U mozgu otkrivena Boja toka

Autor: Portal Jutarnji.hr

Objavljeno: 10.03.2009

inShare
Znanstvenici tvrde da su otkrili dijelove mozga koji su odgovorni za vjerska iskustva. Uvjereni su
kako njihovo istraivanje takoer pokazuje da je religioznost kroz povijest bila vano evolucijsko
orue u borbi za opstanak.

Vjerovanje u Boga duboko je usaeno u ljudski mozak koji je programiran za vjerska iskustva,
pokazala je studija koja je pokuala odgovoriti na pitanje zato je religija univerzalno svojstvo
ljudske prirode prisutno u svim kulturama.

vie iz rubrike Znanstvenici koji su tragali za 'Bojom tokom' koja kontrolira vjerska uvjerenja,
smatraju da postoji vie podruja u mozgu koja predstavljaju bioloki temelj
ZNANOST religioznosti. Tvrde da njihova otkria potvruju ideju da je mozak evoluirao tako
da je osjetljiv na svaki oblik vjerovanja koji poveava mogunost preivljavanja, ime se moe
objasniti zato je vjera u Boga i natprirodno postala tako rairena u ljudskoj povijesti.

Ljudi su programirani da vjeruju u Boga

- Vjerska uvjerenja i ponaanje zatitni su znak ljudskog oblika ivota, prisutna su u svim
kulturama i civilizacijama, a nemaju ivotinjskog ekvivalenta, rekao je profesor Jordan Grafman
s National Institute of Neurological Disorders and Stroke u Bethesdi kraj Washingtona. Nai
rezultati pokazuju da se odreene komponente religioznog vjerovanja prenose kroz dobro poznate
mree u mozgu i podravaju suvremene psiholoke teorije prema kojima su vjerska iskustva
nastala kao proizvod evolucijski prilagodljivih kognitivnih funkcija rekao je Grafman.

Znanstvenici su podijeljeni oko pitanja ima li religija bioloki temelj. Neki teoretiari evolucije
smatraju da je Darwinova prirodna selekcija moda bila blagonaklona prema osobama koje su
znale upotrijebiti religiju kako bi preivjele potekoe s kojima se pojedinci bez vjere nisu
uspijevali nositi. Drugi pak misle da je vjerovanje nuspojava sposobnosti mozga da traga za
odreenim koherentnim uvjerenjima o svijetu oko sebe. Religija i vjerovanje u Boga, istiu
potonji, samo su manifestacije ovog biolokog fenomena koji ljudski mozak ini tako
inteligentnim i prilagodljivim.

U novoj studiji, predstavljenoj u asopisu Proceedings of the National Academy of Sciences,

mozgovi dragovoljaca analizirani su ureajem za funkcionalnu magnetsku rezonancu tijekom
razmiljanja o vjerskim i moralnim problemima, kako bi se utvrdila podruja najsnanijih
aktivnosti. Tim je otkrio da su pripadnici razliitih vjera, ba kao i ateisti, svi koristili iste
elektrine krugove u mozgu kada su razmiljali o moralnim dilemema. Iste te dijelove koristili su
i vjernici kada su razmiljali o Bogu.

- Pokazalo se da je nekoliko dijelova mozga ukljueno u duhovna promiljanja, od kojih jedan u

frontalnom renju koji imaju samo ljudi, a drugi u starijim dijelovima mozga koje ljudi dijele s
drugim primatima objasnio je profesor Grafman.

Potraga za Bojom tokom znanstvenike je odvela do mnogih centara u mozgu. Jedan od kljunih
je temporalni reanj koji se povezuje s napadima epilepsije. Poznato je, naime, da su oboljeli od
epilepsije u tom podruju esto imali vjerska iskustva. Epilepsija se takoer u mnogim
amanskim tradicijama smatrala svetom boleu, a u nekim narodima Sibira ak je bila preduvjet
za posao amana. Strunjaci su otkrili da su epileptiari najsnanije reagirali na rijei koje su bile
povezane s vjerom. Nakon toga su znanstvenici sa Sveuilita Laurentian u Kanadi uspjeli na
umjetan nain tzv. 'Bojom kacigom' s elektromagnetskim podraajima kod 80 posto
dobrovoljaca izazvati vjerska iskustva u istim centrima. Jedan od rijetkih ljudi koji nisu uspjeli
doivjeti ovo umjetno iskustvo je poznati ateist i evolucionist Richard Dawkins. On tvrdi da je
osjetio samo promjene u disanju i udovima.

Profesor Grafman, koji je i sam vjernik, kae kako njegova studija pokazuje da je mozak u svojoj
biti osjetljiv na vjerovanje u gotovo sve ako za vjerovanje postoji temelj. Meutim, kada postoji
neki misterij ista mainerija mozga oblikuje vjerska uvjerenja.

- Kada je nae znanje o svijetu nepotpuno mozak nam nudi priliku da vjerujemo u Boga. Kada
nemamo znanstveno objanjenje neega skloni smo osloniti se na natprirodna objanjenja
zakljuio je.