: 23. travnja 2008.

Aktivnosti u nastavi hrvatskoga jezika kao drugoga

i stranoga za poetnike

Marinela Aleksovski
Zagreb

U ovome je radu rije o vanosti motivacije i ulozi nastavnih aktivnosti kao

bitnih initelja motivacije, kako na poetnim, tako i na naprednim stupnje-
vima uenja hrvatskog kao drugoga i stranoga jezika. Pritom se uzima u
obzir uloga afektivnih faktora u uenju jezika. Slijedi kratki osvrt na progre-
siju pouavanja hrvatskoga kao drugog i stranog jezika koja se primjenjuje
na poetnim stupnjevima uenja. U nastavku su rada predstavljeni opisi po-
jedinih nastavnih aktivnosti predvienih za nii i vii poetni stupanj uenja
hrvatskoga kao drugog i stranog jezika. Oni su rasporeeni tako da slijede
ve spomenutu progresiju, a za svaku se nastavnu aktivnost navodi i njezina
svrha kojom se opravdava ukljuivanje u nastavni proces. Cilj je rada pri-
mjerima pomoi svima koji u svojoj nastavi osjeaju potrebu za spontanom
i stvaralakom uporabom jezika.

0. Uvod
S obzirom na to da je metodika nastave hrvatskoga jezika kao sveuilini
predmet orijentirana preteito na pouavanje hrvatskoga kao prvoga i mate-
rinskoga jezika, pouavanje hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika struno
je zapostavljeno. Zbog toga su profesori hrvatskoga jezika i knjievnosti,
osobito oni koji uz hrvatski nisu studirali strani jezik, nedovoljno upueni
u metodiku pouavanja hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika. To je,
naravno, velik struni nedostatak i prepreka kvalitetnomu pouavanju. Iz
toga je razloga potrebno zapisati i opisati sva iskustva iz prakse pouavanja
hrvatskoga kao drugoga i stranoga jezika te ta iskustva podijeliti s kolegama
koji se bave istim ili slinim poslom i kojima mogu biti korisna.
Ovaj lanak iznosi iskustvo u radu sa stranim studentima na Croaticu-
mu (Centar za hrvatski kao drugi i strani jezik) na Odsjeku za kroatistiku
Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.

97
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

Kako je 2006. godine objavljen novi udbenik hrvatskoga kao drugo-

ga / stranoga jezika Hrvatski za poetnike 1 (ila-Mikuli, Gulei-Machata,
Pasini, Udier) koji na Croaticumu lektori koriste prije svega na niem po-
etnom stupnju, aktivnosti iskuane u nastavi bit e u lanku opisane na
nain da prate nastavnu progresiju u spomenutom udbeniku od uvodne do
pete cjeline. Time e se olakati izbor pojedinih aktivnosti za obradu odre-
enoga gradiva. Pritom valja istaknuti da su izabrane aktivnosti provjerene
u nastavi u dvjema razliitim grupama niih poetnika (zimski semestar
2005/2006. i zimski semestar 2007/2008.) tako da se na razliitim grupama
(do 14 polaznika u svakoj grupi) provjerila uspjenost odabranih aktivnosti
s vremenskim odmakom od dvije godine. Ovaj je lanak ogranien na opis
svega dvanaest aktivnosti koje su u obje grupe podjednako dobro prihvae-
ne i ije je provoenje uspjeno ostvareno. U zimskom semestru 2007/2008.
uenici su u dva navrata imali priliku ocijeniti aktivnosti: jednom u sklo-
pu projekta leksikon (o kojem e biti govora neto kasnije) i drugi put ve
nakon etog tjedna nastave (90 nastavnih sati) kada su sve nie opisane ak-
tivnosti realizirane. Pritom se u jednom ispitivanju od uenika traila opisna
ocjena (Kakve su aktivnosti / igre? ) i pritom su se njihove ocjene kretale od
opisa: dobre do izvrsne, odline i zanimljive. Treba naglasiti da niti jedan
uenik nije negativno ocijenio aktivnosti. Prilikom drugoga ispitivanja u
obliku ankete u kojoj su uenici imali priliku ocijeniti aktivnosti u kojima
su sudjelovali skalom od 15, niti jedna aktivnost nije ocijenjena najmanjom
ocjenom. Svega je jedna aktivnost kojom se utvruju brojevi (Igra na sreu)
dobila prolaznu ocjenu, dok su sve ostale zadovoljile veinu polaznika. Dak-
le, na temelju dosadanjih iskustava i pozitivne povratne informacije uenika
moe se zakljuiti da nastavne aktivnosti treba to ee ukljuivati u po-
uavanje jezika jer bitno utjeu na motivaciju i suradniko uenje koje ide
ukorak s novim razvojem suvremene metodike nastave (Klippert 2001). No,
prije samoga opisa aktivnosti pokuat e se dati odgovori na neka pitanja
koja su usko vezana uz promatranu problematiku.

1. Zato su nastavne aktivnosti vane?

Vrijeme u kojem ivimo i njegov ubrzani tempo u velikoj nam mjeri ograni-
avaju naine kojima se uenici mogu zainteresirati za neko jezino gradivo.
Bez svijesti o vremenu i njegovoj (pro)mjeni, pouavanje teko ispunjava
svoju svrhu, pa su stoga i najmoderniji udbenici i prirunici nedovoljni za
suvremeno aktivno pouavanje jezika (to svaki nastavnik zna, pa ih nado-
punjuje vlastitim materijalima koji su aktualni i trenutno zanimljivi ue-
nicima). Suvremeni ovjek 21. stoljea sve vie nalikuje na homo ludensa

98
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

(ovjeka koji se igra). Njegove brojne aktivnosti predstavljaju ivot kao igru
(ekstremni sportovi), ljubav kao igru (cyber sex, ljubav preko interneta), po-
sao kao igru (team building), kolu kao igru (Uilica, raunalne igrice). Igra
vie nije u potpunosti djelatnost bez koristi, cilja i svrhe, premda zadrava
svoje osnovne karakteristike: spontanost i rastereenje od svih briga. Jezik
u sebi zrcali vrijeme i prostor, pa se zato u uenju i pouavanju jezika kao
stranoga i drugoga sve vie posee za igrom i nastavnim aktivnostima.
Praksa potvruje da nastavne aktivnosti, uistinu, imaju sedam velians-
tvenih uloga (Kraljevi 2000). Prije svega oputaju i neutraliziraju umjetno
stvoreno ozraje unutar razreda ili bilo kojega drugoga prostora u kojem se
odvija nastavni proces. Utjeu na spontanu uporabu jezika, to pridonosi
autentinosti. Pobuuju reakciju emocije (znatielja, radost, uzbuenje)
i ne ostavljaju nikoga ravnodunim, pa moemo rei da snano utjeu na
motivaciju. Oslobaaju studente straha od pogreke (Mihaljevi-Djigunovi
2000). Nastavnika pomiu na rub nastavnoga procesa (decentralizacija ulo-
ge), a uenike smjetaju u njegov centar. Potiu matu i kreativnost, ra-
zvijaju kolektivni i natjecateljski duh u smjeru suradnikoga uenja koje je
priprema za timski rad. Ve je spomenuto da nastavne aktivnosti motivira-
ju uenike, tj. snanije ih ukljuuju u komunikaciju, pa je logino postaviti
sljedee pitanje.

2. to je to motivacija?
Jelena Mihaljevi-Djigunovi (1998: 25) istie u svojoj knjizi Uloga afektiv-
nih faktora u uenju stranoga jezika da unato velikoj vanosti i pozornosti
koja se pridaje motivaciji, danas jo nema jedinstvene denicije motivacije.
Premda je ta tvrdnja istinita, u praksi se lako mogu prepoznati motivirani
uenici od onih manje motiviranih ili nemotiviranih (nadamo se ne i demo-
tiviranih). Nastavnike posebno zanima motivacija u razredu, pa se moe
spomenuti da neki autori (Solmecke, 1983; Nuttin, 1985) motivaciju u raz-
rednom kontekstu deniraju kao kontinuiranu interakciju uenika i sredine,
pa tako na motivaciju gledaju kao na poriv koji dolazi iz samog organizma ili
kao privlanost koja potjee iz predmeta izvan organizma (Mihaljevi Dji-
gunovi 1998: 48). Ivo kari u svome lanku (1974) istie da je pri uenju
jezika bitno ono vjeno pitanje: Zato netko ui strani i drugi jezik? Pritom
spominje i Pita Cordera, engleskoga lingvista sociolingvistike orijentacije
koji smatra da je rije o vie pitanja: zato? tko? koji jezik? s kakvom svr-
hom? kada? koliko dugo? Ovomu nizu pitanja treba pridodati jo jedno, na
koje se svakodnevno pokuava pronai odgovor: kako netko ui ili pouava
jezik ? Ova je tema usko vezana uz metodiku i praksu nastavnoga procesa,

99
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

pa se ne smiju zanemariti statistiki podaci o kojima govori i Brad Greene

u knjizi Nove paradigme za stvaranje kvalitetnih kola (1996) da nauimo:

15% onoga to drugi kau reci mi (verbalno ili vizualno opaanje)

50% onoga to vidimo pokai mi (vizualno i auditivno opaanje)
90% onoga to sami kaemo i uinimo ukljui me (sudjelovanje)

Dakle, ako se za cilj izabire efektivna i uspjena nastava, ona se ne moe i

ne smije oslanjati iskljuivo na naelo reci mi i pokai mi. Kad uenici
sudjeluju u nekoj aktivnosti koja je usmjerena na razvijanje jezinih vjetina
(itanje, sluanje, govorenje i pisanje), njihova motivacija proporcionalno
raste s razinom njihove ukljuenosti. No motivacija (1) je samo jedan
od afektivnih imbenika i u suvremenoj teoriji uenja jezika dri se kako
su stavovi temelj na kojemu se formira motivacija za uenje (Mihaljevi-
Djigunovi 1998: 21).

3. Koji jo afektivni faktori utjeu na uenje stranoga jezika?

Stavovi (2) se mijenjaju i prema situaciji u sociokulturnoj zajednici u kojoj
uenik ivi (Mihaljevi-Djigunovi 1998: 21). Ovdje su posebno zanimljivi
upitnici i ankete u kojima je mogue otkriti stavove uenika prema nastavi
jezika, tj. prema jeziku koji ue. Pojedini stavovi o uenju hrvatskoga jezika
kao o uenju tekoga jezika dobiveni su ispitivanjem provedenim upitnikom
na Croaticumu (. . . ) U upitniku su se na engleskom jeziku ispitivali stavovi
uenika hrvatskoga jezika o tome je li hrvatski jezik teak, je li tei ili lak-
i od drugih stranih jezika koje su uili i to u hrvatskom jeziku smatraju
najteim. Rezultati istraivanja pokazali su da veina uenika smatra hr-
vatski jezik tekim, ili teim od drugih stranih jezika koje su uili (Udier,
Gulei-Machata, i ila-Mikuli 2006: 37). Vano je znati da se ti stavovi
prema jeziku mogu promijeniti, no samo ako se pred uenike postave ci-
ljevi koje oni mogu savladati. Kad se pomou nastavnih aktivnosti jezino
gradivo predstavi kao savladivo, shvatljivo i korisno u svakodnevnim situaci-
jama, njihova primjena na niim stupnjevima bit e u funkciji aktualizacije
jezinog gradiva, a ne obratno.

Pojam koji uenik ima o sebi (3) kao ueniku stranoga jezika takoer je va-
an afektivni faktor koji se prvenstveno odnosi na samopercepciju (Mihalje-
vi-Djigunovi 1998: 57), a u uskoj je vezi sa stavovima koje izgrauje o
svijetu koji ga okruuje. Ako uenik unaprijed smatra da nije nadaren za
neki jezik, tee e ga se motivirati na uenje. A loa motivacija, naalost,
rezultira loim uspjehom (Mihaljevi-Djigunovi 1996, 1998), pa se i dalje

100
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

uenik vrti u zaaranom krugu iz kojeg moe izii ako promijeni stav o jeziku
koji ui ili o samome sebi.

Atribucije ili naini (4) na koje pojedinac sebi i drugima objanjava uz-
rok svog uspjeha ili neuspjeha esto se usredotouju na ono izvanjsko u
nastavnom procesu. Primjerice, mnogi uenici za svoj (ne)uspjeh krive nas-
tavnike, nedostatak vremena, loe materijale ili trae krivca u neemu na
to ne mogu utjecati, umjesto da se usmjere na ono to je stvaran uzrok
(Mihaljevi-Djigunovi 1998: 55). No, koliko pojedinac uloi u savladavanje
nekoga gradiva, toliko, uglavnom i dobije. Kako se tijekom uenja stranoga
jezika uestalo pojavljuju pogrjeke, potrebno je uenike ohrabrivati da ih
ne doivljavaju kao neuspjeh, ve kao nunu fazu za prolaz na viu razinu u
ovladavanju stranim jezikom. Uostalom, na pogrjekama se ui.

Strah od jezika (5) usko je povezan s procesom procjenjivanja i strahom

od pogrjeke. Ako uenik smatra da nema sposobnosti hvatanja u kotac sa
zadatkom njegova procjena zadatka kao prijetnje rezultirat e strahom od
testiranja (Mihaljevi-Djigunovi 1998: 53). S poveanjem kompetencije u
jeziku intenzitet straha slabi, pa je stoga razumljivo da su uenici na po-
etnim stupnjevima (mnogi i protivno svojoj prirodi) utljiviji, a na viim
stupnjevima hrabriji u komunikaciji. Zato je vano da se pomou nastav-
nih aktivnosti uenici to bre oslobode za spontanu uporabu jezika koja
izgrauje njihovo samopouzdanje, tonije, jo jedan afektivni faktor uenja
drugoga jezika.

Samopouzdanje (6) je u brojnim studijama pozitivno povezano s us-

pjehom u uenju, a korelacija izmeu straha od jezika i uspjeha najee
je negativna (Mihaljevi-Djigunovi 1998: 54). Graditi samopouzdanje u
stranom jeziku veliki je izazov za svakoga uenika, a nastavnik pritom igra
vanu ulogu. Odnos uenika i nastavnika temeljen na uzajamnu povjerenju
i potovanju. Neprestano usklaivanje nastavnikovih oekivanja i stvarnih
mogunosti uenika, te otvorenost i raspoloivost za razgovor sa svakim
uenikom ponaosob (ako se za to pokae potreba) dobra su podloga za us-
pjenu nastavu u kojoj uenici rastu u skladu s vlastitim snagama. Ueniki
dnevnici mogu posluiti kao odlini pokazatelji izvora straha, pomanjkanja
samopouzdanja i slinih problema s kojima se suoavaju tijekom procesa
usvajanja stranoga jezika.

101
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

4. Kako izgleda proces usvajanja hrvatskoga kao

drugoga/stranoga jezika?
O progresiji pouavanja hrvatskoga kao drugoga / stranoga jezika na poet-
nom stupnju uenja, razliitim pristupima obradi padea kao i problemima
s kojima su nastavnici svakodnevno suoeni napisano je nekoliko izvrsnih
lanaka koji se navode u popisu literature kao nezaobilazno tivo za sve
koji se pitaju isto pitanje (Udier i ila 2005; Udier, Gulei-Machata i
ila-Mikuli 2006; Gulei 2004; Cviki i Jelaska 2003). Hrvatski jezik je
morfoloki vrlo razvijen i nemogue ga je usvajati i pouavati bez sustavnoga
pristupa gramatici (prije svega morfologiji). Gramatika se u tome procesu
nastoji maksimalno prilagoditi studentima koji hrvatski jezik ue kao drugi i
strani jer je njihova percepcija hrvatskoga jezika vrlo razliita od percepcije
onih koji hrvatski ue kao materinski jezik. Tako je, primjerice, redoslijed
padea uvjetovan njihovim praktinim potrebama. Vrlo je vano imati na
umu da se to sustavnije strancima predoe imenike sklonidbe i da primjeri
na poetnikim stupnjevima budu to jednostavniji kako bi stranci to bre
ovladali osnovama morfologije (Cviki i Jelaska 2003: 177). S druge strane,
potrebno je zadovoljiti i komunikacijske kriterije i oekivanja uenika koji
nastoje progovoriti na jeziku ije usvajanje zahtijeva dosta vremena i tru-
da, pa je u nastavi dobrodola svaka, pa i najjednostavnija aktivnost koja
ukljuuje istovremeno vjetine sluanja i govorenja.
Bez obzira za koju se progresiju odluili, mogue je u nju uklopiti nas-
tavne aktivnosti pazei da su u skladu s komunikacijskim ciljevima i jezinim
gradivom koje se obrauje (dakle, potrebno ih je uskladiti s odabranom nas-
tavnom progresijom). Ueniki entuzijazam, kreativnost, natjecateljski duh,
dinamika i smijeh stvaraju posebnu atmosferu u kojoj uenje hrvatskoga kao
drugoga i stranoga jezika prestaje biti muka i postaje ista radost.

5. Opisi pojedinih nastavnih aktivnosti

U nastavku teksta prikazat e se opisi pojedinih nastavnih aktivnosti za nii
poetni stupanj usklaeni s progresijom pouavanja hrvatskoga kao drugo-
ga / stranoga jezika (odabranu progresiju provode lektori na Croaticumu).
Aktivnosti su podijeljene prema cjelinama u udbeniku Hrvatski za po-
etnike 1 (ila-Mikuli i sur. 2006) od uvodne do pete cjeline kao ogledni
model. Opis svih aktivnosti za kompletan udbenik bio bi preopsena graa
za lanak, no i ovi e primjeri posluiti kao pregled i motivacija svima koji se
trude vlastitu nastavu uiniti to zanimljivijom i uspjenijom. Zahvaljujui
kolegama na Croaticumu, prije svega Milviji Gulei-Machati ije su dvije
aktivnosti (Upoznavanje i Ja nisam) naile na odlian prijem u obje ispitane
grupe (dok su ostale osmiljene tijekom zadnje etiri godine kao rezultat rada

102
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

s polaznicima teaja Croaticum), zapoeto je prikupljanje i opisivanje nas-

tavnih aktivnosti koje za cilj ima testirati i probrati one aktivnosti koje su
se pokazale u razliitim skupinama na poetnom stupnju najuspjenijima.1

opis aktivnosti (1) kako se pie?

cjelina komunikacijske teme jezino gradivo
0. Upoznajmo Hr- uvoenje u hrvatski fo- abeceda
vatsku i hrvatski je- netski sustav internacionalizmi
zik! izgovor rijei
prepoznavanje poznatih
rijei

Nain rada: individualni

Trajanje: 2030 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Izraditi abecedni popis internacionalizama i stranih rijei pomou
kojih se uvjebava izgovor te hrvatsku abecedu s praznom crtom pokraj
svakoga slova s druge strane lista.
A
B itd.
2. Podijeliti uenicima popis i prokomentirati ga s njima.
3. Uenici itaju, a nastavnik ponavlja za njima u ispravnom obliku
(pazei na naglaske). Ako je neki pojam nepoznat, frazom ga objanja-
vamo.
4. Zamolimo uenike da okrenu list i na drugoj se strani svatko od njih
pokuava prisjetiti jednoga pojma i pronai slovo na koje rije zapoinje.
svrha aktivnosti
Pomou ove aktivnosti uenici postaju svjesni da ve raspolau zajed-
nikim vokabularom, tonije internacionalizmima koje sada moda po
prvi put vide na hrvatskom jeziku. Pritom utvruju hrvatsku abecedu
na zanimljiv nain (predlaemo birati primjere iz razliitih jezika kao
to su biznismen, njoki, regal, iri i sl., posebno ako se aktivnost odvija
u heterogenim skupinama kao to je to sluaj na Croaticumu).

1
Ako se tko od zainteresiranih eli ukljuiti u ovaj pothvat, molimo da se javi elek-
tronskim putem na adresu: maremore13@yahoo.com

103
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

opis aktivnosti (2) upoznavanje

cjelina komunikacijske teme jezino gradivo
1. Dobro doli! usvajanje pozdravnih for- line zamjenice, pre-
mula i drugih konvenci- zent gl biti, jd i mn
onalnih fraza, upoznava- imenica (sva tri roda),
nje pokazne zamjenice, iz-
nimke u mn

Nain rada: individualni

Trajanje: 1020 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Nastavnik unaprijed pripremi listie na kojima su lani identiteti (ime
i prezime, zemlja, zanimanje), npr.
Petar Becker, Njemaka, profesor.
2. Podijeli ih uenicima, a oni zatim hodaju razredom i upoznaju se.
3. Na kraju jedan uenik ponovi lane identitete za cijelu grupu (pomau
mu drugi uenici).
svrha aktivnosti
Uvjebavanje pozdrava, fraza pri upoznavanju i prezenta glagola biti.

opis aktivnosti (3) ja nisam. . .

Nain rada: individualni i grupni

Trajanje: 15 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Nastavnik pripremi papirie na kojima pie:
Ja nisam .
Ja nisam .
Ja sam .
2. Podijeli ih uenicima i da im uputu da ne piu svoje ime, nego neki
drugi podatak.
3. Kad za 3 minute zavre, nastavnik skupi papirie i ita naglas jedan
po jedan, a uenici pogaaju tko je to.
svrha aktivnosti
Uvjebavanje jesnoga i nijenoga prezenta glagola biti.

104
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

opis aktivnosti (4) pantomima za zanimanja

cjelina komunikacijske teme jezino gradivo
2. Ljudi i zanima- predstavljanje svojih i tu- nazivi zanimanja i na-
nja ih zanimanja i nacional- cionalnosti, nominativ
nosti

Nain rada: individualni i grupni

Trajanje: 10 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Uenici izvlae slike razliitih zanimanja (tajnica, pjeva, kuhar, ko-
nobarica, koarka i sl.)
2. Izlaze jedan po jedan pred grupu i pantomimom pokuavaju prikazati
to zanimanje.
3. Osoba koja pogodi zanimanje sljedea nastupa ili idu redom jedan
po jedan.
svrha aktivnosti
Uenici pantomimom oslobaaju govor tijela i spajaju ga s verbalnim
izriajem.

opis aktivnosti (5) zamjena identiteta

Nain rada: u parovima

Trajanje: 25 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Podijelimo uenike u parove.
2. Svaki uenik izvue jednu razglednicu i mijenja identitet u osobu koja
dolazi iz te drave.
3. Parovi imaju 5 minuta za dogovor kako e dijalog izgledati. Treba
im naglasiti da je vaan dio improvizacija.
4. Uenici s izmijenjenim identitetom izvode kratke dijaloge (upozna-
vanje, scena u koli, na ulici. . . )
svrha aktivnosti
Improvizirane scene daju nastavniku uvid u aktivno znanje uenika te
(ne)usvojenost pojedinih oblika. Uenici se koncentriraju na sadraj
poruke koju ele prenijeti i oputaju se u gramatikom smislu, pa je
njihov govor spontaniji. Prilikom izvoenja scena nastavnik biljei na
papir eventualne pogrjeke, ali ne prekida dijaloge. Nakon posljednjega
para daje kratki pregled fraza i objanjava zajednike pogrjeke.

105
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

opis aktivnosti (6) obiteljsko stablo

cjelina komunikacijske teme jezino gradivo
3. Obitelj, prijatelji rodbinski odnosi nazivi za rodbinske
i poznanici izraavanje posvojnosti odnose, prezent gl zva-
ti se, posvojne zamje-
nice, nazivi za ivoti-
nje, brojevi

Nain rada: individualni i u parovima

Trajanje: 20 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Na kartice ispisati imena i informacije o lanovima obitelji pojedinih
osoba:
marija (djeca: 1 sin; 1 kerka; brat: 1 ; sestra: 0)
ivan (djeca: 1 sin ; 1 kerka; brat: 0 ; sestra: 0),
sanja (brat: 1; sestra: 0 , mama i tata),
tomislav (brat: 0; sestra: 1 itd.)
2. Podijeliti kartice s informacijama o lanovima obitelji. Vano je
objasniti da e na svakoj kartici ispod imena pisati koga ta osoba ima.
3. Uenici hodaju po razredu i trae prave parove (suprug supruga,
brat sestra . . . ).
4. Pokuavaju u parovima na ploi nacrtati obiteljsko stablo.
svrha aktivnosti
Uvjebavanje prezenta glagola zvati se i provjera razumijevanja rodbin-
skih veza

opis aktivnosti (7) leksiki krug

Nain rada: individualni

Trajanje: 5 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Nastavnik objasni uenicima da e im dati tematsko polje, a oni
moraju jedan po jedan (u krug) izgovarati naglas pojam koji ulazi u to
polje. Tematsko polje: ivotinje, primjer: pas

106
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

2. Uenici dalje nastavljaju igru: maka, krava, konj, medvjed, tigar,

ptica, slon itd. Ako se netko vie ne moe sjetiti niti jedne ivotinje
kae: odustajem.
3. Igra zavrava iscrpljenjem tematskoga polja ili kad u najuem krugu
ostanu dvije osobe.
4. Vjeba moe postati uvod u nastavni sat (kao petominutno zagrija-
vanje).
svrha aktivnosti
Usvojen vokabular vezan uz jednu leksiku temu (primjerice: ivoti-
nje) aktivira se i proiruje.

opis aktivnosti (8) igra na sreu

Nain rada: individualni i u parovima

Trajanje: 15 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Nastavnik objasni uenicima da e im podijeliti prazne papire na
koje moraju napisati svoje ime i prezime, a ispod imena sedam svojih
sretnih brojeva (od 140).
2. Poslije se zamijene sa susjedom za papire.
3. Slijedi izvlaenje dobitnih brojeva (svaki uenik ima priliku izvui
jedan broj jer se izvlaenje moe ponoviti ili nastavnik izabere jednoga
uenika koji izvlai brojeve). Uenik koji izvue broj mora ga pokazati
grupi i naglas ga izgovoriti.
4. Svaki uenik kontrolira susjedov listi i zaokruuje dobitne brojeve.
5. Nakon izvlaenja listii se opet vrate vlasnicima i svaki od njih kae
koje je brojeve pogodio i proita svoju kombinaciju od 7 sretnih brojeva.
svrha aktivnosti
Studenti vjebaju izgovaranje glavnih brojeva (140) i prepoznavanje
brojke u zvunom i pisanom obliku.

107
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

opis aktivnosti (9) da ne (boje)

cjelina komunikacijske teme jezino gradivo
4. Karakteristike usvajanje boja i opis nazivi za boje, opisni
stvari i ljudi predmeta, opis ljudi (- pridjevi, nominativ
zike i psihike osobine)

Nain rada: individualni

Trajanje: 5 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Smisliti unaprijed lane i istinite izjave kao npr. sunce je zeleno, snijeg
je bijel, nebo je smee, oblak je ljubiast, limun je naranast, more je
plavo, jabuka je crvena, banana je uta, vino je crno i sl.
2. Nastavnik uenicima objasni da e izgovarati tone i netone tvrdnje
na koje oni moraju reagirati s da ili ne.
3. Ako je grupa prevelika, vjeba moe izgledati tako da u krug svaki
uenik mora odgovoriti na jednu tvrdnju, ali to bre.
4. Iz kruga ispadaju oni uenici koji pogrijee i na tonu tvrdnju odgo-
vore: ne ili na netonu: da.
svrha aktivnosti
Provjera razumijevanja i aktiviranje vokabulara za pojedina leksika
polja.

opis aktivnosti (10) ivotinjski test

Nain rada: individualni

Trajanje: 10 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Nastavnik zada uenicima da na papir napiu tri ivotinje pod brojeve
13 npr. 1. pas 2. lav 3. zec
2. Kad svatko odabere tri ivotinje, nastavnik na plou napie pod br.
1. elim biti kao. . . i objasni smisao prve usporedbe elim biti
vjeran kao pas. Ide od uenika i svakoga pita: Kakvi Vi elite biti?
Uenici odgovaraju prema zadanomu modelu koristei se opisnim pri-
djevima koje je mogue povezati uz ivotinje.
3. Nakon prvoga kruga nastavnik pie na plou pod br. 2. drugi misle
da sam kao. . . Opet se objasni smisao i postavi pitanje tipa: to
misle drugi kakvi ste Vi? npr. Drugi misle da sam hrabar kao lav.

108
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

4. Trei je krug ve bri i uenici samo ekaju to e nastavnik napisati

na ploi. Pod br. 3. ja sam stvarno kao. . . npr. Ja sam stvarno brz
kao zec.
svrha aktivnosti
Ponavljanje opisnih pridjeva i vokabulara vezanoga uz ivotinjski svijet.

opis aktivnosti (11) hotelski incidenti

cjelina komunikacijske teme jezino gradivo
5. Informacije o traenje smjetaja u ho- prezent gl. imati i ne-
Hrvatskoj i Hrvati- telu, izraavanje potre- mati, akuzativ za ne-
ma ba oko sobe, postavlja- ivo, akuzativ za i-
nje zahtjeva, izraavanje vo, prezent gl na -ati,
sklonosti prema ljudima i -irati, akuzativ mu-
stvarima kih i enskih imena i
prezimena

Nain rada: u parovima

Trajanje: 30 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Nastavnik podijeli uenike u parove i objasni da se radi o sceni na
recepciji (klasino igranje uloga).
2. Uenici izmeu sebe podijele uloge (Tko eli biti recepcionar, a tko
gost?).
3. Tek kad su uloge podijeljene, nastavnik istie da gost mora biti jako
dosadan (mora puno zapitkivati), a recepcionar mora biti to neljubaz-
niji.
4. Uenici imaju vremena desetak minuta smisliti zajedno dijaloge (do-
bro je da ih i zapiu)
5. Kad su svi dijalozi napisani, uenici itaju svoje uloge u parovima
(scenu po scenu).
svrha aktivnosti
Ponavljanje vokabulara vezanoga uz dijalog: Na recepciji (fraze, poz-
dravi i sl.) te uvjebavanje konjugacije glagola imati (sadanje vrijeme)
i imenica u akuzativu.

109
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

opis aktivnosti (12) pogodite to imam!

Nain rada: u parovima

Trajanje: 15 minuta
Stupanj: nii poetniki
1. Unaprijed pripremiti listi sa slikama stvari (i bia) za koje smo si-
gurni da veina uenika poznaje hrvatske nazive. Ne bi smjelo biti vie
stvari nego to je uenika jer onda vjeba traje predugo (ak je prakti-
nije staviti manje stvari) Predloeni pojmovi za ilustraciju: kua, srce,
sat, cipela, maka, stablo, lopta, djeak, kiobran, olovka, vino, auto,
stol, dijete, knjiga, koulja, naoale i sl. Uenike podijeliti u parove.
2. Nastavnik podijeli listi s ilustracijama i svaki uenik mora izabrati
jednu stvar i zapisati je na papir tako da osoba s kojom je u paru ne
vidi to je izabrao.
3. U parovima se ispituju na nain da jedan uenik prvi postavi pitanje
kao npr. Ima li sat?, a drugi uenik odgovara potvrdno ili nijeno na
pitanje, ovisno to je zapisao na svoj papiri. Primjer dijaloga iz prakse:
uenik1: Ima li sat?, uenik2: Ne, nemam sat. Ima li ti kuu?
uenik1: Da, imam kuu. Ima li ti kuu? uenik2: Ne, ja nemam
kuu. uenik1: Ima li stol? uenik1: Da, imam stol.
4. Uenici se meusobno ispituju sve dok i posljednji ne pogodi stvar
koju je njegov par zapisao.
svrha aktivnosti
Uvjebavanje prezenta glagola imati u upitnom, potvrdnom i nijenom
obliku te akuzativa imenica.

6. Opis projekta Leksikon

Nain rada: individualni i grupni

Trajanje: 14 dana
Cilj: Uenici se pomou ovoga projekta bolje upoznaju, a nastavnik
stjee uvid u polje interesa svakoga pojedinca. Ako postoje neke za-
jednike toke, one dalje postaju odline smjernice kod izbora leksikih
vjebi. Pritom se uenici neizravno suoavaju s blaom varijantom for-
mulara, tj. upitnika. Individualno vjebaju vjetine pisanja i itanja, a
vjetine sluanja i govorenja u grupi.

110
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

to je potrebno za vjebu?
Nastavnik pripremi odgovarajui leksikon u jednu biljenicu na vrh
svake stranice zapie po jedan od tridesetak zanimljivih podataka, npr.:
ime i prezime / mjesto roenja / datum roenja / jezici / moje zani-
manje / moja boja / moja ivotinja / moj lm /moja pjesma (pjeva
/ pjevaica) / moja osoba / moj grad (zemlja) i tako dalje . . .
Kako izgleda vjeba?
1. Nastavnik objasni uenicima da e svaki dan leksikon biti kod dru-
goga uenika i da sutradan uenik vraa leksikon sa svojim ispunjenim
odgovorima.
2. Nastavnik nakon otprilike dva tjedna uzima ispunjen leksikon i ana-
lizira eventualne pogrjeke. Poslije umnoi najzanimljivije dijelove (na-
ravno bez imena i prezimena) i ita uenicima nekoliko podataka koje
je napisala ista osoba, a uenici pokuavaju pogoditi tko je to napisao.
3. Na kraju semestra leksikon moe postati odlina uspomena (nastav-
nik ga umnoi u cijelosti i podijeli uenicima).

7. Zakljuak

Komunikacijske igre i aktivnosti u nastavi stranih jezika nisu nita no-

vo, ali i neke stare i zaboravljene ideje mogu pridonijeti kvaliteti pouavanja
i lakoi usvajanja odreenoga jezinoga gradiva. Originalnost i kreativnost
u provedbi same aktivnosti ovisi i o razini ukljuenosti uenika. Iskustvo
pokazuje da motivacija uenika raste to su oni aktivniji u nastavi. to su
motiviraniji, to su uspjeniji i samopouzdaniji, a time i samostalniji u upora-
bi stranoga jezika. Konaan je cilj svakoga pouavanja osposobiti uenika da
se i bez nastavnika, prirunika, savjetnika, raznoraznih knjiga, udbenika i
rjenika sporazumijeva u svakodnevnim i manje svakodnevnim situacijama,
a prvi se koraci na tome putu mogu i moraju uiniti ve na niem poetni-
kom stupnju. Hrvatski jezik nije nita tei od poljskoga, japanskoga, fran-
cuskoga, maarskoga ili nekoga drugoga jezika. Tei mogu biti samo modeli
po kojima se pouava, a na nama je da ih prilagodimo i pojednostavimo.

111
 M. Aleksovski Aktivnosti u nastavi hrvatskoga . . .

8. Literatura
Cowley, S. (2006) Tajne uspjenog rada u razredu: vjetine, tehnike i ideje,
Zagreb: kolska knjiga.
Cviki, L. i Jelaska, Z. (2003) Pouavanje imenike sklonidbe u nastavi
hrvatskoga kao stranoga jezika, Psiholingvistika i kognitivna znanost u
hrvatskoj primjenjenoj lingvistici D. Stolac, N. Ivaneti, B. Pritchard
(ur.), Zagreb Rijeka, 167174.
udina-Obradovi, M. (2002) Igrom do itanja, Zagreb: kolska knjiga.
Green, B. (1996) Nove paradigme za stvaranje kvalitetne kole, Zagreb:
Alinea.
Gulei, M. (2004) Pouavanje hrvatskoga jezika kao stranoga i drugoga u
homogenim i nehomogenim skupinama, Suvremena kretanja u nastavi
stranih jezika, Zagreb Rijeka, 167174.
Klippert, H. (2001) Kako uspjeno uiti u timu, Zagreb: Educa.
Kolka, A. (1980) Kreativnost jezika, kreativna nastava jezika i motivacija,
Strani jezici IX/3, 223228.
Kraljevi, L. (2000) Komunikacijske igre kao initelj motivacije na napred-
nim stupnjevima uenja stranog jezika, Strani jezici 19/12, 8792.
Krstulovi, A. (1983) Komunikacijske igre, Strani jezici XII, 325331.
Kyriacou, C. (2001) Temeljna nastavna umijea, Zagreb: Educa.
Mattes, W. (2007) Nastavne metode, Zagreb: Naklada Ljevak.
Mihaljevi-Djigunovi, J. (1998) Uloga afektivnih faktora u uenju stranoga
jezika, Zagreb: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Mihaljevi-Djigunovi, J. (2000) Uloga straha od jezika u uenju stranoga
jezika, Zagreb: Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu.
Pavlievi-Frani, D. i Kovaevi, M. (ur.) (2003) Komunikacijska kompe-
tencija u viejezinoj sredini II, Jastrebarsko: Naklada Slap.
Scher, A. i Verrall, Ch. (2005) 100 + ideja za dramu, Zagreb: Hrvatski
centar za dramski odgoj.
Seymour, D. i Popova, M. (2005) 700 Classroom Activities, Macmillan
Books for Teachers, Oxford: Macmillan Education.
Stevanovi, M. (2003) Interaktivna stvaralaka edukacija, Rijeka: Andro-
meda.
kari, I. (1974) Motivacija u uenju stranih jezika, Strani jezici IV, 3841.
Udier, S. L. i ila, M. (2005) Problemi s progresijom na osnovnom stupnju
uenja hrvatskoga kao stranoga/drugog jezika, Strani jezici 2, 125131.
Udier, S. L., Gulei-Machata, M. i ila-Mikuli, M. (2006) Gramatiko-
semantiki pristup obradi padea na poetnome stupnju uenja hrvat-
skoga kao stranoga i drugoga, Lahor 1, 3648.

Teaching activities in Croatian as L2 and FL classroom

This paper discusses the importance of motivation and the role of the teach-
ing activities that promote it at dierent levels in L2 language development,
from beginners to advanced level. The role of aective factors in learning is
a contributing factor as well. After a brief review of the progress in teaching

112
 LAHOR 5 (2008) lanci i rasprave

Croatian as a SL and FL, the descriptions of dierent teaching activities

for lower and higher beginners levels are presented. They are following in
line with students progress. For each teaching activity its goal is added
which makes it an appropriate part of teaching Croatian in class. Those
descriptions may be of help to teachers that feel the need for more sponta-
neous and creative usage of language.

Key words: teaching Croatian as L2, motivation, activities, beginners level

Kljune rijei: nastava hrvatskoga kao J2, motivacija, aktivnosti, poetnika raz-
ina

113