Studij Povijesti - Syllabusi - 0

OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI
Naziv kolegija Uvod u povijest s metodologijom Kod kolegija FFPVB101

Studijski program Studij povijesti Godina I.
Ciklus Preddiplomski sveuilini studij studija
ECTS vrijednost 3 Semestar 1. Broj sati po 15+30+0
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija obvezni Preduvjeti: Usporedni nema ih
(A) uvjeti
Pristup kolegiju studenti Povijesti Vrijeme prema
odravanja rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Marina Beus, doc.
Kontakt sati/konzultacije prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona marina.beus@sve-mo.ba; 036/355-408
Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama razvoja povijesne znanosti. Uvesti
studente u povijesno istraivanje uz praktinu primjenu
informacijskih tehnologija, razviti sposobnost i stjecanje vjetina u
pronalaenju izvora i literature, strukturiranju i izradi radova
koristei se znanstvenim biljekama i bibliografijom.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e razumjeti metodologiju i metode
(ope i specifine koje se primjenjuju u povijesnom istraivanju, stei sposobnost i
kompetencije) vjetine u formuliranju istraivakoga pitanja te vjetine u
prikupljanju primjerenih bibliografskih jedinica, strukturiranju rada
te pisanoj obradi teme uz primjenu informacijskih tehnologija i
utvrene znanstvene metodologije za izradu pisanih radova.
Sadraj Uvodna objanjenja to je povijest, razlika izmeu povijesti, historije
syllabusa/izvedbenog i historiografije. Pomone povijesne znanosti. Znanstvene publikacije
plana (ukratko) i kategorizacija. Povijesni izvori vrste. Razlikovanje izvora i
literature. Objasniti znanstvene formulacije, nain povijesnog
istraivanja i samu strukturu rada. Plagijat i kako ga izbjei. Uputiti
studente kako i gdje e traiti literaturu i izvore, nain izradbe i
pisanja seminarskog i znanstvenog rada uz koritenje raunala
strukturiranje rada, pisanje znanstvenih biljeki i bibliografije.
Predvien je i posjet Arhivu Hercegovako-neretvanske
upanije/kantona.
Nain izvoenja predavanja vjebe seminari samostalni
nastave zadatci
(oznaiti masnim konzultacije mentorski rad terenska ostalo
tiskom) nastava
Napomene: Nastava se izvodi po skupinama u uionici opremljenoj
raunalima, a predvien je posjet Arhivu Hercegovako-neretvanske
upanije/kantona.
Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Praktina primjena steenih znanja iz metodologije izrade rada uz
koritenje raunala.
- Usmeni ispit.
Praenje i pohaanje aktivnosti u seminarski rad praktini
ocjenjivanje studenta nastave nastavi rad
(oznaiti masnim
tiskom) usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana referat
provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U

OCJENI
Pohaanje nastave i 45 1,5 Max 25%
aktivnost u nastavi
Zavrni ispit - pismeni 30 1 Max 40%
dio ispita*
Zavrni ispit - usmeni 15 0,5 Max 35%
dio ispita*
Dodatna pojanjenja:
Pohaanje nastave:
Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti zavrnom ispitu (dobiti potpis)
trebaju tijekom nastave nazoiti najmanje 50% predavanjima i vjebama. Sudjelovanje u
nastavi iznad 50% te svaka aktivnost u nastavnom procesu vrednuje se prema prethodno
navedenim kriterijima.
Pismeni ispit:
Prije zavrnog usmenog ispita studenti polau pismeni dio na temelju kojega nositelj kolegija
stjee uvid o steenom znanju i vjetinama izradbe pisanih radova. Studenti na raunalu
dobiju radni tekst kojeg moraju uraditi prema naputcima i steenom znanju o metodologiji
izradbe pisanih radova. Ovaj dio ispita, osim stjecanja znanja i vjetina izrade pisanih radova,
podrazumijeva usvajanje jednoga dijela teorijske grae.
* Zavrni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.
Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen. Da bi student pristupio
zavrnom ispitu, mora na pismenom ispitu imati minimalno 51% tonih odgovora.
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova odnosi se samo na
redovite studente.
Izvanredni studenti nakon poloenoga pismenoga ispita (na kojem mogu ostvariti maksimalno
50% od ukupne ocjene) pristupaju zavrnom usmenom ispitu (maksimalno 50% od ukupne
ocjene).
Sudjelovanje i angairanost u nastavnom procesu (maksimalno 25%):
Nazonost nastavi do 50% = 0% (ostaje bez potpisa).
Nazonost nastavi od 51% do 75% = do 5%
Nazonost nastavi od 51% do 75% + rad na zadanim vjebama = do 10%
Nazonost nastavi od 76% do 100% + aktivnost u radu na zadanim vjebama = do 15%
Nazonost nastavi od 76% do 100% + sudjelovanje u diskusiji + aktivnost u radu na zadanim
vjebama = do 20%
Nazonost nastavi od 76% do 100% + aktivno sudjelovanje u diskusiji + uspjeno savladane
aktivnosti u radu na zadanim vjebama = do 25%
Pismeni dio ispita (maksimalno 40%):
manje od 50% tono odraenih zadataka = 0% ocjene
od 51% do 60% = do 8% ocjene
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain (maksimalno 35%):
manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana ocjena dobiva se na sljedei nain:
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9% ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura: - NIKOLI JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski
praktikum, Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008.
Dopunska - GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignua,
literatura: traganja, Novi Liber, Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta
Sveuilita u Zagrebu, 1996. (ili 2001.).
Dodatne Informiranje o kolegiju:
informacije o Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju
kolegiju studenti e dobiti na prvom predavanju, a te informacije dostupne su i
na mrenoj stranici Fakulteta (ffmo.ba).
Kontaktiranje s nastavnikom:
Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija, a kontaktiranje je omogueno i elektronikom potom
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na mrenoj
stranici Filozofskog fakulteta).
Termin za konzultacije odreuje se poetkom akademske godine.
PRILOG: Kalendar nastave

Broj nastavne TEME I LITERATURA
cjeline
I. Naslov: Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni nastavni plan i program. Povijest
/historija/ historiografija.
Kratak opis: to je povijest? Odnos povijest historija historiografija.
Grane povijesne znanosti.
Literatura:
- NIKOLI JAKUS, Z., Uvod u studij povijesti: Historiografski praktikum,
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 1.-11.
II. Naslov: Povijesni izvori.
Kratak opis: Pojasniti to su povijesni izvori, vrste povijesnih izvora,
pomone povijesne znanosti, izvori i literatura, najvanije zbirke povijesnih
izvora.
Literatura:
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 11.-27., 97.-131.
III. Naslov: Izvori i literatura.
Kratak opis: Kako traiti literaturu? Enciklopedije, leksikoni, knjinice,
internet kao izvor podataka.
Literatura:
IV. Naslov: Arhivi.
Kratak opis: Arhivska graa, fondovi i zbirke, koritenje arhivskom graom,
dravni i podruni arhivi.
Literatura:
V. Naslov: Muzeji.
Kratak opis: Definicija i podjela, znaenje muzeja za povjesniara, najvaniji
muzeji u Hrvatskoj i BiH.
Literatura:
VI. Naslov: Posjet Muzeju Hercegovine i Arhivu Hercegovine.
Kratak opis: Terenska nastava.
Literatura: Terenska nastava.
VII. Naslov: Znanstvene publikacije.
Kratak opis: Podjela znanstvenih publikacija, znanstveni asopisi,
klasifikacija radova u znanstvenim publikacijama, hrvatski historijski
asopisi, vanije meunarodne kratice kojima se slue povjesniari.
Literatura:
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 45.-49., 153.-160., 169.-175.
VIII. Naslov: Izbor teme istraivanja.
Kratak opis: Kako izabrati temu, formuliranje istraivakog pitanja i
komunikacija s profesorom.
Literatura:
IX. Naslov: Struktura rada.
Kratak opis: Osnovni dijelovi rada pojedinano pojanjavanje pojedinih
dijelova, nain i stil pisanja.
Literatura:
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 55.-58; Upute za izradu
seminarskih, zavrnih/magistarskih radova objavljene su na slubenim
internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.
X. Naslov: Plagijat i citiranje.
Kratak opis: to je plagijat i kako ga izbjei, izravni i neizravni plagijat.
Znaenje citata u radu i pisanje pisanja.
Literatura:
Leykam international, d.o.o., Zagreb, 2008., str. 58.-65; Upute za izradu
seminarskih, zavrnih/diplomskih radova objavljene su na slubenim
internetskim stranicama Studija povijesti Filozofskog fakulteta u Mostaru.
XI. Naslov: Pisanje bibliografskih jedinica i pozivnih biljeki.
Kratak opis: Pojasniti to su to pozivne biljeke, vrste pozivnih biljeki,
nain pisanja pozivnih biljeki (knjige, knjige klasinih autora,
enciklopedija, internet).
Literatura: Upute za izradu seminarskih, zavrnih/diplomskih radova
objavljene su na slubenim internetskim stranicama Studija povijesti
Filozofskog fakulteta u Mostaru.
XII. Naslov: Nain citiranja lanka u zbornicima, asopisima i tiskovinama,
citiranje Biblije.
Kratak opis: Pojasniti i izvjebati nain pisanja pozivnih biljeki kod
navedenih bibliografskih jedinica.
objavljene su na slubenim internetskim stranicama Studija povijesti
XIII. Naslov: Izrada popisa izvora i literature.
Kratak opis: Upoznavanje studenata s pravilima i nainom pisanja popisa
izvora i literature.
objavljene na slubenim internetskim stranicama Studija povijesti
XIV. Naslov: Ameriki sustav citiranja. Koritenje kratica u pozivnim biljekama.
Kratak opis: Upoznavanje s amerikim sustavom citiranja. Najee hrvatske
i latinske kratice u pozivnim biljekama s kojima se studenti susreu u
literaturi.
Literatura: Biljeke s predavanja.
XV. Naslov: Zakljuna vjeba pripreme za pismeni ispit.
Kratak opis: Sreivanje ponuenoga teksta prema utvrenoj metodologiji
izrade pisanih radova rad na raunalu.
Literatura: Radni tekst.
Naziv kolegija Stara povijest Istoka Kod kolegija FFPVB102
ECTS vrijednost boda: 3 Semestar 1. Broj sati po 30+0+0
semestru
(p+v+s)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: - Usporedni nema ih
(A) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti Povijesti Vrijeme prema
odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Boris Oluji, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prema rasporedu
E-mail adresa i broj telefona: bolujic@ffzg.hr
Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvanijih
procesa u dugom povijesnom trajanju prostora, na kojem nastaju
prva organizirana drutva. Studenti se upoznaju s osnovnom
terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i
moguim teorijskim i praktinim pristupima u istraivanju najstarije
povijesti ovjeanstva. Jedan je od najvanijih ciljeva kolegija
studenta uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita stjeu se osnovna znanja o povijesti starog
(ope i specifine Istoka. Studenti bi trebali znati analizirati osnovne pojmove koji se
kompetencije): tiu povijesti stare Mezopotamije, Siro-palestine i Egipta, kao i znati
protumaiti osnovna zbivanja i procese koji su utjecali na
cjelokupnu povijest Bliskog istoka, istonog Sredozemlja i sjeverne
Afrike.
Sadraj Kolegijem se komparativno, dijakronijski i sinkronijski, prati
silabusa/izvedbenog povijesni razvitak nekoliko najstarijih civilizacijskih arita, poput
plana (ukratko): Egipta, Mezopotamije, Sirije, Irana, Anadolije i istonog
Sredozemlja. Naglasak nije na faktografskom pregledu, ve na
razumijevanju povijesnih procesa, promjena, kontinuiteta i
diskontinuiteta ovjekovog trajanja u prostoru. Predavanja daju
pregled meusobno povezanih pojava, poput tehnolokog razvitka,
urbanizacije, prometnog povezivanja, nastajanja globalnih imperija,
problema etniciteta i etnikog identiteta, konceptualizacije
religijskog i mitolokog svijeta i dr. Seminar tematski prati
predavanja i ujedno ih problematizira. Seminar omoguuje praktian
rad na razumijevanju i intepretaciji razliitih literarnih i arheolokih
izvora, a pretpostavlja i promiljanje moguih metodolokih pristupa
i teorijskih modela.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene: Kroz nastavu e se sa studentima poticati diskusija kako
bi se to vie poticala njihova aktivnost.
- Polaganje zavrnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.
(oznaiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej
tiskom) provjera znanja
Detaljan prikaz ocjenivanja za studente koji sluaju predavanja i seminar
OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI
Pohaanje nastave 30 1 Max 10%
Angairanost na 15 0,5 Max 20%
predavanjima
Zavrni ispit - pismena 30 1 Max 50%
provjera znanja*
Zavrni ispit - usmeni 15 0,5 Max 20%
dio ispita*
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti zavrnom ispitu trebaju
tijekom nastave nazoiti najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga
izostanu vie, ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti zavrnom ispitu.
- Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama
na odreenu temu. Student kroz pohaanje nastave i aktivnost moe ostvariti maksimalno
30% od ukupne ocjene.
*Zavrni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.
Konana ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.
Sve obveze moraju biti ispunjene u predvienom roku.
Zavrni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu
ispita moraju dati najmanje 50% tonih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita.
Ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
Pohaanje nastave ocjenjuje se na sljedei nain:
Nazonost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa
2% = od 51% do 60% nazonosti na nastavi
Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
0% - Ne dolazi na nastavu.
4% - Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
8% - Povremeno se ukljuuje u nastavni proces.
12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
16% - Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
20% - Redovito pohaa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija
kritiko miljenje te iznosi svoja zapaanja.
Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedei nain:
Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova.
10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova
20% = ostvarenih 31 do 35 bodova
Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedei nain:
- manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
- dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 20% ocjene.
4% = od 51% do 60%
8% = od 61% do 70%
12% = od 71% do 80%
16% = od 81% do 90% = 8% ocjene
20% = od 91% do 100%
Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest
svijeta, I.-V., Otokar Kerovani, Rijeka, 1978. (odreeni dijelovi -
stupci)
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca.
3000-323 BC, Blackwell, Oxford, 2007.
Dopunska literatura: - BOURBON, F., Drevne civilizacije. Velike kulture svijeta, Mozaik
knjiga, Zagreb, 2002.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- CRAWFORD, H., Sumer and Sumerians, Cambridge, Cambridge
University Press, 1994.
- KUHRT, A., The ancient Near east, I-II., Routledge, London, New
York, 2002.
- KUNTI-MAKVI, B., OLUJI, B., Mali pojmovnik stare
povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.
- SHAW, I. (ur.), The Oxford History of Ancient Egypt, Oxford
University Press, Oxford, 2004.
Dodatne informacije o Pohaanje nastave:
kolegiju Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih nije
potrebno opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova.
Stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju bodova. Za
pozitivnu ocjenu u konanici student mora imati minimalno 55% od
ukupne ocjene.

cjeline
I. Naslov: Upoznavanje s problematikom stare povijesti
Kratki opis: Razgovor sa studentima, upoznavanje studenata s nainom
rada, osnovnom literaturom, ispitima i dr. Pregled povijesti istraivanja
najstarije povijesti ovjeanstva, stanje historiografije danas: teorijski
pristupi i znanstvene discipline koje se bave istraivanjem razliitih aspekata
povijesti ranih civilizacija. Upoznavanje s osnovnim kronolokim
smjernicama, znanstvenim metodama i pristupima istraivanju stare
povijesti.
Literatura:
II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije
Kratki opis: Definiranje prostornih i kronolokih granica u kojima e se
odvijati nastava povijesti ranih civilizacija. U ovoj e nastavnoj jedinici
posebna panja biti posveena geomorfolokim, klimatskim i vegetacijskim
osobinama prostora Mezopotamije, Anadolije, Sirije, Irana, istonog
Sredozemlja, sjeverne Afrike. Starije kameno doba u ovom prostoru.
Literatura:
- VAN DE MIEROOP, M., A History of the Ancient Near East ca. 3000-323
BC, Blackwell, Oxford, 2007.
III. Naslov: Neolitizacija starog Istoka
Kratki opis: Poetci zemljoradnje i uzgoja ivotinja, organiziranje prvih
veih naselja, mrea uzajamnih kontakata izmeu udaljenih prostornih
cjelina (razmjena, kontakti, utjecaji). Pregled arinih zona neolitizacije
ovog prostora, osnovne kronoloke smjernice.
Literatura:
- DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest svijeta,
I., Otokar Kerovani, Rijeka, 1978.
IV. Naslov: Civilizacije Plodnog polumjeseca u razdoblju od 5. do 3.
tisuljea prije Krista
Kratki opis: U ovom predavanju najvie se panje pridaje razdoblju od 5. do
3. tisuljea prije Krista, kljunom za razumijevanje poetaka prvih velikih
civilizacija Plodnog polumjeseca (od Egipta do Mezopotamije).
Nastajanje prvih velikih urbanih aglomeracija, stvaranje drutvenih elita
koje upravljaju resursima (gradnja kanala, organiziranje trgovakih mrea).
Ovladavanje tehnologije metala (bakar, bronca), gradnja kanala, pojava
pisma, lonarsko kolo, kota te druge tehnoloke inovacije (bakreno doba).
Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u Mezopotamiji.
Literatura:
V. Naslov: Stvaranje velike egipatske drave tijekom 3. tisuljea prije Krista
Kratki opis: Stara drava i 1. meurazdoblje. Koncepcija zagrobnog ivota,
izgradnja hramskih i grobnih kompleksa.
Literatura:
II., Otokar Kerovani, Rijeka, 1978.
VI. Naslov: 3. tisuljee na prostoru Mezopotamije
Kratki opis: Prve dinastije, Akadsko kraljevstvo, III. dinastija Ura.
Ujedinjenje prostora Meurjeja u veliku dravnu cjelinu. Rana povijest
jugozapadnog Irana, istonog Sredozemlja i Anadolije, u svjetlu kontakata s
prostorom Mezopotamije i Egipta.
Literatura:
VII. Naslov: Sirija i Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisuljea prije Krista
Kratki opis: Mari, Ebla, Starobabilonsko kraljevstvo, Staroasirska drava.
Pravni tekstovi i zakonici starog Istoka. Religija Mezopotamije.
Literatura:
VIII. Naslov: Srednja drava i 2. meurazdoblje (prva polovica 2. tisuljea prije
Krista u Egiptu)
Kratki opis: Urbanizacija Egipta (Memfis i Teba), drutveno-gospodarski
razvoj, literarna batina.
Literatura:
IX. Naslov: Egipatska Nova drava: ekspanzija te razdoblje krize
Kratki opis: Gospodarski razvoj, meunarodni odnosi, arhiv u Tel El
Amarni.
Literatura:
X. Naslov: Kasno bronano doba na prostoru starog Istoka, 15.-12. stoljee
prije Krista
Kratki opis: Globalni ideoloki koncepti (titula veliki kralj, kralj kao boji
namjesnik na zemlji te veliki sveenik), stvaranje velikih drava,
internacionalizacija i stvaranje intezivnih diplomatskih kontakata Hetitskog
kraljevstva, Egipatske drave, Asirije, Babilonije, Elamskog kraljevstva.
Nadiranje Naroda s mora, propast Hetitske drave.
Literatura:
III., Otokar Kerovani, Rijeka, 1978.
XI. Naslov: Egipatska povijest od poetka 1. tisuljea do Saiske dinastije (664.
prije Krista)
Kratki opis: Asirsko osvajanje Egipta 671. godine pr. Kr.
Literatura:
XII. Naslov: Veliko Asirsko kraljevstvo (934.-612. prije Krista). Stvaranje
globalnog imperija.
Kratki opis: Politiki marketing i ideoloki koncepti asirskih kraljeva:
kraljevski natpisi i stele. Veliki gradovi: Niniva, Aur, Kalhu (Nimrud), Dur
arukin (Korsabad), Babilon.
Literatura:
XIII. Naslov: Novobabilonska drava (626. - 539.) i poetak ekspanzije
Perzijanaca
Kratki opis: Drutveni i gospodarski razvoj, ekspanzionistika politika, bitka
kod Karkemia (605. prije Krista); Feniani gradovi, trgovina, religija i
kultovi; Frigija i Lidija.
Literatura:
IV., Otokar Kerovani, Rijeka, 1978.
XIV. Naslov: Povijest perzijskog kraljevstva (6. - 4. stoljee prije Krista)
Kratki opis: Poetak helenistikog razdoblja na prostoru starog Istoka.
Literatura:
XV. Naslov: Osvrt na prijeeno gradivo i ponavljanje najvanijih tema
Kratki opis:
Literatura:
Naziv kolegija Povijest Grke i Rima sa starom Kod kolegija FFPVB103
povijeu na naim prostorima
semestru
(p+v+s)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: Usporedni
(A) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija osposobiti studente za razumijevanje najvanijih
procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praenjem grke
i rimske stare povijesti. U ovu se problematiku radom na
predavanjima i u seminaru uklapa istovremeni prostorni i vremenski
kontekst povijesnih procesa na naem prostoru.
Ishodi uenja Polaganjem ispita stjee se znanje o grko-rimskom svijetu, kao i o
(ope i specifine ostalim sredozemnim kulturama u predantiko i antiko doba.
kompetencije): Studenti bi trebali znati opisati i definirati povijesne procese
svojstvene pojedinim povijesnim razdobljima antikog grkog i
rimskog svijeta te prepoznati vanost grke i rimske kulturne
batine u razvoju kasnijih europskih kultura.
Sadraj Najznaajniji naglasci povijesti Grke, Rima i stare povijesti
silabusa/izvedbenog hrvatskih zemalja. Studenti se upoznaju s osnovnom
plana (ukratko): terminologijom i kronologijom, suvremenim paradigmama i
moguim teorijskim i praktinim pristupima u istraivanju
civilizacija Grke i Rima te naeg prostora u prapovijesnom i
antikom razdoblju. Jedan je od najvanijih ciljeva kolegija studente
uputiti u samostalan rad (rad na literaturi, rad na izvorima).
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene: Kroz nastavu e se sa studentima poticati diskusija kako
bi se to vie poticala njihova aktivnost.
- Polaganje zavrnog ispita: pismena i usmena provjera znanja.
Praenje i ocjenjivanje pohaanje aktivnosti u seminarski rad praktini rad
studenta nastave nastavi
(oznaiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana Esej
tiskom) provjera
znanja
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji sluaju predavanja i seminar
OCJENI
aktivnost u nastavi
Zavrni ispit pismena 60 2 Max 50%
provjera znanja*
Zavrni ispit usmena 15 0,5 Max 20%
provjera znanja*
Dodatna pojanjenja:
- Pod aktivnosti u nastavi podrazumijeva se redovito pripremanje i sudjelovanje u diskusijama
na odreenu temu. Student kroz pohaanje nastave i aktivnost moe ostvariti maksimalno
30% od ukupne ocjene.
- Zavrni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela ispita.
Konana ocjena rezultat je svih ispunjenih aktivnosti.
Sve obveze moraju biti ispunjene u predvienom roku.
Zavrni ispit za izvanrednog studenta jest 100%. Izvanredni studenti na pismenom dijelu
ispita moraju dati najmanje 50% tonih odgovora kako bi pristupili usmenom dijelu ispita.
Ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
12% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
20% - Redovito pohaa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, razvija
kritiko miljenje te iznosi svoja zapaanja.
Pismeni dio ispita ocjenjuje se na sljedei nain:
Test nosi 50 bodova, a za prolaz je potrebno ostvariti 25 bodova
10% udjela u ocjeni = ostvarenih 25 do 30 bodova
Usmeni dio ispita ocjenjuje se na sljedei nain:
4% = od 51% do 60%
8% = od 61% do 70%
12% = od 71% do 80%
16% = od 81% do 90%
20% = od 91% do 100%
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - DU RY VAN BEEST HOLLE, G. i dr., Velika ilustrirana povijest
svijeta, I.-VII., Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.-1976. (odreeni
stupci)
- II, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica
hrvatska, Zagreb, 1990. (odreeni dio)
Dopunska literatura: - CABANES, P., Iliri od Bardileja do Gencija, Svitava, Zagreb,
2002.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antika Grka, II.,
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Helenizam i rimska republika, III.,
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani
srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007.
- KUNTI-MAKVI, B., OLUJI, B., Mali pojmovnik stare
povijesti: Ispitno pomagalo, FF Press, Zagreb, 2004.
- MATIJAI, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara
Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.
- SUI, M., Antiki grad na istonom Jadranu, Golden marketing,
Zagreb, 2003.
Dodatne informacije o Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih
kolegiju nije potrebno opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu,
potrebno je prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj
bodova. Stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju
bodova. Za pozitivnu ocjenu u konanici student mora imati
minimalno 55% od ukupne ocjene.

cjeline
I. Naslov: Uvod u kolegij. Metodoloki pristupi i povijest istraivanja.
Kratki opis: Razgovor sa studentima o temama koje e se obraivati tjekom
semestra. Upoznavanje s literaturom i povjesnim izvorima. Upoznavanje s
metodolokim pravilima pisanja seminarskog rada, eseja ili referata.
Literatura:
II. Naslov: Pristup staroj povijesti i staroj povijesti naih prostora
Kratki opis: Nain i okolnosti prouavanja stare povijesti. Istraivanja
antike grke povijesti. Antiko gledanje na stariju povijest. Dostignua u
prouavanju starije povijesti naih prostora.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Egipat i antika Grka, II., Europapress
III. Naslov: Pregled prapovijesti na sredozemnom, balkanskom, panonskom i
alpskom prostoru
Kratki opis: Pregled prapovijesnih kultura od najstarijih vremena do kraja
mlaeg kamenog doba i poetka bakrenog doba (eneolitik).
Literatura:
- II, F., Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Matica hrvatska,
Zagreb, 1990.
IV. Naslov: Osvit europske povijesti. Kontakti izmeu Egeja, Apeninskog
poluotoka i naih prostora.
Kratki opis: Ranominojska kultura, kultura Kiklada, uspon i kraj mikenske
kulture, dorska seoba, formiranje etruanske civilizacije.
Literatura:
V. Naslov: Bronano i eljezno doba na naim prostorima
Kratki opis: Pregled bronanodobnih kultura na naem prostoru, kulture
starijeg eljeznog doba (glavna obiljeja, umjetnost i umjetniki obrt,
interkulturni kontakti, trgovina, razmjena, sukobi), najznaajnija nalazita.
Literatura:
Zagreb, 1990.
VI. Naslov: Urbanizacija, kolonizacija i meusobne veze razliitih
civilizacijskih arita u vremenu od 8. do 4. stoljea prije Krista
Kratki opis: Razvitak grkih polisa i drutveno ureenje, Atena, Sparta.
Grka kolonizacija Mediterana, Velika Grka, naseobine na Siciliji. Grke
naseobine na Jadranu. Grko-perzijski ratovi, Atenska hegemonija i
Peloponeski rat. Istonojadranski prostori u 6. i na poetku 5. st.
Literatura:
IV., Otokar Kerovani, Rijeka, 1975.
VII. Naslov: Kelti na naim prostorima
Kratki opis: Problem irenja latenske kulture (mlae eljezno doba,
migracije i kulturni utjecaji). Problem mijeanja keltskih i autohtonih
(ilirskih, trakih?) zajednica.
Literatura:
Zagreb, 1990.
- MATIJAI, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara Dioklecijana,
Leykam International, Zagreb, 2009.
VIII. Naslov: Povijest jadranskih Grka
Kratki opis: Prvi dodiri i kontakti. Grka kolonizacija, akulturacijski procesi,
kontakti s autohtonim stanovnitvom. Grka naselja na Jadranu i njihov
ivot (4.-1. stoljee prije Krista).
Literatura:
IX. Naslov: Helenizam. Juna Ilirida i grki svijet.
Kratki opis: Aleksandar Veliki, koncept helenizma i drutvene promjene.
Kriza grkog svijeta i nastanak novih drava. Helenistika kultura,
knjievnost i znanost. Nai prostori u vrijeme helenizma (Ilirsko kraljevstvo,
ilirski narodi u dodiru sa sredozemnim kulturnim utjecajima itd.).
Literatura:
VI., Otokar Kerovani, Rijeka, 1976.
X. Naslov: Rimska ekspanzija: Sredozemlje i nai prostori: ratovi i
akulturacijski procesi
Kratki opis: Postanak Rima i borba za hegemoniju u Italiji (od kraljevstva do
republike). Rimska Republika, osnivanje i organizacija. irenje
Sredozemljem, punski ratovi. Ilirski ratovi.
Literatura:
Zagreb, 1990.
XI. Naslov: Kasna Republika i uspostava Carstva
Kratki opis: Doba graanskih ratova. Sulino doba. Uspon Cezara. Prvi i
drugi trijumvirat. Uspostava Carstva. Ilirik u vrijeme Cezara.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress holding
d. o. o., Zagreb, 2007.
Zagreb, 1990.
XII. Naslov: Principat
Kratki opis: Rimsko Carstvo od Augusta do Dioklecijana. Julijevsko-
klaudijevska dinastija, Flavijevci, Antonini, Severi.
Literatura:
d. o. o., Zagreb, 2007.
XIII. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja u vrijeme Carstva
Kratki opis: Provincijalni ustroj od Augustovog doba do kasne antike.
Uspostava i reorganizacija provincija. Administrativni ustroj, gospodarstvo,
kulturni ivot.
Literatura:
d. o. o., Zagreb, 2007.
XIV. Naslov: Organizacija rimskog provincijalnog ustroja na naem prostoru
Kratki opis: Ustroj provincije, gospodarstvo, ceste, vojska i kultovi.
Namjesnici, kolonije, municipiji, lokalno i globalno u provincijalnom
kontekstu.
Literatura:
Zagreb, 1990.
XV. Naslov: Kasno Carstvo. Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru.
Kratki opis: Od Dioklecijana do Romula Augustula i obitelji Nepota.
Poetak krize i podjela Carstva. Drutveni i ekonomski razvoj. Religija.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek,
V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007.
VII., Otokar Kerovani, Rijeka, 1976.
Naziv kolegija Seminar iz stare povijesti Istoka Kod FFPVB104
kolegija
semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni nema ih
(B1) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Asistent Ana Nokovi, v. asist.
E-mail adresa i broj telefona ana.nokovic@sve-mo.ba, 036-355-532
Ciljevi kolegija: Cilj seminara je protumaiti zbivanja i procese koji su utjecali na
cjelokupnu povijest Mezopotamije, prednje Azije i Egipta. Jedan od
najvanijih ciljeva kolegija je studenta uputiti u samostalan rad (rad
na literaturi i izrada referata, rad na izvorima).
Ishodi uenja Stjecanje osnovnog znanja o povijesti staroga Istoka, kao i
(ope i specifine mogunost snalaenja u strunoj literaturi.
kompetencije): Znati interpretirati odreene povijesne literarne izvore, kao i
arheoloke materijale.
Sadraj Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira.
silabusa/izvedbenog Seminar omoguuje praktian rad na razumijevanju i interpretaciji
plana (ukratko): razliitih literarnih i arheolokih izvora. Analizira se tehnoloki
razvitak neolitikih zajednica, pojava pisma (nastanak i deifriranje
prvih pisama), religijska povijest starog Istoka (teogonijske
koncepcije, koncept zagrobnog ivota, hramski kompleksi),
urbanizacija, analiza najstarijih pravnih tekstova i zakonika kao i
analiza egipatske literarne batine. Diskusija na teme koje se
obrauju na predavanjima.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere
ovaj seminar duan je odraditi referat na odreenu temu (3-5
stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na
temelju relevantne literature. Svaki izloeni referat je ujedno i tema
za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duni aktivno
sudjelovati u nastavi.
Studentske obveze - Pohaati seminar i aktivno sudjelovati u diskusijama.
- Napisati referat i izloiti ga.
- Analiza povijesnih izvora.
Praenje i ocjenjivanje pohaanje aktivnosti u seminarski rad praktini rad
(oznaiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana referat
Pohaanje seminara 30 1 Max 10%
Priprema za diskusiju i 15 0,5 Max 40%
aktivnost
Referat (pismeni i 15 0,5 Max 50%
usmeni)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predvieni broj bodova iz
seminara trebaju tijekom nastave nazoiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg
razloga izostanu vie ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.
- Uvjet za pristup zavrnom ispitu takoer je i uraen i obranjen referat tijekom semestra, a
odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se
odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i
relevantne literature (pisan na raunalu, Times New Roman, veliinom slova 12 s proredom
1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvor). Studenti na konzultacijama mogu dobiti
smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi
radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreenu temu.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duni su na poetku semestra
uzeti temu za seminarski rad i izloiti ga u vrijeme trajanja seminara (u zimskom semestru) na
kojem mogu dobiti najvie 100% ocjene.
Za studente koji sluaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
Pohaanje seminara ocjenjuje se na sljedei nain:
0% = Ne dolazi na nastavu.
8% = Prisustvuje predavanjima, bez aktivnog sudjelovanja.
16% = Povremeno se ukljuuje u nastavni proces.
24% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
32% = Postavlja pitanja i redovito je pripremljen/na.
40% = Redovito pohaa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti
za kolegij.
Esej se ocjenjuje na sljedei nain:
0% = Rad nije napisan u zadanom roku.
4% = Rad je na vrijeme predan, ali nije uraen prema zadanim naputcima.
10% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci na sadrajnom planu.
15% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni manji nedostatci na sadrajnom
planu.
20% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje jezine i tehnike
pogreke.
25% = Rad je korektno uraen formalno, sadrajno i jezino.
Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedei nain:
0% = Rad nije usmeno prezentiran.
5% = Rad je proitan.
10% = Rad je djelomino proitan i nepripremljen.
15% = Rad nije proitan, ali su uoeni vei nedostatci u usmenom izlaganju.
20% = Izlaganje je dobro pripremljeno.
25% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
Obvezna literatura: Literatura ovisi o temi referata koju student bira i odreuje se u
konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreuje se
prema interesu studenta ili grupe studenata.
Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Prapovijest i prve civilizacije, I.,
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreena poglavlja)
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. (odreena poglavlja)
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko kiljan, Matica hrvatska,
Zagreb, 2007.
- VII, M., Knjievnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eli;
Gilgame, Naprijed, Zagreb, 1993.
- VII, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo,
1989.
Dodatne informacije o Pohaanje seminara: Pohaanje seminara je obvezno. Tolerira se
kolegiju 50% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi se poloio
seminar, potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50%
bodova, stoga je i pohaanje seminara u konanici vano u zbroju
bodova. Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje
potpisa nositelja kolegija.
Pismeni radovi: Referat je potrebno predati u pisanom obliku do
dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s
voditeljem kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada. Vrlo je vano slijediti zadanu metodologiju.

cjeline
I. Naslov: Uvod u seminar
Kratki opis: Organiziranje radnih grupa i predstavljanje plana rada.
Upoznavanje s nainom rada i literaturom.
Literatura: Obvezna literatura je gore navedena.
II. Naslov: Uvjeti u kojima nastaju prve civilizacije diskusija
Kratki opis: Problematizacija prostora kao imbenika povijesnog razvitka.
Odreivanje kronolokih granica.
Literatura:
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreeni podnaslovi
III. Naslov: Neolitik starog Istoka - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Najstarije neolitike kulture: tehnoloki razvitak, proizvodnja
predmeta, organizacija naselja, pogrebni rituali.
Literatura:
IV. Naslov: Razdoblje Nagada u Egiptu i razdoblja Obeid i Uruk u
Mezopotamiji - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Inovacije u graditeljstvu. Pojava pisma. Prve urbane
aglomeracije (pojava hramskih kompleksa).
Literatura:
V. Naslov: Stvaranje velike egipatske drave tijekom 3. tisuljea prije Krista
Kratki opis: Rad na izvorima (analiza Herodotovog saznanja o Egiptu).
Religija. Knjievnost Stare drave i prvog meurazdoblja.
Literatura:
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko kiljan, Matica hrvatska, Zagreb,
2007. (odreena poglavlja)
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreeni podnaslovi
VI. Naslov: 3. tisuljee na prostoru Mezopotamije diskusija
Kratki opis: Urbanizacija Mezopotamije. Pojava prvih dinastija. Analiza
izvora (sumerski popis kraljeva).
Literatura:
- VII, M., Knjievnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eli; Gilgame,
Naprijed, Zagreb, 1993. (ili neko drugo izdanje epa)
VII. Naslov: Mezopotamija u prvoj polovici 2. tisuljea prije Krista - diskusija.
Prezentacija referata.
Kratki opis: Kozmogonijske i teogonijske koncepcije u religiji
Mezopotamije
Literatura:
- VII, M., Knjievnost drevnog Bliskog istoka: Enuma eli; Gilgame,
Naprijed, Zagreb, 1993.
VIII. Naslov: Zakonici drevne Mezopotamije - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Analiza najstarijih pravnih tekstova s podruja starog Istoka;
Ur-Nammuov, Lipit-Itarov, Bilalamov i Hamurabijev zakonik.
Literatura:
- VII, M., Zakonici drevne Mezopotamije, Svjetlost, Sarajevo, 1989.
IX. Naslov: 2. tisuljee prije Krista u Egiptu - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Urbanizacija Egipta: Teba, Memfis. Egipatska literarna batina
ovog razdoblja.
Literatura:
X. Naslov: Egipatska Nova drava - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Razdoblje Amarne; Ramzesidi.
Literatura:
XI. Naslov: Hetitsko kraljevstvo diskusija
Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju odreene znaajke
uzdizanja, ustroja, ekspanzije Hetitskog kraljevstva, kao i razvoj religije
(Yazilikaya) i umjetnosti.
Literatura:
XII. Naslov: Kasno razdoblje Egipatske drave - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Egipat u 1. tisuljeu prije Krista. Asirsko osvajanje Egipta.
Saiska dinastija, perzijsko osvajanje, razdoblje helenizma u Egiptu.
Literatura:
2007., 152-182 (poglavlja, ne stranice)
XIII. Naslov: Asirsko kraljevstvo - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Politiki marketing i ideoloki koncepti asirskih kraljeva.
Natpisi i stele.
Literatura:
XIV. Naslov: Feniani i njihove kolonije - diskusija. Prezentacija referata.
Kratki opis: Feniki gradovi, trgovina, religija i kultovi. Frigija i Lidija.
Literatura:
XV. Naslov: Novobabilonska drava i uzdizanje Perzije - diskusija. Prezentacija
referata.
Kratki opis: Studenti podijeljeni u grupe analiziraju Herodota kao izvor za
poznavanje perzijske povijesti. Obrauju se odreena poglavlja prve i tree
knjige.
Literatura: HERODOT, Povijest, preveo Dubravko kiljan, Matica hrvatska,
Zagreb, 2007.
Naziv kolegija Seminar iz Povijest Grke i Rima Kod kolegija FFPVB105
sa starom povijeu na naim
prostorima
semestru
(p+v+s)
(B1) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
E-mail adresa i broj telefona ana.nokovic@sve-mo.ba, 036-355-532
Ciljevi kolegija: Cilj je seminara osposobiti studente za razumijevanje najvanijih
procesa u dugom povijesnom trajanju, usporednim praenjem grke
i rimske stare povijesti i na koji su nain ti povijesni procesi utjecali
na povijesna dogaanja na naim prostorima. Jedan od najvanijih
ciljeva seminara je uputiti studenta na samostalan rad (rad na
literaturi, izrada referata, rad na izvorima).
Ishodi uenja Stjecanje osnovnog znanja o grko-rimskom svijetu kao i o ostalim
(ope i specifine sredozemnim kulturama u predantiko i antiko doba. Mogunost
kompetencije): snalaenja u strunoj literaturi, izvorima i arheolokoj grai.
Sadraj Seminar tematski prati predavanja i ujedno ih problematizira.
silabusa/izvedbenog Seminar omoguuje praktian rad na razumijevanju i interpretaciji
plana (ukratko): razliitih literarnih i arheolokih izvora. Seminarom se studenti
upoznaju s osnovnom terminologijom i kronologijom, suvremenim
paradigmama i moguim teorijskim i praktinim pristupima u
istraivanju civilizacija Grke i Rima te naeg prostora u
prapovijesnom i antikom razdoblju. Diskusija na teme koje se
obrauju na predavanjima.
nastave zadatci
(oznaiti masnim
tiskom) konzultacije mentorski rad terenska ostalo
nastava
Napomene: Seminar tematski prati predavanja. Student koji izabere
ovaj seminar duan je odraditi referat na odreenu temu (3-5
stranica) i usmeno ga prezentirati. Referat mora biti napisan na
temelju relevantne literature. Svaki izloeni referat je ujedno i tema
za diskusiju s ostalim studentima. Studenti su duni aktivno
sudjelovati u nastavi.
Studentske obveze - Pohaanje seminara i aktivno sudjelovanje u diskusiji.
- Napisati referat i izloiti ga.
- Analiza povijesnih izvora.
Praenje i ocjenjivanje pohaanje aktivnosti u seminarski rad praktini
studenta seminara nastavi rad

OCJENI
Pohaanje seminara 30 1 Max 10%
Priprema za diskusiju i 15 0,5 Max 40%
aktivnost
Referat 15 0,5 Max 50%
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje seminara je obvezno. Da bi studenti mogli ostvariti predvieni broj bodova iz
seminara trebaju tijekom nastave nazoiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg
razloga izostanu vie ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija.
- Uvjet za pristup zavrnom ispitu takoer je i uraen i obranjen referat tijekom semestra, a
odnosi se samo na redovite studente koji su izabrali seminar iz ovog kolegija. Referat se
odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj temi, pisan na temelju povijesnih izvora i
relevantne literature (pisan na raunalu, Times New Roman, veliinom slova 12 s proredom
1,5, najmanje tri jedinice literature ili izvora). Studenti na konzultacijama mogu dobiti
smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi
radova.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u diskusijama na odreenu temu.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija) duni su na poetku semestra
uzeti temu za seminarski rad na kojem mogu dobiti najvie 100% ocjene. Seminarski rad se
mora uraditi iskljuivo u zimskom semestru.
- Za studente koji sluaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
Pohaanje seminara ocjenjuje se na sljedei nain:
- Nazonost na nastavi do 50% = ostaje bez potpisa
- Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
za kolegij.
- Esej se ocjenjuje na sljedei nain:
planu.
pogreke.
- Izlaganje eseja ocjenjuje se na sljedei nain:
konzultacijama s profesorom.. Analiza povijesnog izvora odreuje
se prema interesu studenta ili grupe studenata.
Dopunska literatura: - CEZAR, G. J., Moji ratovi, preveo Ton Smerdel, Zora, Zagreb,
1972.
Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreeni podnaslovi.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani
srednji vijek, V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. -
odreeni podnaslovi.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Rimsko Carstvo, IV., Europapress
holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreeni podnaslovi.
- HERODOT, Povijest, preveo Dubravko kiljan, Matica hrvatska,
Zagreb, 2007.
- KSENOFONT, Grka povijest, prevela Ana Galjani, Matica
hrvatska, Zagreb, 2001.
- MATIJAI, R., Povijest hrvatskih zemalja u antici do cara
Dioklecijana, Leykam International, Zagreb, 2009.
- PLUTARH, Usporedni ivoti, preveo Zdeslav Dukat, August
Cesarec, Zagreb, 1988.
- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neas
Hraste, Antibarbarus, Zagreb, 1994.
- TACIT, K., Anali, preveo Josip Mikli, Matica hrvatska, Zagreb,
2006.
- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan
Hosu, Naprijed, Zagreb, 1978.
- TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar,
Matica hrvatska, Zagreb, 1957.
Dodatne informacije o Pohaanje seminara je obvezno. Tolerira se 50% izostanaka i njih
kolegiju nije potrebno opravdati. Da bi se poloio seminar, potrebno je
tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova, stoga je i
pohaanje seminara u konanici vano u zbroju bodova.
Ispunjavanje obveza iz ovog seminara uvjet su za dobivanje potpisa
nositelja kolegija.
Pismeni radovi: Referat treba predati u pisanom obliku do
dogovorenog termina tijekom semestra. Potrebno je konzultirati se s
oblikovanje rada. Vrlo je vano slijediti zadanu metodologiju.

cjeline
I. Naslov: Uvod u seminar
Kratki opis: Upoznavanje s literaturom i povijesnim izvorima. Upoznavanje
s metodolokim pravilima pisanja, seminarskog rada, eseja ili referata.
Literatura:----
II. Naslov: Pristup staroj povijesti diskusija
Kratki opis: Istraivanja antike grke povijesti. Antiko gledanje na stariju
povijest.
Literatura:
III. Naslov: Prapovijest - diskusija; izlaganje referata
Kratki opis: Pregled prapovijesti hrvatskog povijesnog prostora: tekovine i
dostignua prapovijesnih kultura.
Literatura:
IV. Naslov: Osvit europske povijesti - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Minojska kultura. Mikenska kultura. Mitovi vezani za Kretu i
Mikenu.
Literatura:
V. Naslov: Urbanizacija i poetci kolonizacija od 8. do 6. st. - diskusija.
Izlaganje referata.
Kratki opis: Razvoj najvanijih grkih polisa. Drutveno ureenje. Grka
kolonizacija Mediterana. Velika Grka. Naseobine na Siciliji.
Literatura:
VI. Naslov: Grko-perzijski ratovi - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Uzroci i posljedice rata. Analiza Herodotovih zapisa o vanim
dogaanjima (studenti su podijeljeni u grupe prilikom rada na izvoru).
Literatura:
2007. (IV-IX knjiga)
VII. Naslov: Peloponeski rat - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Najvaniji izvori; uzroci, faze i posljedice rata. Tebanska
hegemonija i uzdizanje Makedonije. Studenti su podijeljeni u grupe prilikom
rada na izvoru.
Literatura:
- TUKIDID, Povijest Peloponeskog rata, preveo Stjepan Telar, Matica
- KSENOFONT, Grka povijest, prevela Ana Galjani, Matica hrvatska,
Zagreb, 2001.
VIII. Naslov: Grka kolonizacija Jadrana
Kratki opis: Prvi doticaji s ilirskim stanovnitvom. Osnivanje prvih kolonija.
Dionizije Sirakuki. Grka naselja na Jadranu i njihov ivot (4.-1. stoljee
prije Krista). Analiza arheolokih izvora (Lumbardska i Farska psefizma).
Literatura:
IX. Naslov: Helenizam - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Uzdizanje Aleksandra Makedonskog i njegova ekspanzivna
politika. Obiljeja helenizma: kultura, umjetnost, arhitektura...
Literatura:
X. Naslov: Rimska ekspanzija - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Etruanska civilizacija. Postanak Rima i borba za hegemoniju
u Italiji (od kraljevstva do republike). Punski ratovi. Prvi kontakti Rimljana s
istonojadranskom obalom.
Literatura:
XI. Naslov: Kasno doba Republike - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Agrarne reforme. Sulina diktatura. Uzdizanje Cezara.
Literatura:
- TRANKVIL, G. S., Dvanaest rimskih careva, preveo Stjepan Hosu,
Naprijed, Zagreb, 1978. (studenti podijeljeni u grupe analiziraju kritiki
izvor)
XII. Naslov: Principat - diskusija. Izlaganje referata.
Kratki opis: Analiza izvora koji se odnose na razdoblje Augustove
vladavine. Glavna obiljeja principata.
Literatura:
- SPARCIJAN, E., dr., Historia Augusta, preveo Daniel Neas Hraste,
Antibarbarus, Zagreb, 1994.
d. o. o., Zagreb, 2007. - odreeni podnaslovi.
XIII. Naslov: Hrvatske zemlje od Augustovog osvajanja do Dioklecijana - referat.
Izlaganje referata.
Kratki opis: Administrativni ustroj, najvaniji dogaaji, gospodarstvo,
kulturni ivot, namjesnici itd. Analiza arheolokih izvora.
Literatura:
XIV. Naslov: Kasno Carstvo - referat. Izlaganje referata.
Kratki opis: Kriza Carstva. Hrvatski povijesni prostor na kraju antike.
Religija.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kasno Rimsko Carstvo i rani srednji vijek,
V., Europapress holding d. o. o., Zagreb, 2007. - odreeni podnaslovi.
XV. Naslov: Izmak antike na hrvatskom povijesnom prostoru - referat. Izlaganje
referata.
Kratki opis: Drutveni i ekonomski razvoj. Kultovi i religija (irenje
kranstva). Materijalna batina.
Literatura: Zabiljeke s predavanja, analiza epigrafskih spomenika.
Naziv kolegija Uvod u latinsku filologiju Kod
kolegija FFLAB104
Studijski program Godina
Ciklus Preddiplomski sveuilini studij studija I.
ECTS vrijednost Semestar Broj sati
boda: 2 1. po 15+0+15
semestru
(p+s+v)
Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni uvjeti: -
(B2)
Pristup kolegiju: studenti preddiplomskog studija Vrijeme prema
FF-a odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Luciana Boban, doc.
E-mail adresa i broj telefona: lucianaboban@gmail.com
Asistent Jelena Ostoji, asist.
E-mail adresa i broj telefona jelenaostojich@gmail.com
Ciljevi kolegija: Kolegij daje uvid u klasinu, a time i latinsku filologiju, definirajui je
kao humanistiku disciplinu koja na osnovi pisanih tekstova prouava
najrazliitije vidove rimskog (a djelomino i grkog) svijeta u antici.
Studenti se najprije upoznaju s osnovnim lingvistikim, povijesnim i
knjievno-teorijskim pojmovima, a zatim se razliiti aspekti rimske
civilizacije (jezik, umjetnost, knjievnost, filozofija, povijest, itd.)
obrauju na sauvanim (preteno knjievnim) tekstovima. anrovski
pristup tekstovima omoguava pregledni uvid u osnovne autore i djela
s kojima e se student tijekom studija susretati, a jednako tako ga
upoznaje i s razliitim disciplinama na kojima se filologija temelji.
Ishodi uenja Student e se upoznati s razliitim anrovima antikog, prvenstveno
(ope i specifine rimskog svijeta.
kompetencije): Nakon polaganja ispita student e:
- znati ime se bavi filologija kao i koje su specifinosti latinske
filologije,
- moi prepoznati osnovne knjievne anrove prema formi i sadraju i
nabrojati njihove osnovne karakteristike,
- nabrojati glavne predstavnike knjievnih anrova i njihova djela,
- smjestiti autore u drutveno-povijesni kontekst.
Sadraj Klasifikacija knjievnosti. Specifinosti latinske filologije. anrovska
silabusa/izvedbenog podjela.
plana (ukratko):
nastave zadatci
(oznaiti masnim
nastava
Studentske obveze - - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- - Polagati pismeni ispit.
Praenje i pohaanje aktivnosti u seminarski rad praktini rad
ocjenjivanje nastave nastavi
studenta usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej
(oznaiti masnim provjera znanja
tiskom)
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

STUDENTA
Angairanosti 30 1 10%
tijekom nastave
Samostalni zadatci i 15 0.5 20%
tjedne zadae
Zavrni ispit 15 0.5 70%
Dodatna pojanjenja:
Angairanost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
Samostalni zadatci i tjedne zadae ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadaa = 0% ocjene
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
od 51% do 60% = do 14%ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - VRATOVI, V., Rimska knjievnost u: Povijest svjetske
knjievnosti 2 (ur. V. Vratovi), Zagreb, 1977. (str. 189.-312.)
- materijali podijeljeni na satovima kolegija
Dopunska - BITI, Vladimir, Pojmovnik suvremene knjievne teorije i kulturne
literatura: teorije, Matica hrvatska, Zagreb, 2000. (odabrane natuknice)
- Helenizam i rimska republika (3. knjiga), Biblioteka Povijest
Jutarnjeg lista, Zagreb, 2007. (pregled povijesti nastanka Rima i
Rimske Republike ili bilo koji drugi povijesni pregled za to razdoblje)
- Leksikon antikih autora (ur. D. kiljan), Matica hrvatska, Zagreb,
1996. (odabrani autori)
- Leksikon antikih termina (ur. D. kiljan), Antibarbarus, Zagreb,
2003. (odabrani termini)
- MATASOVI, Ranko, Kratka poredbenopovijesna gramatika
latinskog jezika, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.
- MUSI, August, Nacrt grkih i rimskih starina (reprint), Ex libris,
Zagreb, 2002.
- Rimsko Carstvo (4. knjiga), Biblioteka Povijest Jutarnjeg lista,
Zagreb, 2007. (pregled povijesti Rimskog Carstva ili bilo koji drugi
povijesni pregled za to razdoblje)
- SOLAR, Milivoj, Teorija knjievnosti, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
- ZAMAROVSKY, Vojtech, Bogovi i junaci antikih mitova,
ArTresor, Zagreb, 2004. (ili bilo koji drugi mitoloki prirunik)
Dodatne Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
informacije o vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita. Pohaanje
kolegiju nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno
opravdati. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 30%), stoga
je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju bodova.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

Broj TEME I LITERATURA
nastavne
cjeline
I. Naslov: to je filologija? Znaenje latinskog jezika.
Kratki opis: Specifinosti latinske filologije.
Literatura: Leksikon antikih termina; SOLAR, Teorija knjievnosti
II. Naslov: Izvori za prouavanje povijesti latinskog jezika
Kratki opis: Zato i kako prouavamo povijest latinskog jezika?
Literatura: MUSI, Nacrt grkih i rimskih starina
III. Naslov: Usporedna kronologija povijest i knjievnost
Kratki opis: Od osnutka Rima do pada Zapadnog Rimskog Carstva.
Literatura: Leksikon antikih pisaca
IV. Naslov: Klasifikacija knjievnosti problemi
Kratki opis: Zadatci i naela, pojam knjievne vrste, problem terminologije i
knjievnih rodova.
Literatura: SOLAR, Teorija knjievnosti
V. Naslov: Citati i anrovi
Kratki opis: Literarna topografija.
Literatura: VRATOVI, Rimska knjievnost
VI. Naslov: Poetci epike
Kratki opis: Mitoloka epika / Ovidije / Mitologija.
VII. Naslov: Osnovne karakteristike epa i epskog pjesnitva
Kratki opis: Vergilije/ Augustovo doba Pax Augusta.
VIII. Naslov: Razvoj tragedije i komedije
Kratki opis: Rimsko kazalite / Plaut i Terencije.
IX. Naslov: Rimska lirika
Kratki opis: Terminologija i predstavnici.
X. Naslov: Antiki roman
Kratki opis: Petronije i Apulej / Osobine jezika.
XI. Naslov: Retorika
Kratki opis: Ciceron / Cursus honorum.
XII. Naslov: Rimska historiografija
Kratki opis: Predstavnici
XIII. Naslov: Marcijal i epigram
Kratki opis: Fenomen kominog i smijenog.
XIV. Naslov: Treba li nam jo filologija?
Kratki opis: Svrhovitost filologije
XV. Naslov: Ponavljanje
Kratki opis: Priprema za zavrni ispit
Naziv kolegija Grka kultura i civilizacija Kod kolegija FFLAB105
Studijski program Studij latinskog jezika i rimske Godina I.
Ciklus knjievnosti/ Studij povijesti studija
Preddiplomski sveuilini studij
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: Usporedni
uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti Latinskog jezika i rimske Vrijeme prema
knjievnosti i studenti Povijesti odravanja rasporedu
nastave:
Ciljevi kolegija: Upoznati studente s osnovnim pojmovima grke kulture od
mikenskog do helenistikog razdoblja. Cilj je upoznati grko
nasljee i prinose europskoj kulturi.
Ishodi uenja Studenti e nakon poloenog kolegija moi:
(ope i specifine - analizirati grke elemente u rimskoj kulturi, a osobito u
kompetencije): knjievnosti, religiji, umjetnosti i filozofiji,
- usporeivati ivot Rimljana i Grka,
- razlikovati reference na grku kulturu i grke autore kojih u
rimskoj knjievnosti ima u izobilju,
- opisati ostatke grke kulture naene na podruju Hrvatske, gdje se
isprepliu s rimskim.
Sadraj Kolegij obuhvaa razdoblja grke povijesti, zemljopisni sadraj
silabusa/izvedbenog Grke, glavne odlike mikenske kulture. Studenti e biti upoznati s
plana (ukratko): grkim stilom odijevanja, uvjetima ivota jednog Grka, s grkom
religijom, grkim bogovima i svetkovinama. Posebna pozornost dat
e se pregledu grke knjievnosti od Homera do helenistikog doba,
obrazovanju u antikoj Grkoj te pregledu znanosti, umjetnosti,
ekonomije i kolonizacije.
nastave zadatci
(oznaiti masnim konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo
tiskom)
- Pisati test.
Angairanost u nastavi 30 1 Max 10%
Samostalni zadatci i 15 0.5 Max 20%
priprema za predavanje
Zavrni ispit 15 0.5 Min 70%
Dodatna pojanjenja:
Samostalni zadatci i priprema za predavanje ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% rijeenih zadataka = 0% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - - KALIN, B., Povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb, 1996., str.
76.-111.
- - LESKY, A., Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb,
2001. (poglavlja o Tukididu: 449.-456., Kalimahu, Teokritu i
Apoloniju: 685.-719.)
- - LISIAR, P., Grci i Rimljani, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
- - MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
(dio o Grkoj)
- - EPI, M., Pregled grke knjievnosti - od najstarijeg vremena do
konca drugog stoljea poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-
Dalm. Zemaljske vlade., Zagreb, 1908.
Dopunska literatura:- - BOARDMAN, J., GRIFFIN, J., MURRAY, O., The Oxford
History of Greece & the Hellenistic World, Oxford University Press,
Oxford, New York. 1988.
- - CHAMOUX, F., Grka civilizacija, Jugoslavija, Beograd, 1967.
- - DURANDO, F., Drevna Grka, Mozaik knjiga, Zagreb, 1999.
- - FLACELIRE, R., Grka u doba Perikla, Naprijed, Zagreb, 1979.
- - FRIEDEL, E., Povijest grke kulture, Antibarbarus, Zagreb, 2001.
- - GUHL, E., KONER, W., The Greeks: Their life and customs,
Senate, London, 1994.
- - JURI, A., Grka: od mitova do antikih spomenika, Andromeda,
Rijeka, 2001. (obavezna poglavlja: Zemljopisni prikaz Grke: 11.-
20.; od Egejske kulture do Rimskog razdoblja, 24.-51.;
Povijest, 54.-66.; Drama, 121.-126.; Kreta i Mikena, 139.-
152., 172.-204.; Atena, 219.-242., 252.-267., 276.-311.; Delfi,
324.-358.; Epidaur, 372.-387.; Korint, 397.-413.; Olimpija,
424.-453.; Sparta i Sounion, 468.-483.)
- - SIRONI, M., Rasprave o helenskoj knjievnosti, Matica hrvatska,
Zagreb, 1995.
- - STRUVE, V. V., KALISTOV, D. P., Stara Grka, Veselin
Maslea, Sarajevo, 1969.
Dodatne informacije Pohaanje nastave:
o kolegiju Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
prethodno iz svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova
(ukupno 20%), stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u
zbroju bodova.

cjeline
I. Naslov: Izvori neolitsko i rano bronano doba
Kratki opis: Razdoblja grke povijesti, njezin zemljopisni poloaj, glavna
sredita.
Literatura:
- LISIAR, P., Grci i Rimljani, kolska knjiga, Zagreb, 1971.
II. Naslov: Egeida u drugom tisuljeu
Kratki opis: Kreta u doba minojskih palaa. Helada. Dorska seoba i
razmjetaj Grka.
Literatura:
III. Naslov: Razvitak drutva u grkom polisu
Kratki opis: to odreuje polis i razlike izmeu polisa?
Literatura:
IV. Naslov: Grko-perzijski ratovi i peloponeski ratovi
Kratki opis: Kratki prikaz grko-perzijskih i peloponeskih ratova.
Literatura:
V. Naslov: Makedonija
Kratki opis: Filip II, Aleksandar Veliki i helenistike drave i kultura.
Literatura:
VI. Naslov: Grka mitologija
Kratki opis: Nabraja se 12 glavnih boanstava s njihovim obiljejima.
Literatura:
- MUSI, A., Nacrt grkih i rimskih starina, Ex libris, Zagreb, 2002.
VII. Naslov: Kozmoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Miletska, pitagorejska, elejska kola. Heraklit. Atomisti.
Literatura:
- KALIN, B., Povijest filozofije, kolska knjiga, Zagreb, 1996.
VIII. Naslov: Antropoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Sofisti. Sokrat. Kirenska i kinika kola.
Literatura:
IX. Naslov: Ontoloko razdoblje grke filozofije
Kratki opis: Platon i Aristotel.
Literatura:
X. Naslov: Demosten
Kratki opis: Demostenov ivot.
Literatura:
- EPI, M., Pregled grke knjievnosti - od najstarijeg vremena do konca
drugog stoljea poslije Isusa, Nakladom Kralj.Hrv.-Slav.-Dalm. zemaljske
vlade., Zagreb, 1908.
XI. Naslov: Prva perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Grki jezik i poetci epskog i lirskog pjesnitva.
Literatura:
- LESKY, A., Povijest grke knjievnosti, Golden marketing, Zagreb, 2001.
XII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti epsko pjesnitvo
Kratki opis: Heroiki ep Ilijada i Odiseja. Homer. Religiozno-didaktiki
ep.
Literatura:
XIII. Naslov: Druga perioda grke knjievnosti lirsko pjesnitvo
Kratki opis: Elegija. Jampska poezija. Popijevka. Korska lirika. Ditiramb.
Literatura:
XIV. Naslov: Trea perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Trajanje. Ope karakteristike i razvitak tragedije. Komedija.
Proza.
Literatura:
XV. Naslov: etvrta perioda grke knjievnosti
Kratki opis: Ope karakteristike i dioba: aleksandrinsko doba, rimsko doba.
Literatura:
Naziv kolegija Engleski jezik 1 Kod kolegija FFZAB101
Studijski program Preddiplomski sveuilini studij Godina I.

Ciklus studija
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti - Usporedni -
uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti I. godine koji ne studiraju Vrijeme prema
Engleski jezik odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona etka ili, doc.
E-mail adresa i broj telefona: ivonasetka@yahoo.com
Ciljevi kolegija: Ciljevi navednog kolegija su:
- osposobiti studente za samostalno praenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- pouiti studente pravilnom koritenju gramatikih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraivanje i obogaivanje
vlastitog rjenika itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova na
engleskom i hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Ishodi uenja Nakon odsluanog kolegija studenti e moi/znati:
(ope i specifine - prepoznati i pravilno koristiti odreene gramatike konstrukcije
kompetencije): engleskog jezika,
- samostalno itati i prevoditi razliite strune tekstove na engleskom
jeziku,
- biti osposobljeni pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i
privatna pisma, molba, zahtjev, prijava na natjeaj, prijava na posao
itd),
- obogatiti vlastiti rjenik itanjem i prevoenjem razliitih vrsta
tekstova.
Sadraj Gramatike vjebe u kombinaciji s vjebama itanja i prevoenja
silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i strunih tekstova. Predavanja se
plana (ukratko): kombiniraju s komunikativnim pristupom u nastavi potrebno je
aktivno sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Koritenje
audio/video/web-materijala.
nastave zadatci
(oznaiti masnim
tiskom) konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo

- Pisati domae zadae.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.

studenta nastave nastavi rad
tiskom) provjera
znanja
Angairanost u nastavi 30 1 10%
Samostalni zadatci 10 0.3 20%
Kolokviji (2) ili zavrni 20 0.7 70%
ispit
Dodatna pojanjenja:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti e dobiti postotak (0-10%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Samostalni zadatci ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% uraenih zadataka = 0% ocjene
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (svaki kolokvij nosi 35% ukupne ocjene)
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units 1-7
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate,
Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007, Units, 1-7
Dopunska literatura:
Dodatne informacije o Pohaanje nastave
kolegiju Studenti moraju pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.

cjeline
I. Naslov: Simple present tense. Tekst: An identity card of an English
language.
Kratki opis: Obino sadanje vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Student's book,
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 6.-11.
- HASTINGS, B., MCKINLAY, S., Success intermediate, Workbook,
II. Naslov: Present continuous tense. Simple present tense vs. Present
continuous tense.
Kratki opis: Sadanje trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
III. Naslov: Simple past tense, tekst: Povratak u kolske klupe
Kratki opis: Prolo zavreno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
IV. Naslov: Past continuous tense. Simple past tense vs. Past continuous tense.
Kratki opis: Prolo trajno vrijeme: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
V. Naslov: Present perfect tense. Tekst: Tea.
Kratki opis: Perfekt sadanji: tvorba i upotreba. Prijevod teksta.
Literatura:
VI. Naslov: Present perfect continuous tense. Present perfect tense vs. Present
perfect continuous tense. Simple past tense vs. Present perfect tense.
Kratki opis: Perfekt sadanji. Perfekt sadanji trajni: tvorba i uporaba.
Usporedba.
Literatura:
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 41.-45.
VII. Naslov: Past perfect tense. Tekst: Britanski i ameriki engleski.
Kratki opis: Pluskvamperfekt: tvorba i uporaba. Prijevod teksta.
Literatura:
VIII. Naslov: Past perfect continuous tense. Past perfect tense vs. Past perfect
continuous tense. Simple past tense vs. Past perfect tense.
Kratki opis: Pluskvamperfekt. Pluskvamperfekt trajni: tvorba i uporaba.
Usporedba.
Literatura:
IX. Naslov: Simple future tense. Going to future form. Simple present tense and
Present continuous tense for the future. Tekst: Bristol.
Kratki opis: Obino budue vrijeme. Going to oblik. Obino sadanje
vrijeme i sadanje trajno vrijeme za budunost. Tvorba, uporaba i
usporedba. Prijevod teksta.
Literatura:
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 56. 60.
X. Naslov: Prvi kolokvij
Kratki opis:
Literatura:
Pearson Education Limited, Harlow, 2007.
XI. Naslov: Future continuous tense. Future perfect tense. Tekst: Thanksgiving
day.
Kratki opis: Budue trajno vrijeme. Budue zavreno vrijeme. Tvorba,
upotreba i usporedba. Prijevod teksta.
Literatura:
XII. Naslov: Conditional sentences: zero type, first type. Writing exercise: formal
vs. informal letter.
Kratki opis: Pogodbene reenice: nulti i prvi tip. Vjebe pisanja: formalno i
neformalno pismo.
Literatura:
XIII. Naslov: Conditional sentences: second type, third type. Writing exercise: a
description.
Kratki opis: Pogodbene reenice: drugi i trei tip. Vjeba pisanja: opisivanje.
Literatura:
XIV. Naslov: Making questions. Yes/No questions. Wh-questions.
Kratki opis: Postavljanje pitanja. Da/ne pitanja. Pitanja s WH-rijeima.
Literatura:
XV. Naslov: Revision: Tenses, conditional sentences, questions.
Kratki opis: Ponavljanje: glagolska vremena, pogodbene reenice, pitanja.
Literatura:
Njemaki jezik 1
Naziv kolegija Kod kolegija FFZAB102
Studijski program Godina I.
Ciklus studija
2 1. Broj sati po 0+30+0
ECTS vrijednost
semestru
boda: Semestar
(p+v+s)
student ima
predznanje
njemakog
Usporedni
Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti: jezika na nema ih
uvjeti:
razini
A1/A2
ZEROJ-a
studenti I. godine koji imaju predznanje Vrijeme
prema
Pristup kolegiju: njemakog jezika, a ne studiraju odravanja
rasporedu
Njemaki jezik. nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marini, izv. prof.
E-mail adresa i broj telefona: senka.marincic@tel.net.ba
Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.
E-mail adresa i broj telefona ramljakm@gmail.com
Cilj kolegija je produbljivanje znanja steenog u dosadanjem
Ciljevi kolegija: obrazovanju s naglaskom na sve etiri jezine vjetine: itanje,
pisanje, prianje i sluanje. Studenti se osposobljavaju za
razumijevanje i interpretaciju tekstova koji se bave temama iz
njihove svakodnevice, ali i tekstovima koji obrauju tematiku
njihovog studija.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini A2/B1 prema
Ishodi uenja Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike (ZEROJ)
(ope i specifine kako bi se studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama
kompetencije): u zemljama njemakog govornog podruja, kako bi mogli razumjeti
i razmijeniti informacije o poznatim i uobiajenim stvarima (o sebi,
obitelji, studiju, hobiju, poslu i sl.).
Spoznaje o nainu ivota i kulturnim prilikama u zemljama
njemakog govornog podruja.
Ponavljanje i dodatno uvjebavanje osnovnih gramatikih struktura
Sadraj u njemakom jeziku; ponavljanje osnovnog (ve usvojenog)
silabusa/izvedbenog vokabulara; razvijanje komunikacijskih vjetina (predstavljanje,
plana (ukratko): pozdravljanje, telefonski razgovor, small talk i sl.); upoznavanje s
osnovnim podatcima o zemljama njemakog govornog podruja
(poloaj, ustroj drave, povijest) kao i poloaj unutar Europske
unije. Razvijanje pismene kompetencije u njemakom jeziku
(pisanje eseja na zadanu temu, pisanje kraih komentara, priopenja
i sl.).
samostalni
Nain izvoenja
predavanja vjebe seminari
zadatci
nastave
terenska
(oznaiti masnim konzultacije mentorski rad ostalo
nastava
tiskom)
Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuuje prisutnost, aktivnost, zadae i
Studentske obveze izradu domaih uradaka, ini 10% cjelokupnog ispita.
Uspjeh se u svim segmentima izraava postotcima.
Student ne moe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvri jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja zavrnom ispitu.
Praenje i pohaanje aktivnosti u praktini
seminarski rad
(oznaiti masnim kontinuirana
usmeni ispit pismeni ispit esej
OCJENI
Sudjelovanje na nastavi 30 1 Min 10%
Kolokviji i priprema za 15 0,5 Max 40%
kontinuiranu provjeru
znanja
ILI*
Zavrni pismeni ispit
Zavrni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%
Dodatna pojanjenja:
Npr. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su duni prije njega (tijekom nastave) dosei
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra piu se dva kolokvija. U konanu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog ispita, angairanosti tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa zavrnom pismenom ispitu, tako da u zbroj
raunamo ili kolokvije ili zavrni pismeni ispit, a ne oboje.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain:
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag,
Ismaning, 2010.
- HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation,
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.
Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und bungsbuch der
deutschen Grammatik, Hueber Verlag, Mnchen, 2007.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und bungen,
Iudicium Verlag, Mnchen, 2003. (odabrani tekstovi).
- JAKI, B., HURM, A., Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska knjiga,
Zagreb.
- JAKI, B., HURM, A., Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga,
Zagreb.
- Struni materijali i aktualni tekstovi iz njemakih tiskovina i s
interneta.
Dodatne informacije
o kolegiju

Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
I. Naslov: Upoznavanje s programom kolegija. Mali kviz o Njemakoj,
Austriji i vicarskoj.
Kratki opis: Upoznavanje s metodama uenja stranog jezika. Utvrivanje
studentskih obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta,
izraavanje miljenja i iskustava na njemakom jeziku.
Ponavljanje osnova njemake gramatike.
Literatura: GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Verlag, Ismaning, 2010.
II. Naslov: Upoznavanje i predstavljanje sebe i drugih. Intervju.
Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama. Razumijevanje i
voenje razgovora. Predstavljanje sebe i drugih osoba.
Dijalozi iz svakodnevice.
III. Naslov: Moj dan i moj radni tjedan.
Kratki opis: Razumijevanje i voenje razgovora. Predstavljanje sebe i
drugih osoba. Dijalozi iz svakodnevice.
IV. Naslov: 1. zadaa (15 minuta). Gradovi i pokrajine Njemake.
Kratki opis: Njemaka: povijest, geografija, politiki sustav, dravni
simboli.
V. Naslov: Gradovi i pokrajine Austrije i vicarske.
Kratki opis: Austrija i vicarska: povijest, geografija, politiki sustav,
dravni simboli.
VI. Naslov: ovjek i drutvo.
Kratki opis: ovjek i drutvo. Izraavanje elja, davanje savjeta,
prihvaanje i odbijanje prijedloga.
VII. Naslov: 2. zadaa (15 minuta). itanje i razgovor na zadanu temu.
Kratki opis: Pismena zadaa iz obraenog gradiva.
VIII. Naslov: Poslovna komunikacija.
Kratki opis: Osnove i pravila poslovnog komuniciranja. Vokabular vezan
za pisane i elektronike medije, usmenu i pismenu
komunikaciju.
Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
bungen, Iudicium Verlag, Mnchen, 2003. (odabrani
tekstovi).
IX. Naslov: Moj grad i drava.
Kratki opis: Predstavljanje svoga grada i znamenitosti jednog grada i
drave.
X. Naslov: 3. zadaa (25 minuta). Europska unija.
Kratki opis: Osnovni podatci vezani za Europsku uniju.
XI. Naslov: Umjetnost zemalja njemakog govornog podruja.
Kratki opis: Vanije osobe iz povijesti umjetnosti zemalja njemakog
govornog podruja.
XII. Naslov: Rad na tekstu, pismeno izraavanje.
Kratki opis: Razumijevanje itanja i pismeno izraavanje na razini A2/B1.
Literatura: KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
tekstovi).
XIII. Naslov: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje.
Kratki opis: Razumijevanje sluanja i usmeno izraavanje na razini A2/B1.
XIV. Naslov: 4. zadaa (20 minuta). Ljudi u Njemakoj (Austriji i
vicarskoj).
Kratki opis: Zemlja s puno lica: specijaliteti, obitelj, kolstvo.
XV. Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit.
Kratki opis: Ponavljanje usvojenih znanja i vjetina. Predispit.
Naziv kolegija Europska i svjetska povijest Kod kolegija FFPVB206
srednjega vijeka
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni nema ih
semestar uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Kora, doc.
E-mail adresa i broj telefona dijana.korac@sve-mo.ba; 036/355-420
Ciljevi kolegija Upoznati studente s politikim, gospodarskim, drutvenim i
kulturnim zbivanjima na prostoru Europe od seobe naroda do
velikih zemljopisnih otkria te im pribliiti mjesto Europe u
tadanjem svijetu. Usvajanje odreenih srednjovjekovnih pojmova
te osposobljavanje studenata za analiziranje izvorne grae i kritiki
pristup odreenim historiografskim pretpostavkama.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati najvanije trendove
(ope i specifine europskog razvoja u razdoblju od 5. do 15. stoljea te biti
kompetencije) osposobljeni za samostalno promiljanje o vanim dogaajima i
procesima iz srednjovjekovne europske povijesti i samostalno
sluenje relevantnom literaturom i izvornom graom.
Sadraj Pojam i vremenske granice srednjega vijeka. Europa u doba Velike
syllabusa/izvedbenog seobe naroda i promjene u Europi nakon Velike seobe naroda.
plana (ukratko) Franci. Imperium christianum u raspadanju. Feudalizam.
Civilizacije Istoka Bizant i Arapi. Bizant od 5. do 11. stoljea.
Arapski svijet do pojave islama. Arapska osvajanja u sjevernoj
Africi i Europi. Obnova Zapadnog Carstva. Oporavak Zapada.
Prevlast Crkve na Zapadu. Uspon zapadnih monarhija. Borba Crkve
za ouvanje prevlasti u drutvu. Uspon svjetovnih institucija i novih
drutvenih grupa. irenje kranske Europe i gubitak prvenstva
Crkve. Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traenje rjeenja drutvene
krize. Ukratko: politika, vjerska, drutvena, gospodarska i kulturna
zbivanja na europskom podruju od 5. do kraja 15. stoljea.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Pohaanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u nastavi.
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije.
- Polaganje zavrnog ispita.
(oznaiti masnim usmeni ispit pisani ispit kontinuirana esej
Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.
aktivnost u nastavi
Kolokviji i priprema za 60 2 Max 40%
znanja*
Pismeni ispit* 60 2 Max 40%
Zavrni ispit: usmeni 45 1,5 Max 50%
(usmena provjera
steenih kompetencija u
svrhu potvrivanja
steenog znanja i
ostvarenih ishoda)
Dodatna pojanjenja:
izostanu vie ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti zavrnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloili oba kolokvija tijekom
nastave, polau usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steene kompetencije u svrhu
potvrivanja steenog znanja i ostvarenih ishoda.
- Studenti koji su poloili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom
ispitnom roku iz dijela koji nisu poloili, a nakon toga polau usmeni dio ispita. Ukoliko ne
poloe taj dio na popravnom roku, na sljedeim ispitnim rokovima polau pismeni (test
znanja), a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
* Studenti koji tijekom semestra nisu poloili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polau pismeni i usmeni (zavrni)
dio ispita na predvienim ispitnim rokovima.
- Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen.
- U konanu ocjenu ulazi ispunjavanje svih navedenih obveza.
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:
za kolegij.
- manje od 50% tonih odgovora = 0 % ocjene
- od 51% do 60% = do 4% ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene
Za studente koji polau pismeni dio ispita ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
- od 61% do 70% = do 16% ocjene
- od 71% do 80% = do 24% ocjene
- od 81% do 90% = do 32% ocjene
- od 91% do 100% = do 40% ocjene
Studenti koji polau pismeni dio ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili
usmenom dijelu ispita trebaju imati najmanje 51% tonih odgovora.
Zavrni se ispit ocjenjuje na sljedei nain:
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = do 50% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem
vijeku, Novi liber, Zagreb, 2006.
Dopunska literatura: - BLOCH, B., Feudalno drutvo, Zagreb, 1999. i po naputku
profesora.
- KULISCHER, J., Opa ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb,
1957.
- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.
Dodatne informacije o Informiranje o kolegiju:
kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema
kolegiju studenti e dobiti na prvom predavanju - te informacije
dostupne su i na mrenoj stranici Fakulteta (www.ffmo.ba).
izvan termina konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na
mrenoj stranici Filozofskog fakulteta).

cjeline
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naina rada, uvoenje u sadraj
kolegija i koncepcija predavanja. Pojam i vremenske granice srednjega
vijeka.
Kratak opis: Opis kolegija ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd.
Pojam i vremenske granice srednjega vijeka.
Literatura:
Obvezna:
- GOLDSTEIN, I., GRGIN, B., Europa i Sredozemlje u srednjem vijeku,
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 11.-13, 35.-486.
Dopunska:
- BLOCH, M., Feudalno drutvo, Zagreb, 1999. i po naputku profesora.
- KULISCHER, J., Opa ekonomska povijest, I., Kultura, Zagreb, 1957.
- PIRENNE, H., Povijest Evrope, Marjan tisak, Split, 2005.
II. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda
Kratak opis: Germanska plemena i njihove seobe. Barbarska kraljevstva na
Zapadu. Crkva u germanskim kraljevstvima. Poetci oblikovanja Europe.
Literatura:
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 35.-87.
III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda
Kratak opis: Razvitak Istonorimskog Carstva (Bizanta) do Justinijana I.
Bizant u vrijeme Justinijana I. Langobardi u Italiji. Islam i arapska
osvajanja.
Literatura:
IV. Naslov: Franci doba Merovinga i doba Karolinga
Kratak opis: Od Merovinga do Pipina Malog. Vladavina Pipina Malog.
Privredni i drutveni odnosi. Politika organizacija. Doba Karla Velikog.
Karolinka renesansa. Venecija.
Literatura:
V. Naslov: Imperium christianum u raspadanju
Kratak opis: Propast Karolinkog Carstva. Nasljednici Karla Velikog. Nove
barbarske provale. Novi narodi u srednjoj i istonoj Europi: Rusi, esi,
Poljaci.
Literatura:
VI. Naslov: Feudalizam
Kratak opis: Feudalizam. Osnovni pojmovi zapadnoeuropskoga feudalizma.
Feudalno drutvo. Selo u ranom srednjem vijeku. Crkva u feudalno doba.
Literatura:
VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena
Kratak opis: Civilizacije Istoka Bizant i Arapi. Obnova Zapadnog Carstva.
Literatura:
VIII. Naslov: Oporavak Zapada
Kratak opis: Vjerska obnova. Politika obnova Francuska. Politika
obnova Sicilija i Engleska. Ekonomski oporavak.
Literatura:
IX. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu
Kratak opis: Veliki crkveni raskol. Odnos Crkve i Carstva. Kriarski ratovi.
Jaanje Bizanta za dinastije Komnena. Reformski pokret u Crkvi u 12.
stoljeu. Uspon Europe renesansa 12. stoljea.
Literatura:
X. Naslov: Uspon zapadnih monarhija
Kratak opis: Uspon zapadnih monarhija Engleska i Francuska.
Literatura:
XI. Naslov: Borba Crkve za ouvanje prevlasti u drutvu
Kratak opis: Papa Inocent III. Krivovjerja i prosjaki redovi. Papinstvo i
dinastija Hohenstaufovaca. Kasniji kriarski ratovi. Slom Bizanta. Obnova
Bizanta.
Literatura:
XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih drutvenih grupa
Kratak opis: Jaanje drave primjeri Francuske i Engleske. Svjetovnjaci u
13. stoljeu plemstvo, graanstvo, seljatvo. Intelektualno i umjetniko
stvaralatvo.
Literatura:
XIII. Naslov: irenje kranske Europe i gubitak prvenstva Crkve
Kratak opis: Skandinavija i Srednja Europa u razvijenom srednjem vijeku.
Nastanak Velike Kneevine Litve. Rusija u razvijenom srednjem vijeku.
Mongolska vlast nad Rusijom. Gubitak prvenstva Crkve. Papa Bonifacije
VIII. Nastavak centralizacije u Francuskoj i Engleskoj. "Avinjonsko
suanjstvo" i Zapadni raskol. Crkveni koncili.
Literatura:
Novi liber, Zagreb, 2006., str. 321.-339., 369.-395.
XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traenje rjeenja drutvene krize.
Kratak opis: Preobrazba srednjovjekovnog drutva. Engleska i Francuska u
14. i 15. stoljeu. Njemako Carstvo i Habsburgovci. Stvaranje panjolske.
Skandinavija u kasnom srednjem vijeku. Poljska i Poljsko-litvanska unija u
14. i 15. stoljeu. Rusija u kasnom srednjem vijeku. Velika kneevina Litva i
Rusija. Opadanje Bizanta i pad Carigrada. Balkanske drave. Talijanski
gradovi-drave. Talijanska renesansa. Sjevernjako rjeenje.
Literatura:
XV. Naslov: Osvrt na prijeenu grau
Kratak opis: ------------
Literatura: -------------
Naziv kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka Kod kolegija FFPVB207
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni nema ih
semestar uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Osnovni cilj ovoga kolegija jest studentima prezentirati znanstvene
spoznaje iz hrvatske srednjovjekovne povijesti od doseljenja Hrvata
na podruja rimske Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneevina i
kraljevina u vrijeme narodnih vladara pa sve do Mohake bitke te
usvajanje odreenih spoznaja i pojmova o hrvatskom
srednjovjekovlju, kao i osposobljavanje studenata za analiziranje
izvorne grae i kritiki pristup odreenim historiografskim
pretpostavkama.
Ishodi uenja Stjecanje osnovnih znanja iz hrvatske srednjovjekovne povijesti kao
(ope i specifine i razumijevanje temeljnih pojmova hrvatskoga srednjovjekovlja,
kompetencije) poznavanje izvora i literature i njihovo koritenje s ciljem
dopunjavanja steenih znanja te sposobnost interpretiranja
odreenih povijesnih procesa.
Sadraj Periodizacija srednjovjekovne hrvatske povijesti. Izvori i
syllabusa/izvedbenog historiografija. Etnogeneza Hrvata. Doseljenje Hrvata. Vrijeme i
plana (ukratko) okolnosti naseljavanja Hrvata na podruju rimske provincije
Dalmacije. Pokrtenje Hrvata. Izgradnja prve politike organizacije.
Knezovi i kraljevi domae narodne dinastije. Politike,
gospodarske, crkvene i kulturne prilike. Poloaj i uloga Hrvatske u
srednjovjekovnom europskom svijetu. Pacta conventa. Hrvatske
zemlje pod vlau Arpadovia i Anuvinaca. Ugarsko-hrvatski
vladari ostalih vladarskih dinastija. Politika, drutvena,
gospodarska, vjerska i kulturna zbivanja na podruju hrvatskih
zemalja u srednjem vijeku. Srednjovjekovno drutvo. Gospodarski
razvoj hrvatskih zemalja. Razvoj gradova. Crkva i crkvena
organizacija. Vjera i vjerske zajednice. Kultura hrvatskoga
srednjovjekovlja: razvojna kriza na kraju 14. stoljea i prve pojave
Osmanlija. Veze i odnosi hrvatskoga naroda s drugim narodima i
dravama u iroj regiji. Rast i znaenje turske opasnosti. Slom
srednjovjekovne drave.
nastave zadatci
tiskom) nastava
(oznaiti masnim usmeni ispit pisani ispit kontinuirana esej
aktivnost u nastavi
znanja*
Pismeni ispit* 60 2 Max 40%
(usmena provjera
steenih kompetencija u
svrhu potvrivanja
steenog znanja i
ostvarenih ishoda)
Dodatna pojanjenja:
izostanu, vie ne mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti zavrnom ispitu.
nastave polau usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steene kompetencije u svrhu
* Studenti koji tijekom semestra nisu poloili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
za kolegij.
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene
- od 61% do 70% = do 16% ocjene
- od 71% do 80% = do 24% ocjene
- od 81% do 90% = do 32% ocjene
- od 91% do 100% = do 40% ocjene
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = do 50% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - ANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, kolska knjiga,
Zagreb, 2003.
- BEUC, I., Povijest institucija dravne vlasti kraljevine Hrvatske,
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-
160.
Dopunska literatura: - ANI, M., Hrvatska u karolinko doba, MHAS Split, Split,
2001. i po naputku profesora.
- RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, kolska knjiga, Zagreb,
1997.

cjeline
I. Naslov: Uvod u sadraj kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom
srednjovjekovlju.
Kratak opis: Uvodno predavanje: izlaganje naina rada, uvoenje u sadraj
kolegija i koncepcija predavanja. Pristup hrvatskom srednjovjekovlju (osvrt
na batinu, vrijeme srednjovjekovlja, drutvo i periodizacija).
Literatura:
Obvezna:
- ANJEK, F. (ur.), Povijest Hrvata, Srednji vijek, kolska knjiga, Zagreb,
2003.
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3-160.
Dopunska:
- RAUKAR, T., Hrvatsko srednjovjekovlje, kolska knjiga, Zagreb, 1997.
- ANI, M., Hrvatska u karolinko doba, MHAS Split, Split, 2001. i po
naputku profesora.
II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata.
Kratak opis: Ime, podrijetlo i jezik Hrvata. Doseljenje Hrvata.
Literatura:
2003., str. 39,-58.
III. Naslov: Pokrtavanje i kristijanizacija
Kratak opis: Kranstvo u Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata. Susret s
kranstvom u novoj domovini. Apostolska stolica i Hrvati. Pokrtenje
Hrvata.
Literatura:
2003., str. 35.-39., 80.-84.
IV. Naslov: Organizacija drutva i drave u ranom srednjem vijeku
Kratak opis: Prva stoljea nakon doseljenja. Izmeu Franaka i Bizanta.
Trpimir vodi Hrvatsku prema osamostaljenju. Uspon Hrvatske za Domagoja,
Branimira i Tomislava. Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije. Ustroj Crkve u
Hrvata.
Literatura:
2003., str. 58.-80., 84.-115., 145.-157.
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 3.-73.
V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara
Kratak opis: Razvoj kulture u doba narodnih vladara (pismo i jezik u Hrvata,
predromaniko graditeljstvo, poetci romanike). Kancelarija hrvatskih
narodnih vladara. Predromanika i romanika umjetnost.
Literatura:
2003., str. 157.-183.
VI. Naslov: Dinastiki sukobi i kriza krajem 11. stoljea. Arpadovii na
hrvatskom prijestolju.
Kratak opis: Razdoblje borbi za prijestolje. Dolazak Arpadovia. Arpadovii
i Hrvatska. Arpadovii i Slavonija. Okupljanje i razdvajanje na istonom
Jadranu. Dinastiki interregnum. Posljednje razdoblje Arpadovia.
Literatura:
2003., str. 185.-214.
VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anuvinaca
Kratak opis: Nova dinastija Anuvinci. Vladanje Karla I. Anuvinske
reforme. Novo shvaanje kraljevske vlasti. Doba Ludovika I. Politike i
prostorne zamisli. Rat s Mlecima. Zadarski mir. Osamostaljivanje
Dubrovnika. Dinastiki zapleti u anuvinskoj porodici protudvorski
pokret. Grad i kraljevska vlast. Vlastelinski otpor kraljicama. Bosna
pritisak prema Jadranu. Bitka kod Nikopolja. Krunidba Ladislava
Napuljskog. Sigismund i Bosna. Na pragu kasnog srednjovjekovlja.
Literatura:
2003., str. 214.-232., 321.-329.
VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci,
Habsburgovci, Korvini
Kratak opis: Gubitak Dalmacije. Sigismund Prvi i Drugi mletaki rat.
Oligarhija vlastele. Prve turske provale. Uspon vlastele Celjski knezovi.
Sukob oko batine Nelipia. Kraj Sigismundova vladanja. Albert
Habsburgovac. Vladislav I. Bitka kod Varne. Ladislav V. Sukob izmeu
Hunyadija i Celjskih. Matija Korvin dolazak na prijestolje. Pokuaj
centralizacije. Pad Bosne i Matija. Matija i Hrvatsko Kraljevstvo.
Literatura:
2003., str. 329.-357.
IX. Naslov: Slom srednjovjekovne drave Jagelovii
Kratak opis: Izbor kralja Vladislava II. Krbavski poraz. Jagelovii i
protuturski savez. Cambraiska liga. Ludovik II. Otpor Petra Berislavia. Ban
Ivan Karlovi. Hrvatska i Habsburgovci. Bitka na Mohakom polju. Cetinski
izbor.
Literatura:
2003., str. 357.-371.
X. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva
Kratak opis: Istra, Dubrovnik, Duklja i Bosna.
Literatura:
2003., str. 115.-135., 232.-240., 371.-387.
XI. Naslov: Drutvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku
Kratak opis: Prostor i ljudi. Narodnosno ustrojstvo. Razvoj gospodarstva.
Drutvene zajednice. Marginalizacija i iskljuivanje. Integracijski obzori.
Literatura:
2003., str. 259.-291.
Dalmacije i Slavonije, Pravni fakultet Zagreb, Zagreb, 1985., str. 73.-159.
XII. Naslov: Drutvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku
Kratak opis: Politiko razdvajanje i razvoj drutava. Demografske i
drutvene promjene. Gospodarski razvoj. Drutvena sukobljavanja. Hrvatsko
drutvo i kultura.
Literatura:
2003., str. 387.-415.
XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku
Kratak opis: Biskupije i redovi. Hrvati i kriarski duh Zapada. Redovnitvo
u hrvatskoj kulturi i prosvjeti. Crkva, kolstvo i znanost u Hrvata u
razvijenom i kasnom srednjem vijeku. Inkvizicija. Duhovno ozraje
hrvatskog srednjovjekovlja.
Literatura:
2003., str. 240.-259., 415.-449.
XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost
Kratak opis: Tropismena i trojezina knjievnost hrvatskoga
srednjovjekovlja. Arhitektonska, likovna, glazbena i obrtnika umjetnost.
Literatura:
2003., str. 291.-319., 449.-477., 486.-493.
XV. Naslov: Zakljuni osvrt na prijeenu grau
Kratak opis: ----------
Literatura: -----------
Naziv kolegija Seminar iz Europske i svjetske Kod kolegija FFPVB208
povijesti srednjega vijeka
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni (B1) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni nema ih
semestar uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Kora, doc.
E-mail adresa i broj telefona: dijana.korac@sve-mo.ba; 036/355-420
Asistent Goran Mijoevi, v. asist.
E-mail adresa i broj telefona goran.mijocevic@sve-mo.ba; 036/355-532
Ciljevi kolegija Primarni cilj seminara je upoznati studente s osnovnim
srednjovjekovnim izvorima za europsku i svjetsku povijest u
razdoblju od velike seobe naroda do velikih zemljopisnih otkria.
Uputiti studente u samostalan rad za izradu eseja uz koritenje
srednjovjekovnih izvora i adekvatne literature.
Ishodi uenja Nakon zavrenoga seminara studenti e poznavati osnovne
(ope i specifine srednjovjekovne izvore za europsku i svjetsku povijest u razdoblju
kompetencije) od 5. do 15. stoljea te biti osposobljeni samostalno analizirati i
kritiki prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem
dopunjavanja steenih znanja.
Sadraj Salvijanov opis krize rimskog drutva uoi propasti Carstva. Mirno
syllabusa/izvedbenog prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na
plana (ukratko) Zapadu. Odnosi Gota i Rimljana. panjolska pod Vizigotima. Italija
pod Ostrogotima. Kralj Vandala. Justinijanovo doba. Langobardi.
Islam prije zauzea Meke. Muhamed. Osvajanje Meke. Galija pod
Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki. Opadanje Carstva.
Podvizi normanskih gusara. Normani koriste slabosti drave
Zapadnih Franaka. Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme
feudalnog poretka. Seniorstvo i suverenitet. Od Justina II. do
porodice Komnena. Njemaka i Italija od Otona I. do Fridrika
Barbarosse. Boji mir. Prvi Kapetovii i njihov uspon. Normanska
Engleska. Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i
reformistika struja. Kriarski ratovi. Velika povelja sloboda. Pad
Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika. Fridrik II.
Luj IX. Sveti. Shvaanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti. Papa
Bonifacije VIII. Poetak ustanka Taborita. Socijalno-politiko
uenje Taborita. Stogodinji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene:
Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati
predavanja, problematizira ih te omoguuje praktian rad na
razumijevanju i interpretaciji razliitih izvora. Takoer, student koji
odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra
napisati i usmeno izloiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej
slui kao predloak za raspravu svim studentima. Studenti su
obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na
seminaru.
Studentske obveze - Pohaanje nastave
- Aktivno sudjelovanje u raspravama o izloenim temama.
- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.
Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 40%

Esej (priprema i 15 0,5 Max 50%
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloiti seminar trebaju tijekom nastave
nazoiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu vie ne mogu
dobiti potpis nositelja kolegija.
- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi na
pisanje/izlaganje o dogovorenoj uoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature
(pisan na raunalu, Times New Roman, veliinom slova 12 s proredom 1,5).
- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
- Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi radova.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budui da nisu obvezni pohaati
seminare, duni su na poetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene.
Uraen i obranjen esej uvjet je za pristupanje zavrnom ispitu.
- Da bi se poloio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova,
stoga je i pohaanje seminara u konanici vano u zbroju bodova.
- Za studente koji sluaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
Manje od 50% = nema pravo na potpis.
2% = od 51% do 60% nazonosti na nastavi.
za kolegij.
Izrada eseja ocjenjuje se na sljedei nain:
planu.
pogreke.
konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora odreuje
se prema interesu studenta ili grupe studenata.
Dopunska literatura: - UNJI, M., Hrestomatija izvora za optu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-19., 22.-35., 45.-65., 69.-73., 77.-
82., 101.-110., 140.-157., 168.-172., 191.-198., 217.-234., 253.-
255., 267.-269., 277.-280., 288.-289., 292.-294., 297.-309., 324.-
327.
Dodatne informacije o Informacije o kolegiju:

cjeline
I. Naslov: Uvodno predavanje
Kratki opis: Izlaganje naina rada, uvoenje u sadraj kolegija i koncepcija
predavanja.
Literatura:
- UNJI, M., Hrestomatija izvora za optu istoriju srednjeg vijeka,
Svjetlost, Sarajevo, 1980.
II. Naslov: Europa u doba Velike seobe naroda diskusija
Kratki opis: Salvijanov opis krize rimskog drutva uoi propasti Carstva.
Mirno prodiranje barbara u Rimsko Carstvo. Posljednji Rimljani na Zapadu.
Odnosi Gota i Rimljana. panjolska pod Vizigotima. Italija pod
Ostrogotima. Kralj Vandala.
Literatura:
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 7.-14.
III. Naslov: Preinake i nova stanja u Europi nakon Velike seobe naroda
diskusija
Kratki opis: Justinijanovo doba. Langobardi. Islam prije zauzea Meke.
Muhamed. Osvajanje Meke.
Literatura:
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 14.-19., 77.-82., 101.-103.
IV. Naslov: Franci - doba Merovinga i doba Karolinga diskusija
Kratki opis: Galija pod Merovinzima. Karlo Martel. Karlo Veliki.
Literatura:
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 22.-35., 45.-57.
V. Naslov: Imperium christianum u raspadanju diskusija
Kratki opis: Opadanje Carstva. Podvizi normanskih gusara. Normani koriste
slabosti drave Zapadnih Franaka.
Literatura:
VI. Naslov: Feudalizam diskusija
Kratki opis: Feudalno-vazalske kraljevske ustanove. Norme feudalnog
poretka. Seniorstvo i suverenitet.
Literatura:
VII. Naslov: Mostovi preko tamnih vremena diskusija
Kratki opis: Od Justina II. do porodice Komnena. Njemaka i Italija od
Otona I. do Fridrika Barbarosse.
Literatura:
VIII. Naslov: Oporavak Zapada diskusija
Kratki opis: Boji mir. Prvi Kapetovii i njihov uspon. Normanska
Engleska.
Literatura:
IX. Naslov: Prevlast Crkve na Zapadu diskusija
Kratki opis: Crkvena organizacija. Feudalizirana Crkva i reformistika
struja. Kriarski ratovi.
Literatura:
X. Naslov: Uspon zapadnih monarhija - Engleska i Francuska diskusija
Kratki opis: Velika povelja sloboda.
Literatura:
XI. Naslov: Borba Crkve za ouvanje prevlasti u drutvu diskusija
Kratki opis: Pad Konstantinopola 1204. godine. Crkvena osuda heretika.
Fridrik II.
Literatura:
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str. 107., 194.-198., 267.-269.
XII. Naslov: Uspon svjetovnih institucija i novih drutvenih grupa diskusija
Kratki opis: Luj IX. Sveti. Shvaanja o primatu svjetovne i duhovne vlasti.
Literatura:
XIII. Naslov: irenje kranske Europe i gubitak prevlasti Crkve diskusija
Kratki opis: Papa Bonifacije VIII. Poetak ustanka Taborita. Socijalno-
politiko uenje Taborita.
Literatura:
XIV. Naslov: Neuspjeh svjetovnog vodstva. Traenje rjeenja drutvene krize -
diskusija.
Kratki opis: Stogodinji rat. Pad Konstantinopola 1453. godine.
Literatura:
Svjetlost, Sarajevo, 1980., str., 108.-110., 292.-294.
XV. Naslov: Zavrno predavanje
Kratki opis: Zakljuni osvrt na prijeenu grau.
Literatura: ------------
Naziv kolegija Seminar iz Hrvatske povijesti srednjega Kod FFPVB209
vijeka kolegija
boda: semestru
(p+v+s)
semestar uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
E-mail adresa i broj telefona: dijana.korac@sve-mo.ba; 036/355-420
Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovnim srednjovjekovnim izvorima za
hrvatsku povijest od doseljenja Hrvata na podruja rimske
Dalmacije, Istre i Panonije, prvih kneevina i kraljevina pa sve do
Mohake bitke.
Ishodi uenja Nakon zavrenoga seminara studenti e poznavati osnovne
(ope i specifine srednjovjekovne izvore za hrvatsku povijest u razdoblju od 7. do 16.
kompetencije) stoljea te biti osposobljeni samostalno analizirati i kritiki
prezentirati srednjovjekovne izvore i koristiti ih s ciljem
Sadraj Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata. Papa
syllabusa/izvedbenog Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i Istri.
plana (ukratko) Pokrtavanje Hrvata. Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova
darovnica. Trpimirov rat protiv naroda grka i Bugara. Pismo pape
Ivana VIII. knezu Branimiru 879. godine. Pismo pape Ivana X.
kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925. godine. Genealogija
hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeu. Papa Aleksandar II. potvruje
neke zakljuke Splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj Zvonimir i
papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira. Vieslavova krstionica.
Baanska ploa. Nastajanje jednog pridvornog gospodarstva u 11.
stoljeu. Posljednji Trpimirovii. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku
(1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-
dalmatinski kralj. Mletako-kriarski zloin nad Zadrom 1202.
godine. Zlatna bula Andrije II. Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.).
Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonii. Osloboenje
Dalmacije od mletake vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba
Ladislava Napuljskog u Zadru. Posljednji sukob Sigismunda i
Hrvoja (1413.). ivot na dvoru kralja Matijaa. Slabost posljednjih
Jagelovia. Bitka na Krbavskom polju (1493.). Banovanje Petra
Berislavia. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoi Mohake bitke.
Bitka na Mohakom polju 1526. godine. Dubrovnik u 15. stoljeu.
Pad Bosne (1463.). Trgovaka drutva u Trogiru u 13. stoljeu.
Poloaj neslobodnog ovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj
polovici 13. stoljea. Opis "crne smrti" u Splitu (1348.). Dubrovnik
zabranjuje trgovinu robljem (1416.). Buna puana na Hvaru (1510.-
1514.). Osnutak Zagrebake biskupije. Prolaz kriara kroz Hrvatsku
za vrijeme Prvoga kriarskog rata. Papa odobrava upotrebu
glagoljice 1248. godine. Pravila bratovtine sv. Franje na Krku
(1300.). Toma Arhiakon i njegovo djelo kao narativni izvor.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene:
Nastava se izvodi u obliku seminara. Seminar tematski prati
predavanja, problematizira ih te omoguuje praktian rad na
razumijevanju i interpretaciji razliitih izvora. Takoer, student koji
odabere seminar iz ovoga kolegija obvezan je tijekom semestra
napisati i usmeno izloiti esej koji se radi na temelju izvora. Esej
slui kao predloak za raspravu svim studentima. Studenti su
obvezni sudjelovati u diskusiji prilikom analize odabranih izvora na
seminaru.
- Pisanje eseja na temelju izvora i njegovo izlaganje.
ocjenjivanje studenta nastave nastavi
tiskom) provjera
znanja
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli poloiti seminar trebaju tijekom nastave
nazoiti najmanje 50% seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu vie ne mogu
dobiti potpis nositelja kolegija.
- Studenti koji izaberu seminar iz ovoga kolegija, imaju obvezu napisati esej. Esej se odnosi
na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uoj temi, pisan na temelju izvora i relevantne literature
(pisan na raunalu, Times New Roman, veliinom slova 12 s proredom 1,5).
- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka.
- Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi radova.
- Izvanredni studenti (koji odaberu seminar iz ovog kolegija), budui da nisu obvezni pohaati
nastavu, duni su na poetku semestra uzeti temu za esej koji se vrednuje sa 100% ocjene.
- Da bi se poloio seminar potrebno je tijekom nastave ostvariti minimalno 50% bodova,
stoga je i pohaanje seminara u konanici vano u zbroju bodova.
Za studente koji sluaju seminar iz ovoga kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
za kolegij.
planu.
pogreke.
konzultacijama s profesorom. Analiza povijesnog izvora se odreuje
prema interesu studenta ili grupe studenata
Dopunska literatura: - KLAI, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, kolska
knjiga, Zagreb, 1972., str. 1.-6., 13.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32.,
56., 58.-60., 68.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139., 147., 161.-
167., 171.-172., 175.-177., 209.-211., 229.-237., 251.-252., 259.-
261., 263.-264., 269.-270., 288.-291., 305.-309., 338.-340., 350.-
354., 358.-364., 368.-371., 381.-384.
- ARHIAKON, T., Historia Salonitana, Knjievni krug, Split,
2003., str. 329.-379.

cjeline
Kratki opis: Uvod u sadraj kolegija i koncepcija predavanja.
Literatura:
- KLAI, N., Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine, kolska knjiga,
Zagreb, 1972.
II. Naslov: Etnogeneza Hrvata. Doseljavanje Hrvata diskusija.
Kratki opis: Prva slavenska kolonizacija Istre. Vijesti o doseljenju Hrvata.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 1.-6.
III. Naslov: Pokrtavanje i kristijanizacija diskusija
Kratki opis: Papa Ivan IV. otkupljuje zarobljenike od Slavena u Dalmaciji i
Istri. Pokrtavanje Hrvata.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 1., 13.-15.
IV. Naslov: Organizacija drutva i drave u ranom srednjem vijeku diskusija
Kratki opis: Ustanak Ljudevita Posavskog. Trpimirova darovnica. Trpimirov
rat protiv naroda grka i Bugara. Pismo pape Ivana VIII. knezu Branimiru
879. godine. Pismo pape Ivana X. kralju Tomislavu i nadbiskupu Ivanu 925.
godine. Genealogija hrvatskih vladara u 10. i 11. stoljeu. Papa Aleksandar
II. potvruje neke zakljuke splitskog crkvenog sabora (1063.). Kralj
Zvonimir i papa Grgur VII. Smrt kralja Zvonimira.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 16.-18., 20.-22., 27.-28., 30.-32., 56., 58.-60., 68.-75.
V. Naslov: Razvoj kulture u doba narodnih vladara diskusija
Kratki opis: Vieslavova krstionica. Baanska ploa. Nastajanje jednog
pridvornog gospodarstva u 11. stoljeu.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 15., 75.-79., 86.
VI. Naslov: Dinastiki sukobi i kriza krajem 11. stoljea. Arpadovii na
hrvatskom prijestolju diskusija.
Kratki opis: Posljednji Trpimirovii. Vojni pohod Ladislava u Hrvatsku
(1091.). Posljednji hrvatski kralj. Koloman kao hrvatsko-dalmatinski kralj.
Mletako-kriarski zloin na Zadrom 1202. godine. Zlatna bula Andrije II.
Tatari u Hrvatskoj (1241.-1242.).
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 80.-83., 85.-90., 107.-108., 116.-121., 135.-139.
VII. Naslov: Hrvatska za vrijeme Anuvinaca diskusija
Kratki opis: Uspon Bribirskih knezova. Knezovi Babonii. Osloboenje
Dalmacije od mletake vlasti. Gorjanska osveta (1386.). Krunidba Ladislava
Napuljskog u Zadru.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 165.-167., 171.-172., 229.-237., 251.-252., 259.-261.
VIII. Naslov: Ugarsko-hrvatski kraljevi: dinastije Luksemburgovci,
Habsburgovci, Korvini diskusija
Kratki opis: Posljednji sukob Sigismunda i Hrvoja (1413.). ivot na dvoru
kralja Matijaa.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 269.-270., 338.-340.
IX. Naslov: Slom srednjovjekovne drave Jagelovii diskusija
Kratki opis: Slabost posljednjih Jagelovia. Bitka na Krbavskom polju
(1493.). Banovanje Petra Berislavia. Prilike u Hrvatskoj i Ugarskoj uoi
Mohake bitke. Bitka na Mohakom polju 1526. godine.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 350.-354., 358.-364., 370.-371., 381.-384.
X. Naslov: Izvan opsega Kraljevstva diskusija
Kratki opis: Dubrovnik u 15. stoljeu. Pad Bosne (1463.).
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 288.-291., 305.-309.
XI. Naslov: Drutvo i gospodarstvo u razvijenom srednjem vijeku diskusija
Kratki opis: Trgovaka drutva u Trogiru u 13. stoljeu. Poloaj
neslobodnog ovjeka u dalmatinskom gradu u drugoj polovici 13. stoljea.
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 161.-163., 163.-165.
XII. Naslov: Drutvo i gospodarstvo u kasnom srednjem vijeku diskusija
Kratki opis: Opis crna smrti u Splitu (1348.). Dubrovnik zabranjuje
trgovinu robljem (1416.). Buna puana na Hvaru (1510.-1514.).
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 209.-211., 263.-264., 368.-369.
XIII. Naslov: Crkveni i kulturni prostor Hrvata u srednjem vijeku diskusija
Kratki opis: Osnutak Zagrebake biskupije. Prolaz kriara kroz Hrvatsku za
vrijeme Prvoga kriarskog rata. Papa odobrava upotrebu glagoljice 1248.
godine. Pravila bratovtine sv. Franje na Krku (1300.).
Literatura:
Zagreb, 1972., str. 83.-85., 147., 175.-177.
XIV. Naslov: Kultura, znanost i umjetnost diskusija
Kratki opis: Toma Arhiakon i njegovo djelo kao narativni izvor.
Literatura:
- ARHIAKON, T., Historia Salonitana, Knjievni krug, Split, 2003., str.
329.-379.
Kratki opis: Zakljuni osvrt na prijeenu grau.
Naziv kolegija Socijalizam - demokracija ili Kod kolegija FFPVB210
represija u BiH 1945.-1990.
Ciklus Preddiplomski sveuilini studij Studija
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija izborni Preduvjeti nema ih Usporedni nema ih
(B2)/(C) uvjeti
Pristup kolegiju studenti Povijesti (izborni B2), studenti Vrijeme prema
ostalih studija Filozofskoga fakulteta odravanja rasporedu
(izborni C) nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Lui, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona ilucic@isp.hr
Ciljevi kolegija Upoznati studente s postavkama komunistike ideologije i
socijalistikog sustava u Bosni i Hercegovini kao sastavnici
jugoslavenske federacije te razmjerima represije komunistikog
totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike i
modernizacije, to e im omoguiti prepoznavanje i uoavanje
uzroka propasti socijalistikog sustava i uzroka meunacionalnih
sukoba i rata na podruju BiH.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e znati najvanije postavke
(ope i specifine komunistike ideologije i socijalistikog sustava koji se nametnuo
kompetencije) Bosni i Hercegovini i njome upravljao vie od 45 godina.
Studenti e razumjeti drutvene procese koji su uvjetovali nastanak i
razvoje SR BiH kao jedne od est jugoslavenskih federalnih
jedinica.
Studenti e biti upoznati s razmjerima represije jednopartijskog
totalitarnog sustava, ali i s elementima socijalne politike te
procesima modernizacije.
Studenti e biti u stanju shvatiti razloge kraha socijalistikog sustava
i uzroke meunacionalnih sukoba i rata.
Studenti e biti osposobljeni samostalno promiljati vane procese i
dogaaje iz novije povijesti BiH.
Sadraj Uvid u komunistiku ideologiju. Glavne karakteristike komunistike
silabusa/izvedbenog vlasti. Nain uspostave komunistike vlasti po zavretku rata. Odnos
plana (ukratko) KPJ prema Katolikoj crkvi. Unutarnji neprijatelj. Vanjski
neprijatelj. Politika emigracija. Suputnici partije ili korisni idioti.
Kriza i raspad sustava.
Nain izvoenja Predavanja vjebe Seminar samostalni
nastave zadatci
tiskom)
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o
izloenim temama.
(oznaiti masnim
tiskom) usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej
provjera znanja
Pohaanje nastave i 30 1 Max 30%
aktivnosti u nastavi
Zavrni ispit (usmeni) 30 1 Max 70%
Dodatna pojanjenja:
- Samostalni zadatci i aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
- Zavrni ispit (usmeni) je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen.
Nazonost nastavi manje od 50% odraenih zadataka = 0% ocjene
Nazonost nastavi od 51% do 70% = do 5% ocjene
Nazonost nastavi od 51% do 70% + aktivno sudjelovanje u diskusiji= do 10% ocjene
Zavrni se ispit (usmeni) ocjenjuje na sljedei nain:
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - LUI, I., to je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi,
Status, (2010), br. 14, str. 107.-136.
- LUI, I., Hrvatska protukomunistika gerila u Bosni i
Hercegovini od 1945. do 1951., asopis za suvremenu povijest,
(2010), br. 3, str. 631.-670.
- LUI, I., Jesen komunizma i Jugoslavije Bosna i Hercegovina
u zadnjem desetljeu komunistike Jugoslavije (1980.-1990.) s
posebnim osvrtom na Hercegovinu, u: LUI I. (ur.), Hum i
Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb,
2011.,
- LUI, I., Komunistiki progoni Katolike crkve u Bosni i
Hercegovini 1945.-1990., u: JOLI, R., MIO, G., VUKADIN, M.
(ur.), Fra Ferdo Vlai-vizionar i patnik: spomenica u povodu
desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naa ognjita, Tomislavgrad,
2005., str. 53.-80.
Dopunska literatura: - ARENDT, H., Totalitarizam, Politika kultura, Zagreb, 1996.
- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politika kultura, Zagreb,
2000.
- MILOSZ, C., Zasunjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.
- RADELI, Z., Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., kolska knjiga,
Zagreb, 2006.
kolegiju Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama
studenata prema kolegiju studenti e dobiti na predavanju. Iste su
dostupne i na mrenoj stranici Fakulteta.
konzultacija, a kontaktiranje je omogueno i elektronikom potom i

cjeline
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
Sva navedena.
II. Naslov: Uvid u komunistiku ideologiju
Kratki opis: Uvid u ideologiju i ciljeve KPJ omoguava razumijevanje
njezinih postupaka.
Literatura:
- MILOSZ, C., Zasunjeni um, Nova stvarnost, Zagreb, 1998.
- LEFORT, C., Prijepor o komunizmu, Politika kultura, Zagreb, 2000.
- ARENDT, H., Totalitarizam, Politika kultura, Zagreb, 1996.
III. Naslov: Glavne karakteristike komunistike vlasti
Kratki opis: Razlozi konstituiranja BiH na Drugom zasjedanju ZAVNOBiH-
a u studenom 1943. Politika i ustavna naela na kojima je BiH (SFRJ)
konstituirana i na kojima je funkcionirala.
Literatura:
- LUI, I., to je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi, Status,
(2010), br. 14, str. 107.-136.
Naslov: Nain uspostave komunistike vlasti po zavretku rata
IV. Kratki opis: KPJ se estoko obraunala s poraenim vojskama te svojim
stvarnim i potencijalnim politikim protivnicima. Ubijanje zarobljenika,
uhienja, zabrana politikih stranaka, oporbenog tiska, oduzimanje imovine i
sl. bili su nain vladanja KPJ u porau.
Literatura:
- LUI, I., Hrvatska protukomunistika gerila u Bosni i Hercegovini od
1945. do 1951., asopis za suvremenu povijest, (2010), br. 3, str. 631.-670.
V. Naslov: Odnos KPJ prema Katolikoj crkvi
Kratki opis: Katolika crkva bila je najjai ideoloki protivnik KPJ s centrom
izvan zemlje koji nije bio pod kontrolom. Partija se neposredno nakon rata
estoko okomila na Crkvu, mnogi sveenici su ubijeni, imovina unitena ili
oduzeta. Kasnije se odnos mijenjao ovisno o domaim i vanjskim politikim
prilikama.
Literatura:
- LUI, I., Komunistiki progoni Katolike crkve u Bosni i Hercegovini
1945.-1990., u: JOLI, R., MIO, G., VUKADIN, M. (ur.), Fra Ferdo
Vlai-vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-
2005.), Naa ognjita, Tomislavgrad, 2005., str. 53.-80.
(2010), br. 14, str. 107.-136.
VI. Naslov: Unutarnji neprijatelj
Kratki opis: KPJ je stalno pozivala svoje lanstvo na budnost, posebno se
pazilo na unutarnjeg neprijatelja.
Literatura:
(2010), br. 14, str. 107.-136.
- biljeke s predavanja
VII. Naslov: Vanjski neprijatelj
Kratki opis: Uz unutarnjeg, opasan je bio i vanjski neprijatelj. Oni su obino,
po shvaanju KPJ, bili u sprezi.
Literatura: Biljeke s predavanja
VIII. Naslov: Politika emigracija
Kratki opis: Trei neprijatelj KPJ, koji je bio u sprezi s dva ve
navedena bila je politika neprijateljska emigracija.
IX. Naslov: Suputnici partije ili korisni idioti
Kratki opis: Prema obrascu preuzetom iz vremena prve socijalistike
revolucije, stvaranjem Narodne fronte u vrijeme prvih izbora, pa sve do
raspada sustava, KPJ je traila naina kako se infiltrirati meu one koji ne
prihvaaju njezinu politiku i kako stvoriti privid opeg prihvaanja. Za to su
koristili nepartijce koje su jo od Lenjina nazivali korisnim idiotima.
X. Naslov: Kriza i raspad sustava
Kratki opis: Neodrivost gospodarskog sustava dovela je i do sloma
socijalistikog politikog sustava krajem osamdesetih godina XX. stoljea.
Literatura:
(2010), br. 14, str. 107.-136.
XI. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlau svoje eseje i zajedniki diskutiramo na izloenu
temu.
Literatura: Definirana izborom teme
XII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Kratki opis: Studenti izlau svoje eseje i diskutira se na izloenu temu.
Literatura: Definirana izborom teme.
XIII. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Literatura: Definirana izborom teme.
XIV. Naslov: Usmeno izlaganje eseja
Literatura: Definirana izborom teme
XV. Naslov: Zakljuni osvrti na predavanja
Kratki opis: Ponavljanje najvanijih segmenata izloenog gradiva.
Literatura: Sva navedena
Naziv kolegija Antika mitologija Kod kolegija FFLAB210
Studijski program Studij latinskog jezika i rimske Godina I.
Ciklus knjievnosti/Studij povijesti studija
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni (B2) Preduvjeti: - Usporedni -
uvjeti:
Pristup kolegiju: Studenti preddiplomskog studija Vrijeme prema
Filozofskoga fakulteta odravanja rasporedu
nastave:
Ciljevi kolegija: Poznavanje osnovnih pojmova antike mitologije temeljene na
klasinim epovima i drugim izvorima.
Ishodi uenja Student e moi:
(ope i specifine - prepoznati i definirati temeljne pojmove antike mitologije,
kompetencije): - objasniti simboliku mitolokih pojmova u svjetskoj knjievnosti i
kulturi,
- pratiti kronologiju mitolokih antikih epova (Ilijada, Odiseja,
Eneida),
- razvijati svoju opu kulturu.
Sadraj Olimpijski bogovi. Kratki mitovi i pripovijesti. Pria o Heraklu.
silabusa/izvedbenog Argonauti. Tezej. Edip. Ciklus antikih epova: Ilijada, Odiseja,
plana (ukratko): Eneida.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene: Kolegij je prilagoen studentima svih smjerova
preddiplomskog studija Filozofskog fakulteta te je osmiljen na
nain da bude pregledan, openit i komplementaran studijskim
grupama studenata koji upiu kolegij.
- Pisati test.
Angairanosti tijekom 30 1 Max 10%
nastave
Samostalni zadatci i 15 0.5 Max 20%
aktivnost na nastavi
Kolokviji i priprema za 15 0.5 Max 70%
znanja
Zavrni pismeni ispit 15* 0.5* Max 70%*
Dodatna pojanjenja:
* Student moe pismeni dio ispita polagati preko dvaju kolokvija ili integralno na zavrnom
pismenom ispitu.
Aktivno sudjelovanje studenata u nastavi potie se pravovremenim iznoenjem kalendara
nastave. Time se studenti mogu unaprijed pripremiti za predavanja i kvalitetno sudjelovati u
raspravama.
Zavrni pismeni ispit osmiljen je na nain da student kratkim odgovorom definira ime ili
pojam iz mitologije, locirajui ga u odreenu mitoloku priu, mitoloki ciklus ili mitoloki
ep, im se razvija i obogauje njegova opa kultura.
Samostalni zadatci i priprema za predavanja ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 50% uraenih zadataka = 0% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - SCHWAB, G., Najljepe prie klasine starine, Sv. I (Manje
prie), biblioteka Lektira i popularni klasici, knj. 24, Jutarnji list,
Globus media, Zagreb, 2005. (str. 115.-285.)
- SCHWAB, G., Najljepe prie klasine starine, Sv. II, biblioteka
Lektira i popularni klasici, knj. 25, Jutarnji list, Zagreb, Globus
media, 2005. (str. 283.-399.)
Dopunska literatura: - Dodatni materijali (dijele se tijekom nastave)
- ZAMAROVSKI, V., Junaci antikih epova leksikon grke i
rimske mitologije, K, Zagreb, 1973.
- GRAVES, R., Grki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
Dodatne informacije o Redovito pohaanje predavanja, sudjelovanje u raspravama i na
kolegiju vjebama, studiranje zadane literature te polaganje ispita.
Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih
nije potrebno opravdati.

cjeline
I. Naslov: Grki i rimski bogovi
Kratki opis: Rodoslovlje, podjela i karakteristike grkih i rimskih bogova.
Literatura: Schwab:
- SCHWAB, G., Najljepe prie klasine starine, knj. 24, Globus media,
Zagreb, 2004.
- GREWS, R., Grki mitovi, Nolit, Beograd, 1974.
II. Naslov: Pria o Heraklu, 1. dio
Kratki opis: 1.-6.: Heraklovo roenje i odgoj. Boj s Gigantima. Heraklov
zadatak.
Literatura:
Zagreb, 2004.
III. Naslov: Pria o Heraklu, 2. dio
Kratki opis: 7.-12.: Heraklov zadatak. Kraljica Omfala. Dejanira. Nes.
Heraklova smrt.
Literatura:
Zagreb, 2004.
IV. Naslov: Pria o Argonautima, 1. dio
Kratki opis: Jazon i Pelija. Povod i poetak pohoda. Doivljaji Argonauta na
putovanju.
Literatura:
Zagreb, 2004.
V. Naslov: Pria o Argonautima, 2. dio
Kratki opis: Jazon kod Ejeta. Medejina pomo. Zlatno runo. Potjera za
Jazonom. Jazonova smrt.
Literatura:
Zagreb, 2004.
VI. Naslov: Pria o Tezeju, 1. dio
Kratki opis: Tezejevo roenje i mladost. Potraga za ocem. Doivljaji na
putovanju.
Literatura:
Zagreb, 2004.
VII. Naslov: Pria o Tezeju, 2. dio
Kratki opis: Tezej kao kralj. Tezej i Fedra. Otmica ena. Tezejeva smrt.,
Literatura:
Zagreb, 2004.
VIII. Naslov: Pria o Edipu, 1. dio
Kratki opis: Edipova mladost. Proroanstvo. Edip kao kralj Tebe.
Progonstvo i smrt.
Literatura:
Zagreb, 2004.
IX. Naslov: Sedmorica protiv Tebe
Kratki opis: Polinik i Eteoklo. Dvoboj brae. Kreontova odluka. Antigona.
Epigoni.
Literatura:
Zagreb, 2004.
X. Naslov: Ilijada, 1. dio
Kratki opis: Otmica Helene. Grci pod Trojom. Srdba Ahilejeva. Smrt
Patroklova i Hektorova.
Literatura:
Zagreb, 2005.
XI. Naslov: Ilijada, 2. dio
Kratki opis: Prijam kod Ahileja. Smrt Ahilejeva. Smrt Parisova. Drveni
konj. Pad Troje.
Literatura:
Zagreb, 2005.
XII. Naslov: Odiseja, 1. dio
Kratki opis: Telemah u potrazi za ocem. Odisej kod Feaana. Pripovijedanje
doivljaja.
Literatura:
Zagreb, 2005.
XIII. Naslov: Odiseja, 2. dio
Kratki opis: Odisej na Itaci. Odisejeva osveta. Pobjeda protiv prosaca.
Penelopa.
Literatura:
Zagreb, 2005.
XIV. Naslov: Eneida, 1. dio
Kratki opis: Enejina lutanja za domovinom. Smrt Anhizova. Didonina ljubav
i smrt.
Literatura:
Zagreb, 2005.
XV. Naslov: Eneida, 2. dio
Kratki opis: Eneja u Italiji. Kralj Latin i Lavinija. Rat s Turnom. Turnova
smrt.
Literatura:
Zagreb, 2005.
Naziv kolegija Engleski jezik 2 Kod kolegija FFZAB203
Studijski program Zajedniki kolegij Godina 1.

boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti: poloen Usporedni
kolegij uvjeti:
Engleski
jezik 1
Pristup kolegiju: studenti I. godine nastavnikih studija Vrijeme prema
koji ne studiraju Engleski jezik i odravanja rasporedu
knjievnost nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivona etka ili, doc.
E-mail adresa i broj telefona: ivonasetka@yahoo.com
Ciljevi kolegija: Ciljevi navedenog kolegija su:
- osposobiti studente za samostalno praenje i razumijevanje pisanog i
govornog engleskog jezika,
- pouiti studente pravilnom koritenju gramatikih konstrukcija
engleskog jezika,
- potaknuti studente na samostalno istraivanje i obogaivanje vlastitog
rjenika itanjem i prevoenjem razliitih vrsta tekstova na engleskom i
hrvatskom jeziku vezanim za struku.
Ishodi uenja Nakon odsluanog kolegija, studenti e moi/znati:
(ope i specifine - prepoznati i pravilno koristiti odreene gramatike konstrukcije
kompetencije): engleskog jezika,
- samostalno itati i prevoditi razliite strune tekstove na engleskom
jeziku,
- pisati razne vrste pismenih zadataka (poslovna i privatna pisma,
zamolba, zahtjev, prijava na natjeaj, prijava na posao, itd),
- obogatiti vlastiti rjenik itanjem i prevoenjem razliitih vrsta
tekstova.
Sadraj Gramatike vjebe u kombinaciji s vjebama itanja i prevoenja
silabusa/izvedbenog tekstova izvan struke kao i strunih tekstova. Predavanja se kombiniraju
plana (ukratko): s komunikativnim pristupom u nastavi - potrebno je aktivno
sudjelovanje u raspravama i grupnom radu. Koritenje audio/video/web-
materijala.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene:

- Pisati kolokvije .
- Pisati test.

(oznaiti masnim provjera
tiskom) znanja
STUDENTA
Angairanost u 30 1 20%
nastavi, aktivnost i
priprema za
predavanja
Kolokviji (2) ili 30 1 80%
zavrni pismeni ispit
Dodatna pojanjenja:
Studenti prikupljaju bodove tijekom nastave putem kratkih provjera i sudjelovanjem u
nastavi. Za ovu komponentu studenti e dobiti postotak (0-20%) proporcionalno zbroju
osvojenih bodova.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (svaki kolokvij nosi 40% ukupne ocjene)
Zavrni pismeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate,
Student's book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-
14)
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate,
Workbook, Pearson Education Limited, Harlow, 2007. (Units 8-14)
Dopunska
literatura:
o kolegiju Studenti moraju pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnom
procesu. Toleriraju se 3 izostanka.
Studenti se upuuju na odabrana poglavlja iz obvezne literature.

cjeline
I. Naslov: Passive voice; form and use; active to passive vs. passive to active.
Kratki opis: Pasiv, oblik, tvorba; aktiv pasiv, pasiv aktiv.
Literatura:
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Student's
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007., str. 85.-90.
- HASTINGS, Bob, MCKINLAY, Stuart, Success intermediate, Workbook,
II. Naslov: Indirect vs. direct speech without sequence of tenses; text: How
English was brought to the American continent.
Kratki opis: Upravni neupravni govor bez slaganja vremena, prijevod
teksta.
Literatura:
III. Naslov: Indirect speech with sequence of tenses; text: Young people and
politics.
Kratki opis: Neupravni govor sa slaganjem vremena, prijevod teksta.
Literatura:
IV. Naslov: Indirect questions; text: Political parties.
Kratki opis: Neupravna pitanja, prijevod teksta.
Literatura:
V. Naslov: Subjunctive: Past vs. Past perfect subjunctive; text: Elections
Kratki opis: Konjunktiv: konjunktiv perfekta konjunktiv pluskvamperfekta,
prijevod teksta.
Literatura:
VI. Naslov: Participles: Present participle vs. Gerund.
Kratki opis: Particip: particip prezenta gerund.
Literatura:
VII. Naslov: Participles: Past participle; text: Government.
Kratki opis: Participi: Particip perfekta, prijevod teksta.
Literatura:
Pearson Education Limited, Harlow, 2007.,str. 121.-125.
VIII. Naslov: Making questions with question words (WH-words); text:
Parliament.
Kratki opis: Postavljanje pitanja sa WH-rijeima, prijevod teksta.
Literatura:
IX. Naslov: Prvi kolokvij.
Kratki opis:
Literatura:
book, Pearson Education Limited, Harlow, 2007.
X. Naslov: Revision of passive voice and indirect speech.
Kratki opis: Ponavljanje pasiva i neupravnog govora.
Literatura:
Pearson Education Limited, Harlow, 2007., 85.-130.
XI. Naslov: Plural form of nouns, irregular plurals, sg only nouns, pl only nouns,
collective nouns.
Kratki opis: Mnoina imenica, nepravilna mnoina imenica, imenice samo u
jednini, imenice samo u mnoini, zbirne imenice.
Literatura:
XII. Naslov: Adjectives vs. Adverbs, text: American presidents.
Kratki opis: Pridjevi prilozi, prijevod teksta.
Literatura:
XIII. Naslov: Possessive adjective vs. Possessive pronouns, Possessive form of
nouns ('s,', of + noun), text: Henry VIII.
Kratki opis: Posvojni pridjevi posvojne zamjenice, posvojnost imenica,
prijevod teksta.
Literatura:
XIV. Naslov: Causative ''have/get'', text: Australia.
Kratki opis: Uzroni oblik gl. have/get, prijevod teksta
Literatura:
XV. Naslov: Revision of Subjunctive, making questions, causative ''have/get''.
Kratki opis: Ponavljanje konjunktiva, postavljanje pitanja, uzroni oblik gl.
have/get.
Literatura:
Njemaki jezik 2
Naziv kolegija Kod kolegija FFZAB204
Studijski program Zajedniki kolegij Godina 1.
2 2. Broj sati po
ECTS vrijednost 0+30+0
Semestar semestru
boda:
(p+v+s)
student ima
predznanje
njemakog
jezika na
razini
Usporedni
Status kolegija: izborni (D) Preduvjeti: A1/A2 nema
uvjeti:
ZEROJ-a i
poloen
kolegij
Njemaki
jezik 1
studenti I. godine koji imaju predznanje Vrijeme
prema
Pristup kolegiju: njemakog jezika, a ne studiraju Njemaki odravanja
rasporedu
jezik nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Senka Marini, izv. prof.
E-mail adresa i broj telefona: senka.marincic@tel.net.ba
Asistent Magdalena Ramljak, v.asist.
E-mail adresa i broj telefona ramljakm@gmail.com
Cilj kolegija je produbljivanje znanja steenog u dosadanjem
Ciljevi kolegija: obrazovanju s naglaskom na sve etiri jezine vjetine: itanje,
pisanje, prianje i sluanje. Studenti se osposobljavaju za
razumijevanje i interpretaciju kraih autentinih tekstova.
Upoznavanje s osnovnim kulturolokim znaajkama zemalja u
kojima se govori njemaki jezik. Osposobljavanje studenata za
samostalnu komunikaciju na razini B1 Zajednikog europskog
referentnog okvira za jezike.
Razvijanje komunikacijske kompetencije na razini B1 prema
Ishodi uenja Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike kako bi se
(ope i specifine studenti mogli sporazumjeti u svakodnevnim situacijama u
kompetencije): zemljama njemakog govornog podruja, kako bi mogli razumjeti i
razmijeniti informacije o poznatim i uobiajenim stvarima.
Spoznaje o nainu ivota i kulturnim prilikama u zemljama
njemakog govornog podruja.
Studenti e biti osposobljeni za samostalnu komunikaciju te e moi
prezentirati odabranu temu i moi obrazloiti svoje miljenje,
navesti prednosti i nedostatke nekog problema.
Globalno i detaljno razumijevanje autentinih tekstova.
Sadraj Razumijevanje radijskih emisija, telefonskih razgovora i poruka na
silabusa/izvedbenog govornoj poti. Pisanje referata na zadanu temu. Obrazlaganje svoga
plana (ukratko): miljenja. Sudjelovanje u raspravama i diskusijama. Prezentiranje
zadanih tema. Dogovaranje sastanaka i termina usmeno i mailom.
samostalni
predavanja vjebe seminari
Nain izvoenja zadatci
nastave
tiskom)
Sudjelovanje u nastavi, koje ukljuuje prisutnost, aktivnost, zadae i
Studentske obveze izradu domaih uradaka, ini 10% cjelokupnog ispita.
Uspjeh se u svim segmentima izraava postotcima.
Student ne moe dobiti potpis nastavnika ukoliko ne izvri jednu od
navedenih obveza, a time gubi pravo pristupanja zavrnom ispitu.
Praenje i pohaanje aktivnosti u
seminarski rad praktini rad
(oznaiti masnim kontinuirana
tiskom) usmeni ispit pismeni ispit provjera esej
znanja
Sudjelovanje na nastavi 30 1 10%
Kolokviji i priprema za 15 0,5 40%
znanja
Zavrni pismeni ispit 15* 0,5* Max 40%*
Zavrni usmeni ispit 15 0,5 Min 50%
Dodatna pojanjenja:
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, studenti su duni prethodno (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (ukupno 20%). Tijekom semestra piu se dva kolokvija. U konanu
ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog ispita, angairanosti tijekom nastave.
*U ovom primjeru kolokviji su alternativa zavrnom pismenom ispitu, tako da u zbroj
raunamo ili kolokvije ili zavrni pismeni ispit, a ne oboje.
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain
A = 90 100% 5 (izvrstan)
B = 80 89,9% 4 (vrlo dobar)
C = 70 79,9% 3 (dobar)
D = 60 69,9% 2 (dovoljan)
E = 50 59,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung, Hueber Verlag,
Ismaning, 2010.
Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning, 2003.
(odabrani tekstovi)
Dopunska literatura: - DREYER, H., SCHMITT, R., Lehr-und bungsbuch der
deutschen Grammatik, Hueber Verlag, Mnchen, 2007.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und bungen,
Iudicium Verlag, Mnchen, 2003. (odabrani tekstovi).
- Struni materijali i aktualni tekstovi iz njemakih tiskovina i s
interneta.
- JAKI, B., HURM, A., Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska
knjiga, Zagreb.
- JAKI, B., HURM, A., Njemako-hrvatski rjenik, kolska knjiga,
Zagreb.
Dodatne informacije o
kolegiju

Broj nastavne
TEME I LITERATURA
cjeline
Naslov: Upoznavanje s programom kolegija
Upoznavanje s programom kolegija. Utvrivanje studentskih
obveza u okviru kolegija. Uspostavljanje kontakta,
Kratki opis:
I. izraavanje miljenja i iskustava na njemakom jeziku.
Ponavljanje osnova njemake gramatike.
- GAIDOSCH, U., MLLER, C., Zur Orientierung, Hueber
Literatura:
Naslov: Razumijevanje itanja. Aktualni autentini tekstovi.
Kratki opis: Analiza teksta i razgovor u skupinama.
II.
Literatura:
Razumijevanje itanja. Globalno i detaljno razumijevanje
Naslov:
tekstova.
Kratki opis: Analiza autentinih tekstova.
III.
Literatura: Screiben und Telefonieren, Max Hueber Verlag, Ismaning,
2003. (odabrani tekstovi)
Naslov: Razumijevanje sluanja
Kratki opis: Svakodnevni tekstovi i analiza razumijevanja sluanja.
IV.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Literatura:
tekstovi).
Naslov: Razumijevanje sluanja
Sluanje telefonskih razgovora, poruka na govornim potama;
Kratki opis: sluanje radijskih emisija i globalno razumijevanje navedenih
V. tekstova.
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera razumjevanja itanja i sluanja.
VI.
Literatura:
Naslov: Pismena komunikacija
Kratki opis: Vrste pismene komunikacije.
VII. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation,
Naslov: Komunikacija putem E-maila
Pisanje mailova. Opisivanje dogaanja iz prolosti.
Kratki opis:
Dogovaranje termina mailom.
VIII.
Naslov: Isprika putem maila.
Kratki opis: Pravila pisanja isprike putem maila.
IX. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation,
Naslov: Pisanje referata na zadanu temu
Tehnike i pravila opisivanja nekog dogaaja, referata na
Kratki opis:
zadanu temu. Obrazlaganje svog miljenja.
X.
- KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Literatura: bungen, Iudicium Verlag, Mnchen, 2003. (odabrani
tekstovi).
Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Pisanje maila na zadane teme.
XI. - KUHNE, B., Grundwissen Deutschland, kurze Texte und
Literatura: bungen, Iudicium Verlag, Mnchen, 2003. (odabrani
tekstovi).
Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Pravila prezentiranja neke teme.
XII. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation,
Naslov: Prezentacija i prezentiranje
Kratki opis: Reagiranje na pitanja i komentare nakon prezentiranja.
XIII. - HERING, A., MATUSSEK, M., Geschftskommunikation,
Naslov: Usmeno dogovaranje termina i sastanaka
Pravila usmenog komuniciranja i dogovaranja termina i
Kratki opis:
sastanaka.
XIV.
Naslov: Ponavljanje i priprema za pismeni i usmeni ispit
Kratki opis: Ponavljanje usvojenih znanja i vjetina. Predispit.
XV.
Literatura:
Naziv kolegija EUROPSKE REGIJE I POVIJEST BIH U Kod FFP-506
SREDNJEM VIJEKU kolegija
Studijski program Godina II.
Ciklus Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) studija
ECTS vrijednost 4 Semestar zimski Broj sati po P (2) +S (1) = 45
boda semestru (3 tjedno)
(p+v+s)
Status kolegija obvezni Preduvjeti: upisan 3. Usporedni uvjeti: nema ih
semestar
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odravanja prema rasporedu
nastave
Kontakt sati/konzultacije utorkom i srijedom u 11 sati
Asistent Goran Mijoevi, vii asistent
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 i etvrtkom u 11,15 sati.
Ciljevi kolegija Cilj je kolegija upoznati studente s drutvenim, politikim, gospodarskim i
vjerskim zbivanjima u srednjovjekovnim oblastima na podruju dananje BiH te
njihove veze i odnose s drugim narodima i dravama u iroj regiji s ciljem da
studenti postignu razinu koja e im omoguiti da budu u stanju prepoznati,
argumentirano opisati i kritiki protumaiti najvanija pitanja, pojmove i procese
iz srednjovjekovne bosansko-humske povijesti u navedenom razdoblju, kao i
osposobljavanje studenata za sluenje relevantnom literaturom i izvornom
graom.
Ishodi uenja - Stjecanje osnovnih znanja kao i razumijevanje osnovnih pojmova iz
(ope i specifine srednjovjekovne povijesti Bosne i Huma.
kompetencije) - Upoznavanje studenata s relevantnom literaturom i izvorima kao i
osposobljavanje studenata za njihovo samostalno sluenje u cilju dopunjavanja
steenih znanja.
- Sposobnost interpretiranja odreenih povijesnih procesa.
Sadraj Kratki pregled povijesti od seobe naroda do kraja 11. stoljea. Izvori i
syllabusa/izvedbenog historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma. Srednjovjekovne
plana (ukratko) oblasti na prostoru dananje Bosne i Hercegovine; teritorij i granice, teritorijalno
irenje; vladavina bosanskih banova i kraljeva, zbivanja u Humskoj zemlji;
gospodarstvo; trgovake veze s Dubrovnikom; bosansko-humska vlastela;
vjerske prilike; djelovanje tri Crkve; prodiranje Osmanlija; pad Bosne i
Hercegove zemlje; openito vjerska, drutvena, gospodarska i kulturna zbivanja
na ovim prostorima te njihov odnos sa susjednim zemljama i narodima u iroj
regiji.
Nain izvoenja Predavanja Vjebe Seminari Samostalni zadatci
nastave
(oznaiti masnim Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
tiskom)
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Seminar tematski prati
predavanja, problematizira ih te omoguuje praktian rad na razumijevanju i
interpretaciji razliitih izvora. Takoer, student je obvezan tijekom semestra
napisati i usmeno izloiti seminarski rad kao i sudjelovati u diskusiji prilikom
analize odabranih izvora na seminaru.
- Studenti e, osim na nastavi, moi i na konzultacijama dobiti smjernice za
ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.
- Pisanje seminarskog rada na temelju dopunske literature i njegovo izlaganje.
Praenje i Pohaanje Aktivnosti u Seminarski rad Praktini rad
(oznaiti masnim Usmeni ispit Pisani ispit Kontinuirana Esej

STUDENTA
aktivnost u nastavi
Seminarski rad 20 0,8 Max 20%
(priprema i izlaganje)
znanja
(usmena provjera
steenih kompetencija
u svrhu potvrivanja
steenog znanja i
ostvarenih ishoda)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti zavrnom ispitu trebaju tijekom nastave
nazoiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu vie ne
mogu dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti zavrnom ispitu.
- Uvjet za pristup zavrnom ispitu takoer je i uraen i obranjen seminarski rad do kraja semestra.
Seminarski rad odnosi se na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uoj temi iz sadraja kolegija na temelju
dopunske literature (pisan na raunalu, Times New Roman, veliinom slova 12 s proredom 1,5). Rad
treba imati 10-15 stranica teksta, te mora imati kritiki aparat. Seminarski rad izlae se usmeno koristei
Microsoft PowerPoint. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih
zadataka. Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi seminarskih radova.
- Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloili oba kolokvija tijekom nastave
polau usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steene kompetencije u svrhu potvrivanja steenog
znanja i ostvarenih ishoda.
- Studenti koji su poloili jedan od dva kolokvija tijekom nastave imaju popravni na prvom ispitnom
roku iz dijela koji nisu poloili, a nakon toga polau usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloe taj dio na
popravnom roku, na sljedeim ispitnim rokovima polau pisani (test znanja) a nakon toga pristupaju
usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji tijekom semestra nisu poloili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija iz
bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polau pisani i usmeni dio ispita na predvienim ispitnim
rokovima.
- Izvanredni studenti duni su na poetku semestra uzeti temu za seminarski rad na emu mogu dobiti
najvie 20% ocjene. Uraen i obranjen seminarski rad uvjet je za pristupanje zavrnom ispitu. Izvanredni
studenti mogu pristupati polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogunosti polagati kolokvije polau
pisani, a zatim usmeni dio ispita.

4% = Povremeno se ukljuuje u nastavnom procesu.
10% = Redovito pohaa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Seminarski rad se ocjenjuje na sljedei nain:

0% = Rad nije napisan.
5% = Rad je napisan uz povrnu analizu problema, a student slabo vlada obraenim gradivom.
10% = Rad je napisan uz analizu problema s manjim nedostatcima, a student dobro vlada obraenim
gradivom.
15% = Rad je napisan koristei znanstvenu metodologiju, a student vrlo dobro vlada obraenim
gradivom.
20% = Rad je napisan koristei znanstvenu metodologiju. Student izvrsno vlada obraenim gradivom.
Kolokviji se ocjenjuje na sljedei nain:

- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = do 20% ocjene

- od 61% do 70% = do 12% ocjene
- od 71% do 80% = do 18% ocjene
- od 81% do 90% = do 24% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno 30% ocjene

Obvezna literatura: MILKO BRKOVI, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet, Mostar,
2
2010.; Biljeke s predavanja.
Dopunska literatura: MLADEN ANI, Na rubu Zapada. Tri stoljea srednjovjekovne Bosne, Zagreb,
2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; DIJANA
KORA, Vjera u Humskoj zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.
Dodatne informacije Informiranje o kolegiju:
o kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju studenti e
dobiti na prvom predavanju, a takoer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta (ffmo.ba).
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija, a
kontaktiranje je omogueno i elektronikom potom izvan termina konzultacija,
prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog fakulteta).
- Termin za konzultacije odreuje se poetkom akademske godine.

Broj TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
nastavne
cjeline
I. Naslov: Uvod u sadraj predmeta. Izvori i historiografija.
Kratak opis: Opis kolegija - ciljevi, metode, studentska prava i obveze itd. Izvori i
historiografija za srednjovjekovnu povijest Bosne i Huma.
Literatura:
Obvezna: MILKO BRKOVI, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010.; Biljeke s predavanja.
Dopunska: Mladen ANI, Na rubu Zapada. Tri stoljea srednjovjekovne Bosne, Zagreb,
2001.; SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata, Srednji vijek, Zagreb, 2003.; BOO GOLUA,
Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004.; DIJANA KORA, Vjera u Humskoj
zemlji, Mostar, 2008. i po naputku profesora.
II. Naslov: Prostor dananje Bosne i Hercegovine od seobe naroda do kraja 11. stoljea.
Kratak opis: Povijesni izvori. Zadravanje pojedinih naroda na ovom prostoru od Velike
seobe naroda. Kranstvo. Teritoriji Bosne i Huma pod raznim vladarima.
Literatura: MILKO BRKOVI, Srednjovjekovna Bosna i Hum. Identitet i kontinuitet,
Mostar, 22010., str. 15-21, 26-29, 33-34, 36-41, 95-101 i biljeke s predavanja.
III. Naslov: Srednjovjekovne oblasti.
Kratak opis: "Zemljica" Bosna, irenje Bosne. Zahumlje i Hum. Travunija. Usora. Soli.
Zapadne strane. Donji krajevi. Primorje. Podrinje.
Mostar, 22010., str. 83- 84; Biljeke s predavanja.
IV. Naslov: Bosanski banovi.
Kratak opis: Ban Bori. Ban Kulin. Ban Stjepan. Ban Matej Ninoslav. Banovi Prijezda I.
i Stjepan I. Kotroman. ubii gospodari Bosne. Stjepan II. Kotromani. Stjepan Tvrtko.
Mostar, 22010., str. 35-58.
V. Naslov: Bosanski kraljevi.
Kratak opis: Kralj Stjepan Tvrtko I. Stjepan Dabia. Jelena "Gruba". Stjepan Ostoja.
Stjepan Tvrtko II. Stjepan Ostoji. Stjepan Toma Ostoji. Stjepan Tomaevi.
Mostar, 22010., str. 58-83.
VI. Naslov: Humska zemlja od 10. do kraja 15. stoljea.
Kratak opis: Zemljopisni pojam Huma. Politike, vjerske, drutvene, gospodarske i
kulturne prilike u Humu od 10. do kraja 15. stoljea. Humski velikai. Obitelj Kosaa.
Herceg Stjepan Vuki Kosaa.
Mostar, 22010., str. 26-33, 67, 71-74, 78-83; Biljeke s predavanja.
VII. Naslov: Osmansko osvajanje Bosne i Huma.
Kratak opis: Prvi upadi Osmanlija. Osvajanje Bosne i Hercegove zemlje.
Mostar, 22010., str. 61, 71-82; Biljeke s predavanja.
VIII. Naslov: Veze i odnosi Bosne i Huma s drugim narodima i dravama u iroj regiji.
Kratak opis: Mnogostruke veze i odnosi.
IX. Naslov: Katolika Crkva.
Kratak opis: Biskupije. Katolika obnova. Utjecaj ugarskih biskupa i kraljeva na vjerske
prilike u Bosni i Humu. Nastojanja papa oko sreivanja vjerskih prilika i Bosni i Humu.
Katolianstvo bosanskih i humskih vladara i velmoa. Pastoralna djelatnost
dominikanaca, franjevaca i svjetovnog sveenstva u Bosni i Humu.
Mostar, 22010., str. 95-101, 145-152,194-259.
X. Naslov: Crkva bosanska.
Kratak opis: Pojava Crkve bosanske. Izvori o Crkvi bosanskoj. Rasprostranjenost Crkve
bosanske. Vjera i ustrojstvo lanova crkvene zajednice bosanskih i humskih krana.
Hie. Pripadnici Crkve bosanske.
Mostar, 22010., str. 95-145, 117-145, 152-194.
XI. Naslov: Pravoslavna Crkva.
Kratak opis: Nemanjii u Humu. Osnivanje Humske eparhije. Pravoslavni sveenici i
vjernici.
Mostar, 22010., str. 32-33, 96; Biljeke s predavanja.
XII. Naslov: Srednjovjekovni gradovi.
Kratak opis: Podizanje i razvoj srednjovjekovnih gradova. Utvreni gradovi.
XIII. Naslov: Drutvo i gospodarstvo u srednjem vijeku.
Kratak opis: Stanovnitvo. Dravno ureenje. Sudstvo. Gospodarski razvoj.
XIV. Naslov: Kulturna batina u Bosni i Humu.
Kratak opis: Tradicija glagoljice, bosanice, narodnog govora i obiaja. Srednjovjekovna
kancelarija bosansko-humskih vladara i velmoa. Graevni spomenici srednjovjekovnog
Huma i Bosne. Srednjovjekovni "bilizi" u Bosni i Humu. Novac bosansko-humskih
vladara.
Mostar, 22010., str. 261-286.
XV. Naslov: Zakljuni osvrt na prijeenu grau.
Kratak opis: ------------
Literatura: --------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST Kod kolegija FFP-507
RANOGA NOVOG VIJEKA
Studijski program Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina II.
Ciklus studija
ECTS vrijednost boda 3/ili/5 Semestar III. Broj sati po P (2) + S (1)
semestru = 45
(p+v+s) (3 tjedno)
Status kolegija Obvezni Preduvjeti Upisan 3. Usporedni uvjeti nema ih
semestar
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme prema
odravanja rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
E-mail adresa i broj telefona dijana.pinjuh@sve-mo.ba; 036/355-532
Ciljevi kolegija Upoznavanje vanih dogaaja iz europske i svjetske politike, gospodarske
i drutvene povijesti od XVI. do XVIII. stoljea.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita student e poznavati najvanija obiljeja europske
(ope i specifine politike, gospodarske, drutvene i kulturne povijesti od XVI. do XVIII.
kompetencije) stoljea i moi e donositi osnovne zakljuke o vanosti pojedinih zbivanja.
Sadraj Europa kao sjedite svjetske povijesti. Humanizam i renesansa. Poetak
syllabusa/izvedbenog novoga vijeka - doba otkria. Drutvene i gospodarske posljedice
plana (ukratko) geografskih otkria. Europska kultura ranoga novovjekovlja. Razvitak
ranoga kapitalizma. Politiki slom Italije i prevlast Karla V. u Europi.
Reformacijski pokret. Protureformacija i katolika obnova. Reformacija u
Engleskoj za vrijeme Henrika VIII. Habsburko-valoaki ratovi. Elizabeta I.
Uspon i pad panjolske za vrijeme Filipa II. i njegovih nasljednika. Vjerski
rat u Francuskoj i pobjeda Henrika IV. Burbonskog. Francuska u vrijeme
Luja XIII. i Richelieua. Tridesetogodinji rat 1618.-1648., pobjednici i
poraeni. Novi politiki poredak nakon Tridesetogodinjega rata. Francuska
u vrijeme apsolutizma Luja XIV. Tipologija europskoga apsolutizma.
Opadanje Nizozemske u borbi za pomorsku prevlast. Slavna revolucija
1685.-1714. i poetci britanske prevlasti. Ratni napori Luja XIV. u ratu za
habsburku batinu i panjolsko nasljee. Borba za Baltik (1648.-1721.) i
uspon Rusije u vrijeme Petra Velikog. Diplomatska revolucija nakon rata za
austrijsko nasljee i Sedmogodinji rat. Rusija u vrijeme Katarine Velike.
Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u 18. stoljeu. Reforme i
predstavnici prosvijeenog apsolutizma. Ameriki rat za nezavisnost.
Francuska uoi revolucije, strukturalni problemi drave i drutva.
Nain izvoenja nastave Predavanja Vjebe Seminari Samostalni
(oznaiti masnim zadatci
tiskom)
Konzultacije Mentorski rad Terenska Ostalo
nastava
Napomene:
Studentske obveze - pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

- napisati esej i izloiti ga
- polagati zavrni ispit
Praenje i ocjenjivanje Pohaanje Aktivnosti u Seminarski rad Praktini rad

(oznaiti masnim Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana Esej

Za studente koji prate predavanja
aktivnost u nastavi
Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare

aktivnost u nastavi
Pisanje i prezentiranje 20 0,4 Max 10%
eseja
Zavrni ispit: usmeni 50 2,8 ax 70%
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Studenti na poetku akademske godine biraju jedan od ponuenih
seminara iz kolegija Hrvatska u ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom
vijeku. Iz odabranog kolegija duni su napisati esej u predvienom roku i javno ga prezentirati.
Kanjenje u predaji zadataka i nepripremljenost za nastavu utjecat e na konanu ocjenu studenta.
- Pisani radovi trebaju se predati do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s asistenticom oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad nee biti pozitivno ocijenjen ako se uoe
pravopisne i gramatike pogrjeke te propusti u tehnikom oblikovanju koji nisu ispravljeni ni nakon
primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljanje.
- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen
esej, poloen ispit iz kolegija Europska i svjetska povijest srednjega vijeka.
U konanu ocjenu ulaze angairanost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati zavrnog ispita.
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja.
6% = Prisustvuje predavanjima, no ne sudjeluje u radu.
18% = Prisustvuje predavanjima te sudjeluje u radu.
24% = Redovito je pripremljen/na i dobrovoljno sudjeluje u nastavnome procesu.
30% = Student/ica pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij.
Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare)

Esej se ocjenjuje ovako:

1% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
3% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne pogrjeke.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne pogrjeke.
5% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.
Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

4% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoene manje pravogovorne pogrjeke.
Zavrni se ispit ocjenjuju ovako:

dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
Obvezna literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, 11.-13., Otokar
Kerovani, Rijeka, 1977./1978.; SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta od
poetka do danas, Naprijed, Zagreb, 1990.; SKUPINA AUTORA, Povijest
svijeta, Marjan tisak, Split, 2005.
Dopunska literatura: JOHN MORRIS ROBERTS, Povijest Europe, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA,
Narodi Europe, Naklada Zadro, Zagreb, 1997.; DRAGOLJUB R.
IVOJINOVI, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad, 1985.; FERNAND
BRAUDEL, Materijalna civilizacija, ekonomija i kapitalizam od XV. do
XVIII. stoljea, III., August Cesarec, Zagreb, 1992.; JOSEF KULISCHER,
Opa ekonomska povijest, II., Zagreb, 1957.; PIERE CHAUNU, Civilizacija
klasine Evrope, Beograd, 1977.; GIULIANO PROCCACI, Povijest Talijana,
Barbat, Zagreb, 1997.; GEORGE MACAULAY TREVELYAN, Povijest Engleske,
Kultura, Zagreb, 1956.; JEAN CARPENTIER - FRANCOIS LEBRUN (ur.),
Povijest Francuske, Barbat, Zagreb, 1999.; JOSEF MATUZ, Osmansko
Carstvo, Zagreb, 1992.; JEAN-FRANCOIS NEL, Sveto Rimsko Carstvo,
Zagreb, 1998.; ERICH ZELLNER - THERESE SSHSSEL, Povijest Austrije,
Zagreb, 1997.
Dodatne informacije o Kontaktiranje s profesorom:
kolegiju Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogueno je
elektronikom potom.
Samostalni zadatci:
Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, zavrnoga i
diplomskog rada.

Broj nastavne TEME, KRATAK OPIS I LITERATURA
cjeline
I. Naslov: Uvod u europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku
Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i
nain rada.
Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi).
II. Naslov: Humanizam i renesansa
Kratak opis: Humanisti i novi pogled na svijet. Renesansna umjetnost.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
Kerovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4849-4851; 4865-4875.
III. Naslov: Geografska otkria
Kratak opis: Istraivaka putovanja. Drutveni i gospodarski razvoj nakon otkria.
Literatura: SKUPINA AUTORA Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
Kerovani, Rijeka, 1977./1978., str. 4817-4846.
IV. Naslov: Talijanski ratovi i prevlast Habsburgovca Karla V. u Europi
Kratak opis: Borbe za prevlast nad talijanskim dravama u razdoblju od 1494. do
1559. godine. Sukobi Habsburgovaca i Valoa.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest svijeta, Marjan tisak, Split, 2005., str. 456-
457.
V. Naslov: Reformacija i vjerski ratovi
Kratak opis: Vjerske prilike uoi reformacije. Lutherove teze i irenje novog
pokreta u Europi. Posljedice reformacije i seljaki rat u Njemakoj.
447; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
VI. Naslov: Protureformacija
Kratak opis: Odgovor Crkve na reformaciju i stvaranje novih crkvenih redova.
Sabor u Trentu i provoenje njegovih odluka. Protestantizam i Njemako Carstvo.
Literatura: DRAGOLJUB R. IVOJINOVI, Uspon Evrope 1450.-1789., Novi Sad,
1985., str. 66-74.
VII. Naslov: Tridesetogodinji rat (1618.-1648.) i posljedice
Kratak opis: Njemako Carstvo uoi Tridesetogodinjeg rata. Novi politiki
poredak nakon Vestfalskog mira, uspon Pruske i Austrije.
1985., str. 244-256.
VIII. Naslov: Europa u vrijeme apsolutizma
Kratak opis: Nastanak, glavna obiljeja i faze apsolutizma. Apsolutizam Luja XIV.
i njegov utjecaj na europske drave.
IX. Naslov: Engleska u XVII. stoljeu
Kratak opis: Graanski rat i stvaranje Cromwelove republike. Povratak dinastije
Stjuart. Parlamentarna monarhija. Ratovi s Francuskom.
1985., str. 273-287.
X. Naslov: panjolska i Nizozemska u XVII. stoljeu
Kratak opis: panjolska nakon Filipa II. Rat za panjolsko nasljee. Borba
Nizozemske za nezavisnost, uspon i slom njezine nadmoi.
1985., str. 290-310.
XI. Naslov: Rusija od XVI. do XVIII. stoljea
Kratak opis: Ratovi s Poljskom i unutranje prilike. Uspon Rusije u vrijeme Petra
Velikog. Rusija u vrijeme Katarine Velike.
486; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11., Otokar
XII. Naslov: Privreda, drutvo i kolonijalni imperiji od XVI. do XVIII. stoljea
Kratak opis: Demografske promjene i njihove posljedice. Industrija i meunarodna
trgovina. Kolonijalizam i merkantilizam. Seljatvo, graani i plemii.
1985., str. 44-46, 532-544.; JOSEF KULISCHER, Opa ekonomska povijest, II.,
Zagreb, 1957.
XIII. Naslov: Prosvjetiteljstvo
Kratak opis: Austrija u vrijeme prosvjetiteljskih vladara u XVIII. stoljeu. Reforme
i predstavnici prosvijeenog apsolutizma.
XIV. Naslov: Stvaranje Amerike
Kratak opis: Sukobi sjevernoamerikih kolonija s Francuskom i Engleskom. Rat za
neovisnost. Ustav Sjedinjenih Amerikih Drava.
XV. Naslov: Zakljuni osvrt na europsku i svjetsku povijest u ranom novom vijeku
Literatura: ----------
Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST RANOGA Kod kolegija FFP-508
NOVOG VIJEKA
Studijski program Bolonjski I. stupanj (preddiplomski) Godina II.
Ciklus studija
ECTS vrijednost boda 3/ili/5 Semestar III. Broj sati po P (2) + S
semestru (1) = 45
(p+v+s) (3 tjedno)
Status kolegija Obvezni Preduvjeti upisan 3. Usporedni uvjeti nema ih
semestar
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme prema
odravanja nastave rasporedu
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
Ciljevi kolegija Upoznavanje vanih zgoda iz hrvatske kulturne, politike i gospodarske
povijesti od XVI. do XVIII. stoljea i sagledavanje njihove uzronosti.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita student e poznavati najvanija obiljeja hrvatske
(ope i specifine politike, drutvene, kulturne i ekonomske povijesti XVI.-XVIII. st. i moi
kompetencije) e donositi osnovne zakljuke o vanosti pojedinih zbivanja.
Sadraj Razjedinjenost i rastrganost politike, drutvene i religiozne organizacije
syllabusa/izvedbenog Hrvata poetkom ranoga novog vijeka. irenje protestantske reformacije
plana (ukratko) meu Hrvatima. Katolika obnova religioznog ivota u Hrvatskoj. Turski
prodori na hrvatsko dravno podruje i opasnost gubitka dravne
samostalnosti. Izborni sabori i izbor Ferdinanda Habsburkog za hrvatskog
kralja. Tursko irenje na hrvatskom podruju i smanjenje hrvatske drave.
Turska organizacija na okupiranom podruju. Organiziranje hrvatske
dravne obrane, doseljenje Vlaha i uspostava Vojne krajine. Udio Hrvata u
borbama za vrijeme Ciparskoga rata (1570.-1573.). Rasulo Hrvatske:
seljaka buna (1573.) i slabljenje otpora Turcima. Slabljenje turske moi i
poraz kod Siska (1593). Dugi turski rat (1593.-1606). Pokuaj oslobaanja
Klisa (1596.) Hajduci i uskoci. Hrvati u Tridesetogodinjem ratu. Otpor
bekoj centralizaciji i napori za odranje cjelokupnosti hrvatskih zemalja
(zrinsko-frankopanska urota). Ratovi za osloboenje od Turaka: Kandijski
(1645.-1669.), Morejski i Beki (1683.-1699.) Dubrovaka Republika.
Administracija u mletakoj Dalmaciji i u Istri. Politiko stanje u Hrvatskoj u
prvoj polovici XVIII. stoljea i pragmatika sankcija. Reforme i
centralizacija u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Nain izvoenja Predavanja Vjebe Seminari Samostalni
nastave zadatci
(oznaiti masnim
tiskom) Konzultacije Mentorski rad Terenska Ostalo
nastava
Napomene:

- napisati esej i izloiti ga
- polagati zavrni ispit
Praenje i ocjenjivanje Pohaanje nastave Aktivnosti u Seminarski rad Praktini rad
studenta nastavi
(oznaiti masnim
tiskom) Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana Esej
provjera znanja
Za studente koji prate predavanja
aktivnost u nastavi
Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare

aktivnost u nastavi
Pisanje i prezentiranje 20 0,4 Max 10%
eseja
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Studenti biraju jedan od ponuenih seminara iz kolegija Hrvatska u
ranom novom vijeku i Europska i svjetska povijest u ranom novom vijeku. Iz odabranog kolegija
student je duan napisati esej u predvienom roku i javno ga prezentirati. Kanjenje u predaji zadataka i
nepripremljenost za nastavu utjecat e na konanu ocjenu studenta.
- Pismeni radovi trebaju se predati u pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s
asistenticom oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Rad nee biti pozitivno
ocijenjen ako se uoe pravopisne i gramatike pogreke te propusti u tehnikom oblikovanju koji nisu
ispravljeni ni nakon primjedbi voditelja nastave i sugestija za njegovo poboljanje.
- Uvjeti za izlazak na ispit: prisustvovanje na najmanje 50% predavanja i seminara, napisan i obranjen
esej, poloen ispit iz kolegija Hrvatska povijest srednjega vijeka.
U konanu ocjenu ulaze angairanost tijekom nastave, ocjena rada i rezultati zavrnog ispita.
Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:

0% = Ne dolazi na predavanja
Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar)

0% = Ne dolazi na predavanja
Esej se ocjenjuje ovako:

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

Zavrni ispit se ocjenjuju na sljedei nain

dalje prema proporcionalnom postotku = maksimalno 70% ocjene.

dobar - 3 - (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
Obvezna literatura: IVE MAURAN, Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998.; SKUPINA
AUTORA, Povijest Hrvata. Od kraja XV. stoljea do kraja Prvoga svjetskog
rata, II., Zagreb, 2005.; NEVEN BUDAK, Hrvatska i Slavonija u ranome
novom vijeku, Zagreb, 2007.;
JOSIP VRANDEI - MIROSLAV BERTOA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u
ranome novom vijeku. Zagreb, 2007.
Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 205-
214, 215-290, 401-476, 622-657, 684-762, 998-1117, 1211-1251; FERDO
II, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Zagreb, 1962.; VJEKOSLAV
KLAI, Povijest Hrvata. Od najstarijih vremena do svretka XIX. stoljea,
V., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1975.; JOSIP ADAMEK,
Agrarni odnosi u Hrvatskoj od sredine XV. do kraja XVII. stoljea, Zagreb,
1980.; MIRJANA GROSS (ur.), Drutveni razvoj u Hrvatskoj od 16. do
poetka 20. stoljea, Zagreb, 1981., str. 15-173; NENAD MOAANIN, Turska
Hrvatska, Zagreb, 2000.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb,
2000-2003., str. 421-504, 741-831; III., str. 1-449; GRGA NOVAK, Prolost
Dalmacije, I.-II., Zagreb, 11944., 22001., Split, 2004.; ELJKO HOLJEVAC -
NENAD MOAANIN, Hrvatsko-slavonska Vojna krajina i Hrvati pod vlau
Osmanskoga Carstva u ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.
Dodatne informacije o Kontaktiranje s profesorom:
kolegiju Kontaktiranje s profesorom i asistenticom izvan nastave odvija se u vrijeme
konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogueno je
elektronikom potom.
Samostalni zadatci:
Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi seminarskih radova, zavrnoga i
diplomskog rada.

cjeline
I. Naslov: Uvod u hrvatsku povijest ranoga novog vijeka
Kratak opis: Razdoblje ranoga novog vijeka i njegova historiografija. Pristup i
naina rada.
Literatura: (Izbor naveden u obaveznoj i dopunskoj literaturi).
II. Naslov: Rastrgana Hrvatska
Kratak opis: Zatita hrvatske drave, politiki sukobi, i pregovori o savezima nakon
unitenja dravnog ustrojstva u mohakom porazu 1526. godine.
Literatura: NADA KLAI, "Ostaci ostataka Hrvatske i Slavonije u XVI. stoljeu - od
mohake bitke do seljake bune 1573. ", u: Arhivski vjesnik, br. 16, Zagreb, 1973.,
str. 253-325.
III. Naslov: Znanost, umjetnost i hrvatsko drutvo poetkom ranoga novog vijeka
Kratak opis: ivot na ugroenom podruju, humanistika knjiga, renesansna
umjetnost, religiozni pokreti i obrana ugroene opstojnosti.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, II., Zagreb, 2000., str. 421-504,
741-831.
IV. Naslov: Umijee preivljavanja
Kratak opis: Turska osvajanja ostataka hrvatskoga podruja i ivot stanovnitva
pod turskom vlau.
Literatura: MILAN KRUHEK, Krajike utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva
tijekom 16. stoljea, Zagreb, 1995.; NENAD MOAANIN, Slavonija i Srijem u
razdoblju osmanske vladavine, Slavonski Brod, 2001.
V. Naslov: Pod zatitom Mletake Republike
Kratak opis: Stanovnitvo u Istri, Dalmaciji u podruju Boke kotorske pod
mletakom vlau i njihovo gospodarsko, kulturno, vjersko i sigurnosno stanje.
Literatura: JOSIP VRANDEI - MIROSLAV BERTOA, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u
ranome novom vijeku, Zagreb, 2007.
VI. Naslov: Vojna krajina
Kratak opis: Izgradnja i nain djelovanja sigurnosnog vojnog sustava i zatite u
Hrvatskoj s posebnim osvrtom na "Vojnu granicu" ili "Krajinu".
Literatura: DRAGUTIN PAVLIEVI, Vojna krajina. Povijesni pregled -
historiografija - rasprave, Zagreb, 1984.; ALEXANDER BUCZYNSKI, Gradovi Vojne
krajine, I.-II. Zagreb, 1997.
VII. Naslov: Od Ciparskoga do Kandijskog rata (1570.-1669.)
Kratak opis: Sudjelovanje Hrvata u borbama protiv Turaka od Ciparskog do kraja
Kandijskoga rata.
Literatura: GRGA NOVAK, Prolost Dalmacije, Zagreb 2001.; IVE MAURAN,
Hrvati i Osmansko Carstvo, Zagreb, 1998., str. 152-242.
VIII. Naslov: ivot na granici
Kratak opis: Pogranini sukobi krana i muslimana (uskoci i hajduci) i razvoj i
utjecaj na meunarodnu politiku.
Literatura: CATHERINE WENDY BRACEWELL, Senjski uskoci. Piratstvo, razbojnitvo
i sveti rat na Jadranu u 16. stoljeu, Barbat, Zagreb, 1997.
IX. Naslov: U vienacionalnoj zajednici habsburkih europskih zemalja
Kratak opis: Habsburka politika prema Hrvatskoj i zahvati u upravno i vojno
ureenje.
Literatura: IVAN BEUC, Povijest institucija dravne vlasti Kraljevine Hrvatske,
Slavonije i Dalmacije, Zagreb, 1985.; SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III.,
Zagreb, 2003., str. 1-92.
X. Naslov: enja za politikom autonomijom
Kratak opis: Oporba austrijskoj centralizaciji i politici te pokuaj promjene
vladarske dinastije u Hrvatskom Kraljevstvu i osuda predvodnika oporbe zbog
pokuaja prevrata.
Literatura: ANELKO MIJATOVI, Zrinsko-frankopanska urota, Zagreb, 1999.
XI. Naslov: Ratovi za osloboenje od turske vlasti
Kratak opis: Oslobaanje hrvatskih krajeva od turske vlasti u Hrvatskoj, Slavoniji i
Dalmaciji u drugoj polovici 17. stoljea.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 95-113.
XII. Naslov: Modernizacija i apsolutizam
Kratak opis: Razvoj Hrvatske u vrijeme Marije Terezije i Josipa II.
Literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije (1750.-1918.),
Zagreb, 2000., str. 46-89.
XIII. Naslov: Dubrovaka Republika od XV. do XVIII. stoljea
Kratak opis: Drutvene, kulturne i politike prilike u Dubrovakoj Republici i
njezin meunarodni poloaj.
Literatura: VINKO FORETI, Povijest Dubrovnika do 1808. godine, Ljubljana,
1980.;
BERNARD STULLI, Studije iz povijesti Dubrovnika, Zagreb, 2001.
XIV. Naslov: Hrvatsko kolstvo u ranom novom vijeku
Kratak opis: Uloga kolstva, knjige i umjetnosti u oblikovanju hrvatskoga
ranovjekovnog drutva.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatska i Europa, III., Zagreb, 2003., str. 165-449.
XV. Naslov: Zakljuni osvrt na hrvatsku povijest u razdoblju ranoga novog vijeka
Naziv kolegija Gradovi u Vojnoj krajini Kod kolegija FFPVB314
Studijski program Studij povijesti Godina II.
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti nema ih Usporedni nema ih
(B1) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Dijana Pinjuh, doc.
Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
E-mail adresa i broj telefona: dijana.pinjuh@sve-mo.ba; 036/355-532
Ciljevi kolegija: Upoznati studente s nastankom i organizacijskim oblikom vojnih
komuniteta, drutvenom strukturom te utjecajem vojnike
organizacije na gospodarski razvoj gradova i ivot stanovnitva
Vojne krajine od druge polovice 18. st.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati ivot u jednoj od
(ope i specifine najveih europskih vojarni toga vremena, spoznat e utjecaj stranaca
kompetencije): i posljedice njihova mijeanja u politiki i gospodarski ivot gradova
Vojne krajine. Studenti e biti osposobljeni za samostalno kritiko
promiljanje i moi e donositi osnovne zakljuke o vanosti
pojedinih zbivanja.
Sadraj Poetci Vojne krajine. Osnutak i znaaj u obrani Hrvatskoga
silabusa/izvedbenog Kraljevstva i Europe. Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne
plana (ukratko): komunitete. Reorganizacija Krajine. Zapovjedna struktura.
Organizacija policije i sudstva. Pravni poredak i zakonodavstvo.
Vojno stanovnitvo komuniteta. Obrt i trgovina komuniteta.
Sajmovi. Organizacija i sastav vjerskih zajednica. Razlike Zapadne i
Istone Crkve. Vojno-komunitetsko drutvo. Demografske
promjene. Drutvena struktura. Financijska organizacija Habsburke
Monarhije. Znaaj vojnokrajikog teritorija. Razvojaenje.
Pregovori o ujedinjenju. Cijena ujedinjenja.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja.
Studentske obveze - Redovito pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Sudjelovati u raspravi o izloenim temama.
- Poloiti zavrni ispit.

Zavrni ispit 45 1,5 Max 70%
Dodatna pojanjenja:
Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti zavrnom ispitu trebaju tijekom
nastave nazoiti najmanje 60% predavanjima. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane vie,
a to ne moe opravdati, ne moe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti zavrnom ispitu.
- Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen. Zavrni ispit je usmeni
kojim se provjeravaju steeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti
gradivo s popisa obvezne literature.
0% ocjene - manje od 60% nazonosti na nastavi
4% - od 61% do 70% nazonosti na nastavi
2% - Dolazi na nastavu, ali ne sudjeluje u nastavnom procesu.
6% - Pripremljen/na je i aktivno sudjeluje u nastavnom procesu.
30% 10% - Pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i problematizira
sadraje vane za kolegij.
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I.-II., Hrvatski institut
za povijest, Zagreb, 1997.
Dopunska literatura: - HOLJEVAC, ., MOAANIN, N., Hrvatsko-slavonska Vojna
krajina i Hrvati pod vlau Osmanskoga Carstva u ranome novom
vijeku, Leykam international, Zagreb, 2007.
- VALENTI, M., ORALI, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15.
stoljea do kraja Prvoga svjetskog rata, II., kolska knjiga, Zagreb,
2005.
- VALENTI, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s
Hrvatskom 1849.-1881., Sveuilite u Zagrebu, Institut za historiju
radnikog pokreta Hrvatske, kolska knjiga, Zagreb, 1981.
kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
prema kolegiju studenti e dobiti na prvom predavanju - te
informacije dostupne su i na mrenoj stranici Fakulteta.
- Kontaktiranje s nastavnikom izvan nastave odvija se u vrijeme

cjeline
I. Naslov: Uvodno izlaganje
Kratki opis: Upoznavanje studenata s nainom rada i studentskim obvezama.
Literatura: (Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi)
II. Naslov: Vojna krajina kao europska ratna provincija
Kratki opis: Turski prodori i ugroenost hrvatskog teritorija. Beko
savjetovanje i stvaranje vojne granice. Ureenje Krajine.
Literatura:
- VALENTI, M., ORALI, L., Povijest Hrvata. Od kraja 15. stoljea do
kraja Prvoga svjetskog rata, II., kolska knjiga, Zagreb, 2005., str. 3.-43.
III. Naslov: Krajiki sustav i vojni komuniteti
Kratki opis: Pretvorba Bjelovara, Senja i Petrinje u vojne komunitete. Vojno-
krajika reorganizacija 1787. godine. Politika zbivanja.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, I., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 48.-113.
IV. Naslov: Zapovjedna struktura u Krajini
Kratki opis: Vojna birokracija. Magistrat vojnih komuniteta.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 115.-159.
V. Naslov: Senj
Kratki opis: Tenja Senja za povratak starih povlastica.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 160.-192.
VI. Naslov: Organizacija policije i sudstva
Kratki opis: Sigurnost i mir. Pravni poredak i zakonodavstvo. Zloini i
kazne.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 193.-268.
VII. Naslov: Vojno stanovnitvo komuniteta
Kratki opis: Sastav i sluba asnikog zbora i krajinika. Novana i naturalna
primanja vojnog stalea. Sudbina bojnika Paula Vakanovicha.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 269.-327.
VIII. Naslov: Obrt komuniteta
Kratki opis: Struktura i organizacija komunitetskog obrtnitva.
Literatura:
- BUCZYNSKI, A., Gradovi Vojne krajine, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 1997., str. 7.-62.
IX. Naslov: Trgovina
Kratki opis: Sajmovi i trgovina. Zlatno doba senjske trgovine.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 63.-100.
X. Naslov: Vjerske zajednice I
Kratki opis: Rimokatoliko sveenstvo. Pravoslavna crkva.
Literatur:
Zagreb, 1997., str. 101.-119.
XI. Naslov: Vjerske zajednice II
Kratki opis: Razlike izmeu Zapadne i Istone Crkve. Ostale
vjeroispovijesti. Financiranje.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 120.-148.
XII. Naslov: Vojno-komunitetsko drutvo
Kratki opis: Demografske promjene. Drutvena struktura i imovinski odnosi.
Ostavinski postupak.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 149.-214.
XIII. Naslov: Financijska organizacija Habsburke Monarhije
Kratki opis: Vojska na kredit. Vojno-krajiki financijski sustav.
Literatura:
Zagreb, 1997., str. 215.-294.
XIV. Naslov: Razvojaenje i ujedinjenje Vojne krajine
Kratki opis: Gospodarski znaaj vojnokrajikog teritorija. Reforme uprave i
sudstva u procesu razvojaenja. Poetak pregovora o ujedinjenju. Pad bana
Maurania. Cijena ujedinjenja.
Literatura:
- VALENTI, M., Vojna krajina i pitanje njezina sjedinjenja s Hrvatskom
1849.-1881., Sveuilite u Zagrebu, Institut za historiju radnikog pokreta
Hrvatske, kolska knjiga, Zagreb, 1981., str. 253.-285., 323.-341.
XV. Naslov: Zakljuno razmatranje prijeene grae
Kratki opis:------------------------
Literatura:--------------------------
Naziv kolegija Dinastija Habsburg Kod kolegija FFPVB315

boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih
(B1) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Kontakt sati/konzultacije: ponedjeljkom u 11 i srijedom u 13 sati.
Ciljevi kolegija: Upoznati najznaajnije predstavnike jedne od najmonijih europskih
vladarskih dinastija, njihovu ulogu i znaaj u meunarodnoj politici
te nastojanja u odravanju jedinstva svojih zemalja.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati najvanije znaajke
(ope i specifine dinastije Habsburg, ulogu i utjecaj Habsburgovaca u europskim
kompetencije): zbivanjima te e moi donositi osnovne zakljuke o vanosti
pojedinih zbivanja. Studenti e biti osposobljeni za samostalno
kritiko promiljanje, moi e donositi osnovne zakljuke o vanosti
pojedinih zbivanja i razumjeti dogaaje u pravom kontekstu.
Sadraj Podrijetlo Habsburgovaca. Rudolf Habsburki i Otokar. Uspostava
silabusa/izvedbenog habsburke dinastike vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja
plana (ukratko): austrijskog posjeda. Osvajanje Tirola. Krunjenje Habsburgovaca
za njemako-rimskog cara. Podloga za uspon Habsburgovaca.
Povremena upranjenost carske asti. Teritorijalne promjene
carstva. Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u
sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I.
Maksimilijanove reforme. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu.
Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor nadlenost i
funkcioniranje. Izbor Karla V. za cara. Pokuaji izmirenja zavaenih
strana. Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski
ratovi. Prodor protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih
nasljednih zemalja. Vjerski sukob u Tirolu i Unutranjoj Austriji.
Katolika reforma i protureformacija. Razdor meu braom
Habsburg. Car Matija i dogaaji uoi Tridesetogodinjeg rata.
Habsburgovci na panjolskom prijestolju. Rat za panjolsku batinu.
Pragmatika sankcija i Karlo VI. Dinastija Habsburg-Lothringen.
Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo.
Josip II. i Leopold II. Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za
slobodu. Franjo Josip I. Meunarodna politika. Austrijsko-maarska
nagodba. Politika kriza i borbe meu nacionalistima. Prvi svjetski
rat i kraj Monarhije.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.
Dodatna pojanjenja:
8% - od 71% doo 80% nazonosti na nastavi
30% 10% - Redovito pohaa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja
pitanja i problematizira sadraje vane za kolegij.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljee),
X., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18.
stoljee), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani
dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba
otkria, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani
dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Kolonijalizam i graanske
revolucije, XII., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani
dijelovi)
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Poeci novoga doba (16. stoljee),
IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., (odabrani dijelovi)
- CRAVETTO, E., (ur.), Povijest. Napoleon, restauracija i
revolucionarna kretanja (1800.-1848.), XIII., Europapress holding,
Zagreb, 2008. (odabrani dijelovi).
- ZLNER, E., SCHSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb,
1997.
Dopunska literatura: - NEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998.
- TAYLOR, A. J. P., Habsburka Monarhija, Znanje, Zagreb, 1990.
prema kolegiju studenti e dobiti na prvom predavanju. Te
Kontaktiranje s voditeljem kolegija: Kontaktiranje s voditeljem
kolegija izvan nastave odvija se u vrijeme konzultacija.
Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje omogueno je
elektronikom potom.

cjeline
Literatura: Navedeno u obveznoj i dopunskoj literaturi.
II. Naslov: Poetci Habsburgovaca
Kratki opis: Borba za babenberku batinu. Rudolf Habsburki i Otokar.
Uspostava habsburke dinastike vlasti u Austriji. Razvoj i izgradnja
austrijskog posjeda. Osvajanje Tirola.
Literatura:
- ZLNER, E., SCHSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,
str. 82.-94.
III. Naslov: Habsburgovci i Sveto Rimsko Carstvo
Kratki opis: Veliki interregnum i njegove politike posljedice. Povremena
upranjenost carske asti. Teritorijalne promjene carstva.
Literatura:
- NEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 37.- 44.
IV. Naslov: Podjele izmeu Habsburgovaca
Kratki opis: Podjela Albrechta III. i Leopolda III. Sukobi meu braom.
Razdoblje Albrechta V.
Literatura:
- ZLNER, E., SCHSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,
str. 95.-102.
V. Naslov: Kriza i uspon Austrije
Kratki opis: Razdoblje austrijskih nemira pod Fridrikom III. Austrija u
sukobu sa Zapadom i Istokom. Politika Maksimilijana I. Maksimilijanove
reforme. Maksimilijanova osobnost. Sporazumi u Wormsu i Bruxellesu.
Literatura:
- ZLNER, E., SCHSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997., str.
103.-119.
VI. Naslov: Carske institucije u novom vijeku
Kratki opis: Carska reforma. Car i carska vlast. Carski sabor nadlenost i
funkcioniranje. Okruja i administrativne postaje. Sudbeni djelokrug.
Financijski i vojni izvori.
Literatura:
- NEL, J. F., Sveto Rimsko Carstvo, Barbat, Zagreb, 1998., str. 61.-75.
VII. Naslov: Vjerski raskol i borba protiv protestantizma
Kratki opis: Izbor Karla V. za cara. Pokuaji izmirenja zavaenih strana.
Upravna reforma Ferdinanda I. Ugarsko pitanje i prvi turski ratovi. Prodor
protestantizma u austrijske zemlje. Podjela austrijskih nasljednih zemalja.
Literatura:
136.-146.
VIII. Naslov: Habsburgovci i Tridesetogodinji rat
Kratki opis: Vjerski sukob u Tirolu i Unutranjoj Austriji. Katolika reforma
i protureformacija. Razdor meu braom Habsburg. Car Matija i dogaaji
uoi Tridesetogodinjeg rata. Tridesetogodinji rat. Westafalski mir i
Austrija.
Literatura:
140.-157.
IX. Naslov: panjolski Habsburgovci
Kratki opis: Habsburgovci na panjolskom prijestolju. Rat za panjolsku
batinu.
Literatura:
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Poeci novoga doba (16. stoljee), IX.,
Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 238.-290.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba apsolutizma (17. stoljee), X.,
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18. stoljee), XI.,
X. Naslov: Zadnji Habsburgovci
Kratki opis: Pragmatika sankcija i Karlo VI.
Literatura:
- E ZLNER, E., SCHSSEL, T., Povijest Austrije, Barbat, Zagreb, 1997.,
str. 180.-185.
XI. Naslov: Dinastija Habsburg-Lothringen
Kratki opis: Marija Terezija na austrijskom prijestolju. Ratovi za nasljedstvo.
Josip II. Poloaj Austrije za Leopolda II.
Literatura:
200.-213.
XII. Naslov: Borba protiv revolucionarne Francuske
Kratki opis: Kraj Svetog Rimskog Carstva. Borba Tirola za slobodu. Beki
kongres.
Literatura:
220.-232.
XIII. Naslov: Franjo Josip I. do Prvoga svjetskog rata
Kratki opis: Meunarodna politika. Austrijsko-maarska nagodba. Politika
kriza i borbe meu nacionalistima.
Literatura:
250.-269.
XIV. Naslov: Prvi svjetski rat i kraj Monarhije
Kratki opis: Izbijanje rata. Ratne godine. Propast i kraj Monarhije. Karlo I.
Austrijski.
Literatura:
282-289.
XV. Naslov: Osvrt na prethodna predavanja
Kratki opis: --------
Literatura: ---------
RANOM NOVOM VIJEKU kolegija
ECTS vrijednost 4 Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45
(p+v+s)
Status kolegija obvezni Preduvjeti Upisan 4. Usporedni uvjeti nema ih
semestar
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boo Golua
Kontakt sati/konzultacije srijedom i etvrtkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona bozo.goluza@sve-mo.ba; 036/355-420
E-mail adresa i broj telefona ana.nokovic@sve-mo.ba; 036/355-532
Ciljevi kolegija Upoznati studente s povijeu BiH za vrijeme osmanlijske okupacije, te o odnosu
ovoga prostora i ostalih regija u okruenju kako bi bili u stanju prepoznati,
opisati i kritiki protumaiti najvanija povijesna pitanja navedenog razdoblja.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita student e poznavati povijest BiH za vrijeme
(ope i specifine osmanlijske okupacije, te odnos ovoga prostora i ostalih regija u okruenju s
kompetencije) naglaskom na razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.
- Studenti e biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih
pojmova vezanih za povijest BiH u ovom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promiljanje o vanim dogaajima i
procesima iz povijesti BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe najvanijih pitanja
u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluenje literaturom s ciljem
Sadraj Uspostava turske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda. Seljatvo i seoska
syllabusa/izvedbenog privreda. Gradovi i gradska privreda. Osnivanje novih sandakata i stvaranje
plana (ukratko) Bosanskog ejaleta. Razvitak feudalne klase. Dubrovaka Republika i okupirana
Bosna i Humska zemlja. Mletaka Republika i turski posjedi i ovom okruenju.
"Ostatci ostataka" Hrvatske - prodiranje Turaka iz Bosne u Hrvatsku. Kandijski
rat. Pojave anarhije u 18. st. Katolika Crkva u Bosni i Hercegovini. Islamizacija
i pravoslavizacija ovih prostora. Islamska kultura na ovom prostoru. Odnos
Austrije prema Osmanlijama. Beki rat. Slabljenje Osmanskoga carstva i pobune
u Bosni i u Hercegovini. Svretak osmanlijske okupacije ovih prostora -
Berlinski kongres.
Nain izvoenja Predavanja Vjebe Seminari Samostalni zadatci
nastave
tiskom)
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Student je tijekom
semestra obvezan napisati i usmeno izloiti esej koji slui kao predloak za
raspravu svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o izloenim temama.
- Priprema i izlaganje eseja.

STUDENTA
aktivnost u nastavi
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
nazoiti najmanje 50% predavanjima i seminaru. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane vie ne moe
dobiti potpis nositelja kolegija, niti pristupiti zavrnom ispitu.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uoj temi, pri emu se treba prouiti najmanje 80
stranica s popisa izborne literature. Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje
samostalnih zadataka. Vrlo je vano slijediti naputke o izradbi radova.
- Uvjet za pristup zavrnom ispitu za redovite studente takoer je i uraen i obranjen esej tijekom
semestra.
- Izvanredni studenti duni su na poetku semestra uzeti temu za esej. Uraen i obranjen esej uvjet je za
pristupanje zavrnom ispitu.
- Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen. Zavrni ispit je usmeni kojim se
provjeravaju steeno znanje i kompetencije. Za usmeni ispit potrebno je pripremiti gradivo s popisa
obvezne literature.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je i poloen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u srednjem
vijeku.


1% = Rad je na vrijeme predan ali nije uraen prema zadanim naputcima.
3% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni manji nedostatci na sadrajnom planu.
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje jezine i tehnike pogreke.

Zavrni se ispit ocjenjuju na sljedei nain:


Obvezna literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42,
114-142, 477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-
853; DOMINIK MANDI, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str.
174-221, 233-249, 251-266, 269-270, 297-344; BOO GOLUA, Pregled povijesti
hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAANIN,
Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-58, 92-143.
Dopunska literatura: SREKO M. DAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1992.; HAZIM ABANOVI, Bosanski paaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH
SIDKI MUVEKKIT HADIHUSEINOVI, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999.
(naslov izvornika: Tarih-i Bosna) i po naputku profesora.
o kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
studenti e dobiti na prvom predavanju a takoer te informacije dostupne su i na
internetskoj stranici Fakulteta.
kontaktiranje je omogueno i elektronikom potom i izvan termina konzultacija,

nastavne
cjeline
I. Naslov: Uvodno predavanje: izlaganje naina rada, uvoenje u sadraj predmeta i
koncepcija predavanja.
Kratak opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda, studentskih obveza itd.
Literatura:
SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42, 114-142,
477-529, 555-564, 582-599, 602-611, 763-785, 811-817, 818-820, 825-853; DOMINIK
MANDI, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, Rim, 1967., str. 174-221, 233-249, 251-
266, 269-270, 297-344; BOO GOLUA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar,
2004., str. 99-108, 125-129; NENAD MOAANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-
58, 92-143.
Dopunska: SREKO M. DAJA, Konfesionalnost i nacionalnost Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1992.; HAZIM ABANOVI, Bosanski paaluk, Sarajevo, 1982.; SALIH SIDKI
MUVEKKIT HADIHUSEINOVI, Povijest Bosne, I.-II., Sarajevo, 1999. (naslov izvornika:
Tarih-i Bosna).
II. Naslov: Pregled gradiva: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska dravna
uprava. Vjerski ivot pod Osmanlijama. BiH od 1700. do 1878. god.
Kratak opis: Osmanska okupacija hrvatskih prostora. Osmanska dravna uprava. Vjerski
ivot pod Osmanlijama. Uvoenje gregorijanskog kalendara. Povlastice franjevcima.
Pravoslavci i katolici. BiH od 1700. do 1878. god. Politike prilike. Apostolski vikarijat
u Bosni.
Literatura: BOO GOLUA, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, Mostar, 2004., str. 99-
108, 125-129.
III. Naslov: Osmansko Carstvo i njegovo ureenje.
Kratak opis: Razvoj Osmanske drave i osmanskog feudalnog ureenja. Dravno i
vojniko ureenje. Posljedice uvoenja feudalnog ureenja.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 9-42;
NENAD MOAANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 17-55.
IV. Naslov: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st. Seljatvo i
seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st. Osnivanje novih
sandakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.
Kratak opis: Uspostava osmanske vlasti. Organizacija feudalnih posjeda u 16. st.
Seljatvo i seoska privreda u 15. i 16. st. Gradovi i gradska privreda u 15. i 16. st.
Osnivanje kapetanija u Bosni. Razvitak feudalne klase u Bosni u 16. st. Osnivanje novih
sandakata i stvaranje Bosanskoga ejaleta.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Historija naroda Jugoslavije, II., Zagreb, 1959., str. 114-
142.
V. Naslov: Slabljenje Osmanskoga Carstva. Kandijski rat.
Kratak opis: Poeci krize. Uzroci slabljenja Osmanskoga Carstva. Pogoranje poloaja
seljatva i seljaki ustanci potkraj 16. i u 17. st. Kandijski rat.
529, 555-564.
VI. Naslov: Bosanski paaluk. Islamska kultura do 18. st.
Kratak opis: Pojave anarhije u prvoj polovici 17. st. iftluci u 17. st. Gradska privreda u
17. st. Seljatvo Bosanskoga ejaleta u 17. st. Posljedice Kandijskoga rata. Katolika
Crkva u Bosanskom ejaletu. Islamska kultura do 18. st.
599, 602-611.
VII. Naslov: Oblici narodnog ivota. Narodna kultura.
Kratak opis: Ureenje plemena. Kuna zadruga. Selo i njegovo ureenje. Narodna
kultura.
785.
VIII. Naslov: Ratovi i ustanci. Karlovaki mir. Poarevaki mir. Seobe i etnike promjene.
Kratak opis: Ratovanje 1683.-1699. god. Seoba Srba. Karlovaki mir. Poarevaki mir.
Beogradski mir. Seobe i etnike promjene.
817, 818-820, 825-853.
IX. Naslov: Raspadanje osmanskoga feudalnog ureenja. Istono pitanje. Bosanski paaluk u
18. st.
Kratak opis: Pojave anarhije u Osmanskom Carstvu. Porezni i feudalni pritisak.
Prevladavanje Rusije u borbi protiv Osmanlija. Bosanski paaluk u 18. st. Poslije
Karlovakog mira. Autonomne povlastice gradova. Dubiki rat (1788.-1791.). Privredne
i prometne prilike.
1338.
X. Naslov: Islamizacija Bosne.
Kratak opis: Poetci islamizacije. Islamizacija Bosne 1463. god. Ahd-nama Mehmeda II.
Literatura: DOMINIK MANDI, Etnika povijest Bosne i Hercegovine, Ziral, Toronto -
Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 174-192; NENAD MOAANIN, Turska Hrvatska,
Zagreb, 1999., str. 102-114.
XI. Naslov: Progoni katolika u BiH.
Kratak opis: Prvi veliki progon katolika u BiH 1516.-1524. god. Razne vijesti o
progonima katolika u Bosni 1516.-1526. god. Progoni katolika i njihov prijelaz na islam
od 1526. do poetka 17. st. Veliki progon katolika 1606.-1640. god. i prijelaz sredinje
Bosne na islam. Progoni katolika u Bosni 1648.-1669. godine.
Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 192-203, 233-249, 251-253.
XII. Naslov: Islamizacija Hercegovine.
Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u Hercegovini.
Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 203-221.
XIII. Naslov: "Turska Hrvatska".
Kratak opis: Prijelaz katolika na islam u "Turskoj Hrvatskoj". Turska krajina: posade u
tvravama. Migracije. Poloaj Crkava. Drutvo. Gospodarstvo. Gradovi, trgovina i obrti.
Literatura: NENAD MOAANIN, Turska Hrvatska, Zagreb, 1999., str. 55-58, 91-102, 114-
143.
XIV. Naslov: Migracije i promjena etnike slike ovih prostora.
Kratak opis: Opa svjedoanstva o prijelazu b-h katolika na islam. "Poturi" u Bosni i
Hercegovini. Udio katolika iz okolnih pokrajina u islamizaciji BiH. Hrvatski prebjezi.
Preseljenje muslimana iz Slavonije. Povlaenje muslimana iz Srijema. Preseljenje
muslimana iz june Ugarske. Preseljenje muslimana iz Like. Preseljenje muslimana iz
Dalmacije. Udio stranih naroda u islamizaciji BiH.
Zurich - Roma - Chicago, 21982., str. 253-266, 269-270, 297-344.
Kratak opis: -------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST U Kod kolegija FFP-510
19. STOLJEU
ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) =
semestru 45
(p+v+s) (3 tjedno)
semestar
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvanijih procesa
europske i svjetske povijesti 19. stoljea, kako bi ih bili u stanju razumjeti i
kritiki vrednovati.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e poznavati i razumjeti glavne europske i
(ope i specifine svjetske povijesne procese 19. st. te biti u stanju kritiki vrednovati razliite
kompetencije) historiografske interpretativne okvire povijesti navedenog razdoblja.
Sadraj Uinak Franc. revolucije; Napoleonski ratovi, doba francuske prevlasti u

silabusa/izvedbenog Europi; Restauracija i novi europski politiki poredak; Razvoj temeljnih
plana (ukratko) politikih
ideologija: nacionalizam, liberalizam i konzervativizam; Svretak
Restauracije i revolucija 1848/9. SAD - nacionalna integracija i izolacionizam;
Graanske revolucije u Junoj Americi; Drutvene i gospodarske promjene
nakon
1848., Doba imperijalizma: nacionalno naelo i novi sukobi europskih drava;
Krimski
rat; Prevlast Francuske, ujedinjenje Italije, ujedinjenje Njemake; SAD -
secesionistiki rat i gospodarski polet; Unutarnjopolitiki razvoj europskih
drava, vanjskopolitiko
suprotstavljanje i kolonijalna ekspanzija; Stvaranje blokova; Prvi svjetski rat:
uzroci,
tijek i zavretak rata
Nain izvoenja Predavanja Vjebe Seminar Samostalni
nastave zadaci
(oznaiti masnim
tiskom) Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju

mogunost birati seminar izmeu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Hrvatska
povijest 19. stoljea. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere seminar iz
ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloiti esej koji slui
kao predloak za raspravu svim studentima.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima

- Sudjelovanje u raspravama o izloenim temama
- Izlaganje eseja
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije
- Polaganje zavrnog ispita

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji sluaju samo predavanja
aktivnost u nastavi
Kolokviji 40 1,3 Max 45%
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji sluaju predavanja i odaberu seminar

STUDE TA
aktivnost u nastavi
i laganje)
Dodatna pojanjenja:
- Uvjet za pristup zavrnom ispitu takoer je i uraen i obranjen esej tijekom semestra.
- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloili sva tri kolokvija tijekom nastave
znanja i ostvarenih rezultata.
- Studenti koji su poloili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu
poloili, a nakon toga polau usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloe taj dio na popravnom roku, na sljedeim
ispitnim rokovima polau pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji su poloili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija
iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polau pismeni i usmeni dio ispita na predvienim ispitnim
rokovima.
-Izvanredni studenti duni su na poetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najvie 10%
ocjene. Uraen i obranjen esej uvjet je za pristupanje zavrnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati
polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogunosti polau pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je i poloen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest ranoga novoga
vijeka.
- Budui da postoje razlike u pohaanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeu studenata koji biraju
seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliit je i njihov nain ocjenjivanja tijekom
nastave.
Za studente koji sluaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
12% = Pripremljen/na je i aktivno sudjeluju u nastavnom procesu.
20% = Redovito pohaa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja pitanja i
problematizira sadraje vane za kolegij.
Za studente koji sluaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:



- od 81% do 90% = do 12% ocjene
- od 91% do 100% = do 15% ocjene
Za studente koji sluaju predavanja i seminar iz ovog kolegija zavrni ispit se ocjenjuju na sljedei
nain:
- od 61% do 70% = do 10% ocjene
- od 71% do 80% = do 15% ocjene
- od 81% do 90% = do 20% ocjene
Za studente koji sluaju samo predavanja zavrni ispit se ocjenjuju na sljedei nain:
- od 61% do 70% = do 18% ocjene
- od 71% do 80% = do 27% ocjene
- od 81% do 90% = do 36% ocjene

Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska literatura: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija, 1780.-

1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici,
posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-
1848., Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875.,
Zagreb, 1989.; ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-
1918.,Sarajevo, 1968.
kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
kontaktiranje je omogueno i elektronikom potom i izvan termina
konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog
fakulteta).

nastavne
cjeline
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojanjenje studentskih obveza
Literatura:
Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 12.-16., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska: IVAN T. BEREND/GYORGY RANKI, Evropska periferija i industrijalizacija,
1780.-1914., Zagreb, 1996.; HANS-ULRICH WEHLER, Nacionalizam: povijest, oblici,
posljedice, Zagreb, 2005.; ERIC HOBSBAWM, Doba Revolucije. Evropa 1789.-1848.,
Zagreb, 1987.; ERIC HOBSBAWM, Doba kapitala. Evropa 1848.-1875., Zagreb, 1989.;
ALAN J. P. TAYLOR, Borba za prevlast u Evropi 1848.-1918.,Sarajevo, 1968.
II. Naslov: Tijek i uinak Francuske revolucije
Kratki opis: Kriza ancien regimea; jaanje graanskog drutva; Napoleonovo doba
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 12., str. 519.-599.; sv.
13., str. 16.-130.
III. Naslov: Izmeu restauracije i revolucija
Kratki opis: Restrukturiranje Europe; Sveta Alijansa; Tajna drutva i liberalni pokreti u
Europi
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 253.-380.
IV. Naslov: Revolucije i nacionalni pokreti u Europi
Kratki opis: ideja nacije i industrijalizacija drutva; ratovi za neovisnost i revolucije
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 13., Zagreb, 2008., str. 380.-411.; str.
549.-671.
V. Naslov: Kriza Osmanskoga carstva u 19. Stoljeu
Kratki opis: Tanzimatske reforme; Krimski rat; Istono pitanje
VI. Naslov: Socioekonomske promjene i nastanak socijalistikog pokreta
Kratki opis: Drutvene klase; industrijska revolucija; utopija; marksistiki i
anarhistiki pogled
VII. Naslov: Dvije Amerike u 19. Stoljeu
Kratki opis: Borbe za neovisnost latinoamerikih zemalja; SAD i stvaranje amerikog
imperija; Odcjepljenje Juga i Ameriki graanski rat
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 13., str. 411.-458.; sv.
14., str. 546.-671.
VIII. Naslov: Ujedinjenje Italije; nastanak Drugoga njemakog carstva
Kratki opis: Pijemont i proces talijanskog ujedinjenja; Pruska i proces njemakog
ujedinjenja
IX. Naslov: Britanija u viktorijansko doba
Kratki opis: Gospodarski, drutveni i politiki ivot u Britaniji
X. Naslov: Francuska u drugoj polovici 19. Stoljea
Kratki opis: Napoleon III. i Drugo Carstvo; Francuska Trea republika
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, Zagreb, 2008., sv. 14., str. 260.-309., sv.
15., str. 420.-463.
XI. Naslov: Kolonijalna carstva i imperijalizam
Kratki opis: Susret civilizacija; europski i ameriki imperijalizam
Literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 15., Zagreb, 2008., str. 16.-29.; str.
521.-647.
XII. Naslov: Srednja i jugoistona Europa u okvirima velikih carstava
Kratki opis: Habsburka Monarhija: Carska Rusija; Osmansko Carstvo
XIII. Naslov: Meunarodni odnosi na prijelazu stoljea
Kratki opis: Sustav Bismarckovih saveza; nacionalizmi i imperijalizmi Europljana i
Amerikanaca
XIV. Naslov: Prvi svjetski rat
Kratki opis: Uzroci i povod ratu; tijek rata; zavretak
XV. Naslov: Zakljuni osvrt
Kratki opis: -------------
Naziv kolegija HRVATSKA POVIJEST U 19. STOLJEU Kod kolegija FFP-511
ECTS vrijednost boda 3/ili/4 Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1)
semestru = 45
(p+v+s) (3 tjedno)
semestar
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odravanja prema
nastave rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica arac, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
E-mail adresa i broj telefona ivica.sarac@sve-mo.ba; 036/355-408
Ciljevi kolegija Upoznati studente s historiografskim interpretacijama najvanijih pitanja
hrvatske povijesti 19. stoljea
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e poznavati povijesni kontekst u kome su se
(ope i specifine nalazile hrvatske zemlje i hrvatski narod tijekom 19. stoljea.
kompetencije)
Sadraj Nastavni sadraj odnosi se na razdoblje od godine 1790. do kraja Prvoga
silabusa/izvedbenog svjetskog rata: Feudalno drutvo u hrvatskim zemljama koncem 18. i u prvoj
plana (ukratko) polovici 19. stoljea i postupni prijelaz u kapitalistike proizvodne odnose;
Politiki poloaj hrvatskih zemalja u prvoj polovici 19. stoljea; Sukobi velikih
sila i odraz sukoba na hrvatske zemlje; Predilirsko doba; Ilirski pokret;
Neoapsolutizam i poetci moderne Hrvatske; Proces hrvatske nacionalne i
politike integracije; Hrvatski narodni preporod u Dalmaciji i Istri. Banovanje
Ivana Maurania; Razvojaenje i sjedinjenje Vojne granice; Khuenovo doba;
Hrvatsko-srpski odnosi za vrijeme dualizma; Hrvatska politika prema Bosni i
Hercegovini; Hrvatsko-srpska koalicija; Seljaki pokret brae Radia; Hrvatska
politika uoi i tijekom Prvoga svjetskog rata; Raspad Austro-Ugarske
monarhije i ulazak hrvatskih zemalja u prvu junoslavensku zajednicu.
Nain izvoenja nastave Predavanja Vjebe Seminar Samostalni
(oznaiti masnim zadaci
tiskom)
Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Studenti imaju

mogunost birati seminar izmeu ovoga kolegija ili pak iz kolegija Europska i
svjetska povijest 19. stoljea. Tijekom semestra student/ica, koji/a odabere
seminar iz ovoga kolegija, obvezan/obvezna je napisati te usmeno izloiti esej
koji slui kao predloak za raspravu svim studentima.
- Izlaganje eseja
- Kontinuirana provjera znanja kroz kolokvije

Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji sluaju samo predavanja
aktivnost u nastavi
Detaljan prikaz ocjenjivanja za studente koji sluaju predavanja i odaberu seminar
STUDENTA
aktivnost u nastavi
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
- Studenti tijekom semestra rade tri kolokvija. Studenti koji su poloili sva tri kolokvija tijekom nastave
znanja i ostvarenih rezultata.
- Studenti koji su poloili dva od tri kolokvija imaju popravni na prvom ispitnom roku iz dijela koji nisu
poloili, a nakon toga polau usmeni dio ispita. Ukoliko ne poloe taj dio na popravnom roku, na sljedeim
ispitnim rokovima polau pismeni (test znanja) a nakon toga pristupaju usmenom dijelu ispita.
- Studenti koji su poloili tijekom semestra jedan ili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju kolokvija
iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polau pismeni i usmeni dio ispita na predvienim ispitnim
rokovima.
-Izvanredni studenti duni su na poetku semestra uzeti temu za esej na kojem mogu dobiti najvie 10%
ocjene. Uraen i obranjen esej uvjet je za pristupanje zavrnom ispitu. Izvanredni studenti mogu pristupati
polaganju kolokvija, a ukoliko ne budu u mogunosti polau pismeni dio ispita, a zatim usmeni dio ispita.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je i poloen vezani kolegij: Hrvatska povijest ranoga novoga vijeka.
- Budui da postoje razlike u pohaanju nastavnih sati kao i drugih obveza izmeu studenata koji biraju
seminar i onih koji ne biraju seminar iz ovog kolegija, razliit je i njihov nain ocjenjivanja tijekom
nastave.
Za studente koji sluaju predavanja i seminar iz ovog kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:
Za studente koji sluaju samo predavanja iz ovog kolegija ocjenjivanje se vri na sljedei nain:



- od 81% do 90% = do 12% ocjene
- od 91% do 100% = do 15% ocjene
Za studente koji sluaju predavanja i seminar iz ovog kolegija zavrni ispit se ocjenjuju na sljedei
nain:
- od 61% do 70% = do 10% ocjene
- od 71% do 80% = do 15% ocjene
- od 81% do 90% = do 20% ocjene
Za studente koji sluaju samo predavanja zavrni ispit se ocjenjuju na sljedei nain:
- od 61% do 70% = do 18% ocjene
- od 71% do 80% = do 27% ocjene
- od 81% do 90% = do 36% ocjene

Obvezna literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.;
SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.
Dopunska literatura: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb, 2000.;
TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVI, Programatski dokumenti hrvatskih
politikih stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA
GROSS, Izvorno pravatvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.;
ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje nacije u graanskoj Hrvatskoj 1835.-1918.,
Zagreb, 1999.; JAROSLAV IDAK, Studije iz hrvatske povijesti XIX stoljea,
Zagreb, 1973.
kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema kolegiju
studenti e dobiti na prvom predavanju a takoer te informacije dostupne su i
na internetskoj stranici Fakulteta.
kontaktiranje je omogueno i elektronikom potom i izvan termina
konzultacija, prema potrebi (adresa dostupna na internet stranici Filozofskog
fakulteta).

nastavne
Cjeline
Literatura:
Obvezna: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.;
SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja Prvoga
svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 343.-584.
Dopunska: IGOR KARAMAN, Hrvatska na pragu modernizacije 1750.-1918., Zagreb,

2000.; TIHOMIR CIPEK/STJEPAN MATKOVI, Programatski dokumenti hrvatskih politikih
stranaka i skupina 1842.-1914., Zagreb, 2006., str. 49.-99.; MIRJANA GROSS, Izvorno
pravatvo. Ideologija, agitacija, pokret, Zagreb, 2000.; ARNOLD SUPPAN, Oblikovanje
nacije u graanskoj Hrvatskoj 1835.-1918., Zagreb, 1999.; JAROSLAV IDAK, Studije iz
hrvatske povijesti XIX stoljea, Zagreb, 1973.
II. Naslov: Hrvatske zemlje od 1790. do Bekoga kongresa
Kratki opis: Doba smjenjivanja mletake, austrijske i francuske uprave; politike i
ekonomske prilike
Literatura: SKUPINA AUTORA, Hrvatski narodni preporod. Ilirski pokret, Zagreb, 1990.,
str. 7.-58.
III. Naslov: Sjeverna Hrvatska od 1815. do 1835. godine
Kratki opis: drutvene, gospodarske i politike prilike; pretee preporodnog doba;
franciscejski apsolutizam
str. 58.-92.
IV. Naslov: Dalmacija i Istra od 1815. do 1835. godine
Kratki opis: uprava i administrativno ureenje; drutvene, gospodarske, kulturne i
politike prilike
92.-112.
V. Naslov: Hrvatske zemlje od 1835. do 1847. godine
Kratki opis: Ilirski pokret -Hrvatski narodni preporod; politike, gospodarske i kulturne
prilike u Sjevernoj Hrvatskoj, Dalmaciji i Istri
112.-183.
VI. Naslov: Znaenje revolucionarnih zbivanja 1848/49.
Kratki opis: Reforme u Hrvatskom saboru; Jelaieva uloga; rezultat revolucionarnih
zbivanja u Monarhiji
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest Hrvata. Druga knjiga (od kraja 15. st. do kraja
VII. Naslov: Razdoblje neoapsolutizma
Kratki opis: Politike, gospodarske i kulturne prilike u Banskoj Hrvatskoj i Slavoniji
1849.-1859.
VIII. Naslov: Od ponovne uspostave ustavnosti do Ugarsko-hrvatske nagodbe
Kratki opis: Sabor iz 1861.; ban Josip okevi; politika scena u Banskoj Hrvatskoj
IX. Naslov: Modernizacijski procesi za banovanja Ivana Maurania
Kratki opis: Neuspjela revizija nagodbe; Mauranieve reforme
X. Naslov: Vojna krajina od djelominog do stvarnog ukidanja
Kratki opis: Prijepori oko poloaja Vojne krajine; banovanje Ladislava Pejaevia
XI. Naslov: Dalmacija i Istra u drugoj polovici 19. stoljea
Kratki opis: Politike i gospodarske prilike: Preporod u Dalmaciji i Istri
XII. Naslov: Vladavina Khuena Hedervarya
Kratki opis: Obiljeja Khuenove vladavine; gospodarske i politike prilike; hrvatsko-
srpski odnosi
XIII. Naslov: Hrvati uoi i u vrijeme Prvoga svjetskog rata
Kratki opis: Povlaenje Hedervarya; politika novoga kursa; hrvatska politika
emigracija; sudjelovanje u ratu; raspad Monarhije
Prvoga svjetskog rata), Zagreb, 2005., str. 552.-584.; str. 602.-616.
XIV. Naslov: Umjetnost, kultura, kolstvo i vjerski ivot
Kratki opis: Knjievnost; kulturna, znanstvena i struna drutva; obrazovanje; djelovanje
Katolike Crkve
Kratki opis: -------------
Naziv kolegija Religija, kultura i prosvjeta u Bosni i Kod kolegija FFPVB419
Hercegovini pod austro-ugarskom
upravom
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija izborni Preduvjeti upisan 3. Usporedni nema ih
(B1) semestar uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvanijim sadrajem vezanim za
konfesionalni, kulturni i prosvjetni ivot u Bosni i Hercegovini u
razdoblju od 1878.-1918. godine, kako bi bili u stanju prepoznati,
opisati i kritiki protumaiti najvanije dogaaje i procese u
razmatranom razdoblju.
Ishodi uenja Stjecanje osnovnih znanja o poloaju vjerskih zajednica,
(ope i specifine prosvjetnim i kulturnim institucijama u Bosni i Hercegovini u
kompetencije) vrijeme austro-ugarske uprave, kao i razumijevanje temeljnih
pojmova i procesa vezanih za navedena pitanja. Osposobljavanje
studenata za samostalno promiljanje i usporedbe najvanijih
pitanja navedene tematike te samostalno sluenje literaturom s
ciljem dopunjavanja steenih znanja.
Sadraj Ureenje konfesionalnih odnosa. Konfesionalne ustanove. Borbe
silabusa/izvedbenog oko crkvene autonomije. Obrazovni sustav pod austro-ugarskom
plana (ukratko) vlau. kolske i znanstvene ustanove. Kulturna drutva i tisak.
Utjecaj hrvatske i srpske nacionalne ideologije na
bosanskohercegovako stanovnitvo. Poetak politikog
organiziranja.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Redovito pohaanje nastave.
- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloenim temama.
(oznaiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana eseji
aktivnost u nastavi
Zavrni ispit 60 2 Max 65%
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Studenti moraju nazoiti barem polovini sati (50%) kako bi
mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu nee dobiti
potpis nositelja kolegija niti e moi pristupiti zavrnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tie se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, to podrazumijeva
pripreme za tematske cjeline koje se obrauju i sudjelovanje u raspravama o izloenim
temama.
- Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen. Zavrni ispit je pismeni
ispit kojim se provjeravaju steeno znanje i kompetencije, a odnosi se na gradivo s popisa
obvezne literature.
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain (makimalno 35%):
za kolegij.
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain (maximalno 65%):
- od 51% do 60% = do 13% ocjene
- od 61% do 70% = do 26% ocjene
- od 71% do 80% = do 39% ocjene
- od 81% do 90% = do 52% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - DAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju
(1878.-1918.). Inteligencija izmeu tradicije i ideologije, ZIRAL,
Mostar, Zagreb, 2002.
- AKOVI, L., Politike organizacije bosanskohercegovakih
katolika Hrvata, Globus, Zagreb, 1985.
Dopunska literatura: - PAPI, M., kolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-
ugarske okupacije (1878-1918), Veselin Maslea, Sarajevo, 1972.
prema kolegiju studenti e dobiti na predavanju. Iste su dostupne i
na mrenoj stranici Fakulteta.
cjeline
Kratki opis: Opis kolegija, upoznavanje s literaturom, ciljevima, metodama i
studentskim obvezama.
II. Naslov: Struktura bosanskohercegovakog stanovnitva
Kratki opis: Konfesionalna i ekonomsko-drutvena struktura stanovnitva.
Podatci o iseljavanju muslimana nakon austro-ugarske okupacije.
Useljavanje u Bosnu i Hercegovinu.
Literatura:
- AKOVI, L., Politike organizacije bosanskohercegovakih katolika
Hrvata, Globus, Zagreb, 1985., str. 7.-37.
III. Naslov: Ureenje konfesionalnih odnosa
Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva, islam, idovske opine i druge
religijske manjine.
Literatura:
- DAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austro-ugarskom razdoblju (1878.-
1918.). Inteligencija izmeu tradicije i ideologije, ZIRAL, Mostar, Zagreb,
2002., str. 46.-64.
IV. Naslov: Katolika crkva
Kratak opis: Uspostava redovite crkvene hijerarhije. Znaenje i uloga
franjevakoga reda. Pitanje sekularizacije franjevaca.
Literatura:
V. Naslov: Vjerske zajednice u borbi za autonomiju
Kratki opis: Srpsko-pravoslavna vjerska zajednica, muslimanska vjerska
zajednica i katolika vjerska zajednica u borbi za autonomiju.
Literatura:
VI. Naslov: Obrazovni sustav prije austro-ugarske okupacije
Kratak opis: Konfesionalni sustav obrazovanja. Katolike i srpske osnove i
srednje kole. Muslimanske i idovske kole.
Literatura:
- PAPI, M., kolstvo u Bosni i Hercegovini za vrijeme austro-ugarske
okupacije (1878-1918), Veselin Maslea, Sarajevo, 1972., str. 7.-40.
VII. Naslov: kolstvo pod austro-ugarskom upravom. Osnovne kole.
Kratak opis: Otvaranje kola. Nastavni planovi. Organizacija kole i nastave.
Literatura:
VIII. Naslov: Srednjokolsko obrazovanje
Kratki opis: Uiteljske kole, gimnazije (dravne i konfesionalne),
djevojake kole, obrazovanje radnika.
Literatura:
okupacije (1878-1918), Veselin Maslea, Sarajevo, 1972., str.
IX. Naslov: Duhovni zavodi i ostale srednjokolske institucije
Kratki opis: kolovanje franjevaca, katoliko sjemenite, pravoslavna
bogoslovija, rudije i medrese te ostale srednje kole (tehnika, umarska,
trgovaka).
Literatura:
okupacije (1878-1918), Veselin Maslea, Sarajevo, 1972., str. 124.-138.;
150.-160.
X. Naslov: Procesi koji su pratili razvoj kolstva
Kratki opis: Stipendiranje. kolska terminologija. Nacionalno-politika
kretanja meu srednjokolcima.
Literatura:
XI. Naslov: Tisak i udruenja
Kratak opis: Slubeni nacionalno-politiki neutralni listovi, hrvatski listovi,
srpski listovi, muslimanski listovi, listovi manjina. Vjerski tisak. Vjerski
redovi i kongregacije. Novani zavodi.
Literatura:
2002., str. 92.-108.
XII. Naslov: Osnivanje kulturnih drutava
Kratki opis: Kulturna drutva i njihova uloga u buenju nacionalne svijesti.
Literatura:
XIII. Naslov: Povijesno-politiki identitet bosanskohercegovakoga stanovnitva
Kratki opis: Poloaj Bosne i Hercegovine unutar srpske odnosno hrvatske
nacionalne ideologije. Nacionalno-ideoloki putovi muslimana.
Literatura:
2002., str. 194.-219.
XIV. Naslov: Poetak politikoga organiziranja bosanskohercegovakoga
stanovnitva
Kratki opis: Prve politike organizacije bosanskohercegovakih Hrvata
katolika HNZ i HKU. Srpska narodna organizacija, Muslimanska narodna
organizacija, ostali politiki subjekti.
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraenoj tematici.
Literatura: Sve navedeno
Naziv kolegija Pitanje konkordata u Kraljevini Kod kolegija FFPVB420
Jugoslaviji
boda semestru
(p+v+s)
(B1) semestar uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvanijim sadrajem vezanim za sklapanje
konkordata izmeu vlade Kraljevine Jugoslavije i Svete Stolice,
kako bi bili u stanju prepoznati, opisati i kritiki protumaiti
najvanije momente navedenoga procesa.
Ishodi uenja Stjecanje osnovnih znanja o uspostavi odnosa izmeu Svete Stolice i
(ope i specifine Kraljevine Jugoslavije, kao i razumijevanje temeljnih pojmova i
kompetencije) procesa vezanih za pitanje konkordata. Osposobljavanje studenata
za samostalno promiljanje i usporedbe najvanijih pitanja
navedene tematike te samostalno sluenje literaturom s ciljem
Sadraj Definiranje znaenja pojma "konkordat". Konkordati ujedinjenih
silabusa/izvedbenog "lanica" KSHS. Rad na sklapanju konkordata izmeu Svete Stolice
plana (ukratko) i Kraljevine Jugoslavije. Stjepan Radi i pitanje konkordata.
Kraljeva intervencija. Borba Srpske pravoslavne crkve i srpske
politike opozicije protiv konkordata. "Krvava litija". Priprema
dravnog prevrata protiv Stojadinovieve vlade. Povlaenje
konkordata
nastave zadatci
tiskom)
- Aktivnost sudjelovanje u raspravi o izloenim temama.
(oznaiti masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana eseji
aktivnost u nastavi
Zavrni pismeni ispit 60 2 Max 65%
Dodatna pojanjenja:
mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojega razloga ne ispuni svoju obvezu nee dobiti
- Aktivnost u nastavi tie se pripremljenog sudjelovanja u nastavi, to podrazumijeva
pripreme za tematske cjeline koje se obrauju i sudjelovanje u raspravama o izloenim
temama
obvezne literature.
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain (maksimalno 35%):
35%=Redovito pohaa nastavu, postavlja pitanja i pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za
kolegij.
- od 51% do 60% = do 13% ocjene
- od 61% do 70% = do 26% ocjene
- od 71% do 80% = do 39% ocjene
- od 81% do 90% = do 52% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - MUI, I., Katolika Crkva, Stepinac i Paveli, Marjan tisak,
Zagreb, 32003.
Dopunska literatura: - GOLUA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na
kamenu, Mostar, 2008. (odabrani dijelovi)
prema kolegiju studenti e dobiti na predavanju. Iste su dostupne i

Broj nastavne TEME LITERATURA
cjeline
II. Naslov: Poloaj vjerskih zajednica u Kraljevini SHS/Kraljevini Jugoslaviji
Kratki opis: Srpska pravoslavna crkva. Poloaj Islamske vjerske zajednice.
Hrvatska starokatolika crkva. idovska vjerska zajednica.
Literatura:
- MUI, I., Katolika Crkva, Stepinac i Paveli, Marjan tisak, Zagreb,
3
2003.
- GOLUA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu,
Mostar, 2008.
III. Naslov: Katolika crkva u novoj dravi. Konkordati koji su vrijedili nakon
ujedinjenja 1918.
Kratki opis: Katolika crkva u novoj dravi. Konkordat definiranje
znaenja. Austrijski, crnogorski i srbijanski konkordat. Konvencija izmeu
Svete Stolice i Austro-Ugarske za podruje BiH.
Literatura:
3
2003.
- GOLUA, B., Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Crkva na kamenu,
Mostar, 2008.
IV. Naslov: Poetak rada na reguliranju pravnog poloaja Katolike crkve
Kratak opis: Prve rasprave o konkordatu. Pregovori sa Svetom Stolicom.
Literatura:
3
2003.
V. Naslov: Potpisivanje konkordata
Kratki opis: Radiev stav prema konkordatu. Posredovanje kralja
Aleksandra. Intenziviranje pregovora i potpisivanje konkordata.
Literatura:
3
2003.
VI. Naslov: Rad na izvorima
Kratak opis: Prijedlog konkordata i priloga o glagoljici.
Literatura:
3
2003.
VII. Naslov: Borba protiv konkordata
Kratak opis: Srpska pravoslavna crkva i konkordat. Borba protiv ratifikacije.
Literatura:
3
2003.
VIII. Naslov: Krvava litija
Kratki opis: Odbor za prouavanje konkordata. Bolest patrijarha Varnave i
molitva za ozdravljenje kao protest protiv konkordata.
Literatura:
3
2003.
IX. Naslov: Srpska politika opozicija i konkordat
Kratki opis: Odnos politike opozicije prema Stojadinovievoj vladi. Smrt
patrijarha Varnave. Konkordat pred Narodnom skuptinom.
Literatura:
3
2003.
X. Naslov: Pripreme prevrata protiv Stojadinovieve vlade
Kratki opis: Udrueni dio SPC, politike opozicije i vojne strukture
propagira ruenje Stojadinovieve vlade.
Literatura:
3
2003.
XI. Naslov: Knez Pavle i konkordat
Kratki opis: Od podrke vladi na rjeavanju poloaja Katolie crkve do
poputanja pred zahtjevima Srpske pravoslavne crkve i odluke o povlaenju
konkordata.
Literatura:
3
2003.
XII. Naslov: Povlaenje konkordata
Kratki opis: Povlaenje konkordata iz Senata. Sinod Pravoslavne crkve u
zatiti protivnika konkordata. Ukidanje crkvenih sankcija prema ministrima i
narodnim zastupnicima. Amnestija za sve protivnike konkordata
Literatura:
3
2003.
XIII. Naslov: Odnos Katolike crkve prema konkordatu
Kratki opis: Reakcija Svete Stolice. Reakcije biskupske konferencije u
Zagrebu.
Literatura:
3
2003.
XIV. Naslov: Analiza nekih izvora
Kratki opis: Spomenica koju je uputila Sveta stolica vladi Kraljevine
Jugoslavije. Deklaracija katolikoga episkopata od 4. svibnja 1935.
Poslanica vjernicima. Odluke Svetog arhijevskog Sabora Uputstva za
sankcije.
Literatura:
3
2003.
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraenoj tematici.
Naziv kolegija Hrvatski jezik Kod kolegija FFZAB406
Studijski program Godina
Ciklus Preddiplomski sveuilini studij studija II.
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: nema Usporedni nema
uvjeti:
Pristup kolegiju: studijske kombinacije bez Studija Vrijeme prema
hrvatskoga jezika i knjievnosti odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Katica Krei, doc.
E-mail adresa i broj telefona: katica.kresic@tel.net.ba, katica.kresic@ffmo.ba, 387 36/355-
413
Asistent dr. sc. Marina Kljajo-Radi, asist.; dr. sc. Helena Dragi,
asist.
E-mail adresa i broj telefona -----
Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija usvajanje temeljnih naela hrvatske jezine norme
(pravopisne, gramatike, leksike), usvajanje temeljnih znaajki
hrvatskojezinoga povijesnog razvoja i upoznavanje i uporaba
temeljnih prirunika suvremenoga hrvatskog jezika.
Ishodi uenja Nakon zavrenoga kolegija studenti e:
(ope i specifine - objasniti i definirati najvanije znaajke hrvatskojezinoga
kompetencije): povijesnog razvoja od poetaka pismenosti do danas,
- prepoznati i rabiti osnovne jezikoslovne pojmove,
- primjenjivati pravopisna pravila,
- ralaniti fonetske i fonoloke jedinice,
- razlikovati i objasniti glasovne promjene i primjenjivati pravila u
pisanoj i govornoj realizaciji,
- prepoznati pojedine vrste rijei i odrediti gramatike kategorije
promjenjivih rijei,
- odrediti funkcije rijei u reenici,
- razlikovati vrste reenica,
- uraditi tvorbenu ralambu, prepoznati tvorbene sastavnice i
tvorbene naine,
- odrediti lekseme prema vremenskom, prostornom i
funkcionalnom raslojavanju leksika,
- poznavati temeljne prirunike suvremenoga hrvatskog jezinog
standarda i sluiti se njima.
Sadraj Povijesni pregled oblikovanja hrvatskoga knjievnog jezika.
silabusa/izvedbenog Hrvatski pravopis - pravopisna pravila. Fonetika i fonologija
plana (ukratko): hrvatskoga jezika: glas, fonem, alofon. Fonoloki i morfoloki
uvjetovane alternacije. Morfologija hrvatskoga standardnog jezika
(morf, morfem, alomorf, rije). Promjenjive i nepromjenjive vrste
rijei. Gramatike kategorije. Glagolski oblici. Tvorba rijei.
Sintaksa. Sintaktike jedinice. Red rijei u reenici. Nezavisna
sloena i zavisna sloena reenica. Leksikologija: jezini sustav i
jezini znak. Jednoznanost i vieznanost leksema. Sinonimija,
antonimija, homonimija. Podruna raslojenost leksika. Vremenska
raslojenost leksika. Leksikografija.
nastave zadatci
(oznaeno masnim konzultacije mentorski rad terenska nastava ostalo
tiskom)
Napomene:---
Studentske obveze Studenti su obvezni:

- Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.
- Pisati kolokvije.
- Pisati test.
(oznaeno masnim usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej
Kolokviji i priprema za 30 1* Max 80%*
znanja
Zavrni ispit 30 1* Min 80%*
*Dodatna pojanjenja:
Tijekom semestra piu se dva kolokvija. Student/ica moe prihvatiti ocjenu izvedenu na
osnovi urednoga pohaanja nastave, aktivnosti u nastavi, zadaa i poloenih kolokvija (koji
obuhvaaju cjelokupni programski sadraj kolegija). Pri tome je vano da ocjene obaju
kolokvija budu pozitivne. Ukoliko student/ica ne prihvati izvedenu ocjenu iz navedenih
aktivnosti ili ne poloi jedan kolokvij, pristupa ispitu prema planiranim ispitnim rokovima.
Kolokvij se ocjenjuje na sljedei nain:
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain (nosi 80 % od ukupne ocjene)
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlodobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BARI, E. i dr., Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb,
(u trenutku prijave 1995. (i kasnija izdanja)
kolegija) - BABI, S., FINKA, B., MOGU, M., Hrvatski pravopis, kolska
knjiga, Zagreb, 1996. i kasnija izdanja
- BABI, S., TEAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Prirunik
za osnovno jezino obrazovanje, kolska knjiga, Zagreb, 1992. (i
kasnija izdanja), poglavlje Rijei, str. 75.-114.
Dopunska literatura: - HAM, S., kolska gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga,
Zagreb, 2007.
- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989.
- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada,
Zagreb, 1997.
- SILI, J., PRANJKOVI, I., Gramatika hrvatskoga jezika,
kolska knjiga, Zagreb, 2007.
Dodatne informacije o Pohaanje nastave je obvezno. Doputa se 20% izostanaka i njih nije
kolegiju potrebno pravdati..

cjeline
I. Naslov: Povijesni razvoj hrvatskoga jezika
Kratki opis: Poetci pismenosti. Prvi pisani spomenici. Hrvatska pisma.
Hrvatska narjeja. Standardni jezik i norma.
Literatura:
- BARI, E. i dr., Hrvatska gramatika, kolska knjiga, Zagreb, 1995., str.
9.-37. (i kasnija izdanja)
- BABI, S., TEAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Prirunik za
osnovno jezino obrazovanje, kolska knjiga, Zagreb, 1992., 12.-28.
II. Naslov: Hrvatski pravopis
Kratki opis: Fonoloko-morfonoloko pravopisno naelo. Suvremeni
pravopisni prirunici. Veliko slovo. Pravopisni znaci. Pisanje rijei iz stranih
jezika.
Literatura:
- BABI, S., FINKA, B., MOGU, M., Hrvatski pravopis, kolska knjiga,
Zagreb, 1996. i kasnija izdanja
III. Naslov: Glasovni i fonemski sustav hrvatskoga jezika
Kratki opis: Fonetika i fonologija. Glas fonem - slovo. Razdioba fonema.
Glasovne promjene.
Literatura:
osnovno jezino obrazovanje, kolska knjiga, Zagreb, 1992., 41.-49., 54.-68.
(i kasnija izdanja)
- RAGU, D., Praktina hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb,
1997.
IV. Naslov: Morfologija pojam, jedinice. Vrste rijei i gramatike kategorije.
Kratki opis: Predmet morfologije. Morfem morf - alomorf. Morfemska
ralamba. Promjenjive i nepromjenjive rijei.
Literatura:
osnovno jezino obrazovanje, kolska knjiga, Zagreb, 1992., str. 75.-84. (i
kasnija izdanja)
V. Naslov: Imenice
Kratki opis: Leksiko i gramatiko znaenje imenica. Sklonidba imenica.
Literatura:
100.-116., 140.-156., 167.-168. (i kasnija izdanja)
kasnija izdanja)
1997., str. 6.-13., 43.-49., 61.-63.
VI. Naslov: Glagoli
Kratki opis: Znaenje glagola. Gramatike kategorije glagola. Glagolske
vrste. Glagolski oblici.
Literatura:
222.-235., 236.-258. (i kasnija izdanja)
kasnija izdanja)
1997., str., 157.-164.
VII. Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera pravopisa, poznavanja glasovnih promjena,
morfemske ralambe rijei, odreivanje padea imenica i glagolskih oblika
u zadanome tekstu.
Literatura: Iz navedenoga popisa
VIII. Naslov: Pridjevi, zamjenice i brojevi
Kratki opis: Znaenje pridjeva. Vid pridjeva. Komparacija. Naglasak kao
razlikovno obiljeje vida. Znaenje, vrste i sklonidba zamjenica i brojeva.
Brojevni prilozi i pridjevi.
Literatura:
- S BABI, S., TEAK, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Prirunik za
kasnija izdanja)
1997., str., 67.-73., 88.-96.,104.-109.
IX. Naslov: Nepromjenjive vrste rijei
Kratki opis: Vrste nepromjenjivih rijei, podjela.
Literatura:
kasnija izdanja)
1997., str., 266.-267., 277.-220.
X. Naslov: Sintaktika funkcija
Kratki opis: Subjekt. Predikat. Objekt. Atribut. Prilone oznake.
Literatura:
kasnija izdanja)
1997.
XI. Naslov: Nezavisni i zavisni odnos
Kratki opis: Vrste nezavisnih i zavisnih reenica.
Literatura:
kasnija izdanja)
1997., str., 386.-438.
XII. Naslov: Torba rijei
Kratki opis: Tvorbene sastavnice. Tvorbena ralamba. Tvorbeni naini.
Literatura:
kasnija izdanja)
XIII. Naslov: Leksikologija
Kratki opis: Odreenje pojma. Jezini sustav i jezini znak. Jednoznanost i
vieznanost leksema. Sinonimija i antonimija.
Literatura:
- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 13.-21., 45.-53.
- SAMARDIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udbenik za 4. razred gimnazije), kolska knjiga, Zagreb,
1995., str. 7.-25.
XIV. Naslov: Raslojenost leksika. Leksikografija.
Kratki opis: Vremenska, podruna i funkcionalna raslojenost leksika.
Hrvatski rjenici. Vrste rjenika. Najznaajnija hrvatska leksikografska
djela. Natuknica.
- MELVINGER, J., Leksikologija, Osijek, 1989., str. 118.-130.
- SAMARDIJA, M., Leksikologija hrvatskoga jezika i povijest hrvatskoga
jezika u 20. st. (udbenik za 4. razred gimnazije), kolska knjiga, Zagreb,
1995., str., 30.-44., 91.-104.
- SILI, J., PRANJKOVI, I., Gramatika hrvatskoga jezika, kolska knjiga,
Zagreb, 2007., str. 375.-390.
XV. Naslov: Kolokvij
Kratki opis: Provjera obraenih sadraja o pridjevima, zamjenicama,
brojevima; funkcijama rijei u reenici, prepoznavanju vrsta zavisnih i
nezavisnih reenica u tekstu; samostalno odreivanje sinonimijskoga i
antonimijskoga odnosa, razlikovanje leksema s obzirom na vrstu
raslojenosti; poznavanje najvanijih leksikografskih djela.
Literatura:-----
19. STOLJEU kolegija
Studijski program Godina III.
ECTS vrijednost 3 Semestar zimski Broj sati po P (1) + S (1) = 45
(p+v+s)
semestar
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvanijim povijesnim procesima u srednjoj i jugoistonoj
Europi tijekom dugog 19. stoljea. Osobit naglasak stavlja se na
bosanskohercegovaku
povijest 19. stoljea. U tom kontekstu cilj je razmotriti drutveno-politike
prilike u razdoblju do 1878. godine prema kojima e se uvidjeti razlozi
neodrivosti osmanske uprave u BiH, a zatim i posebno razmotriti politike
procese i drutvene promjene u razdoblju austrougarske uprave do poetka
Prvoga svjetskog rata.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati najvanije odrednice b-h povijesti
(ope i specifine u kontekstu europskih regija.
kompetencije)
Sadraj Nastavni sadraj odnosi se na razdoblje od poetka 19. stoljea do kraja Prvoga
silabusa/izvedbenog svjetskog rata. Razmotrit e se pojedini procesi koji su utjecali na odnose
plana (ukratko) srednjoeuropskih i istonoeuropskih zemalja, ponajprije onih koje su bile pod
osmanskom vlau ili su graniile s Osmanskim carstvom (Austrija, Maarska,
Srbija, Crna Gora, Rumunjska, Bugarska, Grka i Albanija). Kao posebna cjelina
ovog predmeta razmatrat e se povijest Bosne i Hercegovine od poetka 19.
stoljea do Prvoga svjetskog rata.
Nain izvoenja Predavanja Vjebe Seminar Samostalni zadaci
nastave
tiskom)
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra
student/ica je obvezan/obvezna napisati te usmeno izloiti i esej koji slui kao
predloak za raspravu svim studentima.
- Izlaganje eseja
STUDENTA
aktivnost u nastavi
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
obvezne literature.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je i poloen vezani kolegij: Europske regije i povijest BiH u ranom
novom vijeku.




Obvezna literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistone Europe 19. i 20. stoljea. I.
dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALII, Ureenje bosanskog
ejaleta od 1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON
KNEZOVI, Ali-paa Rizvanbegovi-Stoevi, hercegovaki vezir 1832.-1851.,
Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS,
"Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik,
XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
Dopunska literatura: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV KRALJAI,
Kalajev reim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN
GRIJAK, Politika djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb,
2001., str. 139.-194.; SREKO M. DAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom
razdoblju (1878-1918). Inteligencija izmeu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.

nastavne
Cjeline
Literatura:
Obvezna: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistone Europe 19. i 20. stoljea. I.
dio, Zagreb, 2005. (odabrani dijelovi); AHMED S. ALII, Ureenje bosanskog ejaleta od
1789. do 1878. godine, Sarajevo, 1983. (odabrani dijelovi); OTON KNEZOVI, Ali-paa
Rizvanbegovi-Stoevi, hercegovaki vezir 1832.-1851., Glasnik zemaljskog muzeja,
XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.; MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i
Hercegovini od 1878.-1914.", Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
Dopunska: ISTVAN BIBO, Regije evropske povijesti, Zagreb, 1995.; TOMISLAV

KRALJAI, Kalajev reim u Bosni i Hercegovini (1882-1903), Sarajevo, 1987.; ZORAN
GRIJAK, Politika djelatnost vrhbosanskog nadbiskupa Josipa Stadlera, Zagreb, 2001.,
str. 139.-194.; SREKO M. DAJA, Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju
(1878-1918). Inteligencija izmeu tradicije i ideologije, Mostar, 2002.
II. Naslov: Srednjoeuropske politike i drutvene tranzicije
Kratki opis: Ilirske provincije; Njemaki savez; Metternichov sustav; Reformni pokret u
Ugarskoj
Literatura: DARKO DUKOVSKI, Povijest Srednje i Jugoistone Europe 19. i 20. stoljea. I.
dio, Zagreb, 2005., str. 33.-57.
III. Naslov: Previranja u jugoistonom dijelu Europe u prvim desetljeima 19. stoljea
Kratki opis: Kriza Osmanskog Carstva; ustanci u Srbiji; Grki rat za neovisnost
dio, Zagreb, 2005. 60.-85.
IV. Naslov: Srednja Europa u znaku graanskih i nacionalnih revolucija
Kratki opis: Panslavizam; austroslavizam; apsolutizam
dio, Zagreb, 2005., str. 85.-122.
V. Naslov: Reforme Osmanskog Carstva i stanje u BiH do 1839.
Kratki opis: Reforme Selima III.; reforme Mahmuda II., reforme u BiH
Literatura: AHMED S. ALII, Ureenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine,
Sarajevo, 1983., str. 9.-54.
VI. Naslov: Hercegovina u doba Ali-pae Rizvanbegovia
Kratki opis: Sukob s bosanskim feudalcima; koncentracija vlasti; privreda
Literatura: OTON KNEZOVI, Ali-paa Rizvanbegovi-Stoevi, hercegovaki vezir
1832.-1851., Glasnik zemaljskog muzeja, XL., Sarajevo, 1928., str. 11.-53.
VII. Naslov: Nacionalne drave u jugoistonoj Europi: reorganizacija i revolucija
Kratki opis: Dunavske kneevine; Srbija; Grka
dio, Zagreb, 2005., str. 122.-133.
VIII. Naslov: Ideje federacije i velikonacionalni programi u srednoj i jugoistonoj Europi
(1830.-1878.)
Kratki opis: Planovi o federaciji; nacionalni i velikonacionalni programi
dio, Zagreb, 2005., str. 137.-157.
IX. Naslov: BiH od Hatti-erifa do ustanka
Kratki opis: Reforme Omer-pae Latasa; poloaj krana
Literatura: AHMED S. ALII, Ureenje bosanskog ejaleta od 1789. do 1878. godine,
Sarajevo, 1983., str. 54.-85.; str. 166.-176.
X. Naslov: Jugoistona Europa pred Berlinski kongres
Kratki opis: Osmansko Carstvo; Bugarska; Grka; Rumunjska
dio, Zagreb, 2005., str. 172.-186.
XI. Naslov: Bosansko-hercegovaki ustanak i Berlinski kongres
Kratki opis: Ustanak; Sanstefanski mir; odluke Berlinskog kongresa
dio, Zagreb, 2005., str. 186.-206.
XII. Naslov: BiH od okupacije do aneksije
Kratki opis: Smjena osmanske i dolazak austrougarske uprave
dio, Zagreb, 2005., str. 223.-231.
XIII. Naslov: Hrvatska politika prema BiH
Kratki opis: Pravaki program; hrvatsko-srpski politiki sukob; unutarhrvatski politiki
sukob
Literatura: MIRJANA GROSS, "Hrvatska politika u Bosni i Hercegovini od 1878.-1914.",
Historijski zbornik, XIX.-XX., Zagreb, 1967., str. 9.-68.
XIV. Naslov: Balkanska kriza pred Prvi svjetski rat
Kratki opis: Balkansko drutvo i sazrijevanje nacija; Sukobi balkanskih dravica i
Osmanskog Carstva
dio, Zagreb, 2005., str. 231.-281.
Kratki opis: -------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST Kod FFP-513
1918.-1945. kolegija
ECTS vrijednost 4 Semestar zimski Broj sati po P (2) + S (1) = 45
(p+v+s)
semestar
nastave
Kontakt sati/konzultacije ponedjeljkom u 12 sati, petkom u 10 sati
Asistent Goran Mijoevi, vii asistent
Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama modernih interpretacija najvanijih procesa
europske i svjetske povijesti u razdoblju 1918.-1945., kako bi ih bili u stanju
razumjeti i kritiki vrednovati.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e poznavati i razumjeti glavne europske i
(ope i specifine svjetske povijesne procese od 1918. do 1945. godine te biti u stanju kritiki
kompetencije) vrednovati razliite historiografske interpretativne okvire navedenoga razdoblja.
Sadraj Posljedice Prvoga svjetskog rata; Revolucija u Rusiji, uspostava vlasti

silabusa/izvedbenog boljevika; Europske drave nakon sklapanja Versajskog mirovnog ugovora;
plana (ukratko) Godine poputanja i napetosti; Nove ideologije: faizam, nacionalsocijalizam,
komunizam; Gospodarska kriza; New Deal; panjolski graanski rat;
Predveerje rata i Drugi svjetski rat
nastave
tiskom)
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja i seminara. Tijekom semestra
student/ica je uz seminar obvezan/obvezna napisati te usmeno izloiti i esej koji
slui kao predloak za raspravu svim studentima.
- Izlaganje eseja

STUDENTA
aktivnost u nastavi
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
obvezne literature.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je i poloen vezani kolegij: Europska i svjetska povijest u 19. stoljeu.





Obvezna literatura: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani dijelovi
Dopunska literatura: MARC FERRO, Sedmorica zaraenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb,
2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK
MAZOWER, Mrani kontinent. Europsko dvadeseto stoljee, Zagreb, 2004.; JOHN
KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET
MACMILLAN, Mirotvorci. est mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.

nastavne
cjeline
Literatura:
Obvezna: ENRICO CRAVETTO (ur.), Povijest, sv. 16. i 17., Zagreb, 2008., odabrani
dijelovi
Dopunska: MARC FERRO, Sedmorica zaraenih 1918.-1945.Usporedna povijest, Zagreb,
2008.; ALAN J. P. TAYLOR, Uzroci drugog svjetskog rata, Zagreb, 1994.; MARK
MAZOWER, Mrani kontinent. Europsko dvadeseto stoljee, Zagreb, 2004.; JOHN
KENNETH GALBRAITH, Veliki slom 1929., Zagreb, 2010.; MARGARET MACMILLAN,
Mirotvorci. est mjeseci koji su promijenili svijet, Zagreb, 2008.
II. Naslov: Parika mirovna konferencija
Kratki opis: Versajski poredak; nova politika karta
III. Naslov: Revolucionarna previranja u Rusiji
Kratki opis: Kriza carizma; veljaki prevrat; dolazak boljevika na vlast
IV. Naslov: Europa izmeu revolucije i kontrarevolucije
Kratki opis: Poslijeratne frustracije; revolucionarni pokuaji u srednjoj i istonoj Europi
V. Naslov: Velika gospodarska kriza
Kratki opis: Svjetska privreda u meuratnom razdoblju; kriza u SAD-u; mjere za izlazak
iz krize
VI. Naslov: Pojava faizma i obiljeja faistikog reima u Italiji
Kratki opis: Nastanak faistikog pokreta; dolazak Mussolinija na vlast; faizam i
antifaizam u Italiji
VII. Naslov: Pojava nacionalsocijalizma i nastanak Treega Reicha
Kratki opis: Kriza Weimarske Republike; uspon nacionalsocijalista na vlast; obiljeja
Hitlerove vladavine
VIII. Naslov: Francuska i Velika Britanija izmeu dva svjetska rata
Kratki opis: Drutvene i politike napetosti; epoha izgubljene generacije
IX. Naslov: SSSR do 1941. godine
Kratki opis: Graanski rat; Lenjinizam; Staljinizam; Kolektivizacija i industrijalizacija
X. Naslov: SAD i Latinska Amerika izmeu dva svjetska rata
Kratki opis: Gospodarska kriza i New Deal; nacionalne i socijalne napetosti u Lat.
Americi
XI. Naslov: Azija i Afrika izmeu dva svjetska rata
Kratki opis: Mandatna podruja; europska imperijalna politika i buenje afro-azijskog
nacionalizma; japanski imperijalizam
XII. Naslov: Meunarodni odnosi 1918.-1941.
Kratki opis: Liga (drutvo) naroda; godine optimizma; godine razoarenja; politike
agresije i poputanja
XIII. Naslov: panjolski graanski rat
Kratki opis: Drutvene i politike napetosti; prevrat; graanski rat; internacionalizacija
rata
XIV. Naslov: Drugi svjetski rat (I. dio)
Kratki opis: Uzroci i poetak; tijek i prekretnice
XV. Naslov: Drugi svjetski rat (II. dio)
Kratki opis: Totalni rat; holokaust; zavrni osvrt
Naziv kolegija Historiografija Kod kolegija FFPVB523
Studijski program Studij povijesti Godina III.
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih
(A) uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Asistent dr. sc. Ivica Glibui, v. asist.
E-mail adresa i broj telefona ivica.glibusic@sve-mo.ba; 036/355-532
Ciljevi kolegija Kolegij e pruiti studentima osnovne obavijesti o razvoju europske,
odnosno svjetske historiografije, podrazumijevajui i temeljna
saznanja o razvoju i dostignuima hrvatske historiografije. Osim
toga, zadaa je kolegija upoznati studente s teoretskim postavkama,
tehnikama, odnosno s metodama koje su se primjenjivale i koje se
primjenjuju u historiografskoj praksi.
Ishodi uenja Studenti e nakon poloenoga ispita stei saznanja o razvoju
(ope i specifine europske odnosno svjetske historiografije te glavnim obiljejima
kompetencije) hrvatske historiografije. Upoznat e doprinos vodeih povjesniara
unutar pojedinoga povijesnoga razdoblja, tematski raspon i
metodoloke odrednice historiografije te upoznati temeljne probleme
historije kao discipline i njezino shvaanje u odreenom povijesnom
razdoblju.
Sadraj Termini: povijest, historija, historiografija. Historijska znanost:
syllabusa/izvedbenog metode, izvori, predmet istraivanja, istraivaki postupak. Razvoj
plana (ukratko) historiografije od antikoga razdoblja do razdoblja suvremene
europske i amerike historiografije. Hrvatska historiografija u
kontekstu europske i svjetske historiografije u 19. stoljeu odnosno u
suvremenom razdoblju. Suvremene historiografske metode.
nastave zadatci
tiskom) nastava
- Polaganje zavrnoga ispita.
tiskom) provjera
znanja

aktivnost u nastavi
znanja/pisani ispit
Zavrni usmeni ispit 30 1 Max 50%
Dodatna pojanjenja:
nastave polau usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steene kompetencije u svrhu
- Studenti koji tijekom semestra nisu poloili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je i poloen vezani kolegij: Uvod u povijest s
metodologijom.
Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen.
Izvanredni studenti mogu pristupiti kolokviju, a ukoliko ne pristupe, polau pismeni test
znanja (maksimalni udio u ucjeni je 50%), a zatim usmeni dio ispita na kojem takoer mogu
dobiti maksimalno 50 % od ocjene.
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain (maximalno 10%):
za kolegij.
Kolokviji se ocjenjuju na sljedei nain (dva kolokvija - maksimalno 40%):
manje od 50% tonih odgovora = 0 % ocjene
- od 71% do 80% = do 12% ocjene
- od 81% do 90% = do 16% ocjene
- od 91% do 100% = maximalno do 20% ocjene
Pismeni test znanja ocjenjuje se na sljedei nain (maksimalno 40%):
- od 61% do 70% = do 16% ocjene
- od 71% do 80% = do 24% ocjene
- od 81% do 90% = do 32% ocjene
- od 91% do 100% = maximalno do 40% ocjene
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = maksimalno do 50% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GROSS, M., Suvremena historiografija: korijeni, postignua,
traganja, Novi Liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1996. (ili 2001.), str. 21.-349.
- STRECHA, M., O nastanku i razvoju moderne hrvatske
historiografije u 19. Stoljeu, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str.
103.-116.
- IDAK, J., Hrvatska historiografija, njezin razvoj i dananje stanje
(1971), Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.
Dopunska - CARR, E. H., to je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.
literatura: - MIHALJEVI, J., Historijska teorija i metodologija u
historiografskoj periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i asopis za
suvremenu povijest), u: AGII, D., JANKOVI, B. (ur.), Jaroslav
idak i hrvatska historiografija njegova vremena, Drutvo za hrvatsku
povjesnicu, Zagreb, 2012., str. 173.-212.
- NAJBAR-AGII, M., Osnivanje i prve godine djelovanja
povijesnog Drutva hrvatske (1947-1955), Historijski zbornik,
(2008.), br. 61, str. 393.-421.
Dodatne Informiranje o kolegiju:
informacije o Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama prema kolegiju
kolegiju studenti e dobiti na prvom predavanju - te informacije dostupne su i

cjeline
kolegija i koncepcija predavanja
II. Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraivanja
Kratak opis: Terminoloka razgranienja: povijest, historija, historiografija.
Historijska znanost: metode, izvori, predmet istraivanja (dogaaj, proces,
struktura, razdoblje, periodizacija), istraivaki postupak (istraivako
pitanje, interpretacija).
Literatura:.
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignua, traganja,
Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveuilita u
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-384.
III. Naslov: Antika historiografija
Kratak opis: Razvoj historiografije u antiko doba. Najvaniji predstavnici
grke i rimske historiografije.
Literatura:
IV. Naslov: Srednjovjekovna historiografija
Kratak opis: Historiografija u sustavu srednjovjekovnih znanja.
Historiografija latinskoga i grkoga kranstva.
Literatura:
V. Naslov: Humanistika historiografija
Kratak opis: Znaaj humanistike historiografije i najznaajniji povjesniari.
Literatura:
VI. Naslov: Historiografija u razdoblju reformacije i protureformacije.
Historijska erudicija.
Kratak opis: Polemike protestantske reformske i katolike protureformske
struje bazirane na objavljivanju i kritici izvora crkvene povijesti.
Predstavnici. Od prvih kritika izvora do historijske erudicije kao zasebne
discipline. Predstavnici historijske erudiciji.
Literatura:
VII. Naslov: Prosvjetiteljska historiografija. Kolokvij.
Kratak opis: Historija u sustavu prosvjetiteljskoga znanja. Postupno irenje
znaenja pojma historija (od pripovijesti o dogaajima do oznaavanja
povijesne zbilje u cjelini odnosno pripovijedanje o njoj). Prosvjetiteljsko
shvaanje historije i pojava filozofije historije, inovatori izvan
prosvjetiteljstva, francuska i njemaka prosvjetiteljska historiografija.
Literatura:
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 77.-95., 98.-110.
VIII. Naslov: Konstituiranje historije kao moderne znanosti. Njemaka
historiografija u 19. stoljeu.
Kratak opis: Njemaki romantizam, erudicija i genetika historija. Ranke i
njegovi nasljednici. Kritiari historizma.
Literatura:
IX. Naslov: Francuska historiografija u 19. stoljeu
Kratak opis: Liberalni i romantiki povjesniari. Profesionalna
historiografija, Pozitivistika historiografija.
Literatura:
X. Naslov: Hrvatska historiografija u 19. stoljeu i proces njezina
poznanstvenjenja
Kratak opis: Utjecaj politikih i drutvenih prilika na razvoj hrvatske
historiografije u 19. stoljeu. Postupci poznanstvenjenja hrvatske
historiografije. Predstavnici hrvatske historiografije u 19. stoljeu.
Literatura:
- STRECHA, M., O nastanku i razvoju moderne hrvatske historiografije u
19. Stoljeu, Povijest u nastavi, (2005.), br. 6, str. 103.-116.
XI. Naslov: Kritiari historizma. Historiografija u Velikoj Britaniji i Sjedinjenim
Amerikim Dravama u 19. stoljeu.
Kratak opis: Kritiari njemakoga historizma. Obiljeja Marxove teorije.
Obiljeja britanske i amerike historiografije u 19. stoljeu i procesi
poznanstvenjenja. Glavni predstavnici pojedinih faza.
Literatura:
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 138.-147., 167.-171.
XII. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama na
kraju 19. i na poetku 20. stoljea
Kratak opis: Kriza znanstvene historije u Europi i SAD-u krajem 19.
stoljea. Max Weber i historija. Poticaji za novu historiju.
Literatura:
XIII. Naslov: Historiografija u Europi i Sjedinjenim Amerikim Dravama u 20.
stoljeu
Kratak opis: Historiografska kretanja u SAD-u u meuratnom razdoblju -
relativizam. Kriza historizma i nacizma u Njemakoj. Povjesniari oko
francuskoga asopisa Annales (Lucien Febvre, Marc Bloch) - kritika
tradicionalne historije. Okretanje prema drutvenim znanostima. Skretanje s
politike na ekonomsku i socijalnu problematiku.
Literatura:
XIV. Naslov: Postmoderna, lingvistiki obrat. Ulazak ena u povijest.
Kratak opis: Postmoderna kritika historije i najznaajniji predstavnici.
Lingvistiki obrat. Uloga ena u povijesti. Historija spolova.
Literatura:
XV. Naslov: Suvremena hrvatska historiografija. Drugi kolokvij.
Kratak opis: Obiljeja, predstavnici i institucije hrvatske historiografija u
suvremenom razdoblju. Ideoloki utjecaji na razvoj historiografije u
razdoblju druge Jugoslavije?. Utjecaj Anala na hrvatsku historiografiju.
Literatura:
- IDAK, J., Hrvatska historiografija, njezin razvoj i dananje stanje
(1971), Historijski zbornik, (1972.), br. 23/24, str. 1.-23.
- MIHALJEVI, J., Historijska teorija i metodologija u historiografskoj
periodici 1948-1990. (Historijski zbornik i asopis za suvremenu povijest),
u: AGII, D., JANKOVI, B. (ur.), Jaroslav idak i hrvatska
historiografija njegova vremena, Drutvo za hrvatsku povjesnicu, Zagreb,
2012., str. 173.-212.
Naziv kolegija Hrvatski narod u Drugom svjetskom Kod kolegija FFPVB524
ratu
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija izborni Preduvjeti Usporedni nema ih
(B1) uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s historiografskim interpretacijama sloenih
prilika u kojima se naao hrvatski narod tijekom Drugoga svjetskog
rata.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati povijesni kontekst u
(ope i specifine kome se naao hrvatski narod u vremenu Drugoga svjetskog rata
kompetencije)
Sadraj Hrvatsko pitanje u politikim koncepcijama 1930-ih. Slom i
silabusa/izvedbenog raspad Kraljevine Jugoslavije. Geneza, ustroj i obiljeja Nezavisne
plana (ukratko) Drave Hrvatske. Katolika crkva i Nezavisna Drava Hrvatska.
Djelovanja i ciljevi Partizanskog pokreta u hrvatskom narodu. Slom
Nezavisne Drave Hrvatske i nastanak komunistike Jugoslavije.
Hrvatski narod: iskustva i posljedice rata i poraa.
Nain izvoenja predavanja vjebe seminar samostalni
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima.
- Sudjelovanje u raspravama o izloenim temama.
Dodatna pojanjenja:
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BILANDI, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing,
Zagreb, 1999., str. 120.-204.
- MATKOVI, H., Povijest Nezavisne Drave Hrvatske, Naklada
Pavii, Zagreb, 2002.
Dopunska literatura: - asopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.
- KRITO, J., Katolika Crkva i Nezavisna Drava Hrvatska 1941.-
1945. I., Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.
- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drava Hrvatska 1941.-1945.,
Alinea, Zagreb, 2009.
- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945.,
Europapress holding, Novi liber, Zagreb, 2010.

cjeline
kolegija i koncepcija predavanja.
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva, metoda te pojanjenje studentskih obveza.
Literatura:
Obvezna:
- BILANDI, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing, Zagreb,
1999., str. 120.-204.
- MATKOVI, H., Povijest Nezavisne Drave Hrvatske, Naklada Pavii,
Zagreb, 2002.
Dopunska:
- asopis za suvremenu povijest, (1995.), br. 3.
- KRITO, J., Katolika Crkva i Nezavisna Drava Hrvatska 1941.-1945. I.,
Hrvatski institut za povijest, Dom i Svijet, Zagreb, 1998.
- RAMET, S. P. (ur.), Nezavisna Drava Hrvatska 1941.-1945., Alinea,
Zagreb, 2009.
- TOMASEVICH, J., Rat i revolucija u Jugoslaviji 1941.-1945., Europapress
holding, Novi liber, Zagreb, 2010.
II. Naslov: Hrvatsko pitanje u prvoj jugoslavenskoj dravi
Kratki opis: Centralizam ili federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi. Diktatura.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 17.-29.
III. Naslov: Faistika i komunistika ideologija kod Hrvata izmeu dva svjetska
rata
Kratki opis: Ustaki pokret. Komunistika partija.
Literatura:
1999., str. 107.-120.
IV. Naslov: Raspad Kraljevine Jugoslavije i nastanak Nezavisne Drave
Hrvatske
Kratki opis: Njemako-jugoslavenski odnosi. Proklamiranje NDH. Pitanje
priznanja i razgranienja.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 53.-83.
V. Naslov: Ustroj vlasti, vojna organizacija, gospodarski, vjerski i kulturni ivot
u NDH
Kratki opis: Pitanje Hrvatskog dravnog sabora. Domobranstvo, orunitvo i
ustatvo. Vjerske zajednice. Novine i asopisi. Pravopis. Znanstvene i
kulturne institucije.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 83.-153.
VI. Naslov: Politika nacionalne i rasne iskljuivosti
Kratki opis: Poloaj Srba, idova i Roma u NDH. Rasni zakoni. Logori.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 175.-189.
VII. Naslov: Odnosi NDH s Italijom i Njemakom
Kratki opis: Vojna i gospodarska ovisnost. Talijansko-hrvatski sporovi.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 153.-175.
VIII. Naslov: Djelovanja partizanskog i etnikog pokreta
Kratki opis: Ustanci. Komunistika revolucija? Partizansko-etniki odnosi.
Dvije koncepcije o obnovi Jugoslavije.
Literatura:
1999., str. 120.-171.
IX. Naslov: Hrvatska seljaka stranka
Kratki opis: Politika ekanja. Raslojavanje HSS-a.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 199.-209.
X. Naslov: Politika i vojna zbivanja 1942. i 1943.
Kratki opis: Odlazak dvojice Kvaternika. Muslimanska akcija za autonomiju
BiH. Kapitulacija Italije.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 209.-220.
XI. Naslov: Saveznika politika spaavanja Kraljevine Jugoslavije
Kratki opis: Teheran. Britansko-amerika politika. Hrvatska politika
situacija.
Literatura:
1999., str. 156.-171.
XII. Naslov: Pokuaji spaavanja NDH
Kratki opis: Suradnja s HSS-om. Akcija Voki-Lorkovi.
Literatura:
1999., str. 171.-178.
XIII. Naslov: Slom NDH
Kratki opis: Poloaj NDH poetkom 1945. Pokuaji suradnje sa saveznicima.
Sovjetska ponuda. Ratni uspjesi komunistikih partizana.
Literatura:
Zagreb, 2002., 229.-238.
XIV. Naslov: Bleiburg
Kratki opis: Povlaenje prema Austriji. Propali pregovori. Masovna ubijanja.
Ponovna emigracija.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 238.-255.
XV. Naslov: Zakljuno izlaganje
Kratki opis: -------------
Naziv kolegija Suvremena povijest BiH i Hrvatske Kod kolegija FFPVB525
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija izborni (B1) na Preduvjeti Usporedni nema ih
Studiju uvjeti
povijesti, a
obvezni (A) na
Studiju
novinarstva
Pristup kolegiju studenti Povijesti i studenti Novinarstva Vrijeme prema
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Upoznavati studente s najvanijim izvorima, literaturom i
suvremenim historiografskim interpretacijama najznaajnijih
politiko-ideolokih strujanja i socio-politikih procesa
devetnaestoga i dvadesetoga stoljea, koji su doveli do nastanka
danas meunarodno priznatih drava: Republike Hrvatske i Bosne i
Hercegovine.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati najvanije izvore,
(ope i specifine literaturu i suvremene historiografske interpretacije koje
kompetencije) objanjavaju politiko-ideoloku pozadinu i socio-politike prilike
19. i 20. stoljea, u kojima je omoguen nastanak Republike
Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a koje su jo od 1878. godine do
osamostaljivanja 1990-tih dijelili zajedniku sudbinu u nekoliko
razliitih dravnopravnih okvira: u Austro-Ugarskoj Monarhiji, u
Kraljevini Jugoslaviji, u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj te u
Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Sadraj Etnokonfesionalna slika i politika strujanja u BiH i Hrvatskoj u 19.
silabusa/izvedbenog i poetkom 20. st. (Kriza Osmanskog Carstva; BiH pod
plana (ukratko) austrougarskom upravom. Hrvatske zemlje u 19. i poetkom 20. st.;
Dravnopravni poloaj hrvatskih zemalja u okviru Habsburke
Monarhije; Politike prilike u BiH pred Prvi svjetski rat). BiH i
Hrvatska u sklopu Kraljevine SHS, odnosno prve Jugoslavije 1918.-
1941. (Uzroci permanentne politike krize u Kraljevini SHS, od
1929. god. Kraljevini Jugoslaviji; Hrvatsko pitanje u politikim
koncepcijama 1930-tih; Unutarnja kriza, vanjsko-politiki faktori,
slom i raspad Kraljevine Jugoslavije). BiH i Hrvatska u sklopu NDH
(Ustaki pokret; Geneza, ustroj i funkcioniranje Nezavisne Drave
Hrvatske; Poloaj ne-Hrvata u Nezavisnoj Dravi Hrvatskoj;
Djelovanja i ciljevi partizanskog pokreta; Slom Nezavisne Drave
Hrvatske i formiranje komunistike Jugoslavije). BiH i Hrvatska u
sklopu SFRJ (Iskustva i posljedice rata i poraa; Drutvene i
politike prilike u drugoj Jugoslaviji; Hrvatsko pitanje u
komunistikoj Jugoslaviji). Kriza i raspad SFRJ te nastanak novih
drava.
Nain izvoenja predavanja vjebe seminar samostalni
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja uz sudjelovanje
studenata u raspravama o izloenim temama.
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima.
- Sudjelovanje u raspravama o izloenim temama.
OCJENI
Dodatna pojanjenja:
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - LOVRENOVI, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str.
89.-221.
- STANI, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeu,
Barbat, Zagreb, 2002., str. 71.-241.
Dopunska literatura: - ANI, M., Tko je pogrijeio u Bosni. Na razdjelnici izmeu
povijesti i politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.
- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest,
politika, Globus, Zagreb, 1984.
- BILANDI, D., Hrvatska moderna povijest, Golden marketing,
Zagreb, 1999.
- DAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju
(1878.-1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.
- DAJA, S. M., Politika realnost jugoslavenstva (1918.-1991.),
Svjetlo rijei, Sarajevo, Zagreb, 2004.
- MATKOVI, H., Povijest Nezavisne Drave Hrvatske, Naklada
Pavii, Zagreb, 2002.
- REDI, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut
za istoriju, Sarajevo, 2000.
informacije dostupne su i na internetskoj stranici Fakulteta.
internet stranici Filozofskog fakulteta).

cjeline
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda te pojanjenje studentskih
obveza.
Literatura:
Obvezna:
- LOVRENOVI, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-221.
- STANI, N., Hrvatska nacija i nacionalizam u 19. i 20. stoljeu, Barbat,
Zagreb, 2002., str. 71.-241.
Dopunska:
- ANI, M., Tko je pogrijeio u Bosni. Na razdjelnici izmeu povijesti i
politike, Pan liber, Osijek, Zagreb, Split, 1999.
- BANAC, I., Nacionalno pitanje u Jugoslaviji - porijeklo, povijest, politika,
Globus, Zagreb, 1984.
1999.
- DAJA, S. M., Bosna i Hercegovina u austrougarskom razdoblju (1878.-
1918.), Ziral, Mostar - Zagreb, 2002.
- DAJA, S. M., Politika realnost jugoslavenstva (1918.-1991.), Svjetlo
rijei, Sarajevo, Zagreb, 2004.
Zagreb, 2002.
- REDI, E., Sto godina muslimanske politike, ANUBiH, Institut za
istoriju, Sarajevo, 2000.
II. Naslov: Najkompliciranija zemlja u Europi
Kratki opis: Etnokonfesionalna slika BiH u prolosti.
Literatura:
- LOVRENOVI, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 89.-144.
III. Naslov: Etnicitet na hrvatskom prostoru u 19. i 20. stoljeu
Kratki opis: Od etnike zajednice do hrvatske nacije
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 71.-153.
IV. Naslov: Poloaj hrvatskih zemalja poetkom 19. stoljea
Kratki opis: U okviru velikih imperija. Francuska vlast. Habsburka
Monarhija.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 157.-161.
V. Naslov: Hrvatski kulturni i politiki pokret
Kratki opis: Ilirski pokret i Gajev krug. Revolucije. Apsolutizam.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 161.-181.
VI. Naslov: Izmeu srednje i jugoistone Europe (1860.-1883.)
Kratki opis: Austroslavizam. Jugoslavizam. Hrvatska dravna ideja.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 181.-191.
VII. Naslov: Slom Hrvatske dravne ideje (1883.-1903.)
Kratki opis: Potekoe s reimom Khuena Hedervaryja.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 191.-197.
VIII. Naslov: BiH u austrougarskom okviru
Kratki opis: Politike i kulturne promjene.
Literatura:
- LOVRENOVI, I., Unutarnja zemlja, Durieux, Zagreb, 2004., str. 144.-
155.
IX. Naslov: Politika novoga kursa
Kratki opis: Hrvatska politika i jugoslavensko pitanje.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 197.-203.
X. Naslov: Prema stvaranju prve junoslavenske drave
Kratki opis: Hrvatska politika izmeu parcelacije i ujedinjenja.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 203.-211.
XI. Naslov: Hrvatska i BiH u Kraljevini Jugoslaviji (1918.-1941.)
Kratki opis: Centralizam. Federalizam. Hrvatsko-srpski sporovi.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 211.-217.
166.
XII. Naslov: Razdoblje NDH (1941.-1945.)
Kratki opis: Ratna zbilja. Totalitarne ideologije.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 217.-227.
177.
XIII. Naslov: U socijalistikoj Jugoslaviji (1945.-1991.)
Kratki opis: Jednopartijski sustav. Vienacionalna dravna zajednica.
Politika i privredna kriza.
Literatura:
Zagreb, 2002., str. 227.-241.
193.
XIV. Naslov: Osamostaljivanje
Kratki opis: Raspad socijalistike Jugoslavije. Nova ratna zbilja. Priznanje
neovisnosti.
Literatura:
221.
XV. Naslov: Zakljuno izlaganje
Kratki opis: -------------
Naziv kolegija Filozofija odgoja i obrazovanja Kod kolegija FFZAB507
Studijski program Zajedniki kolegij Godina III.
boda: semestru
(p+s+v)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti Usporedni
(D) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti svih nastavnih usmjerenja Vrijeme prema
odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
E-mail adresa i broj telefona: slavica.juka@gmail.com, 036 355-415
Asistent Toni Herceg, asist.
E-mail adresa i broj telefona toniherceg@gmail.com, 036 355-411
Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je uvesti studente u osnovnu problematiku filozofije
odgoja i osposobiti ih za odgovorno promiljanje o stanju filozofije
odgoja danas. Ukazati na vanost filozofije odgoja koju ona ima za
teorijsku i praktinu stranu odgoja te ulogu filozofije u odnosu na
druge znanosti, osobito znanosti o odgoju. Kolegij takoer prua
uvid u problematiku filozofskog promiljanja odgoja, poevi od
antike Grke pa do danas. Studenti stjeu uvid i u narav odnosa
filozofske i pedagoke prakse, kao pojedinih problema odgojne
prakse s filozofskog vidika.
Ishodi uenja Polaganjem ispita, student je osposobljen uvidjeti osnovnu
(ope i specifine problematiku i narav filozofije i temeljnih filozofskih disciplina, bit
kompetencije): i vanost odgoja, njegov cilj te nezaobilaznost filozofije u odgojnom
promiljanju, ali i vanost filozofije prema ostalim znanostima,
osobito onima koje se bave odgojem. Student je osposobljen i za
struno razumijevanje problema filozofije odgoja i obrazovanja, a u
kontekstu suvremenih kulturnih i demokratskih europskih steevina
na podruju odgojnih znanosti.
Sadraj - Uvodne teme.
silabusa/izvedbenog - Uvod u filozofiju.
plana (ukratko): - Znanost i klasifikacija znanstvenih disciplina.
- Antike teorije o odgoju.
- Novovjekovne teorije o odgoju.
- Suvremene teoriju o odgoju.
- Odgoj i vrijednosti.
- Koedukacija.
- Cjelovitost odgoja.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu.
- Napisati i izloiti seminarski rad.
- Pisati test.
Angairanost na nastavi 60 2 10%
Seminarski rad (pismeni 30 1 30%
i usmeni)
Zavrni ispit 30 1 60%
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i piu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojanjenja:
10% ocjene mogue je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 30% pisanjem i izlaganjem
seminarskog rada kojega piu svi studenti.
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, studenti su prethodno (tijekom nastave) duni ostvariti
min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i seminarski rad).
U konanu ocjenu ulaze rezultati zavrnog ispita, angairanost tijekom nastave i ocjena
seminarskog rada.
Angairanost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2% ocjene
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97-100% = 10%
Pisanje seminarskog rada:
9% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne
pogreke.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje gramatike i pravopisne
pogreke.
+Izlaganje seminarskoga rada
12% = Izlaganje je dobro pripremljeno, ali su uoene manje pravogovorne pogreke.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - JUKA, S., MUSI, I., BUNTI, M., Prema filozofiji odgoja,
Filozofski fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2007., str. 15.-
199.
Dopunska literatura: - ARISTOTEL, Politika, preveo T. Ladan, HSN, Zagreb, 1992.
(VII. knjiga, str. 255.-271.)
- BURJA RADOVAN, M., Ljudska prava i odgoj, Metodiki
ogledi, 11 (2004.), br. 2, str. 69.-78.
- LOCKE, J., Misli o vaspitanju, Zavod za izdavanje udbenika SR
Srbije, Beograd, 1967., str. 6.-184.
- MII, A., Rjenik filozofskih pojmova, Verbum, Split, 2000.
(pojedino pojmovlje)
- MORIN, E., Odgoj za budunost. Sedam temeljnih spoznaja
nunih u odgoju, Educa, Zagreb, 2002. (ukupno 128 stranica)
- MUSI, I., Odgoj za vrijednosti, Suvremena pitanja, asopis za
prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.
- PLATON, Drava, preveo M. Kuzmi, Naklada Jurii, Zagreb,
2001. (IV. knjiga, str. 166.-200.).
- POLI, M., ovjek-odgoj-svijet. Mala filozofijsko-odgojna
razloba, KruZak, Zagreb, 1997., str. 9.-207.
- POLI, R., Odgoj i dokolica, Metodiki ogledi, (2003.), br. 2,
str. 25.-37.
- ROUSSEAU, J. J., Emil ili Ob uzgoju, preveo Ivan
irola, Nakladom Hrv. ped. knjievnoga sbora, Zagreb, 1887.-
1889. (dio I. str. 17.-223.)
- VUK-PAVLOVI, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996.
(str. 41.-119. poglavlje filozofija i pedagogija)
Dodatne informacije o Obveznu literaturu koriste svi studenti, a iz dopunske literature svaki
kolegiju student bira tematsku jedinicu na osnovi koje e mu biti kreirana
tema za seminarski rad, jednu ili dvije od ponuenih jedinica, ovisno
o stupnju optereenja istih. Primjerice, dovoljno e biti proitati
samo jednu bibliografsku jedinicu ako e student izabrati Rousseovo
djelo Emile ili o odgoju. Ako e pak izabrati iz ponude lanaka ili
manjih poglavlja djela, onda e tih jedinica trebati iitati vie. O
tome vie u konzultaciji s nastavnikom! Pohaanje nastave:
Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i
ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.Vrlo je vano slijediti
naputke o izradi seminarskih radova, zavrnoga i diplomskoga rada.

cjeline
I. Naslov: to je filozofija?
Kratki opis: U obradi ovoga pitanja studentima e biti razloen pojam i
predmet filozofije, izvori filozofije te odnos filozofije i znanosti.
Literatura:
- JUKA, S., MUSI, I., BUNTI, M., Prema filozofiji odgoja, Filozofski
fakultet Sveuilita u Mostaru, Mostar, 2007.
II. Naslov: Znanstvene metode
Kratki opis: Unutar ove nastavne jedinice studentima e biti ukratko
predstavljene i obrazloene temeljne metode znanstvenog istraivanja i
metode znanstvenog sistematiziranja.
Literatura:
III. Naslov: Temeljne filozofske discipline logika i filozofija spoznaje
Kratki opis: Studentima se prua uvid u narav formalne logike, njezine
potrebe u svakodnevnome ivotu. Potom se prua uvid u narav i
razumijevanje osnovnih oblika ljudske misli: pojma, suda i zakljuka. Unutar
filozofije spoznaje, studentima se prua uvid u to to je znanje i spoznaja,
koji su oblici spoznaje, izvori, mogunosti, dosezi i sigurnost.
Literatura:
IV. Naslov: Temeljne filozofske discipline metafizika i kozmologija
Kratki opis: Osnovni pojmovi metafizike (bie, bit, bitak, uzroci, nunost,
kategorije, itd). Ontologija i teodiceja, unutar koje se stjeu osnovne
spoznaje glede odnosa Boga i svijeta te mogunosti dokazivanja Bojeg
postojanja. U kozmologiji se izlau osnovna znanja iz filozofije prirode te
suvremenim fizikalnim teorijama.
Literatura:
V. Naslov: Temeljne filozofske discipline filozofska antropologija i etika
Kratki opis: Narav filozofske antropologije i njezin odnos prema drugim
antropolokim disciplinama. Razumijevanje ovjeka u povijesti filozofske
misli i osnovne odrednice ljudske naravi. Pojam i predmet etike, pojam
slobode i slobodne volje, pitanje moralne obligacije i savjesti.
Literatura:
VI. Naslov: Temeljne filozofske discipline estetika
Kratki opis: Pojam i predmet estetike te poimanje estetike kroz povijest
filozofije.
Literatura:
VII. Naslov: Antike i srednjovjekovne teorije odgoja
Kratki opis: Teorija odgoja u predsokratika, Platona, Aristotela, Cicerona, T.
Akvinskoga.
Literatura:
VIII. Naslov: Novovjekovne odgojne teorije
Kratki opis: Teorija odgoja W. Ratkea, J.A. Komenskoga, J. Lockea, J.J.
Rousseaua.
Literatura:
IX. Naslov: Suvremene teorije o odgoju
Kratki opis: Teorija odgoja J. H. Pestalozzija, J. F. Herberta, H. Spencera, E.
Durkheima, J. Deweya, I. Illicha.
Literatura:
X. Naslov: Odnos pedagogije i filozofije
Kratki opis: Filozofija i pedagogijska teleologija, donoenje vrijednosnih
sudova, etike vrijednosti, cilj odgoja.
Literatura:
XI. Naslov: Odgoj i vrijednosti
Kratki opis: Odnos odgoja i vrijednosti, pokuaj odreenja istinske naravi
odgoja, razlika izmeu odgoja i uzgoja, odnos odgojitelja i odgajanika.
Literatura:
- MUSI, I., Odgoj za vrijednosti, Suvremena pitanja, asopis za
prosvjetu i kulturu, god. 1 (2006.) br. 1, str. 89.-101.
XII. Naslov: Problem koedukacije
Kratki opis: Problemi zajednikoga odgoja muke i enske djece, prednosti i
nedostatci.
Literatura:
XIII. Naslov: Problem individualiteta i kolektiviteta te odnos politike i odgoja
Kratki opis: Istiu se bitni problemi odgoja koji proizlaze iz pretjeranoga
individualizma i pretjeranoga kolektivizma te se pokuava nai jedan srednji
put. Uloga politike u poboljanju ili pak u pogoranju odgojne prakse.
Literatura:
- VUK-PAVLOVI, P., Filozofija odgoja, HSN, Zagreb, 1996.
XIV. Naslov: Ljudska prava i odgoj
Kratki opis: Filozofski propitivati temeljne pojmove vezane uz ljudska prava
i slobode, univerzalizaciju prava, univerzalne vrijednosti, suvremeni
kontekst jednakopravnosti, humanosti i odgovornosti. to odgoj i drutvo
mogu initi s obzirom na ideju ovjeka kao slobodnog i dostojanstvenog bia
te s obzirom na koncept vezivanja razvoja pojedinca s razvojem
demokratinijeg drutva?
Literatura:
- BURJA RADOVAN, M., Ljudska prava i odgoj, Metodiki ogledi, 11
(2004.), br. 2, str. 69.-78.
XV. Naslov: Igra i dokolica
Kratki opis: Radohliarenje, dokoliarenje i besposlica, kapitalistika
ideologija glede dokoliarenja, slobodno vrijeme i stvaralatvo.
Literatura:
- POLI, R., Odgoj i dokolica, Metodiki ogledi, (2003.), br. 2, str. 25.-37.
Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST 1918.- Kod FFP-514
1945. kolegija
ECTS vrijednost 4 Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45
(p+v+s)
semestar
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik prof. dr. Boo Golua
Kontakt sati/konzultacije srijedom i etvrtkom u 10 sati
Asistent Ana Nokovi, via asistentica
Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvanijim sadrajem povijesti Hrvatske i BiH od kraja
Prvoga svjetskog rata do kraja Drugoga svjetskog rata, kako bi bili u stanju
prepoznati, opisati i kritiki protumaiti najvanija povijesna pitanja navedenog
razdoblja.
Ishodi uenja - Poznavanje povijesnoga konteksta u kojem se nalazio hrvatski narod u
(ope i specifine razdoblju od 1918.-1945., odnosno poznavanje osnovnih drutveno-politikih i
kompetencije) religioznih prilika u hrvatskim zemljama od kraja Prvoga svjetskog rata do kraja
Drugoga svjetskog rata, te razumjeti temeljne pojmove i procese.
- Studenti e biti osposobljeni za pravilno definiranje i upotrebu temeljnih
pojmova vezanih za hrvatsku i b-h povijest u ovom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promiljanje o vanim dogaajima i
procesima iz povijesti Hrvatske i BiH kao i sposobnost opisa i usporedbe
najvanijih pitanja u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluenje literaturom s ciljem
Sadraj Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drave. Pripreme za novi ustav.
syllabusa/izvedbenog Ustavotvorna skuptina. Naela novoga ustava. Vjerske zajednice u Kraljevini
plana (ukratko) SHS. Diktatura dinastije Karaorevia. Seljako-demokratska koalicija.
Ubojstvo Stjepana Radia. estosijeanjska diktatura.
Ustaki pokret. Atentat na Aleksandra Karaorevia u Marseilleu. Vrijeme
namjesnitva. Sporazum Cvetkovi - Maek. Banovina Hrvatska. Konkordat
izmeu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Situacija uoi Drugoga svjetskog
rata. Hrvatska u Drugom svjetskom ratu. Katolika crkva tijekom rata. Slom
Nezavisne Drave Hrvatske i nastanak komunistike Jugoslavije.
nastave
tiskom)

STUDENTA
aktivnost u nastavi
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
- Uvjet za pristup zavrnom ispitu redovitim studentima takoer je i uraen i obranjen esej tijekom
semestra.
- Izvanredni studenti duni su na poetku semestra uzeti temu za esej. Uraen i obranjen esej uvjet je za
pristupanje zavrnom ispitu.
obvezne literature.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit su poloeni vezani kolegiji: Europske regije i povijest BiH u 19.
stoljeu i Hrvatska povijest u 19. stoljeu.




izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjen

Obvezna literatura: BOO GOLUA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-
126, 219-271; DRAGUTIN PAVLIEVI, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavii,
Zagreb, 22000., str. 288-320, 354-358, 331-463;
Dopunska literatura: IVICA ARAC, Kultura selektivnoga sjeanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna
Drava Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIEVI,
Diktatura kralja Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUMAN, Hrvatska u
monarhistikoj Jugoslaviji, I.-II., Zagreb, 1993.; FERDO ULINOVI, Jugoslavija
izmeu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.; ZVONIMIR KULUNDI, Atentat na
Stjepana Radia, Zagreb, 1968.; IVAN MUI, Hrvatska politika i jugoslavenska
ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVI, Povijest Nezavisne Drave Hrvatske,
Zagreb, 2002.; DUAN BILANDI, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999.,
str. 120-204. i po naputku profesora.

nastavne
cjeline
Literatura - Obvezna:
BOO GOLUA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str. 58-126, 219-
271; DRAGUTIN PAVLIEVI, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavii, Zagreb, 22000.,
str. 288-320, 354-358, 331-463.
Dopunska:
IVICA ARAC, Kultura selektivnoga sjeanja. Hrvati Hercegovine i Nezavisna Drava
Hrvatska, Crkva na kamenu, Mostar, 2012.; SVETOZAR PRIBIEVI, Diktatura kralja
Aleksandra, Zagreb, 1990.; FRANJO TUMAN, Hrvatska u monarhistikoj Jugoslaviji, I.-
II., Zagreb, 1993.; FERDO ULINOVI, Jugoslavija izmeu dva rata, I.-II., Zagreb, 1961.;
ZVONIMIR KULUNDI, Atentat na Stjepana Radia, Zagreb, 1968.; IVAN MUI,
Hrvatska politika i jugoslavenska ideja, Split, 1969.; HRVOJE MATKOVI, Povijest
Nezavisne Drave Hrvatske, Zagreb, 2002.; DUAN BILANDI, Hrvatska moderna
povijest, Zagreb, 1999., str. 120-204.
II. Naslov: Od jugoslavenske ideje do stvaranja nove drave.
Kratak opis: Khuenova vladavina - oporba i otpor. irenje hrvatske nacionalne misli.
Braa Radii. Politika "novoga kursa". Rijeka i Zadarska rezolucija. Jugoslavenski
odbor. Svibanjska i Krfska deklaracija. Drava Slovenaca, Hrvata i Srba. enevska
konferencija. Proglaenje Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Literatura: DRAGUTIN PAVLIEVI, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavii, Zagreb,
2
2000., str. 288-320.
III. Naslov: Pripreme za novi ustav. Ustavotvorna skuptina. Naela novoga ustava.
Kratak opis: Ustrojavanje nove drave. Granice Kraljevine SHS. Hrvatska u Kraljevini
SHS. Politiki progoni Hrvata. Ustavni nacrti. Ustavotvorna skuptina. Naela novoga
Ustava.
Literatura: BOO GOLUA, Hrvatski narod u Kraljevini Jugoslaviji, Mostar, 2008., str.
219-230.
IV. Naslov: Vjerske zajednice u Kraljevini SHS.
Kratak opis: Katolika Crkva u Hrvata. Srpska pravoslavna Crkva. Islamska vjerska
zajednica. idovska vjerska zajednica. Hrvatska starokatolika Crkva.
58-126.
V. Naslov: Diktatura dinastije Karaorevia.
Kratak opis: Diktatura prije diktature. Beogradski atentat.
230-241.
VI. Naslov: Seljako-demokratska koalicija.
Kratak opis: Radi - Pribievieva Seljako-demokratska koalicija. Politika djelatnost
SDK.
2
2000., str. 354-358 i biljeke s predavanja.
VII. Naslov: estosijeanjska diktatura.
Kratak opis: Kraljeva diktatura.
241-246.
VIII. Naslov: Ustaki pokret. Atentat na Aleksandra Karaorevia u Marseilleu.
Kratak opis: Hrvatski otpor diktaturi. Nastanak Ustakoga pokreta. Atentat na
Aleksandra Karaorevia u Marseilleu.
2
2000., str. 364-372.
IX. Naslov: Vrijeme namjesnitva.
Kratak opis: Namjesnitvo kneza Pavla Karaorevia. Hrvatsko pitanje. Maekova
Zatita. HSS - zastupnik hrvatskog naroda. Kriza u rjeavanju hrvatskoga pitanja.
2
2000., str. 373-380.
X. Naslov: Sporazum Cvetkovi - Maek. Banovina Hrvatska.
Kratak opis: Sporazum Cvetkovi - Maek. Banovina Hrvatska. Unutarnje ureenje i
opseg. Otpori Banovini. Zbacivanje vlade Cvetkovi - Maek.
250-251; DRAGUTIN PAVLIEVI, Povijest Hrvatske, Naklada P.I.P. Pavii, Zagreb,
2
2000., str. 380-390.
XI. Naslov: Konkordat izmeu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije.
Kratak opis: Odnos izmeu Svete Stolice i Kraljevine Jugoslavije. Pripreme za
konkordat. Borba oko konkordata. Opoziv konkordata.
251-271.
XII. Naslov: Situacija uoi Drugoga svjetskog rata.
Kratak opis: Situacija uoi rata. Komunistika stranka Hrvatske. Politika situacija.
Raspad Jugoslavije. Uzroci i posljedice raspada Kraljevine Jugoslavije.
2
2000., str. 384-391.
XIII. Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu
Kratak opis: Kako je nastala NDH. Unutarnji otpori. Katolika Crkva tijekom rata. Kraj i
slom NDH.
2
2000., str. 399-439.
XIV. Naslov: Razvoj drutva, gospodarstva, znanosti i umjetnosti (1918.-1945.).
Kratak opis: Gospodarski razvitak. Razvitak znanosti. Likovne umjetnosti. Hrvatski jezik
i knjievnost. Glazba, film i radio.
2
2000., str. 391-398, 504-508.
Kratak opis: -------------
Naziv kolegija EUROPSKA I SVJETSKA POVIJEST Kod FFP-513
NAKON 1945. kolegija
Studijski program Godina III. predd
ECTS vrijednost Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45
boda 4 semestru
(p+v+s)
semestar
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s europskom i svjetskom povijeu nakon Drugoga svjetskog
rata.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e razumjeti najvanije svjetske i europske
(ope i specifine procese u razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.
kompetencije) - Studenti e znati najvanije dogaaje i osobe iz navedenog vremena.
-Studenti e biti u stanju razumjeti dogaaje u pravom kontekstu, pa e im biti
jasni i razlozi raspada komunistikog sustava.
Sadraj Pobjeda antifaistikog saveza u Drugom svjetskom ratu. Hladni rat. Sovjetski
silabusa/izvedbenog blok. Zapadni blok. Zapadnoeuropski komunizam. Antikolonijalni pokreti.
plana (ukratko) Raspad komunistikog sustava u Europi.
nastave
tiskom)

STUDENTA
aktivnost u nastavi
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti
ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu nee dobiti potpis nositelja kolegija, niti
e moi pristupiti zavrnom ispitu.
- Aktivnost u nastavi tie se pripremljenog sudjelovanja u nastavi.
- Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen. Zavrni ispit je usmeni ispit kojim se
obvezne literature.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je poloeni vezani kolegij: Europska i svjetska povijest 1918.-1945.





Obvezna literatura: ODD ARNE WESTAD, Globalni hladni rat, Golden marketing, Zagreb 2009.;
JERZY HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA
AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar Kerovani,
Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predveerje rata i Drugi svjetski rat
(1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; SKUPINA AUTORA, Povijest.
Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
Dopunska literatura: SKUPINA AUTORA, Regije europske povijesti, Naprijed, Zagreb, 1995.; JACQUES
LE RIDER, Mitteleuropa, Barbat, Zagreb, 1998.; DAVID S. PAINTER, Hladni rat,
povijest meunarodnih odnosa, Srednja Europa, Zagreb, 2002.
o kolegiju Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
kolegiju studenti e dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj
stranici Fakulteta.

nastavne
cjeline
Literatura: Sva navedena.
II. Naslov: Pobjeda antifaistikog saveza u Drugom svjetskom ratu
Kratki opis: Antifaistika koalicija koju su inile zapadne zemlje i SSSR pobijedile su
nacistiku Njemaku i njezine saveznike. Uslijedila je podjela okupacijskih zona,
suenja za ratne zloine poraenih i obnova.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17 i 18, Otokar
Kerovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predveerje rata i Drugi svjetski
rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.; Biljeke s predavanja.
III. Naslov: Hladni rat
Kratki opis: Kada je zajedniki neprijatelj poraen dolo je do tenzija izmeu zapadnih
zemalja i SSSR-a. Suradnju je zamijenio hladni rat.
Literatura: DAVID S. PAINTER, Hladni rat, povijest meunarodnih odnosa, Srednja
Europa, Zagreb, 2002.; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17,
Otokar Kerovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Predveerje rata i Drugi
svjetski rat (1936.-1945.), 17, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
IV. Naslov: Hladni rat - krize
Kratak opis: Korejska i njemaka kriza; Kubanska kriza, krize unutar istonog bloka
(Maarska 1956., Prako proljee, Sueska kriza).
Literatura: SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.), 18, Jutarnji list,
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 17-18, Otokar
Kerovani, Rijeka, 1974.
V. Naslov: Sovjetski blok
Kratki opis: SSSR je obnovio nekadanju Kominternu, ovaj put pod nazivom
Informacijski biro. Informbiro je okupio (gotovo) sve socijalistike zemlje, a ubrzo je
uspostavljen i vojni savez.
Literatura: Jerzy HOLZER, Komunizam u Europi, Srednja Europa, Zagreb, 2002.
VI. Naslov: Sovjetski Savez i zemlje Istone Europe nakon Staljinove smrti
Kratak opis: XX kongres KPSS; konfrontacije s SAD-om; sukob s NR Kinom, razdoblje
Hruova i Brenjeva.
Zagreb, 2008; SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
VII. Naslov: Sjedinjene Amerike Drave i zemlje Zapadnog bloka
Kratak opis: Uvrivanje New Deala, SAD od Trumana do Clintona (Marshallov plan),
meunarodno-politiki poloaj zapadnoeuropskih zemalja
VIII. Naslov: Komunizam unutar Zapadnog svijeta
Kratki opis: Komunistika ideologija poduprta iz SSSR-a prodrla je i u zapadna
demokratska drutva. U nekima su komunisti bili zastupljeni u parlamentima, dok su u
nekim bili zabranjivani i progonjeni.
IX. Naslov: Ujedinjena Europa
Kratki opis: Poeci ujedinjenja na gospodarskoj osnovi; monetarna unija; Europska unija
i Ugovor iz Mastrichta.
Zagreb, 2008.; Biljeke s predavanja.
X. Naslov: Zemlje treeg svijeta - od kolonijalizma do nezavisnosti
Kratki opis: Ostaci kolonijalizma; dekolonizacija; velike krize i ovisnost afrikih zemalja
o svjetskom gospodarstvu.
Literatura: SKUPINA AUTORA, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 18, Otokar
Kerovani, Rijeka, 1974.; SKUPINA AUTORA, Povijest. Poslijeratno doba (1945.-1985.),
18, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
XI. Naslov: Vijetnamski rat borba za neovisnost Vijetnama
Kratki opis: Kolonijalni reimi u vijetnamu (francuski, japanski, francuski); stvaranje
druge vijetnamske drave; pregovori u enevi; ameriki rat u Vijetnamu.
XII. Naslov: Nastanak drave Izrael
Kratki opis: Stanje nakon Drugog svjetskog rata; podjela Palestine; estodnevni rat.
XIII. Naslov: Islamski svijet 70-ih i 80-ih godina 20. stoljea
Kratki opis: Pregled stanja na Srednjem Istoku; Izraelsko-arapski rat; graanski rat u
Libanonu; Iranska revolucija; sukobi izmeu Iraka i Irana; Afganistanski graanski rat i
sovjetska intervencija.
XIV. Naslov: Raspad komunistikog sustava u Europi
Kratki opis: Gospodarska i politika kriza doveli su do sloma komunistikih reima u
Europi. Imperijalistika carstva su se raspala i nastale su ili su obnovljene nacionalne
drave s demokratskim parlamentarnim ureenjem.
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraenoj tematici
Naziv kolegija HRVATSKA I B-H POVIJEST NAKON Kod FFP-518
1945. kolegija
Studijski program Godina III. predd
ECTS vrijednost Semestar ljetni Broj sati po P (2) + S (1) = 45
boda 4 semestru
(p+v+s)
semestar
Pristup kolegiju Studenti preddiplomskog studija Vrijeme odravanja
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Ivica Lui, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije Prema dogovoru
E-mail adresa i broj telefona ilucic@isp.hr
Ciljevi kolegija Upoznati studente s hrvatskom povijeu i povijeu Bosne i Hercegovine nakon
Drugoga svjetskog rata.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e razumjeti najvanije drutvene procese u
(ope i specifine razdoblju od Drugoga svjetskog rata pa sve do najnovijeg vremena.
kompetencije) - Studenti e znati najvanije dogaaje i osobe iz navedenog vremena.
-Studenti e biti u stanju sagledati pravi kontekst povijesnih dogaaja, pa e im
biti jasni i razlozi sukoba s poetka devedesetih.
-Studenti e znati glavne uzroke i dogaaje iz rata, kao i razloge poratne krize i
sukoba.
Sadraj Uspostava komunistike vlasti. Poratno razdoblje. Sukob sa SSSR-om. Okretanje

silabusa/izvedbenog Zapadu. Politika nesvrstanih. Osmi kongres i reforme ezdesetih. Hrvatski
plana (ukratko) nacionalni pokret. Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma. Kriza
osamdesetih. Refleksije raspada komunistikog sustava u Europi.
nastave
tiskom)

STUDENTA
aktivnost u nastavi
izlaganje)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Studenti moraju biti nazoni barem polovini sati kako bi mogli pristupiti
ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu nee dobiti potpis nositelja kolegija, niti
e moi pristupiti zavrnom ispitu.
- Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen. Zavrni ispit je usmeni ispit kojim se
obvezne literature.
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit su poloeni vezani kolegiji: Hrvatska i b-h. povijest 1918.-1941. i
Hrvatski narod u Drugom svjetskom ratu.





Obvezna literatura: ZDENKO RADELI, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., kolska knjiga, Zagreb,
2006.; IVICA (IVO) LUI, to je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili)
mi,u: Status, 14, Mostar, 2010.; IVICA (IVO) LUI, Komunistiki progoni
Katolike crkve u Bosni i Hercegovini 1945.-1990., u: Fra Ferdo Vlai-
vizionar i patnik: spomenica u povodu desete obljetnice smrti: (1995.-2005.),
Naa ognjita, Tomislavgrad, 2005.
Dopunska literatura: ENVER REDI, Sto godina muslimanske politike, ANUBiH - Institut za istoriju,
Sarajevo, 2000.; NIKICA BARI, Srpska pobuna u Hrvatskoj, Golden marketing -
Tehnika knjiga, Zagreb, 2005.; DAVOR MARIJAN, Slom Titove armije, Golden
marketing - Tehnika knjiga, 2008.; IVICA (IVO) LUI, Hrvatska
protukomunistika gerila u Bosni i Hercegovini od 1945. do 1951., u: asopis
za suvremenu povijest, 3., Zagreb, 2010.; IVICA (IVO) LUI, Jesen komunizma i
Jugoslavije Bosna i Hercegovina u zadnjem desetljeu komunistike
Jugoslavije (1980.1990.) s posebnim osvrtom na Hercegovinu, u: Hum i
Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; IVO
BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.;
IVICA (IVO) LUI, Bosna i Hercegovina od prvih izbora do meunarodnog
priznanja, u: asopis za suvremenu povijest, 1, Zagreb, 2008.
o kolegiju Sve potrebne informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata prema
kolegiju studenti e dobiti na predavanju. Iste su dostupne i na internetskoj
stranici Fakulteta.

nastavne
cjeline
Literatura:
Sva navedena.
II. Naslov: Uspostava komunistike vlasti
Kratki opis: Revolucionarne metode uspostave vlasti, pri emu su poinjeni brojni
zloini. Ubojstva, zatvaranja, oduzimanja imovine i sl.
Literatura: IVICA (IVO) LUI, Hrvatska protukomunistika gerila u Bosni i Hercegovini
od 1945. do 1951., u: asopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010.
III. Naslov: Poratno razdoblje
Kratki opis: Razdoblje uvrivanja vlasti, prvi izbori, stvaranje Narodne fronte i guenje
oporbe.
Literatura: IVICA (IVO) LUI, Hrvatska protukomunistika gerila u Bosni i Hercegovini
od 1945. do 1951., u: asopis za suvremenu povijest, 3, Zagreb, 2010. ; IVICA (IVO)
LUI, to je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi, u: Status, 14, Mostar,
2010.
Naslov: Crkva i drava
IV. Kratki opis: Sukob dvaju svjetonazora; crkveno-dravni odnosi; raskid odnosa s
Vatikanom; normalizacija odnosa; Srpska pravoslavna crkva i komunistiki reim.
Literatura: ZDENKO RADELI, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., kolska knjiga,
Zagreb, 2006.
Naslov: Katolika crkva u BiH u vrijeme Druge Jugoslavije
V. Kratki opis: Stradanja Katolike crkve u BiH s posebnim osvrtom na Hercegovinu;
pokuaj suradnje sveeniko udruenje Dobri pastir; Katolika crkva u BiH 80-ih
godina XX. stoljea
Literatura: IVICA (IVO) LUI, Komunistiki progoni Katolike crkve u Bosni i
Hercegovini 1945.-1990., u: Fra Ferdo Vlai-vizionar i patnik: spomenica u povodu
desete obljetnice smrti: (1995.-2005.), Naa ognjita, Tomislavgrad, 2005.
Naslov: Sukob sa SSSR-om
VI. Kratki opis: Vrh jugoslavenske komunistike partije suprotstavio se sovjetskoj politici
kojom je Staljin nastojao uspostaviti potpunu kontrolu unutar socijalistikih zemalja.
Literatura: IVO BANAC, Sa Staljinom protiv Tita, Globus, Zagreb, 1990.
VII. Naslov: Politika nesvrstanih
Kratki opis: Nakon sukoba sa SSSR-om, nunog pribliavanja Zapadu uz nastojanje
ouvanja socijalistikog sustava, KPJ je bila prisiljena na neku vrstu neutralnosti.
Rezultat takve situacije je pokret nesvrstanih uz iju pomo je Jugoslavija uspjela
ostvariti neke svoje politike i gospodarske interese.
VIII. Naslov: Osmi kongres i reforme ezdesetih
Kratki opis: KPJ je bila svjesna potrebe za radikalnim reformama. Ve poetkom
ezdesetih spominje se mogunost raspada Jugoslavije. Rjeenja se trae u
decentralizaciji zemlje i podjeli moi. Te reforme bitno su promijenile stanje u BiH.
Literatura: IVICA (IVO) LUI, to je (bila) Bosna i Hercegovina, tko smo (bili) mi, u:
Status, 14, Mostar, 2010.; Biljeke s predavanja.
Naslov: Sukobi u Savezu komunista Jugoslavije Brijunski plenum
IX. Kratki opis: Sukobi centralistikih i decentralistikih ideja u SKJ; sukob s Aleksandrom
Rankoviem, reforme u Savezu komunista.
Literatura: ZDENKO RADELI, Hrvatska u Jugoslaviji 1945.-1991., kolska knjiga,
Zagreb, 2006.; Biljeke s predavanja.
X. Naslov: Pokuaj jaanja statusa SR BiH u Jugoslaviji
Kratak opis: Jedna od mjera kojom je SKJ htjela ojaati SR BiH bila je i promjena
odnosa prema Hrvatima a posebno u zapadnom dijelu Hercegovine koji do rujna 1966.
gotovo i nisu bili ukljueni u sustav vlasti. Drugi potez SKJ na jaanju BiH bilo je
priznanje muslimanske nacije.
Literatura: Husnija KAMBEROVI, Mostarsko savjetovanje 1966. godine, u: Hum i
Hercegovina kroz povijest, Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011.; KASIM SULJEVI,
Nacionalnost Muslimana, Otokar Kerovani, Rijeka, 1981., str. 167-253; Biljeke s
predavanja.
XI. Naslov: Hrvatski nacionalni pokret
Kratki opis: Promjene u zemlji izazvane reformama oslobodile su prodemokratske snage
u Hrvatskoj koje su traile potvrdu nacionalnih vrijednosti i identiteta te politiku istih
rauna.
XII. Naslov: Ustav iz 1974. s elementima konfederalizma
Kratki opis: Rezultat zahtjeva za nacionalnom ravnopravnou i uope reformi sustava
bio je Ustav SFRJ koji je donesen 1974. On je potvrdio i ojaao dravnost republika
ukljuujui i samoopredjeljenje do odcjepljenja.
XIII. Naslov: Kriza osamdesetih godina 20. stoljea
Kratki opis: Smru J. B. Tita nestao je najvaniji integracijski faktor SFRJ. Nastupilo je
vrijeme politike i gospodarske krize koju KPJ nije bila u stanju rijeiti.
XIV. Naslov: Refleksije raspada komunistikog sustava u Europi
Kratki opis: Dogaaji koji su se odvijali na istoku Europe, pad komunistikih diktatura i
ruenje Berlinskog zida doveli su i do promjena u Jugoslaviji odnosno BiH.
XV. Naslov: Zakljuni osvrti i ponavljanje
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraenim temama
OPIS KOLEGIJA NA DIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI
Naziv kolegija Metodologija povijesnih istraivanja Kod kolegija FFPVM101

Ciklus Diplomski sveuilini studij studija
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija obvezni (A) Preduvjeti Usporedni nema ih
uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Nositelj kolegija/nastavnik dr. sc. Boo Golua, red. prof.
Asistent dr. sc. Dijana Kora, doc.
Ciljevi kolegija Prezentirati studentima pojam i metodologiju povijesnih istraivanja
te ih upoznati s metodama koje se primjenjuju u historiografskoj
praksi, kao i s tijekom istraivanja suvremenih povjesniara.
Upoznati studente s trenutnim stanjem u europskoj, hrvatskoj i
bosanskohercegovakoj historiografiji kako bi bili osposobljeni
izraditi struni i znanstveni rad.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e imati predodbu o metodologiji i
(ope i specifine metodama koje se primjenjuju u suvremenom povijesnom
kompetencije) istraivanju te e biti osposobljeni izraditi struni i znanstveni rad po
standardima znanstvene metodologije.
Sadraj Suvremena historiografija. Osnovna pitanja historijskog istraivanja.
syllabusa/izvedbenog Metode povijesnih istraivanja. Izvori i pomone povijesne
plana (ukratko) znanosti. Heuristika i kritika izvora. Faze istraivanja. Interpretacija
podataka. Nastanak znanstvenih, preglednih i strunih radova.
Povijest i moral, kauzalnost u povijesti. Povijest kao napredak.
Poloaj povijesti i povjesniara u drutvu.
nastave zadatci
tiskom)
Napomene:
- Nastava se izvodi u obliku predavanja, vjebi i seminara. Student
je obvezan tijekom semestra napisati i usmeno izloiti esej na
temelju dopunske literature (u dogovoru s profesorom) koji slui
kao predloak za raspravu svim studentima, kao i sudjelovati u
diskusiji o izloenim temama.
- Studenti e, osim na nastavi, moi i na konzultacijama dobiti
smjernice za ispunjavanje njihovih samostalnih zadataka.
- Pisanje i izlaganje eseja.
- Izrada bibliografije.
- Napisati i prezentirati prikaz knjige, lanka, zbornika radova ili
zbirke izvora.
OCJENI
aktivnost u nastavi
Esej (priprema i 30 1 Max 20%
izlaganje)
Pisanje bibliografije 15 0,5 Max 10%
Prikaz knjige, lanka... 15 0,5 Max 10%
Zavrni ispit: usmeni 60 2 Max 50%
(provjera steenih
kompetencija u svrhu
potvrivanja steenog
znanja i ostvarenih
ishoda)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti zavrnom ispitu, trebaju
tijekom nastave nazoiti najmanje 60% predavanjima, 70% seminaru i 80% vjebama
(odreeno Pravilnikom o studiranju). Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu vie, ne
mogu dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti zavrnom ispitu.
- Uvjet za pristup zavrnom ispitu su i svi uspjeno obavljeni samostalni zadatci predvieni
silabusom.
- Studenti koji studiraju uz rad i nisu u mogunosti sudjelovati u nastavi svaki tjedan, duni su
na poetku semestra preuzeti svoje obveze i ispuniti ih tijekom semestra.
- Esej se odnosi na pisanje/izlaganje o dogovorenoj uoj temi (pisan na raunalu, Times New
Roman, veliinom slova 12 s proredom 1,5).
- Studenti na konzultacijama mogu dobiti smjernice za obavljanje samostalnih zadataka. Vrlo
je vano slijediti naputke o izradbi radova.
- Gramatika i pravopisna tonost kao i pisanje radova po zadanoj metodologiji uvjet su
prihvaanja radova.
- Iako se podrazumijeva da se studenti znaju sluiti Wordom i PowerPointom na vjebama e
imati odreene zadatke vezane uz pisanje i sreivanje teksta u Wordu te njegovu prezentaciju
u PowerPointu, to trebaju uspjeno uraditi kako bi mogli pristupiti zavrnom ispitu.
za kolegij.
Na isti nain vrednuju se i izrada bibliografije te prikaz knjige, lanka, zbornika radova ili
zbirke izvora te usmeno izlaganje.
Prikaz se ocjenjuje na sljedei nain:
Izlaganje se ocjenjuje na sljedei nain:
Bibliografija se ocjenjuje na sljedei nain:
- od 51% do 60% = do 10% ocjene
- od 61% do 70% = do 20% ocjene
- od 71% do 80% = do 30% ocjene
- od 81% do 90% = do 40% ocjene
- od 91% do 100% = do 50% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - CARR, E. H., to je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.
- GROSS, M., Suvremena historiografija - Korijeni, postignua,
traganja, Novi liber - Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356.-417.
- JENKINS, K., Promiljanje historije, Srednja Europa, Zagreb,
2008.
Dopunska literatura: Prema dogovoru s profesorom.
dostupne su i na mrenoj stranici Fakulteta.

cjeline
kolegija i koncepcija predavanja.
Literatura:
Obvezna:
- CARR, E. H., to je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004.
Zagrebu, Zagreb, 1996., str. 356-417.
- JENKINS, K., Promiljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008.
Dopunska: prema dogovoru s profesorom
II. Naslov: Osnovna pitanja historijskog istraivanja
Kratak opis: Znanost i historija. Historijska metoda. Predmet historijskog
istraivanja. Objektivnost i pristranost.
Literatura:
- JENKINS, K., Promiljanje historije, Srednja Europa, Zagreb, 2008., str.
16.-47.
III. Naslov: Izvori i pomone povijesne znanosti
Kratak opis: Pojam i vrste izvora. Problemi kod izvora za pojedina
povijesna razdoblja. Pojam i podjela pomonih povijesnih znanosti. Arhivi u
Hrvatskoj i BiH te strani arhivi (vrsta i obilnost grae za pojedino razdoblje).
Jezik isprava.
Literatura:
IV. Naslov: Heuristika i kritika izvora
Kratak opis: Faze istraivanja. Heuristika. Kritika izvora. Postupak
odgovaranja na istraivako pitanje. Vanjska i unutarnja kritika. Problemi
prilikom kritike izvora za pojedina razdoblja.
Literatura:
- CARR, E. H., to je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 5.-25.
V. Naslov: Interpretacija podataka
Kratak opis: Suvremene historiografske metode. Proces konstrukcije
odgovora na istraivako pitanje. Istraivake strategije.
Literatura:
49.-90.
VI. Naslov: Nastanak znanstvenih, preglednih i strunih radova
Kratak opis: Krajnji stupanj istraivanja - prezentacija rezultata istraivanja.
Problemi pri pisanju. Struktura znanstvenog rada. Stil pisanja. Vrste radova.
Citiranje izvora i literature.
Literatura:
VII. Naslov: Obrada teksta na raunalu
Kratak opis:
Literatura:
VIII. Naslov: Povijest i moral
Kratak opis: Postavljanje hipoteza. Analogije. Dunosti povjesniara.
Literatura:
- biljeke s predavanja.
IX. Naslov: Kauzalnost u povijesti
Kratak opis: Postavljanje pitanja i traenje odgovora. Traenje uzroka.
Rasporeivanje injenica.
Literatura:
X. Naslov: Povijest kao napredak
Kratak opis: Zanimanje za prolost. Objektivnost u povijesti. Povijest kao
dijalog izmeu prolosti i sadanjosti.
Literatura:
XI. Naslov: Poloaj povijesti i povjesniara u drutvu
Kratak opis: Shvaanje povijesti. Uloga historiografije. Stvaranje mitova.
Literatura:
- CARR, E. H., to je povijest?, Srednja Europa, Zagreb, 2004., str. 113.-
135.
91.-107.
XII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava
Kratak opis: Izlaganje studenata na dogovorenu temu: Od Ivana Luia do
danas. Autoriteti u hrvatskoj i bosanskohercegovakoj historiografiji i njihov
utjecaj na daljnja pisanja o pojedinim problemima.
XIII. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava
XIV. Naslov: Usmena izlaganja i rasprava
Kratak opis: -----------
Naziv kolegija Povijest kranstva 1 Kod kolegija FFPVM102
boda semestru
(p+v+s)
(B1) uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvanijim dogaajima iz povijesti kranstva
od poetka do 13. stoljea s ciljem da studenti postignu razinu koja
e im omoguiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati
i kritiki protumaiti najvanija pitanja, pojmove i procese iz
povijesti kranstva u navedenom razdoblju.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e poznavati najvanije dogaaje
(ope i specifine iz povijesti kranstva od poetka do 13. stoljea s naglaskom na
kompetencije) razumijevanju temeljnih pojmova i procesa.
- Osposobljavanje studenata za samostalno promiljanje o vanim
dogaajima i procesima iz povijesti kranstva kao i sposobnost
opisa i usporedbe najvanijih pitanja u navedenom razdoblju.
- Osposobljavanje studenata za samostalno sluenje literaturom s
- Sagledavanje vanosti kronolokog slijeda povijesnih zbivanja.
Sadraj Osnutak, irenje i progoni Crkve. Ustrojstvo Crkve. Bogotovlje,
syllabusa/izvedbenog disciplina i obiaji. Razvitak kranskog nauka. Krivovjerja i
plana (ukratko) raskoli. Kranska literatura i crkvene znanosti. irenje i sputavanje
kranstva. Misije meu Germanima i Slavenima. Prodor islama u
Europu. Papinstvo i njegov odnos prema politikim silama do
sredine 11. st. Zapadno kransko carstvo. Crkvena kultura i
znanost. Odvajanje Istone od Zapadne crkve. Crkveno pravo pod
germanskim utjecajem. Papinstvo i carstvo. irenje kranstva u
sjevero-istonoj Europi i borba protiv islama. Pojava krivovjerja i
njihovo suzbijanje. Umjetnost, kultura i crkvene znanosti. Odnos
izmeu papinstva i europskih drava. Novi crkveni redovi.
Religiozni i crkveni ivot.
nastave zadatci
tiskom)
Studentske obveze - Redovito pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o

izloenim temama.
- Spremanje grae za ispit i polaganje zavrnog ispita.

Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti mogli pristupiti zavrnom ispitu, trebaju
Zavrni ispit (usmeni) ocjenjuje se na sljedei nain:
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GOLUA, B., Povijest Crkve, Teoloki institut Mostar, Mostar,
1998.
Dopunska literatura: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kranska sadanjost,
Zagreb, 1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb,
1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)

cjeline
kolegija i koncepcija predavanja. Uvod u crkvenu povijest.
Literatura:
Obvezna:
- GOLUA, B., Povijest Crkve, Teoloki institut Mostar, Mostar, 1998., str.
23.-31.
Dopunska:
- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kranska sadanjost, Zagreb,
1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,
(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)
II. Naslov: Poetci kranstva
Kratak opis: idovski svijet prije Krista i njegovo iekivanje Mesije. Isus
Krist spasitelj svijeta i osniva Crkve. Prvotna zajednica u Jeruzalemu i
poetni razvoj Crkve. Apostoli. irenje kranstva. Progoni krana.
Literatura:
31.-55.
III. Naslov: Prvotno ustrojstvo Crkve. Bogotovlje, disciplina, obiaji.
Kratak opis: Sveenstvo i hijerarhijsko ustrojstvo. Formiranje, izbor,
uzdravanje i karakteristike klera. Jedinstvo Crkve i rimski primat.
Bogotovlje, disciplina, obiaji. Krtenje i krsno vjerovanje. Slavljenje svete
mise. Nauk o pokori. Blagdani i dani posta. Slavljenje Uskrsa.
Literatura:
55.-57., 59.-66.
IV. Naslov: Razvoj kranskog nauka
Kratak opis: Kranska vjera i krivovjerja. Gnosticizam. Maniheizam ili
perzijska gnoza. Trinitarne borbe. Monarhisti. Eshatoloka iekivanja.
Hilijazam. Montanizam.
Literatura:
68.-74.
V. Naslov: Crkvena literatura
Kratak opis: Razvoj crkvene literature. Apostolski oci. Apologeti. Istoni
kranski pisci u 3. stoljeu. Latinska kranska literatura.
Literatura:
74.-85.
VI. Naslov: Milanski edikt i njegove posljedice
Kratak opis: Konstantin Veliki i njegovi nasljednici. Nestanak poganstva iz
Rimskoga Carstva. Dravna Crkva.
Literatura:
85.-90.
VII. Naslov: irenje kranstva
Kratak opis: irenje kranstva u Aziji i Africi. Kranstvo meu
Germanima u vrijeme Seobe naroda. Crkva meu Keltima i Anglosasima na
britanskim otocima. Potiskivanje kranstva od islama.
Literatura:
90.-96., 98.-101.
VIII. Naslov: Teoloki sporovi i razvoj crkvenog nauka
Kratak opis: Teoloki sporovi i razvoj crkvenog nauka openito. Arijanizam
i prvi ekumenski sabor u Niceji. Spor o Duhu Svetom i drugi ekumenski
sabor u Carigradu. Filioque. Donatistiki spor. Nestorijanske borbe i trei
ekumenski sabor u Efezu. Monofizitske borbe i etvrti ekumenski sabor u
Kalcedonu. Pelagijanski spor na Zapadu o milosti. Augustin - Uitelj milosti.
Augustinov nauk o predodreenju. Monofizitska i origenistika sporenja. Tri
kapitula. Peti ekumenski sabor u Carigradu. Monoteletski spor i esti
ekumenski sabor u Carigradu.
Literatura:
101.-107., 108.-119.
IX. Naslov: Ustrojstvo Crkve nakon Milanskog edikta. Kranska literatura 4. i
5. st.
Kratak opis: Organiziranje patrijarhata. Papinstvo i rimski primat. Krtenje i
katekumenat. Liturgija. Sakrament pokore. Crkveni blagdani i dani posta.
Starokranska umjetnost. Monatvo. Opa vanost kranske literature.
Zlatno razdoblje istone teologije u 4. i 5. st. Zlatno doba zapadne teoloke
literature u 4. i 5. st.
Literatura:
119.-126., 128.-132., 133.-139.
X. Naslov: Seobe naroda. Obraenje germanskih plemena. Zaetak Crkvene
drave. Pojava islama. Karlo Veliki.
Kratak opis: Misije meu Germanima i Slavenima. Obraenje Alemana,
Bavaraca i Turinana. Anglosaske misije na kontinentu. Sv. Bonifacije.
Obraenje Sasa i sjevernih Germana. Zapadni misionari meu Slavenima i
Maarima. Pravoslavlje meu Slavenima istone Europe. Invazija
muhamedanaca u zapadnu i junu Europu. Zaetak Crkvene drave. Karlo
Veliki i Crkva. Obnova Zapadnog Rimskog Carstva. Propadanje
Karolinkog Carstva. Saski carevi.
Literatura:
147.-155., 156.-174.
XI. Naslov: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Bizantska crkva i njezine
posebnosti.
Kratak opis: Crkvena kultura i znanost na Zapadu. Obrazac Filioque.
Bizantska crkva i njezine posebnosti. Borba protiv svetih slika
(ikonoklazam).
Literatura:
178.-186.
XII. Naslov: Focijev raskol. Veliki istoni raskol 1054. godine.
Kratak opis: Sporovi u vrijeme patrijarha Focija. Istoni raskol 1054. godine.
Bogotovlje. Pokornika praksa. Cluny i reforma monakog ivota. Moralni
ivot vjernika i sveenstva. Reforma Crkve u 11. st.
Literatura:
186.-191.
XIII. Naslov: Papa Grgur VII. i borba za investituru. Kriarske vojne. Pojava
velikih krivovjerja. Procvat monatva. Crkvena umjetnost.
Kratak opis: Papa Grgur VII. i njegova reforma. Borba za investituru.
Kriarske vojne do kraja 12. st. i borba protiv islama u Europi. Kanonsko
pravo. Biskupije i njihova uprava. Pojava velikih krivovjerja. Novi procvat
monatva. Kartuzijanci i cisterciti. Regularni kanonici i premonstrati. Viteki
redovi. Sakramenti, euharistija i molitve. Crkvena umjetnost. Skolastika.
Mistici 12. stoljea.
Literatura:
211.-217., 225.-233., 236.-249.
XIV. Naslov: Kriarski pokret u 13. st. Prosjaki redovi. Inkvizicija. Osnutak
sveuilita.
Kratak opis: Kriarski pokret u 13. stoljeu. Prosjaki redovi. Sveti Franjo
Asiki i franjevci. Dominikanci i ostali prosjaki redovi. Organiziranje
inkvizicije. Crkvena umjetnost. Gotika. Osnutak sveuilita. Vrhunac
skolastike.
Literatura:
259.-262., 264.-276.
Kratak opis: -------------
Naziv kolegija Paleografija Kod kolegija FFPVM103
boda semestru
(p+v+s)
(B1) uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s osnovama paleografije s ciljem da postignu
razinu znanja koje e im omoguiti prepoznati i proitati stara
pisma.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e znati prepoznati razna stara
(ope i specifine pisma te ih moi proitati.
kompetencije) - Osposobljavanje studenata za samostalan rad u predmetu
paleografije.
Sadraj Uvod u paleografiju. Materija i forma rukopisa. Poetak i razvoj
silabusa/izvedbenog latinskoga pisma. Pismo u sreditima rimske kulture (1.-8. stoljee).
plana (ukratko) Skraenice. Pismo u vremenu velikih opatija (7.-12. stoljee). Pismo
u vrijeme velikih sveuilita (13.-14. stoljee). Pismo u vrijeme
humanizma (15. stoljee).
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Redovito pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavi.
- Spremanje grae za ispit i polaganje zavrnoga ispita.
Dodatna pojanjenja:
Nazonost nastavi manje od 50% = 0% ocjene
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986.
Dopunska literatura: - KAPITANOVI, V., Povijesna vrela i pomone znanosti,
Filozofski fakultet Sveuilita u Splitu, Split, 2012., str. 111.-176.

cjeline
Kratak opis: Izlaganje naina rada, uvoenje u sadraj kolegija i koncepcija
predavanja. Opa bibliografija.
Literatura:
- BATTELLI, G., Lezioni di paleografia, Roma, 31986., str. 3.-24.
II. Naslov: Materija i forma rukopis
Kratak opis: Materija za pisanje. Navotene ploice. Papirus. Pergamena.
Papir. Svitak. Rukopis. Instrumenti za pisanje.
Literatura:
III. Naslov: Poetak i razvoj latinskoga pisma
Kratak opis: Opa podjela i razdoblja razvoja. Latinsko pismo i njegove
forme do kraja 1. stoljea poslije Krista.
Literatura:
IV. Naslov: Pismo u sreditima rimske kulture (1.-8. stoljee), I
Kratak opis: Knjiarska velika slova. Alfabet. Velika kosa slova.
Karakteristike. Alfabet.
Literatura:
V. Naslov: Pismo u sreditima rimske kulture (1.-8. stoljee), II
Kratak opis: Uncijalna slova. Poluuncijalna slova. Karakteristike.
Literatura:
VI. Naslov: Pismo u sreditima rimske kulture (1.-8. stoljee), III
Kratak opis: Kosa minuskula. Ukrasi i minijature.
Literatura:
VII. Naslov: Skraenice
Kratak opis: Naela i sustavi skraenica. Znakovi skraenica.
Literatura:
VIII. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, I
Kratak opis: Pismo sjeverne i sredinje Italije. Talijanska predkarolinka
minuskula. Sredita i karakteristike. Minijatura.
Literatura:
IX. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, II
Kratak opis: Pismo june Italije. Beneventana. Rukopisi na hrvatskom
prostoru. Minijatura. Liturgijski spisi.
Literatura:
X. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, III
Kratak opis: Pismo na prostoru panjolske. Vizigotsko pismo. Minijatura.
Literatura:
XI. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, IV
Kratak opis: Pismo na prostoru Francuske i Njemake u 7. i 8. stoljeu.
Merovinko pismo. Minijatura.
Literatura:
XII. Naslov: Pismo u vrijeme velikih opatija, V
Kratak opis: Pismo na prostoru Velike Britanije i Irske. Korijeni pisma.
Vrste pisma. Kriteriji datacije. Minijatura.
Literatura:
XIII. Naslov: Karolinka reforma
Kratak opis: Karolinko pismo. Minijatura. Scuola Palatina u Aachenu i
ostale kole. Interpunkcijski znakovi i glazbene note. Rimski i arapski
brojevi.
Literatura:
XIV. Naslov: Pismo u vrijeme velikih sveuilita (13.-14. stoljee)
Kratak opis: Gotica. Knjiarska gotica. Kosa slova. Minijatura. Gotica u
raznim zemljama i pokrajinama.
Literatura:
XV. Naslov: Pismo u vrijeme humanizma (15. stoljee)
Kratak opis: Vrste i karakteristike. Minijatura. Razne kole.
Literatura:
Naziv kolegija Znanstvena historiografija Kod kolegija FFPVM104
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti Usporedni nema ih
(B2)/(C) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti Povijesti i studenti diplomskih Vrijeme prema
studija Filozofskog fakulteta odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Mladen Ani, red. prof.
E-mail adresa i broj telefona: mancic55@hotmail.com
Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija upoznati studente s nainom na koji je svojedobno
oblikovano i nakon toga reproducirano, odnosno kako trenutno
funkcionira znanstveno polje povijesnih istraivanja. Uvesti studente
u postupke i procedure koje karakteriziraju znanstvenu djelatnost te
ih kroz raspravu o proitanim tekstovima praktino upoznati sa
znanstvenom dimenzijom povijesti.
Ishodi uenja - Studenti stjeu temeljnu predodbu o znanstvenom istraivanju
(ope i specifine prolosti,
kompetencije): - studenti su upoznati s temeljnim oblicima komunikacije
znanstvenih istraivanja,
- studenti su upoznati s osnovama vjetine oblikovanja sloenih
spoznaja,
- studenti su stekli uvid u znaenje pojma multiperspektivnost,
- studenti su upoznati s postojanjem razliitih znanstvenih
paradigmi.
Sadraj - Uvod - razlike izmeu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja
syllabusa/izvedbenog kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraivanja povijesti.
plana (ukratko): - Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice.
- Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.
- Znanstveno istraivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi
pojedinac.
- Historiografska tradicija kao polazite, ali i teret - odnos spram
postojeih spoznaja i nain na koji se u njih uklapaju nove spoznaje.
- Multiperspektivnost - znaenje dogaaja za suvremenike i u
razliitim naracijama o prolosti.
- Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraivanja s
osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse izvorni znanstveni
rad i pregledni rad.
- Naini utvrivanja povijesnih injenica kroz kritiku vrela.
- Od skupa injenica do sloene slike - logika povezivanja.
- Povezivanje utvrenih injenica u obrasce uzrono-posljedinih
lanaca.
- Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.
- Sklapanje naracije i njezino znaenje u znanstvenom postupku.
- Oblikovanje i znaenje preglednoga rada.
- Oblikovanje i znaenje izvornog znanstvenog rada.
- Rekapitulacija.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Proitati zadane tekstove, pohaati nastavu i sudjelovati u
nastavnome procesu.
- Pisati kolokvije.
- Napisati zavrni esej.
tiskom) provjera
znanja
Esej 15 0,5 Max 40%
znanja
Dodatna pojanjenja:
Da bi studenti poloili ispit duni su prethodno (tijekom nastave) ostvariti minimalan broj
bodova (25% od ukupne ocjene). Na temelju proitane obvezne literature, tijekom semestra
piu se dva kolokvija koja nastavnik provjerava i vraa ukoliko ne zadovoljavaju postavljeni
minimum. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog eseja te pohaanje i
angairanost tijekom nastave.
Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moe biti ocijenjen.
za kolegij.
planu.
pogreke.
Manje od 50% tonih odgovora = 0 % ocjene
Od 51% do 60% = do 5% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prolosti? Dva
pogleda na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002., 11.-113.
- BURKE, P., to je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb,
2006., 11.-137.
Dopunska literatura: - BRACEWELL, C. W., Senjski uskoci. Piratstvo, razbojnitvo i
sveti rat na Jadranu u esnaestom stoljeu, BARBAT, Zagreb,
1997.
- BRAUDEL, F., Dinamika kapitalizma, Izdavaka knjinica Zorana
Stojanovia, Sremski Karlovci, 1989.
- CLASTRES, P., Drutvo protiv drave. Istraivanja iz politike
antropologije, Disput, Zagreb, 2010.
- HOSKING, G., Trust and Distrust: A suitable theme for
historians?, Transactions of the Royal Historical Society, (2006.),
br. 16, str. 95.-115.
- MOORE, B., Drutveni koreni diktature i demokratije. Vlastelin i
seljak u stvaranju modernog svijeta, Filip Vinji, Beograd, 2000.
- MUMFORD, L., Grad u historiji. Njegov postanak, njegovo
mijenjanje i njegovi izgledi, Naprijed, Zagreb, 1988.
- WITTFOGEL, K. A., Orijentalna despocija. Usporedno
istraivanje totalne moi, Globus, Zagreb, 1988.
kolegiju Pohaanje nastave je obvezno s obzirom na to da se uinak kolegija
velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata.
Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati.
Da bi se ispit poloio, potrebno je prethodno iz svakog segmenta
ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%), stoga je i pohaanje
nastave u konanici vano u zbroju bodova.
Pismeni se kolokviji moraju predati ili elektronikom potom poslati
profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s
oblikovanje rada.

cjeline
I. Naslov: Uvod predavanje
Kratki opis: Razlike izmeu djelatnosti reprodukcije povijesnih spoznaja
kroz obrazovni sustav i znanstvenoga istraivanja povijesti.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prolosti? Dva pogleda na
povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
- BURKE, P., to je kulturalna povijest, Antibarbarus, Zagreb, 2006.
II. Naslov: Profesionalizacija akademske historiografije i njezine posljedice
Kratki opis: Profesionalizacija historiografije.
Literatura:
III. Naslov: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti
Kratki opis: Trenutno stanje u znanstvenom polju povijesti.
Literatura:
IV. Naslov: Znanstveno istraivanje povijesti kao kolektivno djelo koje izvodi
pojedinac
Kratki opis: Znanstveno istraivanje povijesti.
Literatura:
V. Naslov: Historiografska tradicija kao polazite, ali i teret
Kratki opis: Odnos spram postojeih spoznaja i nain na koji se u njih
uklapaju nove spoznaje.
Literatura:
VI. Naslov: Multiperspektivnost
Kratki opis: Znaenje dogaaja za suvremenike i u razliitim naracijama o
prolosti.
Literatura:
VII. Naslov: Osnovni oblici komunikacije rezultata znanstvenoga istraivanja s
osvrtom na temeljne kategorije hrvatske prakse
Kratki opis: Izvorni znanstveni rad i pregledni rad.
Literatura:
- FOGEL, W. R., ELTON, R. G., Kojim putem do prolosti? Dva pogleda
na povijest, Ibis grafika, Zagreb, 2002.
VIII. Naslov: Naini utvrivanja povijesnih injenica kroz kritiku vrela
Kratki opis: Naini utvrivanja povijesnih injenica.
Literatura:
IX. Naslov: Od skupa injenica do sloene slike
Kratki opis: Logika povezivanja injenica.
Literatura:
X. Naslov: Povezivanje utvrenih injenica u obrasce uzrono-posljedinih
lanaca
Kratki opis: Povezivanje utvrenih injenica.
Literatura:
XI. Naslov: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti
Kratki opis: Odnos postignutih spoznaja i protekle realnosti.
Literatura:
XII. Naslov: Sklapanje naracije i njezino znaenje u znanstvenom postupku
Kratki opis: Sklapanje naracije.
Literatura:
XIII. Naslov: Oblikovanje i znaenje preglednoga rada
Kratki opis: Pregledni rad.
Literatura:
XIV. Naslov: Oblikovanje i znaenje izvornog znanstvenog rada
Kratki opis: Izvorni znanstveni rad.
Literatura:
XV. Naslov: Rekapitulacija
Kratki opis: ------------
Naziv kolegija Srednjovjekovno hrvatsko plemstvo Kod kolegija FFPVM415
boda: semestru
(p+v+s)
(B2) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mladen Ani, red. prof.
Ciljevi kolegija: Kroz specifini intenzivni rad profesora sa studentima razviti
sposobnost koncipiranja istraivakoga pitanja, nauiti prikupljati
relevantnu literaturu te oblikovati zavrno izvjee nakon
provedenoga istraivakoga postupka.
Ishodi uenja Uspjenim svladavanjem kolegija studenti stjeu sposobnost
(ope i specifine provoditi, pod mentorstvom, specifine istraivake pothvate koji
kompetencije): ukljuuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaenja relevantne
literature i pisanja izvjea o provedenom istraivanju.
Sadraj Postanak Hrvatske Kneevine. Uzdizanje vladara i njegov odnos
syllabusa/izvedbenog spram rodovske aristokracije. Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti.
plana (ukratko): Dinastika kriza na kraju 11. stoljea i promjene u poloaju
vladajuega sloja. Prve kodifikacije izvanrednoga poloaja
pojedinih rodovskih zajednica. Razlike izmeu Dalmacije i
Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj strani. Dinastika kriza na
kraju 13. stoljea i oblikovanje oligarha. Raslojavanje plemikoga
sloja - oligarsi, velikai, srednje i malo plemstvo. Pokuaj pune
kodifikacije plemikoga poloaja u 14. stoljeu. Izmeu plemstva i
neslobode - predijalci, jobagioni utvrda. Prelazak na islam radi
ouvanja statusa u vrijeme otomanskih osvajanja.
nastave zadatci
tiskom) nastava
- itati literaturu.
- Napisati zavrni rad.
Praenje i pohaanje aktivnosti u seminarski praktini rad
tiskom) provjera
znanja

Seminarski rad (pismeni 30 1 Max 60%
i usmeni)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloili ispit trebaju tijekom nastave nazoiti
najmanje 50% predavanjima. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu vie, ne mogu dobiti
potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.
U konanu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.
za kolegij.
Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedei nain:
planu.
pogreke.
Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedei nain:
Obvezna literatura: - BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb,
1952., str. 1.-92.
- RAUKAR, T., Seljak i plemi hrvatskoga srednjovjekovlja,
Zagreb, 2002., str. 5.-50.
- ANI, M., Od kralja 'poluboga' do prvih ideja o 'nacionalnom
kraljevstvu', u: ANI, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski
povijesni muzej, Zagreb, 2002., str. 42.-107.
zbroju bodova.
Zavrni rad:
Zavrni rad student treba predati u pisanom obliku prema kalendaru
ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

cjeline
Kratki opis: Opis kolegija, ciljeva i metoda.
Literatura:
- BARADA, M., Hrvatski vlasteoski feudalizam, JAZU, Zagreb, 1952.
- RAUKAR, T., Seljak i plemi hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb, 2002.
kraljevstvu', u: ANI, M. i dr. (ur.), Kolomanov put, Hrvatski povijesni
muzej, Zagreb, 2002.
II. Naslov: Postanak Hrvatske Kneevine
Kratki opis: Postanak Hrvatske Kneevine.
Literatura:
III. Naslov: Uzdizanje vladara i njegov odnos spram rodovske aristokracije
Kratki opis: Odnos vladara i rodovske aristokracije.
Literatura:
IV. Naslov: Stvaranje i oblikovanje aparata vlasti
Kratki opis: Nastanak aparata vlasti.
Literatura:
V. Naslov: Dinastika kriza na kraju 11. stoljea
Kratki opis: Dinastika kriza u kraljevstvu na kraju 11. stoljea.
Literatura:
VI. Naslov: Promjene u poloaju vladajuega sloja
Kratki opis: Promjene u vladajuem sloju.
Literatura:
VII. Naslov: Prve kodifikacije izvanrednoga poloaja pojedinih rodovskih
zajednica
Kratki opis: Kodifikacija izvanrednog poloaja odreenih rodovskih
zajednica.
Literatura:
VIII. Naslov: Razlike izmeu Dalmacije i Hrvatske na jednoj i Slavonije na drugoj
strani
Kratki opis: Osnovne razlike izmeu Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.
Literatura:
IX. Naslov: Dinastika kriza na kraju 13. stoljea i oblikovanje oligarha
Kratki opis: Kriza u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu na kraju 13. stoljea.
Literatura:
X. Naslov: Raslojavanje plemikoga sloja
Kratki opis: Raslojavanje plemia.
Literatura:
XI. Naslov: Oligarsi, velikai, srednje i malo plemstvo
Kratki opis: Oligarsi, velikai, srednje i malo plemstvo.
Literatura:
XII. Naslov: Pokuaj pune kodifikacije plemikoga poloaja u 14. stoljeu
Kratki opis: Nastojanja oko kodifikacije plemikog poloaja.
Literatura:
XIII. Naslov: Izmeu plemstva i neslobode - predijalci, jobagioni utvrda
Kratki opis: Izmeu plemstva i neslobode.
Literatura:
XIV. Naslov: Prelazak na islam radi ouvanja statusa u vrijeme otomanskih
osvajanja
Kratki opis: Prelazak na islam radi ouvanja statusa.
Literatura:
Naziv kolegija Psihologija odgoja i obrazovanja Kod kolegija FFZAM101
Studijski program Zajedniki kolegij Godina I.
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: nema Usporedni nema
uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavnikih Vrijeme prema
studija odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Mira Klarin, izv. prof.
E-mail adresa i broj telefona: mklarin@unizd.hr, 036/ 355 436
Asistent Marijana unji, asist.
E-mail adresa i broj telefona marijana.sunjic@gmail.com, 036/ 355 436
Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je upoznati studente s psiholokim aspektima procesa
odgoja i obrazovanja. Spoznaje usvojene u okviru ovog kolegija ine
dispoziciju za uspjeniji proces uenja i pouavanja.
Ishodi uenja Studenti e moi:
(ope i specifine - definirati psiholgiju odgoja i obrazovanja,
kompetencije): - opisati stadije kognitivnog i moralnog razvoja,
- uoiti osnovnu podjelu pamenja kao i faktore koji utjeu na
zaboravljanje,
- usporediti teorije uenja i primijeniti strategije za poveanje
uinkovitosti procesa uenja,
- uoiti temeljne uvjete uenja i objasniti njihovu specifinu ulogu u
procesu uenja,
- analizirati prednosti i nedostatke metoda pouavanja.
Nauit e i vanost samoreguliranog uenja te usvojiti naela
rukovoenja razredom i odravanja discipline. Analizom faktora
subjektivnosti kolskog ocjenjivanja, prepoznat e naine poveanja
objektivnosti kolske ocjene i njezinog pretvaranja u motivirajuu
povratnu informaciju. Uoit e specifinosti u radu s uenicima s
posebnim potrebama. Znat e prepoznati pokazatelje nastavnikog
stresa.
Sadraj Psihologija odgoja i obrazovanja.
silabusa/izvedbenog Osnove kognitivnog i moralnog razvoja.
plana (ukratko): Pamenje. Teorije uenja.
Osnovi preduvjeti uenja: motivacija i sposobnosti.
Pouavanje.
Upravljanje razredom.
Ocjenjivanje znanja.
Pouavanje uenika s posebnim potrebama.
Nastavniki stres.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene:
- Napisati seminarski rad.
- Pisati kolokvije ili pismeni ispit.
- Usmeni ispit.
tiskom) provjera
znanja

STUDENTA
Seminarski rad 10 0,3 Max 10%
Kolokviji/ pismeni 30 1 Max 50%
ispit
Usmeni ispit 20 0,7 Max 30%
Dodatna pojanjenja: Studenti nisu obvezni pristupiti kolokvijima. Ipak, studenti koji u oba
kolokvija postignu rezultat od 55% ili vei, bit e osloboeni pismenog dijela ispita. Obveza
studenta je i pisanje seminarskog rada, kojeg u pisanom obliku treba predati do kraja
semestra. Tolerira se 45% izostanaka s nastave i njih nije potrebno opravdati. Da bi se
pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je nazoiti barem 55% nastavi te napisati seminarski rad.
Konanu ocjenu ini 10% uspjeno napisan i ocijenjen seminarski rad, 10% prisutnost na
predavanjima, 50% uspjeh na kolokviju/ pismenom ispitu te 30% uspjeh na usmenom dijelu
ispita.
Prisutnost na nastavi:
0% = 55% i manje
2% = barem 55%
4% = barem 64%
6% = barem 73%
8% = barem 82%
10% = barem 91%
1% = Rad ne zadovoljava formalne niti sadrajne kriterije.
2% = Rad ne zadovoljava sadrajne kriterije.
3% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije (prvenstveno se odnosi na nain citiranja
literature).
4% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene manje pogreke.
5% = Rad je sadrajno iscrpan te formalno, gramatiki i pravopisno toan.
Izlaganje seminarskoga rada:
3% = Usmeno izlaganje ima znaajne nedostatke.
4% = Usmeno izlaganje je vrlo dobro pripremljeno.
Pismeni ispiti (kolokviji) ocjenjuju se na sljedei nain:
manje od 55% = do 0% ocjene
od 55% do 62,9% = do 20% ocjene
od 63% do 75,9% = do 30% ocjene
od 76% do 88,9% = do 40% ocjene
Usmeni ispiti ocjenjuju se na sljedei nain:
0% = Student nije pristupio usmenom ispitu.
od 1% do 6% = ne postoji osnovno injenino znanje.
od 7% do 12% = student ima osnovno injenino znanje, ali su uoeni vei nedostatci pri
razumijevanju sadraja kolegija.
od 13% do 18% = student razumije sadraj, ali su uoeni vei nedostatci u razumijevanju
primjene steenog znanja.
od 19% do 24% = student razumije sadraj i mogunost primjene, ali su uoene potekoe
kritike analize sadraja.
od 25% do 30%% = student razumije sadraj i njegovu primjenu, te moe kritiki
usporeivati i argumentirati unutar sadraja kolegija.
A = 90 100% 5 (izvrstan)
B = 80 89, 5% 4 (vrlo dobar)
C/D = 70-79, 5% 3 (dobar)
E = 60-69, 5% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GRGIN, T., Edukacijska psihologija, Naklada Slap, Jastrebarsko,
1997.
- VIZEK-VIDOVI, V. i dr., Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb,
2003.
Dopunska literatura: - GRGIN, T., kolsko ocjenjivanje, Naklada slap, Jastrebarsko, 2001.
- HOWE, M. J. A., Psihologija uenja, Naklada slap, Jastrebarsko,
1999.
- ZAREVSKI, P., Psihologija uenja i pamenja, Naklada slap,
Jastrebarsko, 1995.
- Internet izvori.
Dodatne informacije Pohaanje nastave je obvezno. Seminarski rad treba predati u
o kolegiju pisanom obliku do kraja semestra. Potrebno je konzultirati se sa
suradnicom na kolegiju oko literature i ostalih pitanja vezanih uz
oblikovanje rada. Vrlo je vano slijediti naputke o izradi seminarskih
radova, koje studenti dobiju poetkom semestra.

Broj TEME I LITERATURA
nastavne
cjeline
I. Naslov: Uvod u psihologiju odgoja i obrazovanja
Kratki opis: Definicija i predmet prouavanja. Poetci psihologije odgoja i
obrazovanja.
Literatura:
- MILJKOVI, D., RIJAVEC, M., VIZEK-VIDOVI, V. i VLAHOVI
TETI, V., Psihologija obrazovanja (str. 5.-35.)
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija (str. 11.-25.)
II. Naslov: Osnove kognitivnog i moralnog razvoja
Kratki opis: Teorije kognitivnog razvoja (Piaget, Vigotski). Teorija moralnog
razvoja (Kohlberg i Piaget).
Literatura:
III. Naslov: Pamenje
Kratki opis: Definicija pamenja. Modeli pamenja. Transfer, interferencija.
Pojave vezane uz pamenje.
Literatura:
TETI, V., Psihologija obrazovanja
- ZAREVSKI, P., Psihologija uenja i pamenja (poglavlje 3.)
IV. Naslov: Uenje. Klasino uvjetovanje.
Kratki opis: Uenje, razlikovanje uenja i maturacije. Klasino uvjetovanje.
Literatura:
TETI, V., Psihologija obrazovanja (poglavlje 3.)
V. Naslov: Operantno uvjetovanje
Kratki opis: Operantno uvjetovanje. Usporedba klasinog i operantnog
uvjetovanja. Primjena principa uenja.
Literatura:
VI. Naslov: Socijalne teorije uenja i kognitivistiki pristup uenju
Kratki opis: Socijalna teorija uenja (A. Bandura), kognitivistike teorije
uenja.
Literatura:
VII. KOLOKVIJ I
VIII. Naslov: Osobni initelji djelotvornog uenja: kognitivne sposobnosti
Kratki opis: Glavne teorije i modeli inteligencije. Uenje i inteligencija.
Inteligencija i kolski uspjeh. (str. 70.-84.)
Literatura:
IX. Naslov: Osobni initelji djelotvornog uenja: motivacija i osobine linosti
Kratki opis: Definicije motivacije. Glavne teorije motivacije. Intrinzina i
ekstrinzina motivacija. Atribucijska teorija motivacije.
Literatura:
X. Naslov: Samoregulirano i suradniko uenje
Kratki opis: Vanost samoreguliranog uenja. Komponente samoreguliranog
uenja. Suradniko uenje - glavni preduvjeti efikasnosti. Suradniko uenje i
motivacija.
Literatura:
XI. Naslov: Upravljanje razredom i disciplina
Kratki opis: Opa naela upravljanja razredom. Nedisciplina u razredu.
Suradnja s roditeljima. (poglavlje 5.)
Literatura:
XII. Naslov: Metode pouavanja
Kratki opis: Metoda izravnog pouavanja. Etape izravnog pouavanja.
Pouavanje voeno otkrivanjem i raspravom. Samostalno uenje.
Literatura:
XIII. Naslov: Mjerenje znanja
Kratki opis: Svrha provjere znanja. Pismeno i usmeno ispitivanje znanja. Vrste
i naini konstrukcije zadataka u ispitima znanja.
Literatura:
XIV. Naslov: (Pr)ocjenjivanje znanja
Kratki opis: Ocjenjivanje znanja. Faktori koji utjeu na ocjenu. Formiranje
motivirajue povratne informacije. (str. 440.-460.)
Literatura:
- GRGIN, T., Edukacijska psihologija
XV. Naslov: Uenici s posebnim potrebama; nastavniki stres.
Kratki opis: Uenici s posebnim potrebama. Daroviti uenici. Stres. Izvori
nastavnikog stresa.
Literatura:
- GRGIN, T. Edukacijska psihologija (str. 202.-233.)
Naziv kolegija Opa pedagogija Kod FFZAM102
kolegija
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih
(D) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavnikih studija Vrijeme prema
odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Zlatko Milia, red. prof.
E-mail adresa i broj telefona: zmilisa@ffos.hr, 0038531/494-729
Asistent Ines Peri, v. asist.
E-mail adresa i broj telefona ines.peric@ffmo.ba, 355-423
Ciljevi kolegija: Objasniti ulogu pedagogijskog pristupa u definiranju ciljeva odgoja i
obrazovanja za kritinost i kreativnost.
Ishodi uenja Razumijevanje polideterministikog sklopa odnosa teorije i prakse
(ope i specifine odgoja. Studenti e ovladati znanjima iz podruja teorije i prakse
kompetencije): odgoja te ovladati temeljnim znanjima i vjetinama znanstveno
istraivakog rada.
Sadraj Svrha, predmet i zadatci pedagogije. Drutveno-povijesna dimenzija
silabusa/izvedbenog pedagogije. Pedagogija i njezin predmet. Pedagogijske discipline.
plana (ukratko): Pravci i/ili teorije odgoja. Filozofijsko-antropoloki pristup odgoju.
Naelo interdisciplinarnosti u odgoju. Etape i vrste istraivanja.
Metode i instrumenti istraivanja. Primjena rezultata istraivanja u
praksi.
Odabrani promicatelji znaajnih ideja o odgoju i obrazovanju kroz
povijest.
Mo i granice odgoja. Ideali, ciljevi i norme odgoja. Procesi i subjekti
odgoja. Grupa i pojedinac kao subjekt u obrazovanju. Agensi
socijalizacije mladih.
Ciljevi obrazovanja i suvremeni kolski kurikulum. Vrednovanje
obrazovanja Uloga i struno usavravanje uitelja i pedagoga. Sustav
odgoja i obrazovanja. Rani odgoj. kolsko i visokokolsko
obrazovanje. Cjeloivotno obrazovanje.
Vrijednosti i vrijednosne orijentacije mladih. Stilovi roditeljskog
odgoja. Temeljna odgojno-obrazovna podruja (tjelesni, intelektualni,
moralni, socijalni, emocionalni i radni odgoj).
Metode i sredstva odgoja u nastavi. Temeljne kompetencije uitelja,
roditelja i uenika. Prosocijalno ponaanje. Suvremeni zahtjevi
pedagogije: odgoj za medije, interkulturalni odgoj, problemi
odrastanja, imbenici demokratizacije obrazovanja
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene:
- Izloiti seminarski rad.
- Pisati test.
tiskom) provjera
znanja
STUDENTA
Pohaanje nastave i 60 2 10%
aktivnost na nastavi
Izlaganje seminarskog 15 0.5 10%
rada
Dodatna pojanjenja:
U konanu ocjenu ulazi pohaanje nastave i angairanost studenta tijekom nastave, izlaganje
seminarskog rada te rezultati zavrnog ispita. Seminarski rad je obveza svih redovitih
studenata; mora se pripremiti te usmeno obraniti u unaprijed dogovorenom terminu. Redoviti
studenti nemaju obvezu rad predati u pisanom obliku.
Izvanredni studenti imaju obvezu predati seminarski rad u pisanom obliku do kraja semestra,
ali ne i usmeno ga braniti. Za njih, zavrni ispit nosi 80 % ocjene, a seminarski rad 20 %.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BRATANI, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuilina naklada,
Zagreb, 2002. (247 str.)
- MIJATOVI, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ,
Zagreb, 1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII, XV, XVI) (156 str.)
Dopunska literatura: - BRATANI, M., Mikropedagogija, kolska knjiga, Zagreb, 1993.
- GLASSER, W., Kvalitetna kola, Educa, Zagreb, 2005.
- GUDJONS, H., Pedagogija - temeljna znanja, Educa, Zagreb, 1994.
- KATZ, G.L., MCCLELLAN, E.D., Poticanje razvoja djeje
socijalne kompetencije, Educa, Zagreb, 1999.
- MILIA, Z., TOLI, M., VERTOVEK N, Mediji i mladi,
Sveuilina knjiara, Zagreb, 2009.
- MILIA, Z., Demokratske vrijednosti izmeu teorije i prakse
odgoja, u: Zbornik radova Odnos pedagogijske teorije i pedagoke
prakse, Sveuilite u Rijeci- Filozofski fakultet, Rijeka, 2002., 108.-
113.
- MILIA, Z., RAKI, V., STANKOVI, N., Odgojne vrijednosti i
Hrvatski nacionalni obrazovni standard, u: Zbornik radova Odjela za
izobrazbu uitelja i odgojitelja predkolske djece Sveuilita u Zadru,
Sv. 5., Sveuilite u Zadru, Zadar, 2005., str. 43- 69.
- MILIA, Z., VUKASOVI, A., Mladi i obitelj: rtve
neuinkovitih zakona i kampanja, Acta Iadertina, god. 2 (2005.), br.
2, str. 53.-81.
- MILIA, Z., Uloga medija u razvoju interkulturalne
komunikacije, Pedagogijska istraivanja, god. 5 (2008.), br. 2., str.
233.-249.
- MILIA, Z., Antropoloko- filozofski pristup odgoju, Zadarska
revija, god. 31 (1982.), br. 2/3., str. 140.-145.
- MILIA, Z., Dileme kod istraivanja i isticanja odgojno poeljnih
vrijednosti pojedinca i drutva, Radovi Filozofskog fakulteta u
Zadru, god. 11 (1994/95), br. 34, str. 157.- 166.
- MILIA, Z., PROROKOVI, A., Vrijednosti mladih: radni i
politiki apsentizam i utjecaj medija, Napredak, god. 140 (1999.), br
2., str. 154.- 164.
- MILIA, Z., Odgojne vrijednosti rada, Knjievni krug, Split, 1999.
- NEILL, S., Neverbalna komunikacija u razredu, Educa, Zagreb,
1994.
- PREVII, V. (ur.), Kurikulum - sadraji, metodologija, struktura,
- PREVII, V., Uitelj-interkulturalni medijator, u: ROSI, V.
(ur.), Nastavnik - imbenik kvalitete u odgoju i obrazovanju,
Filozofski fakultet, Rijeka, 1999., str. 78.-84.
- STOLL, L., FINK, D., Mijenjajmo nae kole, Educa, Zagreb, 2000.
- VUKASOVI, A., Pedagogija, Hrvatski katoliki zbor MI,
Zagreb, 2001.
Dodatne informacije Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
o kolegiju potrebno opravdati.
ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vano slijediti naputke o izradi seminarskih radova.

cjeline
I. Naslov: Interdisciplinarni pristup istraivanju odgoja i obrazovanja
Kratki opis: Nunost multidisciplinarnog i interdisciplinarnog istraivanja
odgoja i obrazovanja.
Literatura:
- MIJATOVI, A. (ur.), Osnove suvremene pedagogije, HPKZ, Zagreb,
1998. (Poglavlja: VII, VIII, XII).
II. Naslov: Ciljevi odgoja i obrazovanja
Kratki opis: Odgoj za kritinost i kreativnost, poticanje empatinosti,
altruizma, upornosti, samostalnosti i materijalne neovisnosti.
Literatura:
1998. (Poglavlja: VII, VIII,).
III. Naslov: Etape istraivanja u znanosti
Kratki opis: Ukazati na specifinost svake pojedine etape u istraivanju s
naglaskom na posljednju etapu - primijenu u praksi.
Literatura:
1998. (Poglavlja: VII, VIII,).
IV. Naslov: Odnos ideala, vrijednosti i odgoja
Kratki opis: Dovesti u svrsishodnu vezu gore navedene pojmove.
Literatura:
V. Naslov: Tipovi vrijednosnih orijentacija
Kratki opis: Objasniti glavne razlike meu tipovima vrijednosnih orijentacija
te prezentirati glavne rezultate istraivanja vrijednosnih orijentacija kod
raznih skupina ispitanika.
Literatura:
VI. Naslov: Obiljeja skeptine generacije
Kratki opis: Aktualizacija skeptine generacije prema H. Scheleskom.
Literatura:
VII. Naslov: Proturjenost procesa socijalizacije
Kratki opis: Objasniti ambivalentnu ulogu socijalizacije.
Literatura:
- BRATANI, M., Paradoks odgoja, Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb,
2002.
VIII. Naslov: Istraivaki pristupi - deduktivno-teorijski i induktivno-empirijski
Kratki opis: Navesti konkretne razlike u istraivanjima.
Literatura:
IX. Naslov: Kriza odgoja i kriza vrijednosti
Kratki opis: Objasniti zato je kriza odgoja ujedno i kriza vrijednosti.
Literatura:
2002.
X. Naslov: Demokratske vrijednosti izmeu teorije i prakse
Kratki opis: Navesti koje su demokratske vrijednosti asimptotinog
karaktera.
Literatura:
2002.
XI. Naslov: Zabluda egalitaristike koncepcije rada i odgoja
Kratki opis: Grupa kao subjekt obrazovanja i individualni pristup svakom
ueniku.
Literatura:
2002.
XII. Naslov: Odgojne i manipulativne poruke u medijima
Kratki opis: Navesti primjerima kako i kada mediji obrazuju i formiraju, a
kada manipuliraju potrebama i preferencijama djece i mladih.
Literatura:
- MILIA, Z., TOLI, M., VERTOVEK N, Mediji i mladi, Sveuilina
knjiara, Zagreb, 2009.
XIII. Naslov: Odgojna atrofija kole
Kratki opis: Razlozi i posljedice odgojne atrofije kole.
Literatura:
2002.
XIV. Naslov: Odnos prema radu - pokazatelj cjeloivotnog obrazovanja
Kratki opis: Temeljem empirijskih istraivanja ukazati na injenicu da je
odnos prema radu znaajan pokazatelj odnosa prema cjeloivotnom
obrazovanju.
Literatura:
XV. Naslov: Suvremeni kolski kurikulum
Kratki opis: Aktualnosti novog kolskog kurikuluma u teoriji i praksi
odgoja.
Literatura:
- PREVII, V. (ur.), Kurikulum - sadraji, metodologija, struktura,
1998. (Poglavlje XII, XV, XVI)
Naziv kolegija Pomone povijesne znanosti Kod kolegija FFPVM206
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: obvezni (A) Preduvjeti: upisan 2. Usporedni nema ih
semestar uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
E-mail adresa i broj telefona: dijana.korac@sve-mo.ba 00387 / 36 / 355-420
E-mail adresa i broj telefona goran.mijocevic@sve-mo.ba 00387 / 36 / 355-532
Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvanijim pomonim povijesnim znanostima
u svrhu olakanja studija povijesti i osposobiti ih za praktinu
primjenu tijekom budueg bavljenja povijeu.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati sadraje najvanijih
(ope i specifine pomonih povijesnih znanosti.
kompetencije) Studenti e stei vjetinu prepoznavanja i itanja srednjovjekovnih
pisama te analiziranja srednjovjekovnih isprava.
Sadraj Uvod i razvoj pomonih povijesnih znanosti. Historijska geografija i
syllabusa/izvedbenog kartografija. Genealogija ili rodoslovlje. Kronologija. Paleografija I.
plana (ukratko) Paleografija II. Paleografija III. Kriptografija. Diplomatika.
Sfragistika, sigilografija ili peatoslovlje. Kodikologija. Povijesna
metrologija. Arhivistika. Numizmatika. Heraldika ili grboslovlje.
Veksilologija ili zastavoslovlje.
nastave zadatci
tiskom)
- Raditi vjebe.
Aktivnosti u nastavi 30 1 Max 10%
Rad na vjebama 30 1 Max 10%
Kolokviji 30 1 Max 40%
Zavrni pismeni ispit* 30* 1* Max 40%*
Zavrni usmeni ispit* 30 1 Max 30%
Dodatna pojanjenja:
* Zavrni ispit sastoji se od pismenog i usmenog dijela. Studenti koji polau pismeni dio
ispita mogu dobiti maksimalno 40% ocjene, a da bi pristupili usmenom dijelu ispita trebaju
imati najmanje 51% tonih odgovora.
nastave nazoiti najmanje 60% predavanja (odreeno Pravilnikom o studiranju), to znai da
se tolerira 40% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Student koji iz bilo kojeg razloga
izostane vie, ne moe dobiti potpis nositelja kolegija niti pristupiti zavrnom ispitu.
Aktivnost u nastavi odnosi se na pripremljeno sudjelovanje u nastavi.
Studenti tijekom semestra rade dva kolokvija. Studenti koji su poloili oba kolokvija tijekom
nastave, polau usmeni dio ispita na kojem se provjeravaju steene kompetencije u svrhu
Studenti koji tijekom semestra nisu poloili nijedan kolokvij ili nisu pristupili polaganju
kolokvija iz bilo kojih razloga, a ispunili su druge obveze, polau pismeni i usmeni dio ispita.
Studenti tijekom semestra mogu ostvariti maksimalno 30% ocjene pa je pohaanje nastave i
aktivnost u nastavi u konanici vano u zbroju bodova. Kroz vjebe, studenti e stei vjetinu
itanja srednjovjekovnih pisama.
Za izvanredne studente, budui da nisu obvezni pohaati nastavu, zavrni ispit vrednuje se sa
100% ocjene.
Zavrni ispit je obvezan i bez njega student ne moe biti ocijenjen. U konanu ocjenu ulazi
ispunjavanje svih obveza.
10% = Redovito pohaa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja
Rad na vjebama ocjenjuje se na sljedei nain:
0% = vjeba nije uraena
2% = elementarno poznavanje srednjovjekovnih pisama
4% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoene vee pogreke prilikom itanja
6% = poznavanje srednjovjekovnih pisama, ali su uoene manje pogreke prilikom itanja
8% = dobro poznavanje i itanje srednjovjekovnih pisama
10%= izvrsno poznavanje i itanje srednjovjekovnih pisama.
Kolokvij se ocjenjuje na sljedei nain:
Manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
Od 51% do 60% = 4% ocjene
Od 71% do 80% = 12% ocjene
Od 81% do 90% = 16% ocjene
Od 91% do 100% = 20% ocjene
Zavrni usmeni ispit ocjenjuje se na sljedei nain:
Manje od 50% tonih odgovora = 0% ocjene
Od 61% do 70% = 12% ocjene
Od 71% do 80% = 18% ocjene
Od 81% do 90% = 24% ocjene
Od 91% do 100% = 30% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - KAPITANOVI, V., Povijesna vrela i pomone znanosti,
Filozofski fakultet Split, Split, 2012.
- ANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuilite u
Zagrebu - Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.
Dopunska literatura: - ANTOLJAK, S., Pomone istorijske nauke, Kraljevo, 1971.
- STIPEVI, A., Povijest knjige, Nakladni Zavod Matice hrvatske,
Zagreb, 1985.
- STIPII, J., Pomone povijesne znanosti u teoriji i praksi,

cjeline
kolegija, koncepcija predavanja
Literatura:
- KAPITANOVI, V., Povijesna vrela i pomone znanosti, Filozofski
fakultet Split, Split, 2012.
- ANJEK, F., Latinska paleografija i diplomatika, Sveuilite u Zagrebu -
Hrvatski studiji, Zagreb, 2005.
II. Naslov: Uvod i razvoj pomonih povijesnih znanosti
Kratki opis: Od pripovjedake do znanstvene povijesti. Znanstveni pristup
povijesnim vrelima.
Literatura:
fakultet Split, Split, 2012., str. 17.-42.
III. Naslov: Historijska geografija i kartografija
Kratki opis: Vanost ozemlja u razumijevanju povijesti. Reljef. Klima.
Putovi i svladavanje prostora. Granice i njihov utjecaj. Povijesna
kartografija.
Literatura:
IV. Naslov: Genealogija ili rodoslovlje
Kratki opis: Genealogija i povijest. Grafiki i likovni prikaz rodoslovlja kroz
povijest. Arhivska vrela za istraivanje genealogije. Istraivanje
dokumenata. Rodoslovlje i rodbinski odnosi. Noviji grafiki prikaz
rodoslovlja.
Literatura:
V. Naslov: Kronologija
Kratki opis: Kalendari. Preraunavanje vremena. Era ili naini brojanja
godina. Stil, poetak i trajanje godine. Indikcija. Preraunavanje nadnevaka.
Oznaavanje dana u tjednu. Preraunavanje sata.
Literatura:
fakultet Split, Split, 2012., 91.-110.
VI. Naslov: Paleografija I
Kratki opis: Vanost i opseg paleografije. Od poznavanja starih pisama do
znanosti. Pisaljke i podloga za pisanje.
Literatura:
VII. Naslov: Paleografija II
Kratki opis: Oblici pisma. Kratice. Brojevi.
Literatura:
VIII. Naslov: Paleografija III. Kriptografija.
Kratki opis: Novovjekovna latinika pisma. Posebna hrvatska pisma.
Literatura:
IX. Naslov: Diplomatika
Kratki opis: Povijesni razvoj. Opa i posebna diplomatika. Javne i privatne
isprave. Pravni in i njihovo dokumentiranje. Nastanak ili sastavljanje javne
isprave. Nastanak privatne isprave. Obiljeja ili karakteristike isprave.
Izvornici, prijepisi i krivotvorine isprava.
Literatura:
X. Naslov: Sfragistika, sigilografija ili peatoslovlje. Kodikologija.
Kratki opis: Povijesni razvoj sfragistike. Peati kroz povijest. Peatnjaci.
Vrste peata i naini peaenja. Prestanak upotrebe pojedinog peata.
Povijesni razvoj kodikologije. Kodeks. Opis rukopisa i njegova obiljeja.
Vanjska, unutarnja i posebna obiljeja rukopisa.
Literatura:
XI. Naslov: Povijesna metrologija
Kratki opis: Srednjovjekovne i novovjekovne mjere. Mjere na podruju
Hrvatske. Decimalni mjerni sustav i preraunavanje starih mjera.
Literatura:
XII. Naslov: Arhivistika. Numizmatika.
Kratki opis: Opseg arhivistike kao znanosti. Arhivi i njihova povijest. Javni i
privatni arhivi. Sreivanje arhivskog gradiva i arhivska istraivanja.
Povijesni razvoj numizmatike. Novac i njegova upotreba u prolosti. Tip i
natpis. Tesere, etoni i medalje. Opis metalnog novca. Novac kao povijesno
vrelo.
Literatura:
XIII. Naslov: Heraldika ili grboslovlje
Kratki opis: Oblikovanje grbova u srednjem vijeku. Oblikovanje grbova u
novom vijeku. Grbovi i heraldika znanost. Hrvatski grbovi u hrvatskom
grboslovlju. Opis grba. Heraldika kao pomagalo u istraivanju povijesti.
Literatura:
XIV. Naslov: Veksilologija ili zastavoslovlje
Kratki opis: Veksilologija kao pomona povijesna znanost.
Literatura:
Kratki opis: Zakljuni osvrt na prijeenu grau
Naziv kolegija Povijest kranstva 2 Kod kolegija FFPVM207
boda semestru
(p+v+s)
Status kolegija izborni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih
(B1) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Ciljevi kolegija: Upoznati studente s najvanijim dogaajima iz povijesti kranstva
od 14. stoljea do naih dana s ciljem da studenti postignu razinu
koja e im omoguiti da budu u stanju prepoznati, argumentirano
opisati i kritiki protumaiti najvanija pitanja, pojmove i procese iz
povijesti kranstva u navedenom razdoblju.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita student e poznavati najvanije dogaaje
(ope i specifine iz povijesti kranstva od 14. stoljea do naih dana s naglaskom na
dogaajima i procesima iz povijesti kranstva kao i sposobnost
opisa i usporedbe najvanijih pitanja u navedenom razdoblju.
Sadraj Papinstvo, problem reforme i koncilijarizam. Razvitak crkvenih
syllabusa/izvedbenog znanosti i religiozno-crkvenog ivota. Crkva u vrijeme renesanse.
plana (ukratko) Protestantska reformacija u Njemakoj i u drugim zemljama do
sredine 16. st. Obnova Katolike crkve. Borba izmeu reformacije i
protureformacije. Unutranji razvitak protestantizma. Papinstvo i
katolicizam. Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo i
protestantizam. Katolika crkva u oluji prosvjetiteljstva. Italija i
propast Papinske drave. Kulturkampf u Njemakoj. Ideoloki i
socijalni razvitak. Crkva u 20. st. Novi crkveni redovi. Religiozni i
crkveni ivot.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Prisustvovanje predavanjima i sudjelovanje u raspravama o
izloenim temama.
- Spremanje grae za ispit.
OCJENI
aktivnost u nastavi
Dodatna pojanjenja:
- Uvjet za izlazak na zavrni ispit je i poloen vezani kolegij: Povijest kranstva 1.
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = do 70% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - GOLUA, B., Povijest Crkve, Teoloki institut Mostar, Mostar,
1998.
Dopunska literatura: - CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kranska sadanjost,
Zagreb, 1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb,
1971.-1978., (naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)

cjeline
Literatura:
Obvezna:
- GOLUA, B., Povijest Crkve, Teoloki institut Mostar, Mostar, 1998.
Dopunska:
- CEZAREJSKI, E., Crkvena povijest, Split, 2004.
- FRANZEN, A., Pregled povijesti Crkve, Kranska sadanjost, Zagreb,
1983.
- JEDIN, H. (ur.), Velika povijest Crkve, I.-III.,V.-VI., Zagreb, 1971.-1978.,
(naslov izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte)
II. Naslov: Avinjonsko suanjstvo. Veliki zapadni raskol.
Kratak opis: Avinjonsko suanjstvo. Povratak kurije u Rim. Veliki zapadni
raskol. Sabor u Konstanzu. Sabor u Bazelu i u Ferrari-Firenci.
Literatura:
283.-300.
III. Naslov: Pretee reformacije - John Wiclif, Jan Hus. Gotika i renesansa.
Kratak opis: Wiclif - pretea protestantske reformacije. Jan Hus.
Antisemitizam i panjolska inkvizicija. Umjetnost: gotika i renesansa.
Humanizam i renesansa. Renesansni pape.
Literatura:
310.-325.
IV. Naslov: Protestantska reformacija - Martin Luther
Kratak opis: Martin Luther. Dravni sabor u Wormsu. Razvoj luteranske
reformacije. Dravni sabor u Augsburgu 1530. godine.
Literatura:
335.-347., 349.-354.
V. Naslov: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.
Kratak opis: Ulrich Zwingli. Jean Calvin. Anglikanizam.
Literatura:
354.-361.
VI. Naslov: Obnova Katolike crkve. Ekumenski sabor u Tridentu.
Kratak opis: Obnova Katolike crkve. Procvat redovnitva. Ekumenski sabor
u Tridentu. Tri velika posttridentska papa. Crkva poetkom 17. stoljea.
Literatura:
361.-369.
VII. Naslov: Velika geografska otkria. Borba izmeu reformacije i
protureformacije. Tridesetogodinji rat. Religijska borba u Francuskoj.
Kratak opis: Velika geografska otkria. Renesansa i barok. Borba izmeu
reformacije i protureformacije. Razvoj reformacije. Tridesetogodinji rat i
Vestfalski mir. Religijska borba u Francuskoj. Katolika crkva u Engleskoj,
kotskoj i Irskoj. Zemlje Beneluksa. Pravoslavlje.
Literatura:
369.-374., 376.-393.
VIII. Naslov: Francuska u vrijeme Luja XIV. Prosvjetiteljstvo.
Kratak opis: Francuska u vrijeme Luja XIV. Jansenizam. Prosvjetiteljstvo.
Isusovci i njihovo ukidanje. Cezaropapizam u Austriji.
Literatura:
401.-410., 412.-414.
IX. Naslov: Francuska u vrijeme revolucije. Crkva u novim prilikama.
Kratak opis: Francuska u vrijeme revolucije. Sekularizacija Crkve u
Njemakoj. Kriza Crkvene drave. Obnova katolianstva u Njemakoj i
Austriji. Katolika crkva u ostalim europskim zemljama. Katolika crkva u
Americi. Nove sekte.
Literatura:
417.-442., 452.-454.
X. Naslov: Italija i propast Crkvene drave. Prvi vatikanski koncil.
Kratak opis: Italija i propast Crkvene drave. Prvi vatikanski sabor.
Starokatolici. Pape Leon XIII. i sv. Pio X.
Literatura:
457.-469.
XI. Naslov: Kulturkampf i njegove posljedice
Kratak opis: Kulturkampf i njegove posljedice. Crkva u Austriji i vicarskoj.
Katolika crkva u Francuskoj. Unutranji ivot Crkve.
Literatura:
469.-476., 479.-482.
XII. Naslov: Prvi svjetski rat. Crkva u sredinjoj i zapadnoj Europi.
Kratak opis: Prvi svjetski rat. Pio XI., Pio XII. i Ivan XXIII. Crkva u
Njemakoj i Austriji. Crkva u ostalim europskim zemljama.
Literatura:
491.-504.
XIII. Naslov: Crkva i nacizam. Drugi svjetski rat.
Kratak opis: Crkva i nacizam. Poslije Drugoga svjetskog rata.
Literatura:
504.-508.
XIV. Naslov: Drugi vatikanski koncil
Kratak opis: Drugi vatikanski sabor. Pavao VI., Ivan Pavao I., Ivan Pavao II.
Literatura:
508.-517.
Kratak opis: -------------
Naziv kolegija Povijest Bizantskoga Carstva Kod kolegija FFPVM208
boda semestru
(p+v+s)
(B1) uvjeti
odravanja rasporedu
nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s najvanijim dogaajima iz povijesti Bizantskoga
Carstva s ciljem da studenti postignu razinu koja e im omoguiti da
budu u stanju prepoznati, argumentirano opisati i kritiki
protumaiti najvanija pitanja, pojmove i procese iz povijesti
Istonoga Rimskog Carstva.
Ishodi uenja - Nakon poloenog ispita studenti e poznavati najvanije dogaaje
(ope i specifine iz povijesti ovoga Carstva od 4. do 15. stoljea s naglaskom na
dogaajima i procesima iz povijesti Istonoga Rimskog Carstva kao
i sposobnost opisa i usporedbe najvanijih pitanja u navedenom
razdoblju.
Sadraj Osnutak Carigrada i poetci Istonoga Rimskog Carstva (330.-518.).
silabusa/izvedbenog Car Justinijan i Bizantsko Carstvo (518.-610.). Car Heraklije.
plana (ukratko) Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7. stoljeu (610.-717.).
Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika - ikonoklazam (717.-
867.). Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom (867.-1081.).
Dinastija Komnen (1081.-1204.). Latinsko Carstvo na Istoku i
Bizantsko Carstvo u Niceji (1204.-1261.). Dinastija Paleolog
(1261.-1453.).
nastave zadatci
tiskom)
Studentske obveze - Redovito pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u raspravama o
izloenim temama.
- Spremanje grae za ispit i polaganje zavrnog ispita.
Dodatna pojanjenja:
- od 51% do 60% = do 14% ocjene
- od 61% do 70% = do 28% ocjene
- od 71% do 80% = do 42% ocjene
- od 81% do 90% = do 56% ocjene
- od 91% do 100% = 70% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.
Dopunska literatura: - BECK, H. G., Die Kirche in Ihrer Geschichte. Geshichte der
orthodoxen Kirche im byzantinischen Reich, Gttingen, 1980. (na
internetu u PDF formatu)
- COGNOSSO, F., Bisanzio. Storia di una civilt, Milano, 1976.
- JEDIN, H., Velika povijest Crkve, II., Zagreb, 1995., (naslov
izvornika: Handbuch der Kirchengeschichte).
cjeline
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977.
II. Naslov: Osnutak Carigrada i poetci Istonoga Rimskog Carstva
Kratak opis: Osnutak Konstantinopola i karakteristike novoga Carstva. Kriza
zbog barbarskih provala. Religiozna kriza.
Literatura:
- DIEHL, C., Storia dell'Impero Bizantino, Roma, 1977., str. 1.-9.
III. Naslov: Car Justinijan i Bizantsko Carstvo
Kratak opis: Zbivanja u vrijeme justinijanske dinastije. Justinijanov karakter,
politika i okruenje. Justinijanova vanjska politika. Justinijanova unutarnja
politika.
Literatura:
IV. Naslov: Bizantska civilizacija
Kratak opis: Bizantska civilizacija u 6. stoljeu. Kraj justinijanske dinastije i
marginalizacija Justinijanova djela.
Literatura:
V. Naslov: Car Heraklije. Arapska opasnost i transformacija Carstva u 7.
stoljeu.
Kratak opis: Reorganizacija Carstva i politika cara Heraklija. Arapska
opasnost. Religiozna politika na Istoku.
Literatura:
VI. Naslov: Transformacija Carstva u 7. stoljeu
Kratak opis: Transformacija Carstva. Kraj Heraklijeve dinastije i slabljenje
Carstva.
Literatura:
VII. Naslov: Izaurijski carevi i borba protiv svetih slika ikonoklazam
Kratak opis: Reorganizacija Carstva u vrijeme prva dva cara izaurijske
dinastije. Ikonoklazam. Carica Irena i ukidanje ikonoklazma. Drugo
razdoblje ikonoklazma. Carica Teodora i kraj ikonoklazma. Vanjska politika
Carstva i preustroj Monarhije.
Literatura:
VIII. Naslov: Vrhunac Carstva pod makedonskom dinastijom
Kratak opis: Vladari iz makedonske dinastije i konsolidacija dinastije.
Vanjska politika careva iz makedonske dinastije.
Literatura:
IX. Naslov: Bizantska civilizacija u 10. stoljeu
Kratak opis: Unutarnji ustroj i bizantska civilizacija u 10. stoljeu. Razlozi
slabljenja Carstva. Opadanje bizantske moi u 11. stoljeu.
Literatura:
X. Naslov: Dinastija Komnen
Kratak opis: Vladari iz dinastije Komnen. Vanjska politika careva
Komnenaca.
Literatura:
XI. Naslov: Bizantska civilizacija u 12. stoljeu
Kratak opis: Carevi Komnenci i bizantska civilizacija. Bizantsko Carstvo
krajem 12. stoljea. Carstvo i kriarske vojne.
Literatura:
XII. Naslov: Latinsko Carstvo na Istoku i Bizantsko Carstvo u Niceji
Kratak opis: Latinsko Carstvo u Konstantinopolu osnovano u 4. kriarskoj
vojni. Preseljenje sjedita Bizantskoga Carstva u Niceju. Povratak Grka u
Carigrad.
Literatura:
XIII. Naslov: Bizantsko Carstvo u vrijeme dinastije Paleolog
Kratak opis: Stanje Bizantskoga Carstva 1261. godine. Bizantsko Carstvo u
vrijeme posljednjih careva iz dinastije Paleolog. Tursko osvajanje Carigrada
i propast Istonoga Rimskog Carstva.
Literatura:
XIV. Naslov: Bizantska civilizacija u vrijeme careva iz dinastije Paleolog
Kratak opis: Posljednji procvat literature i umjetnosti. kolstvo. Utjecaj
Bizanta na pravoslavni Istok.
Literatura:
Kratak opis: -------------
Naziv kolegija Stvaranje i irenje osmanske kulture Kod kolegija FFPVM209

boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti nema ih Usporedni nema ih
(B2)/(C) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti diplomskog Studija povijesti i Vrijeme prema
studenti diplomskih studija Filozofskog odravanja rasporedu
fakulteta nastave:
Ciljevi kolegija: Upoznati studente s okolnostima koje su dovele do stvaranja
Osmanske drave, s posebnim naglaskom na razvoj i irenje
kulture. Prikazati svakodnevicu Osmanskoga Carstva te utjecaj
osmanske kulture na druge narode koji su se nalazili u sklopu
Carstva.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita studenti e poznavati najvanije
(ope i specifine karakteristike i znaajke osmanske kulture, okolnosti koje su dovele
kompetencije): do njezinog irenja te povijesnog konteksta u kojem su se nalazili
narodi koji su bili u sklopu Osmanskoga Carstva.
Sadraj Poetci stvaranja Osmanske drave. Opadanje i slabljenje moi.
silabusa/izvedbenog Vladavina ena. Doba tulipana. Reforme. Ustroj i obiljeja
plana (ukratko): Osmanskoga Carstva. Gospodarske i drutvene prilike. Unutranji
nemiri i sukobi. Struktura vlasti. Ureenje u centru. Dvor. Sredinja
uprava. Ureenje u pokrajinama. Gospodarski i drutveni ustroj.
Osmansko Carstvo i meunarodna trgovina. Znaaj trgovine.
Trgovake rute. Gradsko stanovnitvo i arhitektura. Gradski ivot.
Gradske etvrti. Selo i seosko stanovnitvo. Svakodnevica ivljenja.
Suivot razliitih kultura. Stranci prema osmanskoj kulturi. Kultura
ena i drutveni ivot meu enama. Nakit i odjea. ene u
umjetnosti. Gradski ivot. Obredi i sveanosti. Religija. Dervii i
dervike tekije. Medrese i ulema. Trijumf fanatizma. Kultura
prehrane. Kulturna promjena. Posljedice Francuske revolucije.
Usvajanje strane kulture. Promjene u drutvenom ivotu i kulturi
prehrane.
nastave zadatci
tiskom)
Napomene: Nastava se izvodi u obliku predavanja.

Aktivnosti u nastavi 15 0,5 Max 10%
Zavrni ispit (usmeni) 15 0,5 Max 70%
Dodatna pojanjenja:
10% - Redovito pohaa nastavu, pokazuje visok stupanj zainteresiranosti za kolegij, postavlja
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u
Osmanskom Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009.
Dopunska literatura: - CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Doba prosvjetiteljstva (18.
stoljee), XI., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 105.-142.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Humanizam i renesansa, doba
otkria, VIII., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 338.-385.
- CRAVETTO, E. (ur.), Povijest. Poeci novoga doba (16. stoljee),
IX., Europapress holding, Zagreb, 2008., str. 459.-506.
- HSANOLU, E., (ur.), Historija Osmanske drave i civilizacije,
IRCICA, Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI,
Sarajevo, 2004. (odabrani dijelovi)
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasino doba 1300.-1600.,
Srednja Europa, Zagreb, 2002.
- MATUZ, J., Osmansko Carstvo, kolska knjiga, Zagreb, 1992. i po
naputku profesora.
o kolegiju Sve informacije za upoznavanje s pravima i obvezama studenata
Kontaktiranje s voditeljem kolegija:
Kontaktiranje s voditeljem kolegija izvan nastave odvija se u
vrijeme konzultacija. Svakodnevno (dvosmjerno) kontaktiranje
omogueno je elektronikom potom.

cjeline
Literatura: (Navedena u obveznoj i dopunskoj literaturi)
II. Naslov: Pregled osmanske povijesti - I. dio
Kratki opis: Poetci osmanske drave. Od pogranine kneevine do carstva
(1354.-1402.). Meuvlae i obnova. Uspostava Osmanskoga Carstva
(1453.-1526.). Osmanska drava kao svjetska sila.
Literatura:
- INALCIK, H., Osmansko Carstvo. Klasino doba 1300.-1600., Srednja
Europa, Zagreb, 2002., str. 5.-47
- HSANOLU, E., (ur.), Historija Osmanske drave i civilizacije, IRCICA,
Orijentalni institut u Sarajevu, Posebna izdanja XXVI, Sarajevo, 2004., str.
11.-54.
III. Naslov: Pregled osmanske povijesti - II. dio
Kratki opis: Opadanje i slabljenje moi. Vladavina ena. Doba tulipana.
Reforme.
Literatura:
- MATUZ, J., Osmansko Carstvo, kolska knjiga, Zagreb, 1992.
IV. Naslov: Organizacija vojske
Kratki opis: Kopnene i pomorske snage. Snage u sreditu. Ademijski
korpus. Janjiari. Osmanska flota.
Literatura:
411.-504.
V. Naslov: Dravno ureenje
Kratki opis: Struktura vlasti. Ureenje u centru. Dvor. Sredinja uprava.
Ureenje u pokrajinama.
Literatura:
Europa, Zagreb, 2002., str. 65.-150.
161.-213., 267.-296.
VI. Naslov: Gospodarski i drutveni ivot
Kratki opis: Osmansko Carstvo i meunarodna trgovina. Znaaj trgovine.
Trgovake rute.
Literatura:
- FAROQHI, S., Sultanovi podanici. Kultura i svakodnevnica u Osmanskom
Carstvu, Golden marketing, Zagreb, 2009., str. 69.-87.
VII. Naslov: Osmanski gradovi
Kratki opis: Gradsko stanovnitvo i arhitektura. Gradski ivot.
Literatura:
VIII. Naslov: Seoski ivot
Kratki opis: Plaenici i pljakai. Zemljoposjednici. Sukobi u kulturi i
drutveni sukobi.
Literatura:
IX. Naslov: Religija osmanske drave
Kratki opis: Dervii. Grka pravoslavna crkva. Medrese i ulema. Trijumf
fanatizma.
Literatura:
X. Naslov: Razliite kulture i suivot
Kratki opis: Stranci u Osmanskom Carstvu. Pristup stranaca osmanskoj
kulturi.
Literatura:
XI. Naslov: Kultura ena
Kratki opis: Supruge. Ljubav i naklonost. Drutveni ivot meu enama.
Nakit i odjea. Pobonost i teologija. ene u umjetnosti.
Literatura:
XII. Naslov: Obredi i sveanosti
Kratki opis: Dervike tekije i derviki obredi. Sveanosti sultanova dvora.
Osmanske i europske sveanosti. Sveanosti podanika.
Literatura:
XIII. Naslov: Prehrana i drutvenost
Kratki opis: Jelovnik. Drutvenost i obredi. Kultura prehrane.
Literatura:
XIV. Naslov: Kulturna promjena
Kratki opis: Krize i novi poetci (1770.-1839.). Uzroci krize. Odjeci u
kulturi.
Literatura:
XV. Naslov: Zakljuna razmatranja
Kratki opis:-------------------
Literatura:---------------------
Naziv kolegija Odnos komunistike vlasti prema Kod kolegija FFPVM210
Katolikoj crkvi u Hercegovini od
1945. do 1966. godine
boda semestru
(p+v+s)
(B2)/(C) semestar uvjeti
Pristup kolegiju studenti diplomskoga Studija povijesti i Vrijeme prema
studenti diplomskih studija Filozofskog odravanja rasporedu
fakulteta nastave
Ciljevi kolegija Upoznati studente s meuodnosom Katolike crkve i komunistike
vlasti u vrijeme druge Jugoslavije te pratiti odnos komunistike
vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini, to e im omoguiti
prepoznavanje i kritiko tumaenje najvanijih pojmova, uzroka i
faza u crkveno-dravnim odnosima na podruju Hercegovine od
1945. do potpisivanja Protokola sa Svetom Stolicom.
Ishodi uenja Stjecanje osnovnih znanja o crkveno-dravnim odnosima u
(ope i specifine razdoblju od 1945.-1966. godine, definiranje osnovnih problema u
kompetencije) meusobnim odnosima na podruju Hercegovine; razumijevanje
uzrono-posljedinih veza tog meuodnosa u razmatranom
razdoblju, poznavanje izvora i literature i njihovo koritenje s ciljem
dopunjavanja steenih znanja te sposobnost interpretiranja odreenih
povijesnih procesa.
Sadraj Poloaj Katolike crkve u Hercegovini u prvim danima nakon
silabusa/izvedbenog uspostave komunistike vlasti. Reforme na tetu Katolike crkve.
plana (ukratko) Pastirsko pismo. Stradanja Katolike crkve u Hercegovini. Odnos
komunistike vlasti prema crkvenoj hijerarhiji u Hercegovini.
Sveeniko udruenje u Hercegovini. Drugi vatikanski koncil i
pregovori o uspostavljanju odnosa sa Svetom Stolicom.
Potpisivanje Protokola izmeu Svete Stolice i Jugoslavije.
nastave zadatci
tiskom) nastava
- Aktivno sudjelovanje u raspravi o izloenim temama.
aktivnost u nastavi
Zavrni pisani ispit 30 1 Max 65%
Dodatna pojanjenja:
mogli pristupiti ispitu. Student koji iz bilo kojeg razloga ne ispuni svoju obvezu nee dobiti
obvezne literature i biljeki s predavanja.
Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain (maximalno 35%):
za kolegij.
Zavrni ispit ocjenjuje se na sljedei nain (maximalno 65%):
- od 51% do 60% = do 13% ocjene
- od 61% do 70% = do 26% ocjene
- od 71% do 80% = do 39% ocjene
- od 81% do 90% = do 52% ocjene
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - AKMADA, M., Katolika crkva u Hrvatskoj i komunistiki reim
1945.-1966., Otokar Kerovani, Rijeka, 2004. (odabrani dijelovi -
cca. 150 str.)
- BEUS, M., Neki vidovi represije nad Katolikom Crkvom u
Hercegovini neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Hum.
asopis Filozofskog fakulteta Sveuilita u Mostaru, (2012.), br. 9,
str. 222.-248.
- BEUS, M., 'Sluaj' don Mate Nuia, Motrita, (2013.), br. 73, str.
25.-35.
- ZNIDARI, L., Biskup ule u zatvoru i zatoenitvu, u: Za
kraljevstvo Boje. ivot i djelo nadbiskupa dra Petra ule, Crkva na
kamenu, Mostar, 1991., str. 109.-134. - (laka literatura)
Dopunska literatura: - JONJI, T., Pokolj irokobrijekih franjevaca u kontekstu
uspostave jugoslavenske komunistike vlasti, u: LUI, I. (ur.),
Hum i Hercegovina kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest,
Zagreb, 2011., str. 459.-489.
- PERI, R., Biskupski delegat Maji i ilegalno sveeniko
'udruenje', u: MAJI, . (ur.), Sluga dobri i vjerni. ivot i djelo
mons. Andrije Majia, Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str.
127.-206.
- KRITO, J., Korisne budale, svjesni suradnici ili mudri
manipulatori, u: JOLI, R., MIO, G., VUKADIN, M., Fra Ferdo
Vlai - vizionar i patnik. Spomenica u povodu desete obljetnice
smrti (1995.-2005.), Naa ognjita, Tomislavgrad, 2005., str. 81.-
101.
studenata prema kolegiju studenti e dobiti na predavanju. Iste su
dostupne i na mrenoj stranici Filozofskog fakulteta.
mrenoj stranici Fakulteta).

cjeline
II. Naslov: Ideoloke postavke komunizma kao korijen crkveno-dravnih
odnosa
Kratki opis: Marksizam, lenjinizam i religija. Komunistika partija
Jugoslavije i religija - ideoloke postavke. Odnos Katolike crkve prema
totalitarizmima, posebice prema komunizmu.
Literatura:
- AKMADA, M., Katolika crkva u Hrvatskoj i komunistiki reim 1945.-
1966., Otokar Kerovani, Rijeka, 2004., str. 5.-10.
III. Naslov: Obnova Jugoslavije i uvrivanje komunistike vlasti
Kratki opis: Uspostava prve vlade. Nacionalna i vjerska struktura
stanovnitva. Poloaj vjerskih zajednica u Jugoslaviji.
IV. Naslov: Poloaj Katolike crkve u novoj dravi
Kratak opis: Uhienje nadbiskupa Stepinca i razgovori izmeu crkveno-
dravnih predstavnika. Prve predstavke crkvenih poglavara dravnim
vlastima. Pastirsko pismo i reakcija vlasti. Uhienje i proces nadbiskupu
Stepincu. Prekid odnosa sa Svetom Stolicom.
Literatura:
1966., Otokar Kerovani, Rijeka, 2004., str. 11.-30., 45.-64., 112.-121.
V. Naslov: Dravne reforme na tetu Katolike crkve
Kratki opis: Zakon o agrarnoj reformi i kolonizaciji, zakon o braku, zakon o
matinim knjigama. Izbacivanje vjeronauka iz dravnih kola. Vjerske kole
i njihov status.
Literatura:
1966., Otokar Kerovani, Rijeka, 2004., str. 31.-42., 82.-103.
VI. Naslov: Neki vidovi represije nad Katolikom crkvom u Hercegovini
Kratak opis: Poloaj Katolike crkve u Hercegovi nakon rata. Oduzimanje
crkvenih materijalnih dobara. Dravne reforme i njihova primjena u
Hercegovini.
Literatura:
- BEUS, M., Neki vidovi represije nad Katolikom Crkvom u Hercegovini
neposredno nakon Drugoga svjetskog rata, Hum. asopis Filozofskog
fakulteta Sveuilita u Mostaru, (2012.), br. 9, str. 222.-248.
VII. Naslov: Ratna i poratna stradanja sveenika i redovnika u hercegovakim
biskupijama
Kratak opis: Pokolj uprave Hercegovake franjevake provincije. Stradanja
irokobrijekih sveenika. Stradanje dijecezanskoga sveenstva u
Hercegovini.
Literatura:
- JONJI, T., Pokolj irokobrijekih franjevaca u kontekstu uspostave
jugoslavenske komunistike vlasti, u: LUI, I. (ur.), Hum i Hercegovina
kroz povijest, II., Hrvatski institut za povijest, Zagreb, 2011., str. 459.-489.
VIII. Naslov: Odnos vlasti prema biskupu uli
Kratki opis: Biskupovo uhienje, montirani sudski proces, zatvor i izlazak
na slobodu.
Literatura:
- ZNIDARI, L., Biskup ule u zatvoru i zatoenitvu, u: Za kraljevstvo
Boje. ivot i djelo nadbiskupa dra Petra ule, Crkva na kamenu, Mostar,
1991., str. 109.-134.
IX. Naslov: Don Mate Nui na optuenikoj klupi
Kratki opis: Uhienje i suenje biskupskom delegatu don Mati Nuiu.
Zatvorski ivot u KP Zenica. Don Matina nepopravljivost.
Literatura:
- BEUS, M., 'Sluaj' don Mate Nuia, Motrita, (2013.), br. 73, str. 25.-35.
X. Naslov: Sveeniko udruenje Dobri pastir
Kratki opis: Promjena taktike vlasti i pokuaj crkvenoga razdora. Osnivanje
sveenikoga udruenja Dobri pastir. Crkvena zabrana djelovanja
sveenikih udruenja. Sukobi oko Udruenja u Hercegovini. Robijanje
biskupskog delegata don Andrije Majia.
Literatura:
- PERI, R., Biskupski delegat Maji i ilegalno sveeniko 'udruenje', u:
MAJI, . (ur.), Sluga dobri i vjerni. ivot i djelo mons. Andrije Majia,
Biskupski ordinarijat, Mostar, 1998., str. 127.-206.
XI. Naslov: Razdoblje blagog poputanja u crkveno-dravnim odnosima
Kratki opis: Donoenje Zakona o pravnom poloaju vjerskih zajednica.
Promjena taktike reima prema Katolikoj crkvi. Dozvola biskupima za
odlazak u Rim. Spor oko Zavoda sv. Jeronima.
Literatura:
1966., Otokar Kerovani, Rijeka, 2004., str. 122.-137., 184.-192.
XII. Naslov: Drugi vatikanski koncil
Kratki opis: Drugi vatikanski koncil kao prekretnica u odnosima Katolike
crkve i komunistikih reima. Poticaji za sreivanje odnosa izmeu
Jugoslavije i Svete stolice.
XIII. Naslov: Pregovori izmeu Svete stolice i Jugoslavije
Kratki opis: Slubeni dvogodinji pregovori u razdoblju 1964.-1966.
Usuglaavano niz postojeih spornih pitanja kao to su: kompetencije Svete
Stolice u jurisdikciji nad Katolikom crkvom u Jugoslaviji, crkvena imovina,
vjerske slobode, kolska vjeronauna pouka, sveenika emigracija, Zavod
sv. Jeronima i dr.
Literatura:
1966., Otokar Kerovani, Rijeka, 2004., str. 278.-282.; 287.-302.
XIV. Naslov: Potpisivanje protokola i uspostava diplomatskih odnosa
Kratki opis: Potpisivanje Protokola i reakcije na Protokol. Razmjena
izaslanika izmeu Svete Stolice i Jugoslavije.
Literatura:
1966., Otokar Kerovani, Rijeka, 2004., str. 308.-314.
Kratki opis: Diskusija sa studentima o obraenoj tematici
Naziv kolegija Antika religija na jadransko- Kod kolegija FFAM210D
podunavskom prostoru
boda: semestru
(p+v+s)
(B1)/(B2) uvjeti:
Pristup kolegiju studenti diplomskog dvopredmetnog Vrijeme prema
Studija arheologije (B1) i studenti odravanja rasporedu
diplomskog Studija povijesti (B2) nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. eljko Mileti, izv. prof.
Kontakt sati/konzultacije: prije i poslije predavanja (vanjski suradnik)
E-mail adresa i broj telefona: zmiletic@unizd.hr 036 355 422
Asistent eljka Panda, asist.
E-mail adresa i broj telefona zeljka.pandza@ffmo.ba ili zeljkapandza@yahoo.com
036 355 422
Ciljevi kolegija: Cilj predmeta je razumjeti religijske procese koji su se odvijali na
jadransko-podunavskom prostoru u rimsko doba sagledavanjem ire,
antike mediteranske slike. Drugim rijeima, cilj kolegija je upoznati
studente sa irenjem kako grkih, orijentalnih tako i rimskih kultova
na jadransko-podunavsko podruje. Pored toga, upoznati oficijelnu
rimsku religiju, njezino asimiliranje na navedeno podruje te
preuzimanje i sinkretiziranje s autohtonim kultovima na ovomu
podruju prije dolaska Rimljana.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita iz ovoga kolegija studenti e biti
(ope i specifine osposobljeni:
kompetencije): - uoiti procese u razvoju religije na italskom polutoku,
- razvrstati kultove na temelju njihovih temeljnih osobina,
- analizirati epigrafike, arhitektonske, skulpturalne i literarne izvore,
- usporeivati i prepoznavati ikonografiju razliitih boanstava,
- protumaiti doktrinu misterijskih vjerovanja,
- interpretirati antika vjerovanja o zagrobnom ivotu,
- prepoznavati oblike i tlocrtne osnove svetita,
- objasniti fenomene sinkretizma, kontaminacije i interpretacije,
- uoiti slinosti i razlike u religijskom ivotu provincija i Italije,
- ovladati strunim postupcima i znanstvenoistraivakim metodama
koje e upotrijebiti za specijalistike seminarske radnje i diplomsku
radnju.
Sadraj Religijski ivot i kultovi rimskog doba na prostoru izmeu Alpa,
silabusa/izvedbenog Jadrana i Dunava razmatrat e se u irem, mediteranskom okviru i
plana (ukratko): sagledavanjem razvoja ideja kroz sinkretistike procese u pravcu
monoteizma. Za razumijevanje vanjskih i unutarnjih pojavnosti
rimske oficijelne, orijentalnih i drugih religija i kultova na tom
prostoru, bitno je uoavanje procesa na italskom poluotoku. Istraivat
e se problemi irenja kultova, grupe i drutveni slojevi koji su njihovi
nositelji, kolegiji i sveenici, oblici svetita, osobine i aspekti
pojedinih boanstava, liturgija i doktrina. U predavanjima i
konzultacijama naglasak e biti na odreivanju stanja istraivanja i
uoavanju problema materije. Pritom e se polaziti od ralambe
literarnih i epigrafikih izvora, tektonike i ikonografije spomenika,
arhitektonskih ostataka i pripadajuega sitnog inventara. Sadraj
predmeta odnosi se na rimsku klasinu religiju (kult Kapitolijske
trijade, Dii sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i
podizanju tropeja, vjerovanja o zagrobnom ivotu, koncept due...),
tovanje carske osobe, autohtone kultove, mitraizam, metroaki i
druge maloazijske i orijentalne kultove i na egipatska boanstva na
istonojadranskoj obali rimskog doba. Unutar sadraja izdvojila bi se
pojedina tema u skladu s trenutnim znanstvenim preokupacijama
nastavnika (npr. mitraizam, metroaka religija, kult Silvana, zagrobna
vjerovanja, astrologija i sl.) koja bi se temeljitije prouila.
Kroz analizu literarnih izvora i epigrafiko-arheoloke grae opisat e
se penetracija rimske oficijelne religije u indigene sredine,
sinkretistiki procesi i slom poganske religije tijekom 4. i 5. st. Cilj je
studente uputiti u metode znanstvenoistraivakog rada kako bi mogli
izraditi specijalistike seminarske radnje iz ovog kolegija u 3.
semestru diplomskog studija, kao i kvalitetnu magistarsku radnju s
temom o rimskim kultovima i religiji na jadransko-podunavskom
prostoru. Vjetine koje trebaju svladati su: primjena istraivakih
metoda, analitiko-sintetiki pristup problemima i suverena upotreba
kritikog aparata u pisanju tekstova seminarskih radnji.
Nain izvoenja predavanja vjebe seminari samostalni zadatci
nastave
(oznaiti masnim konzultacije mentorski terenska ostalo
tiskom) rad nastava
- Pisanje i izlaganje seminarskog rada.
- Polaganje zavrnog usmenog ispita.
Praenje i pohaanje aktivnosti seminarski rad praktini rad
ocjenjivanje nastave u nastavi
studenta Usmeni ispit pismeni kontinuirana esej
(oznaiti masnim ispit provjera znanja
tiskom)
OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U UDIO U OCJENI
STUDENTA ECTS-u
aktivnost u nastavi
Seminarski rad 10 0.33 Max 25%
Zavrni usmeni ispit 20 0.66 Max 55%
Dodatna pojanjenja:
za kolegij.
2.5% = Rad ne zadovoljava formalne kriterije.
7.5% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne
pogreke.
pogreke.
12.5% = Rad je iscrpan, gramatiki i pravopisno toan.
Izlaganje seminarskog rada:
2.5% = Rad je proitan.
7.5% = Rad nije proitan, ali su uoeni vei nedostatci u usmenom izlaganju.
12.5% = Usmeno izlaganje je izvrsno pripremljeno.
izvrstan - 5 (A) - 89 do 100%
ocjene
vrlo dobar - 4 (B) - 76 do 88,9%
ocjene
dobar - 3 (C/D) - 63 do 75,9%
ocjene
dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9%
ocjene
Obvezna literatura: - BEARD, M., NORTH, J., PRICE, S., Religions of Rome, Vol. I, A
History, Cambridge, New York, Melbourne, 1998.
- CAMBI, N., Nove potvrde egipatskih kultova u antikoj provinciji
Dalmaciji, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku, (1965.), br.
65-67, str. 85.-107.
- CAMBI, N., Atiki sarkofazi na istonoj obali Jadrana, Knjievni
krug, Split, 1988.
- N. CAMBI, Biljeke uz kipove Kibele (Magna Mater) iz Senja,
Senjski zbornik, vol. 20 (1993.), br. 1, str. 33.-43.
- CAMBI, N., Dioklecijanova palaa i Dioklecijan (lik i linost),
Dioklecijanova palaa (katalog izlobe), Split, 1994.
- CAMBI, N., Posveta prostilnoga hrama u Dioklecijanovoj palai,
RFFZd, (1999.), br. 37(24), str. 27.-39.
- CAMBI, N., Kip Afrodizijske Afrodite iz Dalmacije, Opuscula
archaeologica, vol. 23/24, (1999./2000.), br. 1, str. 127.-132.
- Delplace, C., Tassaux F. (ur.), Les cultes polytheists dans
Adriatique Romaine, Bordeaux, 2000.
- Grad ivih uz grad mrtvih, Histria antiqua 8, Pula, 2002.
- GABRIEVI, B., Studije i lanci o religijama i kultovima antikog
svijeta, Knjievni krug, Split, 1987.
- V. GIRARDI JURKI, Kontinuitet ilirskih kultova u rimsko doba
na podruju Istre, Jadranski zbornik, (1981.), br. 11., str.
- GLAVII, M., Kultovi antike Senije, Sveuilite u Zadru, Zadar,
2013.
- JADRI, I., MILETI, ., Liburnski carski kult, Archaeologia
Adriatica, vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.
- D. MARI, Tri Silvanova rtvenika iz Salone, RFFZd, (1998.),
br. 36, str. 45.-67.
- MEDINI, J., Rimske i orijentalne religije na istonoj obali
Jadrana, Materijali, (1976.), br. 12, str. 185.-207.
- MEDINI, J., Iovilae zavjet iz Burnuma, RFFZd, (1979.), br. 18,
str. 137.-165.
- MEDINI, J., Kult Jupitera Dolihena u rimskoj provinciji
Dalmaciji, Godinjak ANUBiH, (1982.), br. 20, str. 53.-90.
- MEDINI, J., Autohtoni kultovi u razvoju antikih religija u rimskoj
provinciji Dalmaciji, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.
- MEDINI, J., Mitriki reljef iz Banjevaca, Diadora, (1975.), br. 8,
str. 39.-88.
- MEDINI, J., Salonitanski arhigalat", Radovi Filozofskog fakulteta u
Zadru, (1982.), br. 20, str. 15.-28.
- MEDINI, J., Cognationes salonitanae, Godinjak ANUBiH,
(1985.), br. 23, str. 5.-44.
- J. MEDINI, Metroaca Burnensia, Diadora, (1989.), br. 11, str.
255.-284.
- MILETI, ., Mithras-Sol, Archaeologia Adriatica, (2007.), br.
1, str. 129.-143.
- PAKVALIN, V., Kultovi u antiko doba na podruju Bosne i
Hercegovine, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.
- RENDI-MIOEVI, A., Uz dva Silvanova svetita u okolici
Salone, ARR, (1982.), br. 8-9, , str. 121.-140.
- RENDI-MIOEVI, D., Iliri i antiki svijet, Knjievni krug, Split,
1989. [Napomena: lanci o Silvanu i Medauru].
- JEN, F. (ur.), Religions and cults in Pannonia , Szkesfehrvr,
1996.
- SANADER, M., Rasprave o rimskim kultovima, Zagreb, 1999.
- SELEM, P., Les religions orientales dans la Panonie Romaine:
partie en Yougoslavie, Leiden, 1980.
- SELEM, P., Izidin trag egipatski kultni spomenici u rimskom
Iliriku, Split, 1997.
- SIMON, E., Die Gtter der Rmer, Mnchen, 1990.
- SUI, M., Orijentalni kultovi u antikom Zadru, Diadora, (1965.)
br. 3, str. 91.-128.
- AEL KOS, M., Pre-Roman divinities of the eastern Alps and
Adriatic, Ljubljana, 1999.
- TOYNBEE, J. M. C., Death and Burial in the Roman World,
London, 1970.
- ZANINOVI, M., Liberov hram u Polaama na otoku Mljetu,
Arheoloki vestnik, 41 [= alov zbornik], Ljubljana, 1990.
Dopunska - BECK, R., Mithraism since Franz Cumont, Aufstieg und
literatura: Niedergang der rmischen Welt, (1984.), 2,17,4,
- CAMBI, N., Atika skulptura u Arheolokoj zbirci Franjevakog
samostana u Sinju, Kai, (1985.), br. 17, str. 415.-433.
- DEGRASSI, A., Culti delIstria preromana e Romana, Adriatica
praehistorica et antiqua, (1970.), str. 615.-632.
- Carski kult na istonom Jadranu, Histria antiqua, 4, Pula, 1998.
- FERGUSON, J., The religions of the Roman Empire, London, 1970.
- FLINT, W, GORDON, R., LUCK, G., Ancient Greece and Rome,
Witchcraft and Magic in Europe 2, London, 1999.
- GORDON, R. L. Reality, evocation and boundary in the Mysteries
of Mithras, Journal of Mithraic Studies, (1980.), br. 3, str. 19.-99.
- KATII, R., Illyricum mythologicum, Antibarbarus, Zagreb, 1995.
- LIEBESCHUETZ, J. H. W. G., Continuity and change in Roman
religion, New York, 1979.
- MEDINI, J., Le culte de Cybele dans la Liburnie antique,
Hommages Maarten J. Vermaseren, 2, Leiden, 1978., str. 732.-756.
- MEDINI, J., Maloazijske religije u rimskoj provinciji Dalmaciji,
disertacija, Zadar, 1981.
- MIGOTTI, B., O religijskom odnosu prema tovanju mrtvih u
pretkranskoj antici, Diadora, (1993.), br. 15, str. 205.-221.
- MILETI, ., Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji, disertacija,
Zadar, 1996.
- MILIEVI, M., Rimski kalendar, Latina et Graeca, Zagreb, 1990.
- NOVAKOVI, D., Pojam numen u rimskoj religiji, Stvarnost,
Kranska sadanjost, Zagreb, 1991.
- SCHRAUDOLPH, E., Rmische Gtterweihungen mit
Reliefschmuck aus Italien, Heidelberg, 1993.
- TASSAUX, F., Le dieux augustes en Istrie, Arheoloka
istraivanja u Istri [=Izdanja HAD-a 18] (1997.), str. 77.-84.
- VERMASEREN, M. J., Corpus Cultus Cibelae Attidisque, Leiden,
1979.
- VERMASEREN, M. J., Cybele and Attis. The Myth and the Cult,
London, 1977.
- Kao dopunska literatura preporuuju se i radovi sljedeih autora:
ABRAMI, M., BAUSANI, A., BIANCHI, U., BRUNMID, J.,
BULI, F., CAMBI, N., CAMPBELL, L. A., CLAUSS, M.,
CULIANU, I. P., FADI, I., FEARS, J. R., GIRARDI-JURKI, V.,
GLAVII, M., HINNELLS, J. R., JACKSON, H. M., KUNTI-
MAKVI, B., MERKELBACH, R., MILETI, ., MILIEVI, M.,
MARIN, E., MARI, D., MEDINI, J., MIGOTTI, B., MILETI, .,
PATSCH, K., RENDI-MIOEVI, A., RENDI-MIOEVI, D.,
RODA, I., SANADER, M., SCHRAUDOLPH, E., SELEM, P.,
STARAC, A., SUI, M., AEL KOS, M., TASSAUX, F.,
TURCAN, R., ULANSEY, D., VERMSEREN, M. J., ZANINOVI,
M.
Takoer je potrebno konzultirati odgovarajue radove u sljedeim
edicijama:
- ANRW (Aufstieg und Niedergang der rmischen Welt), II.17.1-4;
II.18, Berlin New York.
- Ausfhrlisches Lexikon der griechischen und rmischen Mythologie
[ed. W. H. ROSCHER], Leipzig.
- CIL (Corpus Inscriptionum Latinarum), Leipzig Berlin: Acad. Litt.
Boruss., od 1893 nadalje.
- Encyclopedia of religion, (ed. M. ELIADE), New York, 1987. i
dalje.
- EPRO tude preliminaries aux religions orientales dans Empire
Romain, Leiden.
- LIMC (Lexicon Iconographicum Mythologiae Classicae), Zrich
Mnchen, 1981-1988.
- RE (Realencyclopdie der classischen Altertumswissenschaft [ed.
PAULLY - WISSOWA KROLL MITTELHAUS ZIEGLERi
dr.]), Stuttgart, od 1893. nadalje.
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba se predati u pisanom obliku do kraja semestra.
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada. Vrlo je vano slijediti naputke o
izradi seminarskih radova, zavrnoga i diplomskoga rada.

cjeline
I. Naslov: Uvod u kolegij
Kratki opis: Upoznavanje sa sadrajem kolegija i s literaturom kojom e se
studenti sluiti na ovome kolegiju. Razgovor o izradi i prezentiranju
seminarskih radova.
Literatura: Nema
II. Naslov: Razvoj religijskih ideja u grko-rimskom svijetu
Kratki opis: Poetak vjerovanja u natprirodne sile kod Grka i Rimljana.
Objasniti razloge zato u grkom i u rimskom svijetu postoje razna boanstva
te zato uope ljudi poinju vjerovati u nadprirodnne sile.
Literatura:
- SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antiki Rim - Panorama jedne
civilizacije, Vuk Karadi, Beograd, 1967.
- MUSI, A., Nacrt grkih i rimkih starina, Zagreb, 1942.
III. Naslov: Rimska i italska klasina religija (kult Kapitolijske trijade, Dii
sanctores maiores, religijski elementi u limitaciji agera i podizanju tropeja,
vjerovanja o zagrobnom ivotu, koncept due...).
Kratki opis: Razvijanje kulta Kapitolisjke trijade, odnos glavnih prema niim
boanstvima. Sveenici u rimkoj religiji, zatim penetracija istih u sve krajeve
Rimskog Carstva.
Literatura:
IV. Naslov: Sveenici i sakralni kolegiji u Italiji, obredi i svetita
Kratki opis: U drevnoj rimskoj religiji, Flamen je bio sveenik dodijeljen
jednom od petnaest boanstava sa slubenim kultovima tijekom Rimske
Republike. Najvaniji su bili flamines maiores (ili veliki sveenici), koji su
sluili glavne rimske bogove Arhajske trijade. Preostalih dvanaest su
flamines minores (manji sveenici).
Literatura:
- SALVAN, I., CAPORALI, R. (ur.), Antiki Rim - Panorama jedne
civilizacije, Vuk Karadi, Beograd, 1967.
V. Naslov: Kult kapitolijske trijade u provinciji
Kratki opis: tovanje Jupitera, Junone i Minerve u rimskoj provinciji
Dalmaciji (kako obalnom podruju tako i unutranjiosti). Baviti se samim
kultom, spomenuti sve lokalitete gdje su pronaeni bilo kakvi tragovi njihova
tovanja.
Literatura:
- SINOBAD, M., Kapitolijski hramovi u Hrvatskoj, Opuscula
Arhaeologica, vol. 31 (2007.), br. 1, str. 221.-263., kao i ostali dostupni
lanci o navedenoj temi.
VI. Naslov: Carski kult kao poluga romanizacije u provinciji
Kratki opis: Poetak tovanja kulta cara. Proglaavanje boanstvom nakon
smrti zove se deificatio, time poinje kult cara kao Boga (Divus). Za taj su se
kult brinuli sveenici zvani augustali, a u svakom gradu ih je bilo po 6 (seviri
augustales). To je kult vladara i vladarske obitelji. Kult cara Augusta je prije
svega bila politika, a tek onda religijska stvar. Trajao sve do 3.st. Lokaliteti
na jadransko-podunavskom podruju gdje nalazimo potvrde tovanja ovoga
kulta.
Literatura:
- JADRI, I., MILETI, ., Liburnski carski kult, Archaeologia Adriatica,
vol. 2 (2008.), br. 1, str. 75.-90.
- GIRARDI JURKI, V., Dva centra carskog kulta rimske Istre, Histria
Antiqua, (1998.), br. 4, str. 23.-36.
- ZANINOVI, M., Neki aspekti Augustova kulta u Dalmaciji, Materijali,
(1997.), br. 9, str. 18.-20.
- IMAMOVI, E., Antiki kultni i votivni spomenici na podruju BIH,
Veselin Maslea, Sarajevo, 1977.
VII. Naslov: Herkulov kult
Kratki opis: Herkul je lik iz rimske mitologije, pandan Heraklu u grkoj
mitologiji. Hercules se stopio sa staroitalskim bogom Semo Sancus ili Dius
Fidius, te se potovao kao bog istine i vjernosti. Lokaliteti na jadransko-
podunavskom podruju gdje je zabiljeeno tovanje ovoga kulta.
Literatura:
- GREVS, R., Grki mitovi, Nolit, Beograd, 1995.
- ZAMAROVSKI, V., Junaci antikih mitova, kolska knjiga, Zagreb, 1985.
VIII. Naslov: Liberov kult u provinciji
Kratki opis: Liber (Bakho) - grki Dionis, italski bog, zatitnik vina i
vinarstva, koji se u vrijeme berbe i tijetenja na selu osobito slavio. O
rairenosti ovog kulta na naem podruju u vrijeme antike svjedoe nam
brojni arheoloki ostatci posveeni ovom boanstvu. Kult Libera na naem
prostoru dokumentiraju pronaeni posvetni natpisi, rtvenici, reljefi i kipovi
postavljeni u manjim svetitima u sklopu gospodarsko-ladanjskih imanja ili u
izgraenim hramovima u urbanim sreditima. Liber je tovan kao zatitnik
vina i vinarstva i bio je osobito popularan u Saloni, iz koje je poznato ak 14
njegovih spomenika, to je najvie u odnosu na neki drugi grad u provinciji.
Literatura:
- GLAVII, M., Kult Libera u antikoj Seniji, Senjski zbornik, (2002.),
br. 29, str. 5.-29.
- MATIJEVI, I., Nova potvrda Liberova kulta iz Salone, Vjesnik za
arheologiju i povijest dalmatinsku, (2012.), br. 105, str. 33.-39.
- ZANINOVI, M., Liberov hram u Polaama na otoku Mljetu, Arheoloki
vestnik, 41 [= alov zbornik], Ljubljana, 1990.
- ZANINOVI, M., Tri antika reljefa sa Hvara, Opuscula Arhaeologica,
(1966.), br. 6, str. 15.-24.
IX. Naslov: Dijanin i Silvanov kult
Kratki opis: Silvanov kult u Iliriku u rimsko doba zasnovan je na
prapovijesnom boanstvu uma i panjaka, koje je prisutno u veine ilirskih
plemena i ima sline znaajke, bez obzira na meusobno prilino raznolik i
razjedinjen duhovni ivot Ilira. Na delmatskom teritoriju izdvojena su tri
podruja u sklopu kojih se mogu izdvojiti spomenici posveeni Silvanu. To
su podruje Salone, gdje su nalazi najbrojniji, zatim okolica Sinja i vrlikoga
kraja te podruje jugozapadne Bosne, gdje se osjea najjai utjecaj
autohtonog sadraja. Njegova esta pratiteljica bila je Dijana, ujedno bio je i
predvodnikom specifine domae kultne zajednice (s naimfama), kojoj je, na
neki nain, pripadala i Dijana, njegova esta pratiteljica, boica lova,
povezana s divljim ivotinjama i umama, a smatra se takoer i vladaricom
mjeseca, to je postala nakon Lune, prijanje boice Mjeseca.
Literatura:
- BEKAVAC, S., Silvan u Saloni, Vjesnik za arheologiju i povijest
dalmatinsku, (2011.), br. 104, str. 151.-166.
- BRADA-MILIEVI, M., Dijana izvan grada, Arhaeologica Adriatica,
(2008.), br. 2, str. 359.-366.
- MIOEVI RANDI, A., Ulomci reljefa s prikazom Silvana i Dijane s
lokaliteta Trenica u splitskom polju, Vjesnik za arheologiju i povijest
dalmatinsku, (2007.), br. 100, str. 13.-30.
X. Naslov: Mitraizam u rimskoj provinciji Dalmaciji
Kratki opis: Veina autora smatra da je Mitra perzijsko boanstvo ije ime
znai Savez. Mitra je bog lova, bog Saveza i bog rvovanja. Kada i gdje se
poeo tovati ovaj kult, ne moe se sa sigurnou utvrditi. Na osnovi jednog
natpisa na kojem stoje uklesane rijei jednog sveenika koji je ivio u Rimu
u 4. st. dalo se zakljuiti da je domovina ovog boga bila Babilonija.
Znanstvenici smatraju da je ovaj kult doao na Balkan iz razliitih pravaca.
Osim iz smjera Akvileje, kult Mitre se irio i pravcem dunavskog limesa, ali i
preko Panoniae Inferior, Dakije i Moesiae Inferior. U Dalmaciji se kult Mitre
vjerojatno javlja ve u 2. st., mogue za vladavine Dioklecijana. Postupno se
ta religija poela iriti i u unutranjosti Dalmacije zahvaajui autohtono
stanovnitvo. Mitra je u literaturi prvenstveno smatrana bogom vojnika, a
njegova difuzija povezana s gibanjem i rasporedom legija.
Literatura:
- MEDINI, J., Autohtoni kultovi u razvoju antikih religija u rimskoj
provinciji Dalmaciji, Dometi, (1984.), br. 17, str. 7.-32.
- SELEM, P., Mitraizam Dalmacije i Panonije u svjetlu novih istraivanja,
Historijski zbornik, god. 39 (1986.), br. 1, str. 173.-204.
XI. Naslov: Misterijske religije
Kratki opis: Kada govorimo o misterijskim religijama, zapravo, mislimo na
kultove koji se temelje na starim mitovima. U tajnim sveanostima, koje se u
odreenom kultu obavljaju, doivljava se poistovjeenje s boanstvom mita
te se vjeruje da se na taj nain ostvaruje spasenje i osigurava sebi besmrtnost.
U kultnim obredima sudjeluju samo posveeni, a dijelovi obreda ostaju tajna.
Vano je naglasiti da se misterijske religije mogu razvijati jedna uz drugu, da
pojedinac moe biti istodobno pripadnik u raznim misterijama te da jedna
religija preuzima znaajke druge kao i iz prijanjih religija i mitova.
Misterijski kult je, kako smo ve spomenuli, tajni obred kojem prisustvuju
samo posveeni misti. O obrednim tajnama zna se samo najopenitije jer se
dobro uvaju. Kultovi koji imaju misterijski karakter su eleuzinski misteriji,
Dionizijev kult, kult Velike Majke, Izidin kult (povezan s Atisom), te
mitraizam.
Literatura:
- TOMI, C., Misterijske religije i kranstvo, Obnovljeni ivot, (1998.),
br. 2, str. 179.-201.
- GLAVII, M., MILETI, ., Nekoliko novih antikih spomenika iz
Skradina, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.), br. 104, str.
113.-150.
- MEDINI, J., Kult Kibele u antikoj Liburniji, Senjski zbornik, (1993.), br.
20, str. 1.-32.
- MILETI, ., Mithras-Sol, Archaeologia Adriatica, (2007.), br. 1, str.
129.-143.
XII. Naslov: Odnos indigenih kultova prema italskim i orijentalnim
Kratki opis: Stapanje autohtonih kultova sa stranim kultovima, tzv.
Interpretatio Romana.
Literatura:
- BOJANOVSKI, I., Bosna i Hercegovina u antiko doba, ANUBiH,
Sarajevo, 1988.
XIII. Naslov: Nekropole
Kratki opis: Poetci pokapanja u nekropolama te prevlast inhumacije nad
incineracijom, kako na priobalnom tako i u unutranjem dijelu provincije
Dalmacije.
Literatura:
Sarajevo, 1988.
XIV. Naslov: Nadgrobni spomenici i zagrobna vjerovanja. Sakralni kompleks
Dioklecijanove palae.
Kratki opis: Nadgrobni spomenici s prikazom vjerovanja u zagrobni ivot.
Gradnja Dioklecijanove palae te sakralni kompleks unutar nje, kao i
tovanje carskog kulta.
Literatura:
- MARASOVI, T., Dioklecijanova palaa - svjetska kulturna batina,
Zagreb, 1995.
- BULI, F., KARAMAN, LJ., Palaa cara Dioklecijana u Splitu, Matica
XV. Naslov: Ilirska boanstva i Interpretatio Romana
Kratki opis: tovanje autohtonih kultova (Silvan, Dijana, Armat, Bind i dr)
te izjednaavanje s rimskim bogovima, procesom intepretatio Romana.
Vidasus i Thana,Venera Anzotica i dr.
Literatura:
Sarajevo, 1988.
- PAKVALIN, V., Kultovi u antiko doba na podruju Bosne i
Hercegovine, GZM, (1963.), br. 18, str. 127.-153.
Naziv kolegija Starokransko graditeljstvo na Kod kolegija FFAM211D
istonoj obali Jadrana
Studijski program Diplomski sveuilini studij Godina I.
Ciklus studija
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti: upisan Usporedni nema ih
(B1)/(B2) drugi uvjeti:
semestar
Pristup kolegiju: studenti diplomskog dvopredmetnog Vrijeme prema
Studija arheologije (B1) i studenti odravanja rasporedu
diplomskog Studija povijesti (B2) nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ante Uglei, red. prof.
E-mail adresa i broj telefona: auglesic@unizd.hr 036/355-422
Asistent dr. sc. Josipa Baraka-Perica, v. asist.
E-mail adresa i broj telefona jbaraka@unizd.hr 036/355-422
Ciljevi kolegija: Upoznavanje s najvanijim lokalitetima putem kojih se iitavaju
procesi kristijanizacije istone jadranske obale.
Ishodi uenja Nakon ispunjenih obveza studenti e biti osposobljeni:
(ope i specifine - pratiti razvoj kranskog graditeljstva od njezina postanka i razvoja
kompetencije): do pape Grgura Velikog,
- raspravljati o razvoju i evoluciji urbanoga tkiva kasnoantikoga
grada prouzrokovanog gradnjom novonastalih kranskih kultnih
graevina i ostalog vezanog sadraja,
- raspravljati o razvoju arhitekture kranskih kultnih graevina te
razliitih vidova starokranske umjetnosti (skulpturi, slikarstvu,
umjetnikom obrtu i dr.) i obrtnitva (lonarstvo, staklarstvo,
kamenoklesarstvo, zlatarstvo i dr.),
- samostalno koristiti literaturu i samostalno pronai informacije o
temama koje ih zanimaju,
- samostalno javno izlagati,
- samostalno pisati strune radove.
Sadraj U razdoblju prije tzv. Milanskog edikta koji zajedniki donose
silabusa/izvedbenog Konstantin i Licinije godine 312. na 313. u Milanu postupno
plana (ukratko): zapoinje podizanje kranskih sakralnih zdanja na istonoj obali
Jadrana. Rije je o prostorima unutar privatnih zdanja koji se samo u
najosnovnije ureuju da mogu posluiti u liturgijske svrhe. Ti objekti
poznati su u Saloni, Jaderu i Parenciju. Nakon priznanja kranstva
nastaje razdoblje u kojem se poinju graditi objekti koji su planski
namijenjeni iskljuivo liturgijskoj namjeni kranske zajednice u
pojedinim gradovima. I u toj razvojnoj fazi crkvena su zdanja rijetka,
a objekti nisu jo standardizirani. To je doba kad se oko istaknutih
grobova poinju grupirati i drugi pokopi. Malo-pomalo nastaju
kranska groblja. Tek u treoj fazi razvitka koja poinje krajem IV.
ili poetkom V. st. poinje standardizacija kultnih objekata. Oni se
sastoje od crkava i drugih sporednih prostora meu kojima su
najvaniji oni vezani uz obred krtenja, a to znai krstionica,
ekaonica, svlaionica i prostora za pripremu katekumena. Crkve
imaju standardne apsidalne oblike. Prostori za puk su bili jednobrodni
ili trobrodni. U ovoj fazi grade se i cemeterijalne bazilike na
kranskim grobljima. Faza standardizacije traje sve do poetaka VI.
Osim objekata u gradovima podiu se i kultni objekti u
izvangradskim naseljima (pagus). Pri kraju V. st., u doba gotske vlasti
na istonom Jadranu, dolo je do borbi i dogmatskih kriza, pa prema
tomu i smanjenja podizanja objekata. U kasnijem razdoblju pojavljuju
se sloeniji tlorcti objekata za kultnu upotrebu. To su objekti
centralnog, krinog ili trolisnog oblika. Pri kraju VI. st. dolazi do
postupnog slabljenja graditeljske aktivnosti i sukladno tomu
samoadaptacija postojeih prostora. Razlog dekadencije lei u
gospodarskom slabljenju uzrokovanom neprestanim barbarskim
upadima.
nastave zadatci
(oznaiti masnim
nastava
- Pisanje i usmeno izlaganje seminarskog rada.
- Polaganje zavrnog pismenog ispita.
- Polaganje zavrnog usmenog ispita.
Praenje i pohaanje nastave aktivnosti u seminarski praktini rad
ocjenjivanje studenta nastavi rad
tiskom) provjera
znanja
aktivno sudjelovanje u
nastavi
Seminarski rad/Referat 10 0.33 Max 10%
Zavrni pismeni ispit 10 0.33 Max 15%
Zavrni usmeni ispit 10 0.33 Max 55%
ispit
Dodatna pojanjenja:
za kolegij.
pogreke.
pogreke.
Izlaganje seminarskog rada:
dobar 3 (C/D) - 63 do 75,9% ocjene
Dovoljan - 2 (E) - 55 do 62,9% ocjene
Obvezna literatura: - BELAMARI, J. i dr., Ranokranski spomenici otoka Braa, Split,
1994.
- ADAM, J. P., L'arte di costruire presso i romani, materiali e
techniche, Milano, 2001.
- ANELI, P., Antika bazilika u Cimu kod Mostara, Glasnik
zemaljskog muzeja BiH u Sarajevu, (1976.), br. 29, str. 179.-244.
- CAMBI, N. (ur.), Antika Salona, Knjievni krug, Split, 1991.
(lanci M. Abramia, B. Gabrievia, D. Rendi-Mioevia, N.
Duval, G. De Angelis D' Ossat).
- BADURINA, A., Bizantska utvrda na otoiu Palacol, u:
RAPANI, . (ur.), Arheoloka istraivanja na otocima Cresu i
Loinju, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, 7, Hrvatsko
arheoloko drutvo, Zagreb, 1982., str. 171.-177.
- BADURINA, A., Bizantski plovni put po vanjskom rubu sjevernih
jadranskih otoka, Radovi Instituta za povijest umjetnosti Sveuilita
u Zagrebu, (1992.), br. 16, Zagreb, str. 7.-9.
- BADURINA, A., Ranokranski relikvijar iz Novalje, Materijali,
(1976.), br. 12, str. 283.-295.
- BARKER, P., Tehnike arheolokog iskopavanja, MHAS, Split,
2000.
- BASLER, ., Arhitektura kasnoantikog doba u Bosni i
Hercegovini, Veselin Maslea, Sarajevo, 1972.
- BASLER, ., Graevinarstvo kasnoantikog doba u Bosni i
Hercegovini, Actes du colloque Materijali, tehnike i strukture
predantikog i antikog graditeljstva na istonom jadranskom
prostoru, Zadar, 1980., str. 135.-140.
- BASLER, ., Kranska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar,
1986.
- BEGOVI-DVORAK, V., Fortifikacioni sklop Kastrum-Petrovac
na Brijunima, Histria Antiqua, (2001.), br. 7, str. 177.-190.
- BEGOVI-DVORAK, V., SCHRUNK, I., Transformacija
rimskih vila na Brijunskom otoju, Histria Antiqua, (2009.) br. 18,
str. 223.-236.
- BEGOVI-DVORAK, V., Plovni put prema Neretvi i Naroni-
kasnoantiki lokaliteti na otoku Mljetu, Izdanja Hrvatskog
arheolokog drutva, (2003.), br. 22, str. 289.-303.
- BIERBRAUER, V., Frhmittelalterliche Castra im stlichen und
mittlen Alpengebiet: Germanische Wehranlagen oder romanische
Siedlungen? Ein Beitrag zur Kontinuittsforschung, Archologisches
Korrespondenzblatt, (1985.), br. 15, str. 497.-513.
- BOJANOVSKI, I., Baloe - rimski municipij u ipovu na Plivi,
Arheoloki radovi i rasprave, (1974.), br. 7, str. 347.-369.
- BOJANOVSKI, I., Dolabelin sistem cesta u rimskoj provinciji
Dalmaciji, Djela ANUBiH, knjiga XLVII/2, Sarajevo, 1974., str. 134.
- BOLONI, M., IC, R., Otok Krk kroz vjekove, Kranska
sadanjost, Zagreb, 2002., str. 9.
- BOWDEN, W., LAVAN, L., The Late Antique Countryside: an
introduction, BOWDEN, W., LAVAN, L., MACHADO, C. (ur.)
Recent Research on the Late Antique Countryside, Leiden 2004.
- BRATO, R., Cristianesimo in Istria, una sintesi e alcune
riflessioni, u: MARIN, E., MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo
in Istria tra tarda antichit e alto medioevo. Novit e riflessioni, Atti
della giornata tematica dei Seminari di Archeologia Cristiana (Roma,
8. marzo 2007), Citt del vaticano 2009., str. 9.-46.
- BROGIOLO, G. P., CHAVARRA ARNAU, A., Aristocrazie e
campagne nellOccidente da Costantino a Carlo Magno, Firenze,
2005.
- BROGIOLO, G. P., CHAVARRA ARNAU, A., Chiese e
insediamenti rurali nelle campagne tra V e VI secolo, BROGIOLO,
G. P. (ur.), Chiese e insediamenti tra V e VI secolo, 9 seminario sul
tardo antico e lalto medioevo, Mantova, 2003., str. 9.-37.
- BROGIOLO, G. P., GELICHI, S., La citt nellaltomedioevo
italiano. Archeologia e storia, Bari, 1998.
- BRUSI, Z., Starokranski sakralni objekti uz plovidbenu rutu
istonom obalom Jadrana, Diadora, (1993.), br. 15, str. 223.-236.
- CAMBI, N., Antika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
- CAMBI, N., Neki problemi starokranske arheologije na istonoj
jadranskoj obali, Materijali, (1976.), br. 12, str. 239.-282.
- CAMBI, N., Prilog ikonografiji oltarne pregrade sjeverne bazilike
iz Bilimia (Zenica), Hrvatska misao, (2006.), br. 39-40, str. 22.-
39.
- CAMBI, N., Srima i dvojne bazilike u Dalmaciji, GUNJAA, S.
(ur.), Srima Priba, ibenik, 2005., str. 57.-68.
- CAMBI, N., Starokranska bazilika i benediktinski samostan u
Stobreu, Split, 1974.
- CAMBI, N., Starokranska crkvena arhitektura na podruju
salonitanske metropolije, Arheoloki vestinik, (1978.), br, 19, str.
606.-626.
- CHEVALIER, P., Ecclesiae Dalmatiae, Split, Rim, 1996.
- CHEVALIER, P., MARDEI, J., La ville de Salone dans
l'Antiquit tardive: dprise spatiale, mutations et renouveau de la
parure monumentale / Salona u kasnoj antici: prostorno smanjenje,
promjene i obnove monumentalnih gradskih zdanja, Hortus artium
medievalium, (2006.), br. 12, str. 55.-68.
- CHEVALIER, P., Les installations liturgiques des glises dIstrie
du V au VII sicle, Hortus artium medievalium, (1999.), br. 5, str.
119.-132.
- CHEVALIER, P., Salona II - Ecclesiae Dalmatiae, L'architecture
paleochretienne de la province romaine de Dalmatie, Roma, 1996.
- CIGLINEKI, S., Justinijanovo utvrivanje Ilirika, Archaeologia
Adriatica, (2009.), br. 3, str. 205.-222.
- CUSCITO, G., Battisteri paleocristiani in Istria, u: MARIN, E.,
MAZZOLENI, D. (ur.), Il cristianesimo in Istria tra tarda antichit e
alto medioevo. Novit e riflessioni, Atti della giornata tematica dei
Seminari di Archeologia Cristiana (Roma, 8. marzo 2007), Citt del
vaticano 2009., str. 113.-145.
- AUEVI, M., Les cits antiques des les du Kvarner dans
lantiquit tardive: Curicum, Fulfinium et Apsorus, Hortus artium
medievalium, (2006.), br. 12, str. 19.-41.
- URI, S., Architecture in the Balkans from Diocletian to
Sulejman thee Magnificent, Yale University Press, 2010.
- DOMIJAN, M., Rab grad umjetnosti, Barbat, Zagreb, 2001.
- DOMIJAN, M., Crkva Sv. Andrije na Vrgadi nakon posljednjih
istraivakih i konzervatorskih radova, Starohrvatska prosvjeta,
(1983.), br. III/13, str. 123.-138.
- DOMIJAN, M., Ostaci utvrde Sv. Damjana u Barbatu na otoku
Rabu, Diadora, (1992.), br. 14, str. 325.-344.
- DYGGVE, E., Povijest salonitanskog kranstva, Knjievni krug,
Split, 1989.
- FISKOVI, I., O ranokranskim spomenicima naronitanskog
podruja, u: MAROVI, I. (ur.), Dolina rijeke Neretve od
prethistorije do ranog srednjeg vijeka, Izdanja HAD-a, sv. 5, Split,
1980., str. 213.-255.
- FISKOVI, I., Ranokranske crkve na Sutvari, Gubavcu,
Lunjaku kraj Majsana u Peljekom kanalu, Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, (1963-1965), br. LXVI-LXVII, str. 141.-165.
- FISKOVI, I., Starokranska memorija i groblje na Majsanu,
SHP, (1983.), br. III/12, str. 65.-70.
- FISKOVI, I., Antika naseobina na Majsanu, PPUD, (1984.), br.
24, str. 5.-27.
- FISKOVI, I., Ranosrednjovjekovne ruevine na Majsanu, SHP,
(1981.), br. III/1, str. 137.-140.
- GIULIANI, C. F., L'edilizia in antichit, Roma, 1998.
- GLAVII, M., Prilozi prouavanja poleogeneze i urbanistikog
razvoja Senije, Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru, Razdio
povijesnih znanosti, (1992/1993), br. 32(19), str. 79.-104.
- GUNJAA, Z., Kasnoantika fortifikacijska arhitektura na
istonojadranskom priobalju i otocima, u: MEDOVI, P. (ur.),
Odbrambeni sistemi u praistoriji i antici na tlu Jugoslavije,
Arheoloko drutvo Vojvodine, Novi Sad, 1986., str. 124.-134.
- GUNJAA, Z., O pojavi elemenata kasnoantike graditeljske
tradicije na nekim ranosrednjovjekovnim objektima, Izdanja HAD-a,
1980., str. 253.-263.
- GUNJAA, Z. i dr., Srima Priba Ostaci arhitekture i analiza
graevinskih faza, Muzej grada, ibenik, 2005., str. 7.-54.
- HILJE, E., Spomenici srednjovjekovne arhitekture na Kornatima,
u: METROV, M., DURBEI, P., KEROVAC, M. (ur.), Zbornik
Nacionalni park Kornati, Zagreb, 1996., str. 497.-499.
- ILAKOVAC, B., Apsidalni mozaik starokranske bazilike u
Novalji, Materijali, br. XVIII, str. 127.-136.
- IVANIEVI, M., Salonitanski biskupi, Vjesnik za arheologiju i
historiju dalmatinsku, (1994.), br. 86, str. 223.-252.
- JELII-RADONI, J. i dr., Gata, crkva Justinijanova doba, Split,
1994.
- JELII-RADONI, J., Skulptura ranokranske crkve iz katela
na otoiu Osinju na uu Neretve, Prilozi povijesti umjetnosti u
Dalmaciji, (1997.), br. 35, str. 147.-161.
- JAKI, N., NOVAK, N., Il battistero paleocristiano a Bescanuova
(Baka) sullisola di Veglia, Hortus Artium Medievalium, (2009.),
br. 15/2, str. 403.-411.
- JELII-RADONI, J., Altar Types in Early Christian Churches
in the Province of Dalmatia, Hortus Artium Medievalium, (2005.),
br. 11, str. 19.-28.
- JELII-RADONI, J., Krstioniki sklop salonitanske katedrale,
MILIEVI BRADA, M. (ur.), Znakovi i rijei (Signa et litterae),
Hrvatska sveuilina naklada, Zagreb, 2002.
- JELII-RADONI, J., Liturgical installations in the Roman
province of Dalmatia, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br. 5,
str. 133.-145.
- JELII-RADONI, J., Ranokranske dvojne crkve u starom
gradu na Hvaru, Split, 1994.
- JELII-RADONI, J., Rimsko naselje u Ublima na Lastovu, u:
EUK, B. (ur.), Arheoloka istraivanja na podruju otoka Korule
i Lastova, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb, 2001., str.
197.-220.
- KATII, R., Imena dalmatinskih biskupija i njihovih biskupa u
Aktima Ekumenskog koncila u Nikeji godine 787, Filologija, (1982-
83), br. 11, str. 75.-92.
- KATII, R., Toma arhiakon i njegovo djelo, u: CAMBI, N.
(ur.), Toma Arhiakon, Historia Salonitana, Knjievni krug, Split,
2003., str. 329.-440.
- KATI, M., Kasnoantiki grad na Jadranu - primjer grada Hvara,
Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1999-2000), br. 38, str. 19.-
49.
- KATI, M., The late antique town on the eastern Adriatic coast,
Histria Antiqua, (2003.), br. 11, str. 451.-456.
- KIRIGIN, B., MILOEVI, A., Svetac, Arheo, (1981.), br. 2, str.
45.-51.
- KIRIGIN, B., MIE, M., BARBARI, V., Palagrua Diomedov
otok, saeti pregled arheolokih iskopavanja 2002.-2008. godine, u:
IVEVI, S. (ur.), Arheoloka istraivanja na srednjem Jadranu,
Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, Zagreb, Split, 2010., str. 43.-
60.
- KRAUTHEIMER, R., Early Christian and Byzantine architecture,
Yale, 1992.
- LUPIS, V., Iznova o lopudskim monicima, Histria Antiqua,
(2009.), br. 18/1, str. 473.-479.
- MARIN, E., Narona basilique et baptistre palochretins de Sv.
Vid, u: MARIN, E., CAMBI, N. (ur.), Radovi XIII meunarodnog
kongresa za starokransku arheologiju, vol. III, Split, Rim, 1998.,
str. 475.-506.
- MARKOVI, I., Izabrane poslanice Sv. Jeronima, sv. I-II, Zagreb,
1908.
- MARI, D., Skulptura, u: GUNJAA, Z. i dr., Srima Priba,
ibenik, 2005., str. 73.-187.
- MARUI, B., Kasnoantika i bizantska Pula, Pula, 1967.
- MARUI, B., Kasnoantiki i bizantski Nezakcij, Nesactium
Vizace, Pula, 1983.
- MATEJI, I., The Episcopal Palace at Pore, Hortus Artium
Medievalium, (1995.), br. 1, str. 84.-89.
- MIGOTTI, B., Ranokranska biskupija Scardona (Skradin),
Prilozi Instituta za arheologiju u Zagrebu, (1992.), br. 9, str. 101.-
112.
- MIGOTTI, B., Starokranska topografija na podruju izmeu Krke
i Cetine, Zagreb, 1990.
- MIGOTTI, B., Tragovi starokranskih bazilika u salonitanskom
podruju izvan same Salone, u: DUKI, J. i dr., Salonitasko-Splitska
crkva u prvim tisuljeu kranske povijesti, Zbornik meunarodnoga
znanstvenog skupa u povodu 1700. obljetnice muenitva sv. Dujma,
Split, 2008., str. 351.-416.
- MOHOROVII, A., Novootkriveni nalazi antikih termi,
oratorija i starokranske bazilike u gradu Krku, Radovi
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, 19.-
33.
- MOHOROVII, A., Prilog poznavanju antikog urbanog sloja
grada Krka, Izdanja Hrvatskog arheolokog drutva, (1989.), br. 13,
str. 17.-21.
- NIKOLAJEVI, I., Veliki posed u Dalmaciji u V i VI veku u
svetlosti arheolokih nalaza, Zbornik radova Vizantolokog instituta,
(1971.), br. XIII, str. 277.-292.
- NOVAK, N., Le choeur de l'glese palochrtienne de Mirine prs
dOmialj sur l'le de Krk, Hortus Artium Medievalium, (1999.), br.
5, 119.-132.
- OSTOJI, I., Benediktinci u Hrvatskoj i ostalim naim krajevima I,
Split, 1963., uvod.
- PERIA, D., Rimski Delminij kao sredite starokranske
biskupije, Arheoloki radovi i rasprave, (2009.) str. 16, str. 225.-245.
- PETRICIOLI, I., okovac, Enciklopedija likovnih umjetnosti,
Zagreb, 1959.
- PETRICIOLI, I., Toreta na otoku Kornatu, u: MIROSAVLJEVI,
D., RENDI-MIOEVI, D., SUI, M. (ur.), Adriatica
praehistorica et antiqua - zbornik posveen Grgi Novaku, JAZU,
Zagreb, 1970., str. 717.-725.
- PETRI, N., O ranokranskim nalazima i spomenicima na otoku
Hvaru, Diadora, (1993.), br. 15, str. 311.-346.
- PRELOG, M., Eufrazijeva bazilika u Poreu, Grafiki zavod
Hrvatske, Zagreb,1986.
- PROZOROV, V., Salonitanski crkveni sabori iz estog
stoljea, Vjesnik za arheologiju i povijest dalmatinsku, (2011.),
br. 104, str. 309.-337.
- PULJI, I., KEGRO, A., The Diocese of Sarsenterensis,
Arheoloki vestnik, (2006.), br. 57, str. 415.-437.
- RADI, D., Crkva sv. Eufemije na istoimenom otoiu (Fumija),
Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 129.-145.
- RADI, D., TOLJA, Z., Istraivanje antiko-srednjovjekovnog
sklopa u uvali Porti na otoku Sucu, u: PERKI, D. (ur.),
Arheoloka istraivanja u Dubrovako-neretvanskoj upaniji, Izdanja
Hrvatskog arheolokog drutva 24, Zagreb, Dubrovnik, 2010., str.
157.-179.
- RAPANI, ., Istona obala Jadrana u ranom srednjem vijeku,
Starohrvatska prosvjeta, (1985.),br. III/15, str. 7.-30.
- MARIN, E. (ur.), Salona Christiana, Arheoloki muzej Split, Split,
1994.
- SKOBLAR, M., Ranokranska bazilika na lokalitetu Jaz kod
Novalje, Diadora, (2007.), br. 22, str. 159.-172.
- STARAC, R., Bazilika podno Mira, Baka, Hrvatski arheoloki
godinjak, (2010.), br. 12, str. 496.-408.
- STARAC, R., Sulla scoperta di un'altra chiesa paleocristiana
nell'isola di Krk, Hortus Artium Medievalium, (1996.), br. 2, str.
137.-141.
- STARAC, R., Sv. Nikola-Mire, Hrvatski arheoloki godinjak,
(2007.), br. 4, str. 363.-364.
- SUI, M., Bizantski limes na istonoj obali Jadrana, Prilozi
povijesti umjetnosti u Dalmaciji, (1995.), br. 36, str. 133.-145.
- SUI, M., Cissa Pullaria - Baphium Cissense - Episcopus
Cessensis, Arheoloki radovi i rasprave, (1987.), br. 10, str. 185.-
219.
- SUI, M., Odnos grad-selo u antici na istonoj jadranskoj obali,
Jugoslavenski historijski asopis, (1973.), br. 3-4, Beograd, str. 12.-
40.
- SUI, M., Antiki grad na istonoj jadranskoj obali, Zadar, 2005.
- KEGRO, A., PAKVALIN, V., Municipium Baloie sredite
ranokranske Baloienske biskupije (Ecclesia Baloiensis), Hrvatska
misao, (2006.), br. 39-40/28, str. 40.-54.
- KEGRO, A., Je li rimski Delminij bio biskupsko sredite,
Povijesni prilozi, (2000.), br. 19, str. 9.-85.
- KEGRO, A., Ludrumska biskupija (Ecclesia Ludroensis),
Hercegovina, godinjak za kulturno i povijesno znaenje, (2007.), br.
21, str. 59.-89.
- KEGRO, A., The diocese of Epidaurum Ecclesia Epidauritana,
Histria Antiqua, (2009.), br. 18/2, str. 203.-210.
- KEGRO, A., The Diocese of Mactaris/Martaris (Ecclesia
Mactaritana/Martaritana), Stjepan Gunjaa i hrvatska
srednjovjekovna povijesno-arheoloka batina, (2010.), br. 1, str.
119.-144.
- KEGRO, A., The Diocese of Muccurum (Ecclesia Muccuritana)
in Dalmatia, Arheoloki vestnik, (2008.), br. 59, str. 291.-303.
- ONJE, A., Crkvena arhitektura zapadne Istre, Kranska
sadanjost, Zagreb, 1983.
- ONJE, A., Predeufrazijevske bazilike u Poreu, Pore, 1971.
- TOMII, ., Arheoloka svjedoanstva o ranobizantskom
vojnom graditeljstvu na sjevernojadranskim otocima, Prilozi,
(1990.), br. 5-6, str. 29.-53.
- TOMII, ., Utvrde Justinijanove epohe prinos prouavanju
pejsane arheologije u Hrvatskoj, Histria Antiqua, (1995.), br. 1, str.
97.-100.
- UGLEI, A., Podvrje Glavine, rezultati arheolokih
istraivanja, u: TOMII, ., UGLEI, A. (ur.), Zbornik o Luji
Marunu, Gradska knjinica Juraj igori, ibenik, Zadar, Zagreb,
2009., str. 139.-148.
- UGLEI, A., Ranokranska arhitektura na podruju dananje
ibenske biskupije, Gradski muzej Drni, Sveuilite u Zadru, Drni,
Zadar, 2006.
- UGLEI, A., Ranokranska arhitektura na prostoru dananje
zadarske nadbiskupije, FF u Zadru, Zadarska nadbiskupija, Zadar,
2002.
- UJI, ., Stucco dekoracija june kapele bazilike Sv. Marije
Formoze u Puli, Diadora, (1994.), br. 15, str. 237.-256.
- VEI, P., Prilog poznavanju tipolokih osobina starokranskih
bazilika u Dalmaciji, u: MOHOROVII, A. (ur), Rapski zbornik,
1987., str. 297.-300.
- VEI, P., Ranokranski reljefi i arhitektonska plastika u Zadru i
na zadarskom podruju prilog poznavanju ranokranske skulpture
u Dalmaciji, Diadora, (2007.), br. 22, str. 119.-156.
- VEI, P. Starokranska arhitektura u Zadru i na zadarskom
podruju, Godinjak zatite spomenika kulture Hrvatske 12, Zagreb,
1986., str. 161.-177.
- VEI, P., Starokranski sloj katedrale u Zadru, Diadora,
(1988.), br. 10, str. 165.-181.
- VEI, P., Zadar na pragu kranstva, Zadar, 2005.
- VUI, J., Ecclesia Naronitana/Prostor i granice, Vjesnik za
arheologiju i povijest dalmatinsku, (2005.), br. 98, str. 161.-170.
- VUI, J., Naronitanske radionice starokranske arhitektonske
plastike, Diadora, (2003.), br. 21, str. 279.-293.
- VUI, J., Ranokranska kamena plastika Narone, Arheoloka
istraivanja u Naroni i dolini Neretve, Izdanja HAD-a 22, Zagreb,
2003., str. 199.-214.
- ZANINOVI, M., Ranokranske crkve kao postaje plovnog puta
du istonog jadrana, Vjesnik za arheologiju i historiju dalmatinsku,
(1994.), br. 86, str. 125.-145.
- IC-ROKOV, I., Kompleks katedrala - Sv. Kvirin u Krku, Radovi
Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, (1971.), br. 360, str.
19.-33.
potrebno opravdati.
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je prethodno iz svakog
segmenta ostvariti minimalan broj bodova, stoga je i pohaanje
Pismeni radovi:
Seminarski rad treba predati u pisanom obliku i usmeno izloiti do
kraja semestra. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
KALENDAR NASTAVE:
cjeline
Kratki opis: Uvod.
Literatura: Izbor iz popisa literature prema naputku profesora; biljeke s
predavanja
II. Naslov: Starokranske biskupije
Kratki opis: Pregled.
predavanja
III. Naslov: Tehnike gradnje u kasnoj antici. Kamenolomi.
predavanja
IV. Naslov: Episkopalni kompleksi I
predavanja
V. Naslov: Episkopalni kompleksi II
predavanja
VI. Naslov: Urbane i suburbane crkve I
predavanja
VII. Naslov: Urbane i suburbane crkve II
predavanja
VIII. Naslov: Ruralne crkve I
predavanja
IX. Naslov: Ruralne crkve II
predavanja
X. Naslov: Sjeveroitalski tip bazilika
predavanja
XI. Naslov: Sirijski tip bazilika
predavanja
XII. Naslov: Dvojne crkve. Trikonhalne crkve.
predavanja
XIII. Naslov: Crkve i kastrumi
predavanja
XIV. Naslov: Starokranska dekorativna i arhitektonska skulptura
predavanja
XV. Naslov: Zakljuna razmatranja
Kratki opis: Zakljuak.
Literatura: Nema
Naziv kolegija Umjetnost humanistikog doba u Kod FFPUM208
Hrvatskoj kolegija
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti: - Usporedni -
(B1)/(B2) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni B1) Vrijeme prema
studenti Povijesti (izborni B2) odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Igor Fiskovi, red. prof.
E-mail adresa i broj telefona: ifiskovi@ffzg.hr
Asistent dr. sc. Tatjana Mievi-uri, doc.
E-mail adresa i broj telefona Infozone1@zg.t-com.hr
Ciljevi kolegija: Svrha je kolegija nadograditi opa znanja o likovnom izraavanju u
poglavljima tradicionalne stilske podjele epoha zrelog
srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja - tj. od kasne romanike do
kasne renesanse, te uputiti sluae na druge, a ne samo formalno-
morfoloke sustave promiljanja ire shvaane umjetnike batine.
Ishodi uenja Studenti e se upoznati s glavnim svojstvima arhitekture i urbanizma
(ope i specifine te figuralnih umjetnosti tijekom obuhvaenog razdoblja. U
kompetencije): razumijevanju tog nasljea, pozivanja na onodobnu knjievnu rije
sakralnog i svjetovnog sadraja, rezultirat e njihovim
osposobljavanjem za kontektualiziranje nasljea s kojim raspolaemo
iz vremena kad se hvatao najuspjeniji korak s procesima integracije
kranskog svijeta i utvrivale kohezije s njime.
Sadraj Kolegij tematski obuhvaa kulturno-povijesne okvire i specifine
silabusa/izvedbenog rezultate umjetnikog stvaralatva od 13. do 16. stoljea na irem
plana (ukratko): teritoriju dananje Hrvatske.
Na prvome mjestu, dotiui urbanizam i arhitekturu, usredotouje se
na odraze humanistike misli u prostornoj organizaciji pojedinih
gradova, ali i izgradnji njihove okolice. Na tom planu prednost se daje
urbanistikoj cjelini Dubrovnika s preobrazbama srednjovjekovnog
tkiva posredstvom forifikacija te javnih i privatnih palaa iz doba
renesanse, a zasebno obrauje plodove kulture ladanja u granicama
nekadanje Dubrovake Republike sa stotinjak ljetnikovaca i
dvadesetak samostana prosjako-propovjednikih redova.
Batina figuralnih spomenika, odnosno kiparsko i slikarsko nasljee
se sagledava po ciklusima ikonografskih sadraja umjesto po
formalnim osobitostima izdvojenih djela. Poevi od znamenitog
portala trogirske katedrale iz 1240. godine, preko niza drugih
monumentalnih portala primorskih katedrala i ostalih crkava iz 14. i
15. stoljea, objanjavaju se dodiri sa srodnima skulptiranima u
Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleu pod utjecajem zapadnjake
romanike i gotike. Iste se fenomene prati na usporedno nastajuim
grobnim spomenicima, poglavito svetakima od Porea do Splita, ali i
lancu biskupskih ili patricijskih u nizu obalnih gradova sa svrhom
utvrivanja tipolokih slinosti i razlika uvjetovanih modom vremena
ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.
U istom spektru se sagledava djelatnost slikara na sloenijim
oltarima nastajuima od srednjeg vijeka do zrele renesanse u
simbiozama importa i kontinuiteta estetskih iskustava primorske
provincije.
Svakako se vei naglasak polae na raspoznavanje autohtonog
izraavanja perifernih sredina i to u vezi s opekuklturnim
prohtjevima i stremljenjima drutvenih zajednica rastuih na
razmeima Istoka i Zapada, a zadojenih steevinama iz glavnih
sredita europske civilizacije.
nastave zadatci
tiskom) nastava
- Napisati seminarski rad i izloiti ga.
- Pisati test.
- Poloiti zavrni usmeni ispit.
ocjenjivanje nastave nastavi rad
tiskom) znanja
STUDENTA
Pohaanje i
sudjelovanje u nastavi 30 1 10%
Seminarski rad 20%
(pismeni i usmeni) 15 0,5
Zavrni pismeni ispit 30 1 40%
Usmeni ispit 15 0,5 30%
Dodatna pojanjenja:
za kolegij.
pogreke.
pogreke.
Pismeni ispit:
Usmeni ispit:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
(opi pregled)
- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljea, Zagreb,
1983.
- FISKOVI, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of
Exegi monumentum: Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.
- MARKOVI, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI
stoljee (katalog izlobe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia),
Dubrovaki muzej, Zagreb, 1986.
- FISKOVI, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izlobe u
Klovievim dvorima, Zagreb, 2010.
- FISKOVI, I. (ur.), Milost susreta umjetnika batina
franjevake provincije sv. Jeronima katalog izlobe u Klovievim
dvorima, Zagreb, 2011.
- JURKOVI, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovievi dvori,
Zagreb, 2004.
- DULIBI, LJ. i dr., Tizian, Tintoretto, Veronese veliki majstori
renesanse, Galerija Klovievi dvori, Zagreb, 2012.
Dopunska
literatura:
potrebno opravdati.
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, potrebno je poloiti pismeni ispit.
Obvezno je sudjelovanje na terenskoj nastavi.
Ispit se polae pismeno i usmeno. Poloeni pismeni dio ispita uvjet je
za izlazak na usmeni ispit.
Napomena:
Vei broj stranica obvezne literature od propisane koliine teksta
posljedica je specifinosti literature povijesti umjetnosti koja sadri
dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene
literature nije objektivan pokazatelj studentskog optereenja.

cjeline
Kratki opis: Upoznavanje s vremenom i okolnostima u kojima se kultura
humanizma poinje pojavljivati na naim prostorima.
Literatura:
- PELC, M., Renesansa u Hrvatskoj, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. (opi
pregled)
II. Naslov: Urbanizam humanistikog doba u Hrvatskoj
Kratki opis: Osnovna svojstva urbanistikog promiljanja kasnog
srednjovjekovlja i ranog novovjekovlja na naim prostorima u kojem se
odraava humanistika misao u prostornoj organizaciji pojedinih gradova, ali
i izgradnji njihove okolice.
Literatura:
pregled)
III. Naslov: Urbanistika cjelina Dubrovnika
Kratki opis: Dubrovnik kao najznaajniji primjer preobrazbe
srednjovjekovnog tkiva posredstvom forifikacija te javnih i
privatnih palaa iz doba renesanse.
Literatura:
- MARKOVI, V., PRELOG, V., Zlatno doba Dubrovnika XV i XVI stoljee
(katalog izlobe) Muzejski prostor (Zagreb, Croatia), Dubrovaki muzej,
Zagreb, 1986.
pregled)
IV. Naslov: Arhitektura humanistikog doba u Hrvatskoj
Kratki opis: Osnovna obiljeja arhitekture na prijelazu srednjovjekovlja u
novovjekovlje uz pregled tipolokih, konstrukcijskih i stilskih svojstava
navanijih ostvarenja od 14. do 16. stoljea na istonojadranskoj obali.
Literatura:
pregled)
V. Naslov: Samostanska arhitektura
Kratki opis: Arhitektura samostana prosjako-propovjednikih redova.
Literatura:
- FISKOVI, I. (ur.), Dominikanci u Hrvatskoj, katalog izlobe u
Klovievim dvorima, Zagreb, 2010.
- FISKOVI, I. (ur.), Milost susreta umjetnika batina franjevake
provincije sv. Jeronima katalog izlobe u Klovievim dvorima, Zagreb,
2011.
VI. Naslov: Ladanjska arhitektura
Kratki opis: Pregled odlika ladanjske arhitekture na primjerima ljetnikovaca
u granicama nekadanje Dubrovake Republike.
Literatura:
- JURKOVI, M. i dr., Hrvatska renesansa, Galerija Klovievi dvori,
Zagreb, 2004.
pregled)
VII. Naslov: Skulptura humanistikog doba u Hrvatskoj
Kratki opis: Osnovna obiljeja skulpture na prijelazu srednjovjekovlja u
novovjekovlje. Ciklusi ikonografskih sadraja.
Literatura:
- FISKOVI, I., 1000 godina hrvatskog kiparstva, Volume 4 of Exegi
monumentum : Znanstvena izdanja MGC Zagreb. Zagreb, 1997.
VIII. Naslov: Portal trogirske katedrale
Kratki opis: Formalne, ikonografske i ikonoloke analize znamenitog portala
majstora Radovana.
Literatura:
IX. Naslov: Skulptirani portali
Kratki opis: Pregled niza monumentalnih portala primorskih katedrala i
ostalih crkava iz 14. i 15. stoljea uz osvrt na dodire sa
srodnima skulptiranima u Italiji kao i u dubljem kopnenom zaleu pod
utjecajem zapadnjake romanike i gotike.
Literatura:
X. Naslov: Umjetnost grobnih spomenika
Kratki opis: Pregled niza svetakih grobnih spomenika uz analizu njihovih
formalnih i ikonografskih svojstava i komparaciju s relevantnim
dogaanjima na susjednim, poglavito talijanskim prostorima. Pregled niza
biskupskih ili patricijskih grobnih spomenika u nizu obalnih gradova sa
svrhom utvrivanja tipolokih slinosti i razlika uvjetovanih modom
vremena ili govorom regionalno aktivnih majstora kiparstva.
Literatura:
pregled)
XI. Naslov: Slikarstvo humanistikog doba u Hrvatskoj
Kratki opis: Osnovna obiljeja slikarstva na prijelazu srednjovjekovlja u
novovjekovlje.
Literatura:
pregled)
- PRIJATELJ, K., Dalmatinsko slikarstvo 15. i 16. stoljea, Zagreb, 1983.
XII. Naslov: Domae slikarsko stvaralatvo
Kratki opis: Pregled ostvarenja domaih majstora s ciljem utvrivanja
tipolokih slinosti i razlika uvjetovanih modom vremena.
Literatura:
pregled)
XIII. Naslov: Importi slikarstva u domau sredinu
Kratki opis: Pregled ostvarenja uvezenih iz talijanskih umjetnikih centara,
prvenstveno Venecije, i njihovih posljedica za domae likovno stvaralatvo.
Literatura:
pregled)
XIV. Naslov: Terenska nastava Dubrovnik
Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u urbanom tkivu
Dubrovnika.
Literatura:
XV. Naslov: Terenska nastava Dubrovnik
Kratki opis: Obilazak i analiza pojedinih ostvarenja u umjetnikim zbirkama
Dubrovnika.
Literatura:
Naziv kolegija Osmanlijska umjetnost u Bosni i Kod kolegija FFPUM209
Hercegovini
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: izborni Preduvjeti: Usporedni
(B1)/(B2) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti Povijesti umjetnosti (izborni Vrijeme prema
B), studenti Povijesti (izborni B2) odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Tatjana Mievi uri, doc.
E-mail adresa i broj telefona: Infozone1@zg.t-com.hr
Asistent Danijela Ucovi, v. aisst.
E-mail adresa i broj telefona pov.umjetnosti@gmail.com, 066 218 252
Ciljevi kolegija: Cilj kolegija je objasniti nastanak i razvoj islamske umjetnosti za
vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije u BiH u svim njezinim
segmentima (arhitektura damija, palaa, minijature, plastika,
kaligrafija...). Kroz nastavu i vjebe, student treba razumjeti i
prepoznati, osim osnovnih umjetnikih karakteristika, religijsku
simboliku i njezine zakonitosti koje su bitno utjecale na stvaranje
osmanlijske umjetnosti. Student treba pokazati znanje osnovnih
umjetnikih pojmova specifinih za islamsku umjetnost; sposobnost
sagledavanja njezina cjelovitog kulturno-povijesnog postojanja i
interakcije s drugim umjetnostima.
Ishodi uenja Vladanje pojmovima koji karakteriziraju islamsku umjetnost u BiH.
(ope i specifine Prepoznavanje uzroka i razumijevanje posljedica koje simboliziraju
kompetencije): islamsku umjetnost te jasno poimanje regionalnih karaketristika.
Klasificiranje i jasno raspoznavanje arhitektonskih elementa,
dekoracija, tehnika stvaranja islamske umjenosti za vrijeme
Osmanlija.
Sadraj Kako bi se dobio potpuni uvid u islamsku umjetnost koja je nastala na
silabusa/izvedbenog podruju BiH za vrijeme vladavine Osmanlijske dinastije, neophodno
plana (ukratko): je studente uvesti u teoloku misao islama i glavne karakteristike
islamske umjetnosti. U nastajanju Osmanlijske dinastije i njezine
umjetnosti, iznimnu vanost imali su Selduci, nomadsko pleme na
podruju Anatolije. Analizom njihovih amanskih poimanja svijeta i
specifine arhitekture dat e se dobar uvid u osmanlijsku umjetnost na
podruju dananje Turske. Posebna pozornost bit e stavljena na
damije koje je projektirao Mimar Sinan. Prije samog objanjavanja
karakteristika prvih damija na podruju BiH, govorit e se o
narodnom stvaralatvu za vrijeme srednjovjekovne Bosne. Osmanlije
su donijele urbanistika ureenja, specifian stil ivota unutar njih,
razvijeno sakralno i profano graditeljstvo. Nakon toga, studentima e
biti objanjen razvoj i graditeljstvo damija od 15. st. do 18. st.
Takoer, dobit e se uvid u bogato i raznoliko stvaralatvo minijatura,
kaligrafija i pokustva nastalo za vrijeme Osmanlija. Na zavretku, s
osmanlijskom umjetnou u Sarajevu i Mostaru studenti e se
upoznati na terenskim predavanjima.
nastave zadatci
tiskom) nastava
- Napisati i izloiti seminarski rad.
- Pisati zavrni ispit.
- Usmeni ispit.
ocjenjivanje nastave nastavi rad
tiskom) znanja
Pohaanje i
sudjelovanje u nastavi 30 1 10%
Seminarski rad 20%
(pismeni i usmeni) 15 0,5
Zavrni pismeni ispit 30 1 40%
Usmeni ispit 15 0,5 30%
Dodatna pojanjenja:
za kolegij.
pogreke.
pogreke.
Pismeni ispit:
Usmeni ispit:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - REDI, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije,
Izdavaki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjievna komuna,
Beograd, Zagreb, Mostar, 1982.
- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije,
Izdavaki zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjievna komuna,
Beograd, Zagreb, Mostar, 1982. str. 21.-49.
- ANDREJEVI, A., Islamska monumentalna umetnost 16.veka u
Jugoslaviji, Kupolne damije, Beograd, 1984., 1960.
Dopunska - STANOJEVI, M., Kroz Bosnu i Hercegovinu, Beograd, 1902.
literatura: - KEMURA EJH, S., Sarajevske damije, Sarajevo, 1910.
- ZELENIKA, A. i dr., Mostar u slici i rijei, Stanek, Mostar, 2008.
- ZAGORKA, J., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije,
Izdavaki zavod Jugoslavije, Beograd, 1982; Spektar, Zagreb, 1982;
Prva knjievna komuna, Mostar, 1982.
- HASANDEDI, H., Spomenici kulture turskog doba u Mostaru,
Biblioteka Kulturno naslijee, IRO Veselin Maslea, Sarajevo, 1980.
- BEJTI, A., Banjaluka pod turskom vlau, Nae Starine I, 1953.
- FILIPOVI, M., Umjetniko blago Bosne i Hercegovine, Svjetlost,
Sarajevo, 1987.
- KURTO, N., Arhitektura Bosne i Hercegovine razvoj bosanskog
stila, Sarajevo, 1998.
- MOMIROVI, P., Dve drevne crkve u Bosanskoj krajini, Sarajevo,
1953.
- ABANOVI, H., Postanak i razvoj Sarajeva, Radovi Naunog
drutva III, Sarajevo, 1960.
- ESPOSITO, J. L., Oksfordska historija islama, Selsebil, ivinice,
2005.
- MOZZATI, L., Islamska umjetnost, ahinpai, Sarajevo, 2010.
- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAANOVI, F., Islamska
umjetnost i arhitektura, H.F.Ullman, 2010.
- HILLENBRAND, R., Islamic architecture, Edinburg Universiy
Press, Edinburgh, 2000.
- BAAGI, S., Znameniti Hrvati Bonjaci i Hercegovci u turskoj
carevini, Zagreb, 1931.
- MULI, J., Konjic i njegova okolina u vrijeme Osmanske
vladavine(1464.-1878.), Konjic, 2001.
- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u
Hercegovini 1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.
- DODIG, R., Kulturno-povijesni vodi kroz Hercegovinu i Bosnu,
Matica hrvatska, itluk, 2010.
- TRUHELKA, ., Gazi Husrev-beg, njegov ivot i njegovo doba,
Sarajevo, 1907.
- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljee), Sarajevo
Publishing, Sarajevo, 1996.
- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical
University, Ankara, 2004.
- BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog
stanovnitva BiH, GZM, Sarajevo.
- Narodna umjetnost: godinjak Instituta za narodnu umjetnost u
Zagrebu / glavni urednik Maja Bokovi-Stulli.
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko literature i ostalih
pitanja vezanih uz oblikovanje rada.
Vrlo je vano slijediti naputke o izradi seminarskih radova, zavrnoga
i diplomskoga rada.
Napomena:
Vei broj stranica obvezne literature od propisane koliine teksta
posljedica je specifinosti literature povijesti umjetnosti koja sadri
dosta slikovnog materijala. Prema tome, broj stranica navedene
literature nije objektivan pokazatelj studentskog optereenja.

Broj nastavne
cjeline TEME I LITERATURA
Kratki opis: Opis sadraja i cilja kolegija. Podjela tema seminarskih radova.
Popis literature. Plan i program kolegija. Obveze studenta.
Literatura: -
II. Naslov: Islam kao religija i nain ivljenja u BiH, islamska teologija i
misticizam u BiH
Kratki opis: Pojanjavanje religijskih zakonitosti. Utjecaj na nain ivota i
svjetonazore koji su bitno utjecali na koncipiranje islamske umjetnosti.
Literatura:
- HATTSTEIN, M., DELIUS, D., PAANOVI, F., Islamska umjetnost i
arhitektura, H.F.Ullman, 2010.
III. Naslov: Uvod u islamsku umjetnost i arhitekturu
Kratki opis: Upoznavanje dogmi iz kojih se razvija islamska umjetnost,
tipovi arhitekture. Objanjenja kakva je islamska umjetnost i zato se tako
naziva. Teritorijalne razliitosti umjetnosti. Qa ba, Mecca, Medina.
Literatura:
IV. Naslov: Umjetnost selduke dinastije kao platforma za razvoj osmanlijske
umjetnosti
Kratki opis: Upoznavanje selduke povijesti, arhitekture, utjecaj prethodnih
kultutra, simbolika Zoroatrizma. Karakteristike seldukih hanova,
kompleks Divrigi, ifte Medresa, Ine Medresa, Turgul kula, Sultan han.
Literatura:
V. Naslov: Glavne karakteristike osmanlijske umjetnosti na podruju dananje
Turske
Kratki opis: Upoznavanje osmanlijske povijesti, aritekture, Mimar Sinan,
glavne damije i utjecaji osmanlijske arhitekture na ostali teritorij islamskog
svijeta. Istanbul, Hagia Sophia, Sulejamnija, Selimija, Sultan Ahmetova
(Plava) Damija, Topkapi palaa, minijatura, dizajn, kaligrafija, tapiserija
Literatura:
- ERZEN, N. J., Sinan Ottoman Architect, Middle East Technical University,
Ankara, 2004.
VI. Naslov: Umjetnost i drutvene prilike na podruju dananje BiH prije
dolaska Osmanlija
Kratki opis: Razvoj arhitekture tj. graevina ili prostora u kojem se obitavalo
u ruralnim i gradskim podruijima, seoska infrastruktura tj. tradicionalno
bosansko graditeljstvo.
Literatura:
- BUGARSKI, A., Savremene promjene u kulturi stanovanja seoskog
stanovnitva BiH, GZM, Sarajevo.
VII. Naslov: Dolazak Osmanlija i razvoj gradova i naselja
Kratki opis: Osmanlijsko osvajanje Bosne. Nastanak kasaba, arija.
Analiziranje utvrda. Sustav navodnjavanja. Razvoj esnafa.
Literatura:
- REDI, H., Islamska umjetnost, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaki
zavod Jugoslavije, Spektar, Prva knjievna komuna, Beograd, Zagreb,
Mostar, 1982.
VIII. Naslov: Karakteristike bosanskih i hercegovakih damija
Kratki opis: Analiza razvoja bh. damija: drvene, kamene, s etvorovodnim
krovom, kupolom, raznim tipovima minareta.
Literatura:
Mostar, 1982.
IX. Naslov: Kaligrafija i minijatura u Bosni i Hercegovini
Kratki opis: Stilska analiza, simbolika, znaenje i znaaj kaligrafije i
minijature u Bosni i Hercegovini.
Literatura:
- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaki
Mostar, 1982.
X. Naslov: Karakteristike mederesa, hanova, karavansaraja, hamama i vakufa u
BiH
Kratki opis: Arhitektonske karakteristike profane arhitekture te njihova
dekoracija.
Literatura:
Mostar, 1982.
XI. Naslov: Osmanlijska umjetnost u Sarajevu
Kratki opis: Baarija, Sahat kula, Gazi Husrev begova damija i medresa
itd.
Literatura:
Jugoslaviji, Kupolne damije, Beograd, 1984.
- TRUHELKA, ., Gazi Husrev-beg, njegov ivot i njegovo doba, Sarajevo,
1907.
- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljee), Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 1996.
XII. Naslov: Osmanlijska umjetnost u Mostaru i Hercegovini
Kratki opis: Karaozbegova damija, Roznamedijina damija, Koski
Mehmed paina damija, Stari most, Sahat kula, Kujundiluk, Mahala.
Literatura:
- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini
1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.
XIII. Naslov: Drvorezbarstvo, nonja, ilimi i pokustvo u BiH u osmanlijskom
periodu
Kratki opis: Karakteristike osmanlijske kue tj. njezinog ureenja i
namjetaja te dekoracija na njima.
Literatura:
Mostar, 1982.
- JANC, Z., Islamska minijatura, Umjetnost na tlu Jugoslavije, Izdavaki
Mostar, 1982.
XIV. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Sarajevu
Kratki opis: Obilazak i analiza Baarije, Gazi Husref-begova vakufa
(damijskog kompleksa, bezistana, medrese), Casreve damije, Ali-paine
damije, Moria-hana, Svrzine kue i drugih stambenih objekata.
Literatura:
- TRUHELKA, ., Gazi Husrev-beg, njegov ivot i njegovo doba, Sarajevo,
1907.
- ZLATAR, B., Zlatno doba Sarajeva (XVI stoljee), Sarajevo Publishing,
Sarajevo, 1996.
XV. Naslov: Obilazak osmanlijskih spomenika u Mostaru
Kratki opis: Obilazak i analiza Starog mosta, Kujundiluka i Prijeke
arije, Sahat-kule, Karaozbegove, Koskine i Vujakovia damije,
Roznamedijine i artia damije, te damije Dervi-pae Bajezidagia,
Karaozbegove medrese, Bievia i Kajtazove kue...
Literatura:
- PEEZ, C., Mostar i njegova kultura (Slika jednog grada u Hercegovini
1891.), Crkva na kamenu, Mostar, 2002.
Naziv kolegija Didaktika Kod kolegija FFZAM203
boda: semestru
(p+v+s)
Status kolegija: obvezni Preduvjeti: nema ih Usporedni nema ih
(D) uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti diplomskih nastavnikih Vrijeme prema
studija odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr.sc. Anita Klapan, red. prof.
E-mail adresa i broj telefona: klapan@ffri.hr, +385 (0)51 345 046
Asistent Ines Peri, v. asist.
E-mail adresa i broj telefona ines.peric@ffmo.ba, 036 355-423
Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija upoznavanje studenata sa sustavima obrazovanja i
nastave, s kritikim i stvaralakim odnosom do didaktike teorije i
prakse; osposobljavanje studenata za teorijsko-metodoloko
utemeljenje odgojno-obrazovne prakse i konkretna stvaralaka
rjeenja u praksi kao i unapreenje njezina razvitka; osposobljavanje
studenata za transfer i interferenciju spoznaja iz didaktike na razliite
situacije nastave i odgojno-obrazovnih procesa te motiviranje
studenata za istraivaki rad na podruju didaktike i za poziv
prosvjetnog djelatnika.
Ishodi uenja Nakon izvrenih studijskih obveza studenti e biti osposobljeni:
(ope i specifine - identificirati didaktiku kao pedagoku disciplinu te njezin odnos
kompetencije): prema drugim znanstvenim disciplinama,
- identificirati i objasniti odnos didaktike i metodika,
- definirati i objasniti temeljne didaktike pojmove,
- identificirati uzrono-posljedine veze izmeu razliitih didaktikih
fenomena,
- objasniti i usporediti razliite didaktike teorije, pravce, modele i
sustave,
- razlikovati tipove nastavnika i objasniti njihov utjecaj na nastavni
proces,
- nabrojati i opisati elemente nastavnog procesa,
- pravilno definirati i formulirati ciljeve i ishode uenja,
- objasniti i usporediti razliite teorije izbora sadraja nastave,
- opisati faze, pristupe i aspekte procesa planiranja i programiranja,
- izraditi i analizirati izvedbeni program za jedan nastavni kolegij,
- nabrojati i objasniti faze nastavnog procesa,
- opisati i analizirati artikulaciju situacije uenja i nastave,
- nabrojati i opisati didaktika naela u procesu nastave i uenja,
- klasificirati i opisati didaktike metode nastave i uenja,
- razlikovati socijalne oblike rada u nastavi i uenju,
- klasificirati i vrednovati nastavnu tehnologiju i medije,
- izraditi i analizirati detaljnu pripremu za izvoenje nastave ili
drugog oblika odgojno-obrazovnog rada,
- izraditi i analizirati pripremu za izvoenje grupnog oblika rada,
- realizirati jedan nastavni sat i primijeniti razliite didaktiko-
metodike odluke,
- izraditi materijal za samostalno uenje,
- nabrojati i opisati modele komuniciranja,
- identificirati probleme u komunikacijskom procesu.
Sadraj - Predmetna i metodoloko-epistemoloka utemeljenost didaktike.
silabusa/izvedbenog - Terminologija i didaktiki sustav.
plana (ukratko): - Obrazovanje i nastava (ciljevi, zadatci i sadraji; zakoni i
zakonitosti, zakonite tendencije; naela, faktori, sredstva i socijalni
oblici).
- Odgojno-obrazovne i nastavne situacije.
- Didaktiki ciklus i njegove etape (pripremanje, realizacija i
evaluacija nastave i obrazovanja).
- Planiranje i programiranje - strukturiranje kurikuluma.
- Teorije o izboru i strukturiranju sadraja nastave.
- Tehnologija obrazovanja i nastave.
- Makro i mikro organizacija obrazovanja i nastave.
- Didaktika dokimologija.
- Odgojno-obrazovna ekologija.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Napomene:
Studentske obveze Studenti su duni pohaati nastavu, aktivno sudjelovati u izvedbi
praktinih zadaa te izvravati zadatke koji su im povjereni za
samostalnu izvedbu.
tiskom) provjera
znanja
STUDENTA
Pohaanje nastave i 60 2 10%
aktivnost u nastavi
Samostalni zadatci 15 0.5 10%
Dodatna pojanjenja:
U konanu ocjenu ulaze pohaanje i angairanost studenta tijekom nastave, izrada
samostalnih zadataka te rezultati zavrnog ispita.
Samostalni zadatci su obveza svakog studenta, moraju se predati u pisanom obliku do datuma
dogovorenog na poetku semestra.
Izvanredni studenti nisu obvezni pohaati nastavu. Za njih se konana ocjena sastoji od izrade
samostalnih zadataka i rezultata zavrnog ispita. Zavrni ispit nosi 80 % ocjene, a samostalni
zadatci 20 %.
Samostalni zadatci:
pogreke.
pogreke.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BOGNAR, L., MATIJEVI, M., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb,
2002. str. 13.-34., 71.-97., 323.-352., 357.-372.
- MATIJEVI, M., Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Tipex, Zagreb,
2004. (292 str.)
Dopunska literatura: - BEZI, K., STRUGAR, V., Uitelj za tree tisuljee, HPKZ,
Zagreb, 1998.
- BEEN, A., JELAVI, F., KUJUNDI, N., PLETENAC, V.,
Osnove didaktike, kolske novine, Zagreb, 1991.
- GRGIN, T., kolsko ocjenjivanje znanja, Slap, Jastrebarsko, 2001.
- JELAVI, F., Didaktike osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.
- JENSEN, E., Super-nastava, Educa, Zagreb, 2003.
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoki fakultet, Rijeka,
1998.
- MARENTI-POARNIKA, B., STRMNIK, F., CENCI, M.,
BLAI, M., Izbrana poglavlja iz didaktike, Pedagoka obzorja,
Novo mesto, 1991.
- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.
Dodatne informacije Pohaanje nastave je obvezno. Tolerira se 20% izostanaka i njih nije
o kolegiju potrebno opravdati.
Samostalne zadatke treba predati u pisanom obliku do dogovorenog
datuma. Potrebno je konzultirati se s voditeljem kolegija oko
Vrlo je vano slijediti naputke o izradi samostalnih zadataka.

cjeline
Kratki opis: Upoznavanje s oekivanim ishodima i aktivnostima na kolegiju.
Oekivanja studenata.
Literatura:
- BOGNAR, L., MATIJEVI, M., Didaktika, kolska knjiga, Zagreb, 2002.
II. Naslov: Temeljni pojmovi didaktike (odgoj, obrazovanje, sposobnosti,
znanje, vjetine, navike, stavovi, nastava)
Kratki opis: Definirati pojam didaktike, spoznati predmet didaktike, spoznati
temeljne didaktike pojmove, definirati temeljne pojmove didaktike,
razlikovati temeljne didaktike pojmove, spoznati odnos izmeu temeljnih
didaktikih pojmova, spoznati elemente odgojno-obrazovnog procesa,
spoznati razliite tipove nastave, spoznati specifinosti pojedinih nastavnih
procesa.
Literatura:
- LAVRNJA, I., Poglavlja iz didaktike, Pedagoki fakultet, Rijeka, 1998.
III. Naslov: Nacionalni okvirni kurikulum. Kurikulum temeljen na oekivanim
ishodima.
Kratki opis: Objasniti znaaj NOK-a za obrazovnu politiku i obrazovnu
praksu. Objasniti sastavnice NOK-a i primjenu NOK-a u praksi.
Literatura:
- MARSH, J. C., Kurikulum: temeljni pojmovi, Educa, Zagreb, 1994.
IV. Naslov: Proces planiranja i programiranja
Kratki opis: Planiranjem i programiranjem odgoja i obrazovanja svako
drutvo izraava i odreuje svoj identitet (prolost, sadanjost, budunost).
Prije realizacije nastave nuno je definirati bitne elemente ili komponente o
kojima ovisi uinkovitost nastave.
Literatura:
V. Naslov: Perspektive pouavanja. Ciljevi i zadatci nastave.
Kratki opis: Razliite perspektive pouavanja pobijaju pristup razvoju i
vrednovanju pouavanja koji nudi jedno rjeenje za sve situacije. Upoznati
se s perspektivama pouavanja prema Prattu. Kod cilja i zadataka nastave
mislimo na odreene namjere i pomake u uenju i obrazovanju (pomake u
razvoju uenika) koji se odvijaju u nastavnom procesu.
Literatura:
VI. Naslov: Oekivani ishodi i kompetencije. Bloom-ova taksonomija.
Kratki opis: Meu najpoznatijim pokuajima klasifikacije zadataka nastave
je taksonomija obrazovnih zadataka B. Blooma (1973.). Zadatci nastave,
prema ovoj taksonomiji, razdijeljeni su u tri skupine, a navedene skupine
dijele se na kategorije i potkategorije.
Literatura:
VII. Naslov: Artikulacija nastavnog procesa. Artikulacija situacije nastave i
uenja.
Kratki opis: Odgoj i obrazovanje su neponovljivi procesi i zbog toga se
govori o potrebi artikulacije tih procesa. Artikulacija predstavlja
oblikovanje, strukturiranje odgojno-obrazovnog procesa u njegovoj
neponovljivosti, odreenju kao uvijek iznova specifino odreenog procesa.
Literatura:
VIII. Naslov: Oblici i metode rada u nastavi
Kratki opis: Oblici rada su metodiki i organizacijski postupci s ciljanom
interakcijom koja omoguuje da uenici u razliitim relacijama meusobne i
interakcije s nastavnicima, samostalno i u kooperaciji s drugima, ostvaruju
ciljeve i zadatke uenja, sposobnost i vjetinu samostalnog rada, socijalno
ponaanje i kooperaciju. Nastavne metode su planirani postupci, naini,
putovi djelovanja u procesu uenja i nastave.
Literatura:
- JELAVI, F., Didaktike osnove nastave, Slap, Jastrebarsko, 1994.
IX. Naslov: Pripremanje za nastavu
Kratki opis: Pripremanje za nastavnu situaciju, nastavnu jedinicu, situaciju
uenja, nezaobilazni je dio svakog organiziranog procesa odgoja i
obrazovanja. Kroz pripremu, realizaciju i evaluaciju nastavne situacije,
situacije uenja operacionaliziraju se temeljne sadrajne, psiholoko-
spoznajne, komunikacijske, materijalno-tehnike, pedagoke, didaktiko-
metodike, psiholoko-razvojne, sociostrukturne i druge pretpostavke uvjeta
u kojima se odvija proces nastave i uenja te odluka i strategija za ostvarenje
ciljeva procesa uenja i nastave.
Literatura:
X. Naslov: Nastavni principi
Kratki opis: Nastavni principi su ideje-vodilje koje ukazuju na smjerove
postupanja. To su kriteriji za odluivanja koja proizlaze iz zakonitosti
procesa neke djelatnosti. Upoznavanje sa osam principa u procesu nastave i
uenja.
Literatura:
XI. Naslov: Tehnologija i mediji. E-uenje.
Kratki opis: Mediji su sva materijalna sredstva koja nastavniku i ueniku
omoguuju ostvarivanje ciljeva i zadataka nastave i uenja kao didaktiki
instrumenti rada. Upoznavanje s klasifikacijom medija, ulogama medija,
medijskim nastavnim sredstvima i aspektima medija.
Literatura:
XII. Naslov: Didaktiki problemi
Kratki opis: Didaktika je pedagoka disciplina koja se bavi problemima
upravljanja procesima nastave, uenja i obrazovanja uz pomo tehnologije i
medija, a posebice uz pomo raunalne tehnologije. Didaktiki su problemi
po svojoj prirodi interdisciplinarni (multidisciplinarni).
Literatura:
XIII. Naslov: Uvod u kolsku dokimologiju
Kratki opis: Zadaa kolske dokimologije je da na temelju istraivanja
pronae prikladnije i valjanije naine i postupke prosuivanja i ocjenjivanja.
kolska dokimologija ini znaajni dio dokimologije jer se bavi pitanjima
ispitivanja i procjenjivanja uenikih odgojno-obrazovnih postignua u
kolama.
Literatura:
- MATIJEVI, M., Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Tipex, Zagreb, 2004.
XIV. Naslov: Objektivni postupci mjerenja znanja
Kratki opis: Upoznavanje s objektivnijim postupcima mjerenja znanja u
nastavi. Testovi znanja, testovi vjetina, zadatci objektivnog tipa, zadatci
esej-tipa.
Literatura:
- MATIJEVI, M., Ocjenjivanje u osnovnoj koli, Tipex, Zagreb, 2004.
XV. Naslov: Evaluacija rada na kolegiju
Kratki opis: Razgovor sa studentima o njihovom iskustvu na kolegiju.
Prijedlozi za unapreenje. Anonimna anketa.
Literatura:
Naziv kolegija Suvremena kultura, obrazovanje i Kod kolegija FFZAM204
etika
boda: semestru
(p+s+v)
Status kolegija: obvezni (D) Preduvjeti: Usporedni
uvjeti:
Pristup kolegiju: studenti nastavnog usmjerenja Vrijeme prema
odravanja rasporedu
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Slavica Juka, red. prof.
E-mail adresa i broj telefona: slavica.juka@gmail.com
Asistent Kreimir Tabak, asist.
E-mail adresa i broj telefona kresimir.tabak@gmail.com
Ciljevi kolegija: Cilj je kolegija upoznati studente s razliitim prizmama (kritikim i
apologetskim teorijama) izravno orijentiranim na fenomen kulture.
U tom se kontekstu obrauju i suvremene teorije obrazovanja kao i
relevantni etiki sadraji koji pomau odreivanje uloge i znaaja
kulture i obrazovanja u dananjem drutvu.
Ishodi uenja U nastavnom e procesu studenti stei sustavno znanje o suvremenoj
(ope i specifine kulturi i njezinoj sloenosti. Takoer e dobiti spoznaju o teorijama
kompetencije): i ulozi obrazovanja u drutvu i ivotu pojedinca, kao i znanje o
relevantnim etikim sadrajima i njihovu znaaju za ivot
suvremenog ovjeka.
Steeno e znanje omoguiti studentu kritiko promiljanje
suvremenih fenomena izravno vezanih za proces obrazovanja.
Sadraj - Uvodne teme.
silabusa/izvedbenog - Kultura i identitet.
plana (ukratko): - Kritike moderne kulture.
- Kultura modernog kapitalizma.
- Ontologija vrijednosti nasuprot diskursu apsurda.
- Nunost vrlina u suvremenoj praksi.
- Perspektive u obrazovanju.
- Komunikacija i medji.
nastave zadatci
tiskom)
- Napisati esej i izloiti ga.
- Pisati test.
Praenje i pohaanje aktivnosti u seminarski praktini
ocjenjivanje studenta nastave nastavi rad rad
tiskom) provjera
znanja
OCJENI
Prisutnost i angairanost 45 1,5 10%
u nastavi
Esej (pismeni i usmeni) 15 0,5 20%
Zavrni ispit 60 2 70%
Izvanredni studenti dogovaraju temu s mentorom i piu seminarski rad od 13 do 15 kartica.
Dodatna pojanjenja:
10% ocjene mogue je ostvariti sudjelovanjem u nastavi, a 20% pisanjem i izlaganjem eseja,
kojega piu svi studenti.
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu, studenti su duni prethodno (tijekom nastave) ostvariti
min. 20% bodova (sudjelovanje u nastavi i esej).
U konanu ocjenu ulaze rezultati zavrnog ispita, angairanost tijekom nastave i ocjena eseja.
Angairanost u nastavi:
Manje od 80% dolazaka = 0% ocjene
81-84% = 2%
85-88% = 4%
89-92% = 6%
93-96% = 8%
97 100% = 10%
Pisanje eseja:
pogreke.
pogreke.
Izlaganje eseja:
Zavrni ispit (pismeni) ocjenjuje se na sljedei nain:
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavatvo i
usluge, Zagreb, 2009., str. 7.-51.; 181.-317.
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija teme i
perspektive, Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb, 2002., str.
773.-886.; 934.-963.
- HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003., str. 6.-
24.
- JUKA, S., Etika postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.,
str. 305.-333.
- MACINTYRE, A., Za vrlinom studija o teoriji morala, Kruzak,
Hrvatski Leskovac, 2002., str. 195.-276.
Dopunska literatura: - BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.
- CAMUS, A., Pobunjeni ovjek, Zora, Zagreb, 1971.
- DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju
vaspitanja, G. Kon, Beograd, 1934.
- DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago
press, Chicago, 1942.
- FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973.
- FROMM, E., Autoritet i porodica, Naprijed, Nolit, Beograd, 1984.
- FROMM, E., Imati ili biti, Izvori, Zagreb, 2004.
- HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, kolska knjiga,
Zagreb, 1986.
- HORKHEIMER, M., Kritika instrumentalnog uma, Nakladni
zavod Globus, Zagreb, 1988.
- HORKHEIMER, M., Tradicionalna i kritika teorija, BIGZ,
Beograd, 1976.
- ILLICH, I., Dole kole, BIGZ, Beograd, 1980.
- KRLEA, M., Evropa danas, Zora, Zagreb, 1972.
- LEGRAND, L., Moralna izobrazba danas: ima li to smisla?,
Educa, Zagreb, 2001.
- MARCUSE, H., Kultura i drutvo, BIGZ, Beograd, 1977.
- MILL, J. S., Izabrani politiki spisi, Prvi svezak, Informator,
Zagreb, 1988.
- MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk,
Zagreb, 2001.
- NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla predigra filozofiji
budunosti, AGM, Zagreb, 2002.
- NUSSBAUM, M., Ne profitu zato demokracija treba
humanistiku, AGM d.o.o. izdavatvo i usluge, Zagreb, 2012.
- ROSZAK, T., Kontrakultura, Naprijed, Zagreb, 1978.
- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven,
London, 2006.
- UNJI, ., Ribari ljudskih dua, Ideja manipulacije i
manipulacije idejama, Mladost, Beograd, 1976.
- VUKASOVI, A., Etika moral osobnost: Moralni odgoj u teoriji i
praksi odgajanja, kolska knjiga, Filozofsko-teoloki institut D. D.
Zagreb, 1993.
(ukupno 20%). Stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u
zbroju bodova.
Pismeni radovi:
Esej piu i izlau svi redoviti studenti, a seminarski rad piu
izvanredni studenti koji su duni isti predati do kraja semestra.
Vrlo je vano slijediti naputke o izradi seminarskih radova,
zavrnoga i diplomskoga rada.

cjeline
Kratki opis: S razliitih aspekata pristupiti kategoriji kulture i njezinih
komponenti, definrati pojmove koji su trajno prisutni u diskursu kulture,
subkultura, kontrakultura, prikazati vrste kulture, kulturne stilove i
specifinosti suvremene kulture kao i znaaj identiteta.
Literatura:
- HARALAMBOS, M., HOLBORN, M., Sociologija teme i perspektive,
Golden marketing, Tehnika knjiga, Zagreb, 2002.
- BAUMAN, Z., Identitet, Naklada Pelago, Zagreb, 2009.
- RITZER, G., Suvremena sociologijska teorija, Nakladni zavod Globus,
Zagreb, 1997.
- MILL, J. S., Izabrani politiki spisi, Prvi svezak, Informator, Zagreb, 1988.
II. Naslov: Nietzscheova kritika moderne kulture
Kratki opis: Odrediti koordinate Nietzscheove filozofsko-umjetnike
pozicije i unutar njih prikazati Nietzscheov imoralizam i stav prema
modernoj kulturi.
Literatura:
- JUKA, S., Etika postavke i teorije, Fram, Ziral, Mostar, 2006.
- NIETZSCHE, F., S onu stranu dobra i zla predigra filozofiji budunosti,
AGM, Zagreb, 2002.
III. Naslov: Freud i moderna kultura
Kratki opis: Orijentirajui se na kontekst modernog vremena izloiti uzroke
nastanka jednog pesimistinog shvaanja kulture te izloiti stavove te teorije.
Literatura:
- FREUD, S., Iz kulture i umetnosti, Matica srpska, Beograd, 1973.
IV. Naslov: Kultura modernog kapitalizma
Kratki opis: Istaknuti specifinosti suvremenog drutvenog poretka te
ukazati na poloaj pojedinca u takvom sustavu, izravno dotiui vrijednosti i
kategoriju obrazovanja.
Literatura:
- SENNETT, R., The culture of new capitalism, New Haven, London, 2006.
- HABERMAS, J., Tehnika i znanost kao ideologija, kolska knjiga, Zagreb,
1986.
- MYERSON, G., Heidegger, Habermas i mobiteli, Jesenski i Turk, Zagreb,
2001.
V. Naslov: Hartmannova ontologija vrijednosti u stoljeu straha
Kratki opis: Prikazati Hartmannovu etiku teoriju, zasnovanu na razvijanju
onoga to autor naziva organe morale.
Literatura:
- HARTMANN, N., Etika, Naklada Ljevak, Zagreb, 2003.
- CAMUS, A., Pobunjeni ovjek, Zora, Zagreb, 1971.
VI. Naslov: Zato je praksu teko zamisliti bez vrlina?
Kratki opis: U kontekstu MacIntyreove etike teorije ukazati na specifinost
odnosa izmeu institucije i prakse te odrediti narav, ulogu i mjesto vrlina u
tom spoju.
Literatura:
- MACINTYRE, A., Za vrlinom studija o teoriji morala, Kruzak, Hrvatski
Leskovac, 2002.
VII. Naslov: Etiki izazovi postmoderne
Kratki opis: Izloiti moralne probleme s kojima se bore ene i mukarci u
postmodernom svijetu i koje nastoje rijeiti novi problemi nepoznati
prolim generacijama ili od njih neprimijeeni, kao i novi oblici koje su stari
problemi poprimili.
Literatura:
- BAUMAN, Z., Postmoderna etika, AGM d.o.o. izdavatvo i usluge,
Zagreb, 2009.
VIII. Naslov: Obrazovanje funkcionalistika perspektiva
Kratki opis: Parsonsova teorija obrazovanja s naglaskom na motive
univerzalistikih vrijednosti, obrazovanja i vrijednosnog konsenzusa.
Literatura:
Zagreb, 1997.
IX. Naslov: Obrazovanje liberalna perspektiva
Kratki opis: Prikaz teorija obrazovanja Ivana Illicha i Johna Deweya,
zalaganje za ukidanje kola i obrada tema poput razmjene vjetina,
obrazovanja i ljudskog potencijala.
Literatura:
Zagreb, 1997.
- DEWEY, J., Pedagogika i demokratija: uvod u filozofiju vaspitanja, G.
Kon, Beograd, 1934.
- DEWEY, J., The school and society, The University of Chicago press,
Chicago, 1942.
- ILLICH, I., Dole kole, BIGZ, Beograd, 1980.
X. Naslov: Obrazovanje konfliktne perspektive
Kratki opis: Teorija Herberta Gintisa i Samuela Bowlesa o skrivenom
nastavnom programu, prividu jednakosti ansi i mitovima obrazovanja.
Literatura:
Zagreb, 1997.
XI. Naslov: Nova desnica u obrazovanju
Kratki opis: Teorija Johna Chubba o politici trita i organizaciji kola.
Literatura:
Zagreb, 1997.
XII. Naslov: Postmoderne perspektive u obrazovanju
Kratki opis: Postavke Robina Ushera i Richarda Edwardsa o budunosti
obrazovanja i odnosima moi.
Literatura:
Zagreb, 1997.
XIII. Naslov: Obrazovanje interakcionistika perspektiva
Kratki opis: Teorija simbolikog interakcionizma o drutvenim ulogama,
tipiziranju i etiketiranju.
Literatura:
Zagreb, 1997.
XIV. Naslov: Komunikacija i mediji
Kratki opis: Paul Trowler definiranje mass medija, njihova uloga i utjecaj.
Literatura:
Zagreb, 1997.
XV. Naslov: Zavrna razmatranja i zakljuci
Naziv kolegija METODIKA NASTAVE POVIJESTI Kod Kod: FFP-
kolegija 530
Studijski program Bolonjski II. stupanj (diplomski) Godina II.
Ciklus studija
ECTS vrijednost 6 Semestar III. Broj sati po P (2) + V (2)
boda: semestru - 60 ( 4 sata
(p+v+s) tjedno)
Status kolegija: obvezan Preduvjeti: Upisan 3. Usporedni uvjeti: Nema ih
semestar
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme odravanja prema
nastave: rasporedu
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibui, vii asistent
E-mail adresa i broj telefona: ivica.glibusic@sve-mo.ba; 00387 / 36 / 355-532
Ciljevi kolegija: Stei znanja iz metodike nastave povijesti, upoznati ciljeve i zadatke nastave
povijesti te metode i oblike u nastavi povijesti. Pored toga zadatak metodike
nastave povijesti je nastavniku - praktiaru dati potrebite teorijske smjernice
kako bi on u svom radu postizao rezultate koji e biti adekvatni uloenom
trudu i naporu. Metodski teorijski napuci trebaju nastavnika uvesti u pravilnu
racionalnu i smiljenu primjenu postupaka u nastavi povijesti. Metodika
nastave povijesti osposobljava studente za samostalno izvoenje nastave u
osnovnim i srednjim kolama.
Ishodi uenja Studenti e nakon odsluanog kolegija i poloenog ispita biti osposobljeni:
(ope i specifine
kompetencije): - - za prijenos znanja u osnovnoj i srednjoj koli na temelju vjetina kojima su
ovladali izuavajui ovaj kolegija;
- - za primjenu nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;
- - pravilno tumaenje i interpretiranje povijesnih injenica u nastavi povijesti
s posebnim akcentom na multiperspektivnost kada su u pitanju kontraverzni
ili sporni povijesni dogaaji;
- - prepoznavanje uloge nastave povijesti u obrazovnim sustavima BiH i
obrazovnom sustavu Republike Hrvatske;
- - prepoznavanje metodiko didaktikih znaajki suvremene nastave
povijesti;
- - povezivanje mjesenog izvedbenog plana i programa s okvirnim
(godinjim) planom i programom u nastavi povijesti;
- - za motiviranje uenika u nastavi povijesti kroz primjenu suvremenih
nastavnih metoda i oblika rada u nastavi povijesti;
- - za povezivanje steenog teorijskog i praktinog znanja s praktinim radom
u uionici, posebno rad s uenicima s potekoama u razvoju.
Sadraj Predmet i zadatci nastave povijesti. Povijest kao znanost i kao nastavna
silabusa/izvedbenog disciplina. Povijest kao nastavni predmet. Znaenje nastave povijesti u
plana (ukratko): obrazovanju i odgoju. Zadatci nastave povijesti. Razvoj nastave povijesti i
suvremeni pogledi na nastavu povijesti. Ciljevi nastave povijesti u Bosni i
Hercegovini i Republici Hrvatskoj. Uenje povijesti u novoj Europi. Uloga
povijesti u formiranju nacionalnog identiteta. Uenje povijesti i promocija
demokratskih vrijednosti i tolerancije. Preporuka Parlamentarne skuptine
Vijea Europe o povijesti i uenju povijesti. Susret metodike nastave
povijesti sa suvremenom metodologijom povijesne znanosti. Ameriki
standardi za uenje povijesti kao primjer inovacije. Standardi za hrvatsku i
opu povijest. Metodika nastave povijesti kao znanost. Psihike razvojne
faze uenika i mogunosti realiziranja nastave povijesti. Ciljevi i zadatci
nastave povijesti. Nastavni plan. Izvedbeni nastavni program. Raspored sati.
Vrste nastave povijesti. Izvannastavne aktivnosti u nastavi povijesti. Priprava
ili uvoenje uenika u nove povijesne sadraje. Materijalni zadatci nastave
povijesti. Funkcionalni zadatci nastave povijesti. Odgojni zadatci nastave
povijesti. Udbenik povijesti. Radna biljenica. Povijesna itanka. Povijesni
atlas. Nastavne metode u nastavi povijesti. Oblici rada u nastavi povijesti.
Struktura sata nastave povijesti. Priprava i uvoenje uenika u novu nastavnu
jedinicu. Obrada novih povijesnih sadraja. Vjebanje u nastavi povijesti.
Funkcija i sadraj utvrivanja u nastavi povijesti. Provjeravanje znanja i
sposobnosti. Individualiziranje programskih zadataka i individualizirano
ocjenjivanje. Pretpostavke za uspjeno ocjenjivanje. Indukcija i dedukcija u
nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u nastavi povijesti. Nastavna
sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Psiholoka i didaktika naela u
nastavi povijesti. Upute i poticaj uenicima za rad. Najee grjeke
nastavnika i uenika. Kako i kada treba uiti. Metode racionalnog uenja.
Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja.
itanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza.
Mogui problemi s multiperspektivnou u nastavi povijesti. Uporaba novih
tehnologija: Povijest na internetu. Pripravljanje nastavnika za nastavu.
Pisanje priprava za nastavu. Artikulacija nastavnog sata povijesti. Oblici rada
nastave povijesti. Tipovi nastavnog sata u nastavi povijesti. Nastavne metode
u nastavi povijesti. Aktivnost uenika (intelektualna i emotivna) u nastavi
povijesti. Radna atmosfera u uionici - disciplina. Nastavnik u nastavi
povijesti. Pisana priprava za sat u nastavi povijesti. Obrazac studentima
povijesti za praenje nastavnog sata.
Nain izvoenja Predavanja Vjebe Seminari Samostalni
nastave zadaci
(oznaiti masnim
tiskom) Konzultacije Mentorski rad Terenska nastava Ostalo
Napomene: Nastava se izvodi dva sata tjedno, dva sata vjebi te jedan sat
konzultacija kako bi studenti to uspjenije obavili postavljene zadatke.
Studentske obveze
- pohaati nastavu i aktivno sudjelovati u nastavnome procesu
- pisanje pismenih priprava
- polaganje ispita (usmeno i pismeno)

studenta Usmeni ispit Pismeni ispit Kontinuirana Esej
(oznaiti masnim provjera znanja
tiskom)

STUDENTA
Pisanje pismenih 10 1 Max 20%
priprava
Napomena: Studenti koji studiraju uz rad duni su uraditi praktini rad (pismene priprave) prema
predvienom planu uz redovne konzultacije s nastavnikom, te na kraju polagati zavrni ispit prema
vaeim uputama.
Dodatna pojanjenja:
Pohaanje nastave je obvezno. Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su duni nazoiti na
najmanje 70 % predavanja i vjebi. Student koji iz bilo kojeg razloga izostane vie, a to ne moe
opravdati, ne moe dobiti popis nositelja kolegija, niti pristupiti zavrnom ispitu. Tijekom semestra
student je duan uraditi zadani praktini rad u predvienom roku. Kanjenje u izvrenju zadatka
utjecat e na ocjenu. Student e dio ocjene ostvariti zahvaljujui vlastitim aktivnostima tijekom
nastave dok e drugi dio ocjene ostvariti na temelju pokazanog znanja tijekom pismenog i usmenog
ispita.
Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:
8% = Redovito je pripremljen i dragovoljno sudjeluje u nastavnom procesu.
10% = Student pokazuje visok stupanj za kolegij, uvijek je pripremljen, sudjeluje u raspravi i
postavlja pitanja.
Pismena priprava se ocjenjuje ovako:

4% = Rad je napisan, ali je na sadranoj razini manjkav (nisu sadrani svi elementi pismene
priprave).
8% = Rad zadovoljava formalne kriterije, ali su uoeni vei nedostatci.
12% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali su uoene vee gramatike i pravopisne pogreke.
16% = Rad zadovoljava formalno i sadrajno, ali ima manje nedostatke.
20% = Rad u potpunosti zadovoljava na izraajnoj i sadrajno razini.
Zavrni ispit obuhvaa ispitivanje gradiva kolegija na temelju obvezatne literature usmenim i
pismenim putem.
Usmenom ispitu mogu pristupiti kandidati koji su na pismenom ispitu ostvarili 50 % i vie tonih
odgovora.
Zavrni ispit se ocjenjuju na sljedei nain:


A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT
STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: prirunik za nastavnike,
Zagreb, 2003.; ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljea,
Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVI, Opa metodika nastave, Split, 1997.; IVO
RENDI-MIOEVI, Uenik istraitelj prolosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000.; IVO RENDI-MIOEVI, Didaktike inovacije u
nastavi povijesti, Zagreb, 1989.
Dopunska literatura: LUISA BLACK, Prirunik za nastavnike povijesti u Bosni i Hercegovini;
SKUPINA AUTORA, Obini ljudi u neobinoj zemlji, Svakodnevni ivot u BiH,
Hrvatskoj i Srbiji, 1945 - 1990., EUROCLIO, Beograd, 2007.; VJEKOSLAV
ROBOTI, Prirunik za nastavnike, Meridijani, Zagreb, 2003.; DAMIR
AGII, Nastava povijesti u Hrvatskoj, u: Povijest u nastavi, Zagreb,
2003., str. 140-149; ALLAN MCCULLY, Odgovori nastave povijesti na
podijeljeno drutvo: primjer Sjeverne Irske, u: Povijest u nastavi, Zagreb
2003., str. 170-179; PETER BIHARI, Nastava povijesti i povijesni kurikulumi
- maaraski primjer, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169;
MARIO STRECHA, Udbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se
ukljuiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije
Europe?, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154.
Dodatne informacije
o kolegiju
PRILOG: Kalendar nastave:

nastavne
jedinice
I. Naslov: Uvodno predavanje:
Kratki opis: izlaganje naina rada, uvoenje u sadraj predmeta i koncepcija
predavanja, popis literature.
II. Naslov: Ciljevi i zadaci nastave povijesti
Kratki opis: Ciljevi i zadaci nastave povijesti u Bosni i Hercegovini i Republici
Hrvatskoj. Novi smjerovi nastave povijesti. Uloga povijesti u formiranju nacionalnog
identiteta. Uenje povijesti i promocija demokratskih vrijednosti i tolerancije.
Literatura: IVO RENDI-MIOEVI, Uenik istraitelj prolosti (novi smjerovi u
nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; LUISA BLACK, Prirunik za nastavnike
povijesti u Bosni i Hercegovini, str. 15-31; DAMIR AGII, Nastava povijesti u
Hrvatskoj, u: Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 140-149; VLADIMIR VEGO,
Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 12-28.
III. Naslov: Preporuka Parlamentarne skuptine Vijea Europe o povijesti i uenju
povijesti
Kratki opis: Preporuka Parlamentarne skuptine Vijea Europe o povijesti i uenju
povijesti. Nastava povijesti kao priprema za ivot u pluralistikom drutvu. Odgovori
nastave povijesti na podijeljeno drutvo: primjer Sjeverne Irske. Nastava povijesti i
povijesni kurikulumi: maarski primjer.
Literatura: IVO RENDI-MIOEVI,Uenik istraitelj prolosti (novi smjerovi u
nastavi povijesti), Zagreb, 2000., str. 9-18; ALLAN MCCULLY, Odgovori nastave
povijesti na podijeljeno drutvo: primjer Sjeverne Irske, u: Povijest u nastavi,
Zagreb 2003., str. 170-179; PETER BIHARI, Nastava povijesti i povijesni kurikulumi
- maaraski primjer, u: Povijest u nastavi, Zagreb 2003., str. 164-169.
IV. Naslov: Udbenik u nastavi povijesti
Kratki opis: Nastava povijesti, pisanje udbenika, transformacijska i informacijska
funkcija udbenika. Radna biljenica, povijesna itanka i povijesni atlas. Povijest kao
znanost i povijest kao nastavni predmet.
Literatura: MARIO STRECHA, Udbenici i nastava povijesti u Hrvatskoj. Kako se
ukljuiti u proces oblikovanja nove intelektualne i kulturne geografije Europe?, u:
Povijest u nastavi, Zagreb, 2003., str. 149-154; VLADIMIR VEGO, Metodika nastave
povijesti, Mostar, 1996., str. 19-29 i 47-53.
V. Naslov: Zadaci nastave povijesti
Kratki opis: Zadaci nastave povijesti: upoznavanje povijesnih dogaaja. Razvoj
povijesnog miljenja i formiranje znanstvenog pogleda na svijet. Moralni odgoj u
nastavi povijesti. Stjecanje pozitivnih navika: razvijanje estetskog osjeaja.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 16-19.
VI. Naslov: Psihike razvojne faze uenika i mogunosti realiziranja nastave povijesti
Kratki opis: Psihike razvojne faze uenika i mogunosti realiziranja nastave
povijesti. Odnos i interes uenika za povijesna zbivanja. Shvaanje i ocjenjivanje
povijesnih injenica.
VII. Naslov: Vrste nastave povijesti
Kratki opis: Vrste nastave povijesti: izborna nastava povijesti. Fakultativna nastava
povijesti. Dodatna nastava povijesti. Dopunska nastava povijesti. Izvannastavne
aktivnosti u nastavi povijesti. Nastavni plan i program. Raspored sati.
VIII. Naslov: Nastavne metode
Kratki opis: Nastavne metode: metoda usmenog izlaganja, metoda razgovora, metoda
rada na povijesnom tekstu, metoda rada na povijesnim dokumentima, ekskurzija i
ekskurziona metoda u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 53-60;
IVO RENDI-MIOEVI, Uenik istraitelj prolosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000., str. 54; ZORA ITKOVI, Opa metodika nastave, Split,
1997., str. 121-147.
IX. Naslov: Oblici rada u nastavi povijesti
Kratki opis: Oblici rada u nastavi povijesti: rad s cijelim odjelom u nastavi povijesti.
Individualni oblik rada uenika u nastavi povijesti. Grupni oblici rada u nastavi
povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 64-65,
173-183; ZORA ITKOVI, Opa metodika nastave, Split, 1997., str. 203-285.
X. Naslov: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti
Kratki opis: Indukcija i dedukcija u nastavi povijesti. Osnovne misaone operacije u
nastavi povijesti: analiza, sinteza, generalizacija, komparacija.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 69-89,
125-126.
XI. Naslov: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti
Kratki opis: Nastavna sredstva i pomagala u nastavi povijesti. Povijesni objekti. Slike
i portreti. Projekcije, film i radio u nastavi povijesti. Povijesni dokumentarni filmovi.
Crte u nastavi povijesti. Dijagrami i grafikoni. Sredstva za orijentaciju u vremenu.
Kronoloke tablice. Lenta vremena. Povijesni kalendar. Povijesne i zemljopisne
karte. kolska ploa. Povijesni kabinet i njegova uloga u nastavi povijesti.
XII. Naslov: Kako treba uiti. Najee greke nastavnika i uenika.
Kratki opis: Najee greke nastavnika i uenika. Kako treba uiti. Globalna metoda
uenja. Fragmentarna metoda uenja. Kombinirana metoda uenja. Kada treba uiti.
Problemi uenja povijesti u mlaoj dobi. Metode racionalnog uenja. Motiviranje
uenika u nastavi povijesti.
Literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996., str. 155-169;
IVO RENDI-MIOEVI, Uenik istraitelj prolosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000., str. 58.
XIII. Naslov: Multiperspektivnost u nastavi povijesti
Kratki opis: Multiperspektivnost u nastavi povijesti. Kontraverzna i osjetljiva pitanja.
itanje slikovnih arhivskih materijala. Uporaba simulacija i igrokaza. Mogui
problemi s multiperspektivnou u nastavi povijesti
Literatura: ROBERT STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti, Prirunik za
nastavnike, Zagreb, 2003., str. 10-62.
XIV. Naslov: Uporaba novih tehnologija
Kratki opis: Uporaba novih tehnologija: Povijest na internetu.
Literatura: ROBERT STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Zagreb,
2003., str. 205-265.
Kratki opis: Sistematizacija prijeenog gradiva iz kolegija metodika nastave
povijesti.
Naziv kolegija PRAKTIKUM IZ METODIKE NASTAVE Kod Kod: FFP-
POVIJESTI kolegija 532
Ciklus Bolonjski II. stupanj (diplomski) studija
ECTS vrijednost 5 Semestar ljetni Broj sati po V (2)
boda: semestru +praktini
(v+praktini dio (2): 60
dio)
Status kolegija: obvezan Preduvjeti: upisan IV. Usporedni uvjeti: nema ih
semestar
Pristup kolegiju: Studenti diplomskog studija Vrijeme odravanja
nastave:
Nositelj kolegija/nastavnik: dr. sc. Ivica Glibui, vii asistent
E-mail adresa i broj telefona: ivica.glibusic@sve-mo.ba; 00387 / 36 / 355-532
Ciljevi kolegija: Praktikum iz metodike nastave povijesti je teorijsko-praktini nastavak na
prethodni kolegij "Metodika nastave povijesti". Ovim kolegijem se nastavlja
metodika razrada pojedinih povijesnih sadraja kako bi se oni realizirali u
radu s uenicima. Cilj ovog kolegija je da se studenti osposobe za rad s
uenicima, zatim rad s uenicima s potekoama u razvoju. Neophodno je da
studenti ovladaju pisanjem priprava za svaki tip nastavnog sata. Zatim kroz
pedagoko-metodiku praksu u kolama studenti e stei vaan korak u
prezentiranju povijesne grae uenicima uz primjenu nastavnih metoda i
nastavnih oblika. Studenti kroz pedagoko-didaktiku praksu trebaju
primijetiti manjkavosti na satu, zatim u analizi nastavnog sata s mentorom i
nositeljem kolegija dati svoj prijedlog za poboljanje nastavnog sata. Rad s
mentorom omoguit e studentima ovladavanjem artikulacijom nastavnog
sata (uvodni dio sata, najava cilja, glavni dio sata, zavrni dio sata). Studenti
e kroz rad u uionici i suradnju s mentorom nauiti na najbolji nain
koristiti nastavna sredstva u nastavnom procesu. Kroz praktini dio studenti
e vrednovati ueniko znanje i u kasnijoj analizi s mentorom i nositeljem
kolegija uvidjeti objektivne i subjektivne okolnosti prilikom vrednovanja
uenikih znanja. Temeljni cilj ovog kolegija je stjecanje znanja iz podruja
pripreme, organizacije i izvoenja nastave povijesti u osnovnim i srednjim
kola.
Ishodi uenja Nakon poloenog ispita student e stei kompetencije za:
(ope i specifine - Samostalno izvoenje nastave povijesti (priprema, organizacija i
kompetencije): izvoenje nastave povijesti u osnovnim i srednjim kolama).
- Pisanje pismenih priprava za sve tipove nastavnog sata.
- Definiranje osnovnih problema i potekoa u prijenosu znanja.
- Pravilno tumaenje i interpretiranje temeljnih pojmova metodike
nastave povijesti.
- Prepoznavanje mjesta i uloge nastave povijesti u kolskim sustavima
BiH i kolskom sustavu Republike Hrvatske.
- Planiranje i izvoenje nastavnog plana i programa - povezivanje
izvedbenog plana i programa s okvirnim (godinjim) planom i
programom.
- Povezivanje steenog znanja o povijesti i teorijskog znanja o
metodici s praktinim nastavnim radom u osnovnoj i srednjoj koli.
- Prepoznavanje, kritiko analiziranje i nuenje rjeenja za mogue
raskorake izmeu teorije i prakse.
- Razvijanje vjetina u cilju to boljeg interpretiranja povijesnih
sadraja uz primjenu suvremenih nastavnih metoda. Primjenu
multiperspektivnosti u nastavi povijesti kada su u pitanju osjetljivi i
kontraverzni povijesni dogaaji.
- Razvijanje vjetina za motiviranje uenika u nastavi povijesti kroz
obradu, ponavljanje i sistematiziranje nastavnog gradiva.
Sadraj - Priprava ili uvoenje uenika u nove povijesne sadraje. Materijalni
silabusa/izvedbenog zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci nastave povijesti.
plana (ukratko): Odgojni zadaci nastave povijesti.
- Uvodni sat, sat obrade novog gradiva, sat ponavljanja, sat vjebanja,
sat provjeravanja, sat sistematizacije.
- Pismene priprave obrade novog gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada,
- Pismena priprava ponavljanja gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada;
- Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim kolama.
- Hospitacije, ogledna predavanja, rad s mentorom.
- Analiza izvedbe nastavnog sata
- Planiranje, pripremanje i izvoenje nastave: makroplaniranje nastave
povijesti. to je dobro znati prilikom izrade godinjeg nastavnog
plana i programa.
- Planiranje, pripremanje i izvoenje nastave: mikroplaniranje nastave
povijesti. to je dobro znati prilikom izrade mjesenog i tjednog
nastavnog plana i programa.
- Kako razgovarati s uenicima da sluaju nastavnika i razgovaraju s
njim; kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s
uenicima s posebnim potrebama.
- Stavovi uenika i roditelja, suradnja kole i obitelji
- Sistematizacija prijeenog gradiva iz kolegija praktikum nastave
povijesti.
Nain izvoenja predavanja Vjebe Seminari Samostalni
nastave zadaci
(oznaiti masnim
tiskom) konzultacije Mentorski rad Praktini rad Ostalo
Napomene: student je duan odraditi 10 sati prakse u osnovnoj i deset sati u

srednjoj koli, zatim duan je uraditi sve priprave previene programom
rada, uraditi godinji i mjeseni nastavni plan i program za predmet povijest
(srednje ili osnovna kola po dogovoru s nastavnikom).
- napisati pismene priprave za izvoe nastavnog sata
- odraditi metodiku praksu u osnovnoj i srednjoj koli
- izvesti probni ogledni sat
- izvesti ogledni sat pred mentorom i nositeljem kolegija
- napisati godinji i mjeseni plan i program rada za predmet povijest
(orjentacijsko godinje planiranje i mikroplaniranje-izvedbeno).
Praenje i Pohaanje Metodika Ogledni sat Praktini rad
ocjenjivanje vjebi praksa
studenta Pismene Pismeni ispit Kontinuirana Esej
(oznaiti masnim priprave provjera znanja
tiskom)
STUDENTA
Pismene priprave 50 2,4 Max 40%
Pedagoko-metodika 30 1,2 Max 20%
praksa
Ogledni sat 10 1,8 Max 30%
Godinji i mjeseni 10 0,6 Max 10%
plan i program
Napomena:
Studenti koji studiraju uz rad duni su ispuniti sve obveze koje su predviene kao za studente koji
redovno pohaaju nastavu.
Dodatna pojanjenja:
Student je duan napisati pismene priprave za sate nastave povijesti (uvodni sat, obrada novog
gradiva, dua i kraa verzija, ponavljanje gradiva, sistematizacija gradiva, test i zakljuivanje
ocjena); duan je odraditi pedagoko-metodiku praksu, 10 sati u osnovnoj koli, 10 sati u srednjoj
koli. U sklopu dnevnika pedagoko-metodike prakse duan je dostaviti potvrdu ovjerenu od
ravnatelja kole i potpisanu od mentora, kao i miljenje mentora o odranim satima. Student izvodi u
koli pripremni ogledni sat a zatim ogledni sat uz nazonost mentora i nositelja kolegija. Student je
duan napisati godinji i mjeseni plan i program rada za osnovnu ili srednju kolu u dogovoru s
nastavnikom. Student je duan dolaziti na individualne konzultacije s nositeljem kolegija tijekom
izrade pismenih priprava, izvoenja pedagoko-metodike prakse, priprema za izvoenje pripremnog
oglednog i oglednog sata te pisanja nastavnih planova i programa.
- U konanu ocjenu ulaze ocjena uraenih pismenih priprava, pedagoko-metodika praksa, ogledni
sat i pisanje nastavnog plana i programa (godinji-makroplaniranje i mjeseni-mikroplaniranje)
Pisanje pismenih priprava ocjenjuje se ovako:

0% = Pismene priprave nisu napisane.
10% =Pismene priprave su napisane ali na izraajnoj i sadrajnoj razini uoeni su znatni nedostatci.
20% = Pismene priprave su napisane uz minimalno potivanje metodologije pisanja priprave.
30% =Pismene priprave su napisane na zadovoljavajui nain uz manje nedostatke.
40% = Pismena priprava je u potpunosti uraena uz potivanje metodologije pisanja priprave.
Pedagoko-metodika praksa ocjenjuje se ovako:
0% = Potvrda s miljenjem, hospitacijski zapisnici i priprave o obavljenoj pedagoko-metodikoj

praksi nisu dostavljene.
4% = Hospitacijski zapisnici i priprave su povrno uraeni.
8% = Hospitacijski zapisnici i priprave su samo formalno uraene.
12% = Hospitacijski zapisnici su pregledno uraeni, priprave su napisane na zadovoljavajui nain.
16% = Hospitacijski zapisnici su detaljni s naglaenom analizom nastavnog sata. Priprave su dobro
uraene uz manje nedostatke.
20% = Hospitacijski zapisnici su detaljno uraeni za svaki dio sata s manjkavostima i prijedlozima za
bolju izvedbu sata. Priprave su uraene uz potivanje metodologije pisanja priprave.
Ogledni sat ocjenjuje se ovako:
0%= Ogledno predavanje nije odrano.
6%= Ogledni sat je odran uz velike nedostatke.
12%= Ogledni sat je odran uz nedostatke na izraajnoj i sadrajnoj razini.
18%= Ogledni sat je odran, priprava je napisana uz minimalno potivanje metodologije pisanja
priprave.
24%= Ogledni sat je odran, priprava ima manje nedostatke.
30%= Ogledni sat je odran bez nedostataka, pismena priprava u potpunosti uraena uz potivanje
metodologije pisanja priprave.
Pisanje godinjeg i mjesenog plana i programa rada ocjenjuje se ovako:

0% = Izvedbeni plan i program nije predan.
2% = Izvedbeni plan i program uraen neuredno i povrno.
4% =Izvedbeni plan i program uraen s velikim nedostatcima.
6% = Izvedbeni plan i program uraen s manjim nedostacima.
8% = Izvedbeni plan i program uraen na zadovoljavajui nain.
10% = Izvedbeni plan i program uraen u potpunosti bez nedostatka.

A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: VLADIMIR VEGO, Metodika nastave povijesti, Mostar, 1996.; ROBERT
STRADLING, Nastava europske povijesti 20. stoljea, Zagreb, 2003.; IVO
RENDI-MIOEVI, Uenik istraitelj prolosti (novi smjerovi u nastavi
povijesti), Zagreb, 2000.; LUISA BLACK, Prirunik za nastavnike povijesti u
Bosni i Hercegovini; SKUPINA AUTORA, Obini ljudi u neobinoj zemlji,
svakodnevni ivot u BiH, Hrvatskoj i Srbiji, 1945 1990., EUROCLIO,
Beograd , 2007.; VJEKOSLAV ROBOTI, Prirunik za nastavnike, Meridijani,
Zagreb, 2003.
Dopunska literatura: IVO RENDI-MIOEVI, "Problemi amerikih socijalnih studija s posebnim
osvrtom na povijest", u: Nastava povijesti, I., Zagreb, 1988.; IVO RENDI-
MIOEVI, Didaktike inovacije u nastavi povijesti, Zagreb, 1989.; ROBERT
STRADLING, Multiperspektivnost u nastavi povijesti: prirunik za nastavnike,
Zagreb, 2003.; ZORA ITKOVI, Opa metodika nastave, Split, 1997.
Dodatne informacije
o kolegiju

jedinice
I. Naslov: Pismena priprava
Kratki opis: Pismena priprava obrade novog gradiva ili uvoenje uenika u nove
povijesne sadraje. Materijalni zadaci nastave povijesti. Funkcionalni zadaci
nastave povijesti. Odgojni zadaci nastave povijesti.
Literatura: Obvezna literatura
II. Naslov: Pismena priprava: uvodni sat
Kratki opis: Pisanje priprave za uvodni sat.
Literatura:Obvezna literatura
III. Naslov: Pismena priprava: obrada novog gradiva (I dio)
Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraa i dua verzija)
za izvoenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog
rada.
IV. Naslov: Pisanje pismene priprave: obrada novog gradiva (II dio)
Kratki opis: Pisanje pismene priprave obrade novog gradiva (kraa i dua verzija)
za izvoenje nastave povijesti uz primjenu frontalnog, grupnog i individualnog
rada.
V. Naslov: Pisanje pismene priprave: ponavljanje gradiva
Kratki opis: Pismene priprave za ponavljanje gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada.
VI. Naslov: Pisanje pismene priprave: Sistematizacija gradiva
Kratki opis: Pismene priprave sistematizacije gradiva uz primjenu frontalnog,
grupnog i individualnog rada
VII. Naslov: Pisanje pismene priprave: Pismena provjera znanja-test
Kratki opis: Pisanje pismene priprave za pismenu provjeru znanjavie vrsta
zadataka
VIII. Naslov: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim kolama
Kratki opis: Upoznavanje rada u osnovnim i srednjim kolama. Hospitacije,
ogledna predavanja, rad s mentorom. Analiza izvedbe nastavnog sata
IX. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoenje nastave (godinji plan i program)
Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoenje nastave: makroplaniranje nastave
povijesti. to je dobro znati prilikom izrade godinjega nastavnog plana i programa.
X. Naslov: Planiranje, pripremanje i izvoenje nastave (mjeseni plan i program)
Kratki opis: Planiranje, pripremanje i izvoenje nastave: mikroplaniranje nastave
povijesti. to je dobro znati prilikom izrade mjesenog nastavnog plana i programa.
Standardi za nacionalnu povijest u 20. i 21. stoljeu.
XI. Naslov: Upoznavanje s normativnim aktima kole
Kratki opis: Upoznati studente o nainu funkcioniranja kole, upoznavanje s
pedagokom dokumentacijom te s nainima koritenja dnevnika, registra uenika,
matine knjige i dr.
XII. Naslov: Rad s uenicima
Kratki opis: Kako razgovarati s uenicima da sluaju nastavnika i razgovaraju s
njim; Kako uspostaviti dobru radnu disciplinu u razredu. Rad s uenicima s
posebnim potrebama.
XIII. Naslov: Suradnja s roditeljima ili starateljima
Kratki opis: Stavovi uenika i roditelja, suradnja kole i obitelji. Uloga uenikog,
roditeljskog vijea.
XIV. Naslov: Suvremena povijest
Kratki opis: Uputiti studente na koritenje suvremenih metoda u nastavi povijesti.
Kratki opis: Sistematizacija prijeenog gradiva iz kolegija Praktikum metodike
nastave povijesti.
Naziv kolegija Drutvena povijest Kod kolegija FFPVM414
boda: semestru
(p+v+s)
semestar uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Ciljevi kolegija: Osnovni cilj kolegija je upoznati studente s oblikovanjem i stanjem
povijesnih istraivanja unutar paradigmi pod irokim kiobranom
pojma drutvena povijest. Cilj kolegija je, takoer, da studenti
steknu predobu o tome kako se i zato znanstvene paradigme
mijenjaju.
Ishodi uenja Nakon odsluanog kolegija studenti su:
(ope i specifine - upoznati s pojmom multidisciplinarnosti,
kompetencije): - upoznati s nainom kako drutvena teorija utjee na znanstveno
istraivanje povijesti,
- upoznati sa suvremenim paradigmama povijesne znanosti,
- stekli predodbu o tome kako se i zato znanstvene paradigme
mijenjaju,
- stekli uvid u trendove koji se otvaraju najnovijim rezultatima
istraivanja,
- u stanju locirati hrvatsku historiografiju u sklop ukupnoga razvoja
znanstvenoga polja.
Sadraj Uz obvezno itanje zadane literature za svaki sat i pretresanje onoga
syllabusa/izvedbenog to je proitano, s voenjem rasprave od strane profesora, na
plana (ukratko): predavanjima e biti obraeno:
- pojam drutvena povijest u irem i uem smislu,
- izgradnja razliitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije, od socijalne historije iz 60-ih godina 20. stoljea
preko mikrohistorije do dananje komparativne historije,
- povezanost historiografske produkcije s drutvenim okolnostima u
kojima pojedini povjesniar i sam djeluje,
- zalazak paradigme socijalne historije i pobjeda drutvene
historije u irem smislu,
- perspektive historiografske produkcije.
nastave zadatci
tiskom) nastava
Studentske obveze - Proitati zadane tekstove te pohaati nastavu i sudjelovati u
nastavnome procesu.
- Napisati dva pismena kolokvija.
- Napisati zavrni esej.
(oznaiti masnim Usmeni ispit pismeni ispit kontinuirana esej
Esej 15 0,5 Max 40%
znanja
Dodatna pojanjenja:
Da bi se pristupilo zavrnom ispitu studenti su prethodno duni (tijekom nastave) ostvariti
minimalan broj bodova (25% od ukupne ocjene). Tijekom semestra piu se dva kolokvija, na
temelju proitane obvezne literature, koja nastavnik provjerava i vraa ukoliko ne
zadovoljavaju postavljeni minimum. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zavrnog
eseja te pohaanja i angairanosti tijekom nastave.
Kolokviji su obveza studenta, bez ispunjenja koje student ne moe biti ocijenjen.
za kolegij.
planu.
pogreke.
A = 89 100% 5 (izvrstan)
B = 76 88,9% 4 (vrlo dobar)
C/D = 63 75,9% 3 (dobar)
E = 55 62,9% 2 (dovoljan)
Obvezna literatura: - BURKE, P., Historija i drutvena teorija, Equilibrium, Beograd,
2002. (odarana poglavlja)
- TILLY, C., Suoavanja sa drutvenom promenom. Makro
drutvene strukture, procesi i komparacije, "Filip Vinji", Beograd,
1997. (odabrana poglavlja)
Dopunska literatura: - ANDERSON, B., Nacija: zamiljena zajednica, A,
Beograd, 1998.
- ELIAS, N., O procesu civilizacije. Sociogenetska i psihogenetska
istraivanja, Antibarbarus, Zagreb, 1996.
- GINZBURG, C., Sir i crvi. Kozmos jednog mlinara iz 16. stoljea,
grafiki zavod Hrvatske, Zagreb, 1989.
- SCHIVELBUSH, W., Povijest putovanja eljeznicom, Naklada
Ljevak, Zagreb, 2010.
- SCHULTZE, H., Drava i nacija u evropskoj istoriji, "Filip
Vinji", Beograd, 2002.
- STOJANOVI, T., Balkanski svetovi. Prva i poslednja Evropa,
Equilibrium, Beograd, 1997.
kolegiju Pohaanje nastave je obvezno s obzirom da se uinak kolegija
velikim dijelom ostvaruje kroz aktivno sudjelovanje studenata.
Tolerira se 20% izostanaka i njih nije potrebno opravdati. Da bi
student poloio ispit, potrebno je prethodno iz svakog segmenta
ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%). Stoga je i pohaanje
Pisani se kolokviji moraju predati ili elektronikom potom poslati
profesoru za svaki dolazak na nastavu. Potrebno je konzultirati se s
oblikovanje rada.

cjeline
Literatura:
- BURKE, P., Historija i drutvena teorija, Equilibrium, Beograd, 2002.
- TILLY, C., Suoavanja sa drutvenom promenom. Makro drutvene
strukture, procesi i komparacije, "Filip Vinji", Beograd, 1997.
II. Naslov: Pojam drutvena povijest u irem smislu
Kratki opis: Poimanje drutvene povijesti.
Literatura:
III. Naslov: Pojam drutvena povijest u uem smislu.
Kratki opis: Poimanje drutvene povijesti
Literatura:
IV. Naslov: Izgradnja razliitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije socijalna historija iz 60-ih godina 20. stoljea
Kratki opis: Razliite paradigme unutar polja historiografske produkcije.
Literatura:
V. Naslov: Izgradnja razliitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije mikrohistorija
Literatura:
VI. Naslov: Izgradnja razliitih paradigmi unutar polja historiografske
produkcije komparativna historija
Literatura:
VII. Naslov: Povezanost historiografske produkcije s drutvenim okolnostima u
kojima pojedini povjesniar i sam djeluje
Kratki opis: Historiografska produkcija i drutvene okolnosti.
Literatura:
VIII. Naslov: Zalazak paradigme socijalne historije
Kratki opis: Socijalna historija.
Literatura:
IX. Naslov: Pobjeda drutvene historije u irem smislu
Kratki opis: Pobjeda drutvene historije.
Literatura:
X. Naslov: Perspektive historiografske produkcije
Kratki opis: Perspektive historiografske produkcije.
Literatura:
XI. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: ------
Literatura: ------
XII. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: ------
Literatura: ------
XIII. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: ------
Literatura: ------
XIV. Naslov: Rasprava sa studentima i izlaganje eseja
Kratki opis: ------
Literatura: ------
XV. Naslov: Zavrno predavanje i osvrt na prijeenu grau
Kratki opis:
Literatura:
Naziv kolegija Borbe za istoni Jadran u ranom Kod kolegija FFPVM105
srednjem vijeku
boda: semestru
(p+v+s)
(B1) uvjeti:
odravanja rasporedu
nastave:
Ciljevi kolegija: Kroz specifini intenzivni rad profesora sa studentima razviti
sposobnost koncipiranja istraivakoga pitanja, nauiti prikupljati
relevantnu literaturu te oblikovati zavrno izvjee nakon
provedenoga istraivakoga postupka.
Ishodi uenja Uspjenim svladavanjem kolegija studenti stjeu sposobnost
(ope i specifine provoditi, pod mentorstvom, specifine istraivake pothvate koji
kompetencije): ukljuuju sposobnost oblikovanja teme, pronalaenja relevantne
literature i pisanja izvjea o provedenom istraivanju.
Sadraj Europa i Mediteran u ranome srednjem vijeku. Poloaj Jadrana u
syllabusa/izvedbenog sklopu oblikovanja i transformacije mediteranskoga svijeta u 8. i 9.
plana (ukratko): stoljeu - istonojadranska magistrala kao najkraa veza zapadne
Europe i istonoga Mediterana. Stvaranje naselja u venetskim
lagunama. Bizantska defanziva. Stvaranje i oblikovanje Hrvatske
Kneevine. Aachenski mir 812. godine. Povlaenje Bizanta na juni
Jadran. Odnosi Venecije i hrvatskih vladara. Pohod duda Petra II.
Orseola 1000. godine i poetci uspostave mletake hegemonije na
Jadranu.
nastave zadatci
tiskom) nastava
- itati literaturu.
- Napisati zavrni rad.
tiskom) provjera
znanja
Seminarski rad (pismeni 30 1 Max 60%
i usmeni)
Dodatna pojanjenja:
- Pohaanje nastave je obvezno. Da bi studenti poloili ispit trebaju tijekom nastave nazoiti
najmanje 50% predavanju. Studenti koji iz bilo kojeg razloga izostanu vie ne mogu dobiti
potpis nositelja kolegija niti polagati ispit.
- U konanu ocjenu ulazi ispunjavanje svih obveza.
za kolegij.
Izrada seminarskog rada ocjenjuje se na sljedei nain:
planu.
pogreke.
Izlaganje seminarskog rada ocjenjuje se na sljedei nain:
Obvezna literatura: - ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.,
str. 15.-103.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992., str. 68.-191.
potrebno opravdati. Da bi se poloio ispit, potrebno je prethodno iz
svakog segmenta ostvariti minimalan broj bodova (ukupno 20%),
stoga je i pohaanje nastave u konanici vano u zbroju bodova.
Zavrni rad:
Zavrni rad (seminarski) treba biti predan u pisanom obliku prema
kalendaru ispitnih rokova. Potrebno je konzultirati se s voditeljem
kolegija oko literature i ostalih pitanja vezanih uz oblikovanje rada.

cjeline
Literatura:
- ORTALLI, G., CRACCO, G., Povijest Venecije I, Zagreb, 2007.
- GOLDSTEIN, I., Bizant na Jadranu, Zagreb, 1992.
II. Naslov: Europa u ranome srednjem vijeku
Kratki opis: Europa u razdoblju od 5. do 11. stoljea.
Literatura:
III. Naslov: Mediteran u ranome srednjem vijeku
Kratki opis: Mediteran u razdoblju od 5. do 11. stoljea.
Literatura:
IV. Naslov: Poloaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije
mediteranskoga svijeta u 8. stoljeu
Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 8.
stoljeu.
Literatura:
V. Naslov: Poloaj Jadrana u sklopu oblikovanja i transformacije
mediteranskoga svijeta u 9. stoljeu
Kratki opis: Jadran u vrijeme transformacije mediteranskog svijeta u 9.
stoljeu.
Literatura:
VI. Naslov: Istonojadranska magistrala kao najkraa veza zapadne Europe i
istonoga Mediterana
Kratki opis: Jadran kao veza izmeu zapadne Europe i istonoga Mediterana.
Literatura:
VII. Naslov: Stvaranje naselja u venetskim lagunama
Kratki opis: Nastanak venetskih naselja.
Literatura:
VIII. Naslov: Bizantska defanziva.
Kratki opis: Uzmicanje Bizanta.
Literatura:
IX. Naslov: Stvaranje i oblikovanje Hrvatske Kneevine
Kratki opis: Nastanak Hrvatske Kneevine.
Literatura:
X. Naslov: Aachenski mir 812. godine
Kratki opis: Aachenski mir izmeu Franakog i Bizantskog Carstva.
Literatura:
XI. Naslov: Povlaenje Bizanta na juni Jadran
Kratki opis: Povlaenje Bizanta.
Literatura:
XII. Naslov: Odnosi Venecije i hrvatskih vladara
Kratki opis: Venecija i hrvatski vladari.
Literatura:
XIII. Naslov: Pohod duda Petra II. Orseola 1000. godine
Kratki opis: Dud Petar II. Orseolo
Literatura:
XIV. Naslov: Poetci uspostave mletake hegemonije na Jadranu
Kratki opis: Mletaka hegemonija nad Jadranom.
Literatura:

Studij Povijesti - Syllabusi - 0

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Studij Povijesti - Syllabusi - 0

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

OPIS KOLEGIJA NA PREDDIPLOMSKOM STUDIJU POVIJESTI

Naziv kolegija Uvod u povijest s metodologijom Kod kolegija FFPVB101

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U

PRILOG: Kalendar nastave

OBVEZE SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

Studijski program Preddiplomski sveuilini studij Godina I.

Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

Praenje i ocjenjivanje pohaanje aktivnosti u seminarski rad praktini

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

Aktivnost u nastavi 15 0,5 Max 40%

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

Studijski program Zajedniki kolegij Godina 1.

Studentske obveze - Pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu.

Praenje i pohaanje aktivnosti u seminarski rad praktini rad

PRILOG: Kalendar nastave

PRILOG: Kalendar nastave

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova.

Pohaanje nastave i aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedei nain:

Seminarski rad se ocjenjuje na sljedei nain:

Kolokviji se ocjenjuje na sljedei nain:

Zavrni se ispit ocjenjuje na sljedei nain:

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

PRILOG: Kalendar nastave

Studentske obveze - pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

Praenje i ocjenjivanje Pohaanje Aktivnosti u Seminarski rad Praktini rad

Detaljan prikaz ocjenjivanja unutar Europskoga sustava prijenosa bodova

Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare

Sudjelovanje u nastavi ocjenjuje se ovako:

Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminare)

Esej se ocjenjuje ovako:

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

Zavrni se ispit ocjenjuju ovako:

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

PRILOG: Kalendar nastave

Studentske obveze - pohaati nastavu i sudjelovati u nastavnome procesu

Detaljan prikaz za studente koji prate predavanja i seminare

Sudjelovanje i aktivnost u nastavi ocjenjuje se ovako:

Sudjelovanje u nastavi (za studente koji prate predavanja i seminar)

Esej se ocjenjuje ovako:

Izlaganje eseja ocjenjuje se ovako:

Zavrni ispit se ocjenjuju na sljedei nain

Prema Pravilniku o ocjenjivanju konana se ocjena dobiva na sljedei nain:

izvrstan - 5 (A) - 89 do 100% ocjene

PRILOG: Kalendar nastave

OBVEZE STUDENTA SATI (PROCJENA) UDIO U ECTS-u UDIO U OCJENI

PRILOG: Kalendar nastave

Studijski program Studij povijesti Godina II.

PRILOG: Kalendar nastave