https://www.oslobodjenje.

ba/vijesti/bih/tudman-sam-sobom-stenogrami-o-podjeli-bih

Tuman, sam sobom: Stenogrami o podjeli

BiH
Knjiga Stenogrami o podjeli Bosne je zbirka autentinih razgovora koje je Franjo Tuman
vodio s ciljem poboljavanja granica hrvatske drave: donosimo najcitiranije dijelove

Usput, tko je sruio taj mostarski most, pitao je Tuman

A|A
Podijeli

Potvrdili smo te prosudbe da vojniki nismo dorasli ak ni Muslimanima na tom podruju. To

je jedan fijasko

Iz Zapisnika sa 7. sjednice Vrhovnog dravnog vijea Republike Hrvatske, 8. 6. 1991.

Ako idemo u smislu osamostaljenja Hrvatske, bilo u savezu, bilo u potpunom
osamostaljenju, te i takve granice Hrvatske, kakve su one danas, one su apsurd, one su
nemogue, ni u smislu upravno prometnom, a kamoli u smislu bilo kakve zatite tih granica
Hrvatske. I, prema tome, i sa naega gledita, ne manje, negoli sa srpskog postoji problem da
se - postoji potreba da se pitanje rijei u svojoj biti, je li, jer je uspostavljanje Bosne, granica
Bosne i Hercegovine poslije Drugog svjetskog rata i povijesni apsurd vraanja jedne
kolonijalne tvorbe nastale od 15. do 18. stoljea.

Iz Zapisnika sa sastanka predsjednika RH Franje Tumana s delegacijom HDZBiH uz

prisustvo dunosnika Republike Hrvatske, Zagreb, 27. 12. 1991. Znai, opstanak
suverenost Bosne u dananjim uvjetima sa hrvatskog gledita je takva da se mi za nju ne samo
ne moramo zauzimati, mi je ne smijemo otvoreno postavljati, ali zato ne prihvatiti tu ponudu
razgranienja kada je to u interesu hrvatskog naroda, hrvatskog naroda ovdje u ovoj
Republici, i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Jer, ne vidim nikakav razlog koji bi bio
ozbiljan razlog, koji bi bio protiv toga, tovie, u razgovorima koje sam ja osobno vodio i sa
Izetbegoviem i sa Miloeviem, osim toga, jedan je od naih ljudi u Bosni napravio neki
prijedlog o takvom jednom razgranienju gdje bi Hrvatska podruja i ona koja ste vi
obuhvatili u ovoj zajednici Herceg-Bosna i u Zajednici Hrvatske Posavine, gdje bi vjerojatno
Hrvatskoj u sluaju razgranienja osim te dvije zajednice vjerojatno jo pripala zbog
geopolitikih razloga i cazinska, bihaka Krajina, da bi to bilo gotovo optimalno zadovoljenje
hrvatskih nacionalnih interesa, ne samo sada nego i za budunost, a da bi se znai iz
preostalog dijela, gdje bi ostali preteito i Muslimani i jedan dio Hrvata katolika, da bi se
moglo, znai, oko Sarajeva stvoriti jedna dravica koja bi podsjeala na onu povijesnu
zemljicu Bosnu, koja bi bila, znai, tampon onda izmeu tog razgranienja Srbije i Hrvatske,
a koja bi se nuno onda u takvim uvjetima u veoj mjeri oslanjala na Hrvatsku. I, s time bi se
mogli zadovoljiti meunarodni imbenici koji sasvim sigurno ozbiljno raunaju s time, kao
to si spomenuo, - da sada raunaju i sa tim srpskim andarom naprama tome muslimanskom
elementu, islamskom elementu na podruju Jugoslavije, koji ima u svojoj tenji, da uz
potporu Teherana i Tripolisa osnuje islamsku dravu, u Evropi.
Iz Zapisnika sa razgovora dr. Franje Tumana sa izaslanstvom HVO-a Posavine, te
opina Ravno, apljina i Stolac, Predsjedniki dvori, 21. 9. 1993. A to se tie
Hercegovine, molim, pogledajte taj perec je neodriv hrvatski juno od Splita ukoliko ne
bismo te granice odrali. Prema tome, to nije nikakva hercegovska politika, niti hercegovaka,
nego je to hrvatska politika kako da osiguramo to povoljnije granice Hrvatske drave u
budunosti. Jer ta demografska ekspanzija Muslimana je takva da bi nam oni ugrozili
postojnost Hrvatske drave vie negoli to su je Srbi ugrozili u prolosti.

Iz Zapisnika sa razgovora dr. Franje Tumana sa Ministarstvom obrane Republike

Hrvatske, 22. 11. 1993. Ja sam pred par mjeseci izloio situaciju, dao zadau ministru
obrane uku i generalu Bobetku, naa pomo i nae angairanje u Herceg-Bosni, jer se tamo
rjeava - rekao sam im da se tamo rjeava pitanje buduih granica Hrvatske drave. I, kod
toga sam ukazao da je veoma vano da se obrane tada, oni poloaji, koji su, onaj teritorij, koji
je HVO tamo drao. To je bila ona crta dakle, Novi Travnik, Vitez, Busovaa, Mostar - i da bi
trebalo po mogunosti rijeiti, to prije, problem Gornjeg Vakufa i Bugojna. Od tada, pa
nadalje voene su te operacije i imali smo stanoviti uspjeh. Ali, ta zadaa sasvim nije do kraja
izvrena, i koliko sam ja uo - koliko smo, mi smo pruali pomo, ali ima i stanovitih
prituaba, sa tog ratita, da po nekakvim, u pogledu materijala, i u pogledu ljudstva, da nije
bilo dovoljno pomoi, s nae strane. Pa bih elio da ujem s vae strane, ta je do sada
uinjeno, i da se dogovorimo dalje.

Knjigu su izdali Feral i Dani, a potom i Centar za kritiko miljenje iz Mostara

Iz Zapisnika sa sastanka predsjednika RH Franje Tumana sa predstavnicima Herceg-

Bosne, Vila Dalmacija, Split, 5. 11. 1993. Isto tako smo potpisali i sporazum sa Fikretom
Abdiem. Prvo, da se uloe zajedniki napori da se sporazumom o prijateljstvu i suradnji
Hrvatske Republike Herceg-Bosne i Bosansko-Muslimanske Republike, odnosno izmeu
hrvatskog i muslimanskog naroda, prema potpisanim sporazumima ele u potpunosti ostvariti.
Drugo, ukoliko ne doe do ostvarenja Unije, Republika BiH, prema prihvaenom sporazumu
o ustavnom ureenju Unije Republika BiH, dogovore na Mirovnoj konferenciji. Ili, ukoliko
doe do razlaza Unije, Hrvatska Republika Herceg-Bosna i Autonomna pokrajina Zapadna
Bosna prikljuiti e se Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska suglasna osigurati autonomni
status Zapadne Bosne u duhu dobrih evropskih standarda.

Iz Zapisnika sa razgovora dr. Franje Tumana sa Ministarstvom obrane Republike

Hrvatske, Predsjedniki dvori, 6. 11. 1993. Nije nam isto da li e granica Hrvatske drave,
znai biti Jajce, sa Travnikom i samo sa Novim Travnikom, Vitez, Busovaa. Od Kiseljaka i
Kreeva mi u diplomatskim razgovorima nismo odustali, nego pristali da to ue da bismo
mogli postii i ovo da bi muslimanska drava na zahtjev Evrope i imala uvjeta za teritorijalni
opstanak. Mi smo, znai, bili odustali od Kreeva, odnosno pristali da Kreevo i Kiseljak
postanu u muslimanskoj dravi. U ovakvoj situaciji poto se vodi rat koji ne znamo kada su
oni Vara uzeli, a Kiseljak nam postaje vaan da bismo se povezali sa Busovaom, treba
uiniti sada momentalno i to da pokuamo povezati Kiseljak, Kreevo sa Busovaom, Novim
Travnikom, znai sa itavim teritorijem ovdje, osvojiti odmah Gornji Vakuf radi povezivanja
sa Novim Travnikom... Tako da je zadaa, vaa, sviju tu koji ste ovdje da ujemo to ste
poduzeli i koje snage da se poalju tamo, da osiguramo materijalno i kadrovski da ta podruja
obranimo....

Iz Zapisnika sa razgovora dr. Franje Tumana sa predstavnicima Herceg-Bosne,

Predsjedniki dvori, 10. 11. 1993.

Franjo Tuman: Dobro, usput, taj mostarski most, tko ga je poruio?

Mate Boban: On je - bile su strane kie - toliko pucan prije, tako da je sam pao.

Franjo Tuman: Hoemo li opet mi biti optueni.

Mate Boban: Jutros se govori da se ne zna.

Juki: Muslimani e nas optuivati. Meunarodni kau da se ne zna tko je, a oni su povukli
nekakve svoje izjave. Javili su slijedee: desila se jedna velika tragedija - sruio se Stari most,
hitno je potrebno - sruio se - mi imamo original kako su govorili, hitno je potrebno radio... sa
Sarajevom, 14 sati hitno i pozovi najglavnijeg za cijelu republiku, za IPD i vojnu policiju,
ovaj njihov iz Mostara.

Mate Grani: Imam prijedlog - najvanija stvar to e rei panjolski bataljon, apsolutno
najmjerodavniji. Prema tome, moj prijedlog je odmah, danas netko tko je najpovjerljiviji da
ode tko ima vezu, odmah. Njihova izjava je najvanija. Imati tu informaciju, imati sve, jer ako
oni kau dobru informaciju, onda je izuzetno, jer se inae to na CCN---

Franjo Tuman: Inae, meu nama, ruenje u vojnom pogledu, kome ide vie u korist?

Mate Boban: Nama.

Iz Zapisnika sa razgovora Predsjednika RH dr. Franje Tumana sa ministrom obrane

Gojkom ukom i generalom Zbora Jankom Bobetkom, Predsjedniki dvori, 23. 11.
1993. Gospodine ministre i gospodine generale, mi smo tu sa Gornjim Vakufom doivjeli i
politiki i vojniki neuspjeh. Ministar, ti zna i sam da danas je i jedan od supredsjedatelja
pitao u tom sklopu da li smo kadri i da li emo ovladati Gornjim Vakufom i ja sam vama dao
zadau, to nije izvreno i na taj nain smo se i politiki i vojniki kompromitirali i dali smo,
potvrdili smo na taj nain te prosudbe da vojniki nismo dorasli ak ni Muslimanima na tom
podruju. To je jedan fijasko. Tko je naredio i zato da se rui most u Mostaru? (...) Kako ste
mogli, ministar obrane i naelnik Glavnog stoera, izdati ovakvu naredbu kojom potvrujete
da Hrvatska vodi rat, da je direktno upletena, da i ja stalno naglaavam da ste ovo sve skupa
morali graditi kao dobrovoljno, to su to dobrovoljci iz Hrvatske koji su napustili Hrvatsku
vojsku, koji se bore tamo pod zapovjednitvom HVO-a, a ovdje vi imenujete Glavni stoer.
Ministar obrane Hrvatske i naelnik glavnog stoera....

Osloboenje PORTAL