Definicija bajke

Bajka je osobita knjievna vrsta kod koje

se udesno i nadnaravno ispreplie sa
zbiljskim na takav nain da izmeu
prirodnoga i natprirodnoga, stvarnoga i
izmiljenoga nema pravih suprotnosti.
Bajka se od slinih knjievnih vrsta,
primjerice fantastine prie, razlikuje po tome to se likovi unutar prie nimalo ne
ude tim udesnim elementima. Oni ih prihvaaju kao nedvojbenu svakodnevicu.

U njoj su jasno izraeni dobri i loi likovi. Taj je polaritet nedvojben i esto slui za
dublju karakterizaciju likova. Dobri likovi najee su oni koji neko vrijeme trpe u
radnji, a loi pokuavaju stei ili odrati mo. Na kraju upravo ti likovi donesu
pouku bajke, njezin vrhunac, bez kojeg se pria ne bi mogla nazvati bajkom. Bajka
mora biti pravedna i njezina pouka mora upuivati na pobjedu dobra i morala, stoga
dobri likovi u bajci po zasluzi zavre dobro, a loi, ponovo po zasluzi nastradaju.

Prisutna je odsutnost psiholoke karakterizacije gdje su likovi uobiajeni. Takoer je

prisutan je polaritet dobra i zla te nesputana mo mate i elje nad stvarnou.

Prema definiciji bajka je pria uglavnom namijenjena djeci te ima likove kao to su
vile i vilenjaci, arobnjaci, patuljci, vjetice i sl. U zadnje vrijeme pojavljuje se i nova
generacija fantastinih stvorenja, poput goblina, trolova, orka i drugih stvorenja
koja su plod mate novog narataja knjievnih, ali i filmskih umjetnika. Bajke su esto
rezultat narodne predaje i posljedica narodnih obiaja i kazivanja, a neki su se autori
potrudili to i zapisati uz eventualne dorade u fabuli i likovima (primjer su braa
Grimm). U bajkama esto nalazimo i udesne ivotinje koje govore.

Prije nego su u novije vrijeme prilagoene mlaim uzrastima, bajke su u svojem

originalom izdanju nerijetko bile okrutne, krvave, obilovale su nasiljem i stravom,
ba kako bi izazvale zainteresiranost pa i ok itatelja i tako ostvarila temelj za
uspjeno prenoenje pouke.

U svijetu su najslavnije bajke brae Grimm, Hansa Christiana Andersena i Oscara

Wildea.

U Hrvatskoj su najslavnije bajke Ivane Brli-Maurani.

Morfologija bajke

Morfologija je opis prie prema njezinim dijelovima i odnosima dijelova meusobno

te dijelova prema cjelini.

Sve su bajke zapravo jednake s obzirom na strukturu. Bajke definiraju funkcijem

(deux ex machina, najave nesree, dozivi...), motivacije (razlozi i ciljevi), oblija
likova te atributivni elementi.

Funkcije bajke

1. jedan od lanova obitelji odlazi od kue

2. zabrana dana junaku

3. zabrana je prekrena

4. zlikovac odlazi u izvidnicu

5. zlikovac dobiva informacije od rtve

6. zlikovac pokuava zavarati rtvu da bi dobio nju ili njezin posjed

7. junak je zavaran i nesvjesno pomae

8. zlikovac naudi lanu obitelji

8. a. lanu obitelji togod nedostaje ili to eli imati

9. nesrea i nedostatak poznati su, junaku je dan zahtjev ili zapovijed, mora otii ili
ga se alje

10. traga se sloi s poslanjem ili sam odluuje o njemu

11. junak naputa dom

12. junak se ispituje, provjerava, napada itd., to ga priprema da primi arobni

predmet ili pomonika

13. junak reagira na djela budueg darivatelja

14. junak posjeduje arobni predmet

15. junak je doveden do mjesta gdje je traeno

16. junak i zlikovac u izravnoj borbi

17. junak je igosan/obiljeen

18. zlikovac je pobijeen

19. prvotna se nesrea i nedostatak rjeavaju

20. junak se vraa

21. junaka progone

22. spaavanje junaka iz potjere

Veina bajki ovdje zavrava, ali radnja se moe i zakomplicirati - novi zlikovac.
Ponovno se izvravaju osma i deseta funkcija.

23. neprepoznati junak stie kui ili u drugu zemlju

24. lani junak tvrdi neto neutemeljeno

25. junaku je dan teak zadatak

26. zadatak je rijeen

27. junak je prepoznat

28. lani je junak razotkriven

29. junak dobiva novi izgled

30. zlikovac se kanjava

31. junak se eni i nasljeuje prijestolje.

Znaaji

Uz trideset i jednu funkciju, postoji 8 znaaja (karaktera):

1. zlikovac (bori se protiv junaka)

2. darivatelj (priprema junaka ili mu daje arobni predmet)

3. arobni pomonik (pomae junaku u pothvatu)

4. princeza (osoba koju junak eni, esto predmet potrage)

5. princezin otac (kralj)

6. otpremnik (obznanjuje to nedostaje i otprema junaka)

7. junak (reagira na darivatelja, eni princezu)

8. lani junak/antijunak/uzurpator (preuzima junakove zasluge i eli se oeniti

princezom).

Katkad se uloge dijele meu vie likova.

Klasina, umjetnika i moderna bajka

U klasinim bajkama nailazimo na vile, vjetice, patuljke, divove, zmajeve, zaarane

princeze i dvorce, udesne predmete i sl. Dobro uvijek pobjeuje zlo. Prema
autorstvu bajke mogu biti usmene (narodne) i umjetnike (koje je napisao pojedinac).

U modernoj bajci likovi esto nisu vile, vjetice, zmajevi, nego stvarni ljudi, povezani
sa ivotom i problemima suvremenog ovjeka. Radnja se odvija u suvremeno doba s
temama poput ljudske otuenosti, nedostatka panje i ljubavi, elje za slobodom,
usamljenosti itd. Moderna se bajka zasniva na alegoriji (alegorija - stilski postupak
prenesenog znaenja) i ponekad je se naziva alegorijskom priom. Dublji se smisao
bajke za itatelja otkriva tek kada shvati metafore i poruke. Moda je najbolji primjer
moderne bajke djelo Mali princ, Antoinea de Saint-Exuperyja.

Zadaci

1. Sami definiciju bajke i zapii je u svoju biljenicu onako kako e je sam

nauiti.
2. Nabroji nekoliko najpoznatijih pisaca bajki.
3. Izdvoji pet temeljnih funkcija u bajkama.
4. Izdvoji barem tri temeljna znaaja u bajkama.
5. Prisjeti se radnje Crvenkapice te u njoj izdvoji funkcije bajke i znaaje.
6. Zato bajka Car je gol nije klasina bajka?

Domaa zadaa

Napii klasinu bajku koristei se gore navedenim uputama. Nakon to si napisao

bajku, izdvoji funkcije i znaaje koje sadraja tvoja bajka prema gore navedenom
popisu.