Professional Documents
Culture Documents
Regulativa PDF
Regulativa PDF
Regulativa PDF
.PODZAKONSKA AKTA -Detaljnije odreduju pojedine delove zakona ili ureduju odredene oblasti koje
spadaju u tehnicku regulativu, odnosno relevantne su za gradenje
Uredbe o:
zatiti od buke,
klasifikaciji i kategorizaciji voda,
visini pojedinih naknada zbog zagadivanja ivotne sredine i dr.
Zakoni o:
planiranju i izgradnji objekata
standardizaciji
zatiti ivotne sredine
upravljanju otpadom
vodama
kulturnim dobrima
nacionalnim parkovima cl.6 i 7,
zatiti prirode
vanrednim situacijama
zatiti od buke u ivotnoj sredini
zatiti od poara
bezbednosti i zdravlju na radu
javnim nabavkama
.Pravilnici o:
.raznim tehnickim uslovima za projektovanje, izgradnju i odravanjeobjekata,
.sadrini i nacinu vrenja tehnicke kontrole idejnih i glavnih projekata;
.sadrini i nacinu vodenja gradevinskog dnevnika, gradevinske knjige i knjige inspekcije;
.sadrini i nacinu vrenja nadzora utoku projektovanja i gradenja objekata;
.sadrini i nacinu osmatranja tla i objekata u toku gradenja i upotrebe;
.sadrini i nacinu vrenja tehnickogpregleda objekta i izdavanjaupotrebne dozvole;
.postupku i nacinu izdavanja licenci,
.programu i nacinu polaganja strucnog ispita i sticanju ovlaenja zaprojektovanje i rukovodenje gradenjem;
.nacinu izrade i sadrini tehnicke dokumentacije;
.izradi i odravanju katastra vodova i podzemnih objekata;
.merama zatite od elementarnih nepogoda;
.sadrini tehnicke dokumentacije zaizdavanje vodoprivredne saglasnosti ivodoprivredne dozvole;
.posebnim merama zatite od poara kojemora da sadri tehnicka dokumentacija za odredene investicione
objekte;
.opasnim materijama koje se ne smejuunositi u vode i dr.
.STANDARDI
Zakonom o standardizaciji definie standardizacijom se kao proces donoenja i primenjivanje:
.standarda
.tehnickih normativa
.normi kvaliteta i usluga
.propisa predvidenih ovim zakonom
Standard sadri sve ili samo neke od sledecih elemenata:
.tehnicko tehnoloke i druge sa njima povezane zahteve, uslove i pravila kojima se definiu proizvodi, radovi,
odnosno usluge
.radne procese i postupke u proizvodnji proizvoda, izvodenja radova, odnosno vrenju usluga
.postupke, nacin i metode ispitivanja proizvoda odnosno karakteristika i kvaliteta radova, odnosno usluga
.jednoobrazne termine, definicije, simbole, oznake, znakove, kodove, ifre, velicine i jedinice
1. Predmet uredivanja
uslovi i nacin uredenja prostora, uredivanje i koricenje gradevinskog zemljita i izgradnja objekata; vrenje
nadzora nad primenom odredaba ovog zakona i inspekcijski nadzor; druga pitanja od znacaja za uredenje
prostora, uredivanje i koricenje gradevinskog zemljita i za izgradnju objekata.
2. Pojmovi
3. Nacela za uredenje i koricenje prostora
4. Unapredenje energetske efikasnosti
5. Nesmetano kretanje i pristup osobama sa invaliditetom, deci i starim osobama
6. Gradevinski proizvod i materijali i od njih izradeni gradevinski elementi, kao i drugi proizvodi ili
poluproizvodi koji su namenjeni za trajnu ugradnju u objekte;
7. Sertifikati stranih drava
8. Registar investitora
9. Uslovi zatite ivotne sredine
Unapredenje energetske efikasnosti jeste smanjenje potronje svih vrsta energije, uteda energije i
obezbedenje odrive gradnje primenom tehnickih mera, standarda i uslova planiranja, projektovanja, izgradnje i
upotrebe objekata
Energetska svojstva objekta jesu stvarno potroena ili ocenjena kolicina energije koja zadovoljava razlicite
potrebe koje su u vezi sa standardizovanim koricenjem objekta (to
ukljucuje grejanje, pripremu tople vode, hladenje, ventilaciju i osvetljenje)
Sertifikat o energetskim svojstvima objekta visokogradnje koji je sastvani deo dokumentacije koja se podnosi
uz zahtev za izdavanje upotrebne dozvole
ZAKON O PLANIRANJU I IZGRADJI-POJMOVI
INFORMACIJA O LOKACIJI
Sadri podatke o mogucnostima i ogranicenjima gradnje na odredenoj katastarskoj parceli na osnovu planskih
dokumenata(ima informacioni karakter)
Izdaje se obavezno za pomocne objekte, garae i trafo stanice (za koje nije obavezna lokacijska dozvola)
Uz zahtev za izdavanje informacije o lokaciji podnosi se kopija plana parcele
organ nadleni za izdavanje lokacijske dozvole u roku od osam dana od dana podnoenja zahteva
SADRZI
naziv podnosioca zahteva, broj katastarske parcele, mesto, ulica i broj i podatke o:
planskom dokumentu na osnovu koga se izdaje; celini, odnosno zoni u kojoj se nalazi; nameni zemljita;
regulacionim i gradevinskim linijama;
pravilima gradenja; uslovima prikljucenja na infrastrukturu;
potrebi izrade plana detaljne regulacije ili urbanistickog projekta;
katastarskoj parceli sa uputstvom o eventualno potrebnom postupku za formiranje gradevinske parcele;
inenjersko-geolokim uslovima;
posebnim uslovima potrebnim za izdavanje lokacijske dozvole (popis uslova).
LOKACIJSKA DOZVOLA
Izdaje se na osnovu postojeceg planskog dokumenta i zahteva investitora koji sadri:
kopija plana parcele;
izvod iz katastra podzemnih instalacija;
dokaz o pravu svojine
podatci o objektu koji ce se graditi: planiranoj dispoziciji, vrsti i nameni objekta, tehnicke karakteristike
idejno reenje (tehnicki opis lokacije, arhitekture, konstrukcije i fundiranja objekta, nacin grejanja i hladenja
objekta, opis tehnickog reenja obezbedenja iskopa temeljne jame, terena i susednih objekata i cetiri graficka
priloga
(situaciono reenje, karakteristicne izglede, preseke, osnove po etaama i osnovu krova)
Izdaje je ministarstvo za poslove urbanizma ili nadleni organi lokalne samouprave (zavisno od vrste i znacaja
objekta)
SADRZI
Podatke o investitoru
Broju i povrini katastarske parcele,
Definisan pristup javnoj sobracajnoj povrini
Pravila uredenja i gradenja: objekte koji se rue, namenu novog objekta, faznost izgradnje, gradevisnke linije,
definisanje odnosa prema susednim objektima i parcelama i prema zemljitu javne namene
Uslove prikljucenja na saobracajnu, komunalnu infrastrukturu
Popis obaveznih delova glavnog projekta
Druge uslove u skladu sa posebnim zakonima
NADLEZNOSTI ZA IZDAVANJE LOK DOZVOLE
izdata lokacijska dozvola prestaje da vai ako investitor u roku od dve godine od dana pravnosnanosti reenja
o lokacijskoj dozvoli ne podnese zahtev za izdavanje gradevinske dozvole.
Za izdavanje gradevinske dozvole i drugih potrebnih dozvola i akata nadleni su odgovarajuci organi optine,
odnosno grada gde se objekat nalazi.
Izuzetno, ukoliko se radi o objektima od znacaja za republiku, odobrenje za izgradnju izdaje Ministarstvo
nadleno za poslove gradenja, odnosno pokrajinski organi.
Objekti od znacaja za republiku su:
.Visoke brane i akumulacije, nuklearni objekti
.Objekti za proizvodnju i preradu nafte i gasa
.Objekti bazne i preradivacke hemijske industrije
.Hidroelektrane i termoelektrane
.Regionalni objekti vodosnabdevanja i regulacioni radovi
.Objekti u granicama nacionalnog parka i zaticenim zonama
.Aerodromi, pristanita, magistralni i regionalni putevi
.eleznicka infrastruktura, objekti telekomunikacije u sistemima magistralnog znacaja...
.Studija opravdanosti
.Osnov za studiju opravdanosti cine prethodni radovi i prethodna studija opravdanosti sa generalnim projektom
i idejni projekat
.Idejni projekat i studija opravdanosti podleu reviziji, odnosno strucnoj kontroli.
.Revizionu komisiju obrazuje ministar nalean za poslove gradevinarstva
SADRZI
Podatke o naruciocu i autorima studije
.Uvod (ciljevi izrade studije i zadatci)
.Ciljeve i svrhu investiranja (drutevni, ekonomski)
.Opis objekta (lokacija, znacaj u kontekstu, funkcija, vek trajanja, etape gradjenja)
.Analiza razvojnih mogucnosti investitora
.Metodoloke osnove za izradu studije
.Tehinicko-tehnoloka reenja u idejnom projektu (tehnologije, arhitektonsko gradevinski, instalacija)
.Trine aspekte
.Prostorne aspekte (usaglaenost sa prostornim i urbanistickim planovima)
Ekoloke aspekte (uticaj na ivotnu sredinu, mere zatite, bezbednost i ocenu)
Ekonomske trokove ( izgradnja, nabavka i oprema, odravanje, dinamika trokova)
Dobiti koristi (prihodi direktni i indirektni)
Finansijsku efikasnost sa ocenom rentabilnosti i likvdnosti
Druteveno-ekonomsku efikasnost
Analiza osteljivosti i rizika investiranja
Analiza izvora finansiranja,finansijskih obaveza i dinamike
Analiza organizacionih i kadrovskih mogucnosti
Zakljucak o opravdanosti investicije
ODLUKA
Ukoliko je projekat pozitivno ocenjen ide se u dalju proceduru izadavanja lokacijske dozvole, izrade
glavnog projekta i izbora izvodaca radova.
.Ukoliko je ocena negativna, ceo postupak SE OBUSTAVLJA
.Glavni projekat
.Radi se za potrebe gradenja i pribavljanja gradevinske dozvole
.Investitor je duan da pribavi saglasnost na glavni projekat od organa, odnosno organizacija, kada je to
predvideno uslovima sadranim u lokacijskoj dozvoli
.Obavezno podlee tehnickoj kontroli
.Glavni projekat (kao i celokupnu tehnicku dokumentaciju) moe da radi pravno lice upisano u odgovarajuci
registar za obavljanje ovih delatnosti i koje ima potreban strucni kadar
SADRZI
.Situaciono reenje
.Detaljne inenjerskogeoloko-geotehnkcke uslove izgradnje objekta
.Geodetske podloge
.Podatke o funkcionalnim, konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama objekta
.Razradu tehnicko-tehnolokih karakteristika objekta sa opremom i instalacijama
.Proracun gradevinskih konstrukcija, stabilnosti i sigurnosti objekta
.Reenje temeljenja objekta
.Podatke potrebnih geodetskih radova u toku izgradnje
.Tehincko reenje infrastrukture sa nacinom prikljucenja i uredenja slobodnih povrina
.Uslove zatite objekta i susednih objektata
.Tehnicko-tehnoloka i organizaciona reenja za izgradnju objekta
.Razradu mera za sprecavanje negativnih uticaja na ivotnu sredinu
.Trokove izgradnje i odravanja objekta
.Druge projekte i elaborate zavisno od namene objekta
Ako se ne radi izvodjacki projekat tada glavni projekat treba da sadri sve elemente neophodna za
gradjenje objekta:
.projektni zadatak, tehnicki opis radova , predmer i predracun radova
.eme stolarije i bravarije i specifikaciju opreme
.proracun iz oblasti gradevinske fizike (proracun termicke i zvucne zatite)
.situacioni i sinhron plan prukljucaka instalacija
.osnovu temelja, osnove svih etaa, karakteristicne podune i poprecne preseke kroz objekat ,potrebne izglede
objekta u razmeri 1:50 i arhitektonske detalje
.tehnicki izvetaj o konstrukciji objekta, sa uslovima za projektovanje i izvodenje
.tehnicki izvetaj o konstrukciji objekta, sa uslovima za projektovanje i izvodenje, proracun konstrukcije sa
specifikacijom materijala i graficku dokumentaciju o konstrukciji objekta
.glavne projekate elektricnih, mainskih, instalacija i instalacija vodovoda i kanalizacije
.zavisno od vrste i namene objekta sadri i projekat zatite od poara, odnosno projekat lifta i eskalatora.
.proveru uskladenosti glavnog projekta za gradenje, sa zakonom i drugim propisima, tehnickim normativima i
standardima koji se primenjuju za gradenje objekata odgovarajuce vrste i namene, kao i medusobnu uskladenost
projekata koji su njegov sastavni deo.
.Proveru uskladenosti sa merama sadranim u izvetaju revizione komisije u skladu sa Zakonom za objekta od
znacaja za Republiku
.da li glavni projekat sadri sve propisane dozvole i saglasnosti koje izdaju nadleni organi i organizacije,
.Izraduje je firma registorvana za te poslove, sacinjva izvetaj
.Osnov za izdavanje gradjevinske dozvole
. Izvodacki projekat
.Izvodacki projekat izraduje se za potrebe izvodenja radova na gradenju ako glavni projekat ne sadri razradu
detalja potrebnih za izvodenje radova
. IZVODJAC RADOVA
.Gradenje objekta moe da vri pavno lice ili preduzetnik koji su upisani u odgovarajuci registar za gradenje
objekata
.Izvoda cradova imenuje odgovornog izvodaca radova koji rukovodi gradenjem objekta (ef gradilita)
.Odgovorni izvodac radova : Moe biti lice sa stecenim visokim obrazovanjem odgovarajuce struke (grad.
Inenjer ili arhitekta) i odgovarajucom licencom
UPOTREBNA DOZVOLA
Pravilnik o minimalnim garantnim rokovima za pojedine vrste objekata odnosno radova SGRS 93/2011
STANDARDNI I PRAVILNICI ZA PROJEKTOVANJE
Zakon o standardizaciji SGRS 36/09
standardizacija je skup koordiniranih aktivnosti na donoenju standarda i srodnih dokumenata;
.standarda
.tehnickih normativa
.normi kvaliteta i usluga
PRIMENA STANDARADA JE DOBROVOLJNA
Osim ako se tehnicki propis poziva na srpski standard u smislu ispunjenja zahteva tog standarda, takav standard
se primenjuje kao tehnicki propis.
Standard je javno dostupan dokument, utvrden konsenzusom i donet od priznatog tela, u kome se za optu i
viekratnu upotrebu utvrduju pravila, zahtevi, karakteristike, uputstva, preporuke ili smernice za aktivnosti ili
njihove rezultate, radi postizanja optimalnog nivoa uredenosti u odredenoj oblasti u odnosu na postojece ili
moguce probleme
tehnicko tehnoloke i druge sa njima povezane zahteve, uslove i pravila kojima se definiu proizvodi, radovi,
odnosno usluge
radne procese i postupke u proizvodnji proizvoda, izvodenja radova, odnosno vrenju usluga
postupke, nacin i metode ispitivanja proizvoda odnosno karakteristika i kvaliteta radova, odnosno usluga
jednoobrazne termine, definicije, simbole, oznake, znakove, kodove, ifre, velicine i jedinice
.Pokrivena povrina (izgradena povrina) -povrina zemljita pokrivena objektima u finalno obradenom
stanju
.Ukupna povrina GBP -povrina prostora koji je odreden spoljanjim merama finalno obradenih gradevinskih
elemenata koji ga formiraju
.Neto povrina -povrina svih prostora izmedu zidova i pregrada
Korisna povrina-delovi neto povrine koji odgovaraju nameni i funkciji zgrade
Povrina pod instalacijama-tehnicke prostorije
Povrina komunikacija-deo neto povrine -stepenita, koridori, unutr. rampe, holovi, hodnici, itd.
.Povrina pod gradevinskim elementima -povrina u okviru gradevinske bruto povrine etae horizontalna
projekcija gradeviskih elemenata koji formiraju prostor
Izuzetak cine objekti gde nadstrenica formira objekat (kao na primer benzinske
pumpe), gde se povrina ispod nadstrenice racuna kao pokrivena povrina
GRADJEVINSKA BRUTO POVRSINA (PRINCIPI OBRACUNA)
.Koriste se spoljanje mere finalno obradenih elemenata, saoblogama
.Za svaku etau posebno i za zagrdu u celini (zbir podzemnih i nadzemnih eta u zgradi)
.Ne uzimaju se u obzir ispusti estetske prirode, profilacije i sl.
.Uracunavaju se svi delovi zgrade cija je svetla visina veca od 1,50 m (podkrovlja, delovi ispod stepenita i
slicno)
.Ne obracunavaju se tavani, delovi zgrade sa visinom manjom do 1,50m, natkrivene i uputene rampe,
nastrenice, spoljna stepenita, ravne neprohodne terase, zatvoreni vertikalni i horizonatalni instalacioni ahtovi
.Merodavne su unutranje mere izmedu finalnao obradenih zidova i ostalih pregradnih elemenata
.Ukoliko se koriste mere finalno neobradenih povrina, dobijena povrina se umanjuje za 3%.
.Prikazuju se posebno povrine za svaku etau, kao i grupisano prema nameni (korisna, pod
instalacijama i za komunikacije) i za zagrdu u celini (zbir podzemnih i nadzemnih etaa u zgradi)
.Prikazuju se posebno zatvoreni i otvoreni prostori
OPSTE ODREDBE
PROSTORIJE U STANU
.Stambene prostorije (dnevni boravak, rucavanje, spavanje, rad)
.Pomocne prostorije (radna kuhinja, ostava, garderoba, WC, kupatilo...)
.Prostorije za komunikacije (ulaz, hodnik, degaman)
.Otvoreni prostori (lode, balkoni, terase)
PROSTORI ZA KOMUNIKACIJU
.Stepenini prostor treba da se osvetljava i provetrava prirodnim putem kroz otvore
.Izuzetno za zgrade do 4 sprata moguce je zenitalno osvetljenje i provetravanje
.Min. irina kraka je 1,15cm
.Min irina medupodesta je 1,20m, a podesta sa vratima 1,30m
.Min. irina kod ulaza u lift je 1,50m
.Min. irina hodnika je 1,50m
ZAJEDNICKE PROSTORIJE
TEHNICKE PROSTORIJE
.Uredaj za povecanje pritiska
.Transformator
.Agregat za rezervno napajanje elektroenergijom
.Aku baterije
.Toplotna podstanica
.Kotlarnica (zavisno od vrste instalacija u zgradi)
LIFTOVI.
Liftovi su obavezni u zgradama koje imaju vie od cetiri nadzemne etae, racunajuci od najnieg ulaza.
.Projekat lifta i svi radovi izvode se prema odgovarajucem Pravilinku
.Broj liftova u zgradi zavisi od broja spratova i broja stanara po spratu
PRAVILNIK o tehnickim standardima pristupacnosti
propisuju se :
.Tehnicki standardi pristupacnosti kojima se obezbeduje nesmetano kretanje dece, starih, osoba sa oteanim
kretanjem i osoba sa invaliditetom
.Urbanisticko-tehnicki uslovi za planiranje prostora javnih, saobracajnih i peackih povrina, prilaza do objekata
.Uslovi za projektovanje objekata (stambenih, objekata za javno koricenje i dr.), kao i posebnih uredaja u
njima.
Objekti za javno koricenje, su:
.bolnice, domovi zdravlja, kole, domovi za stare, rehabilitacionicentri, sportski i rekreativni objekti, banke,
.pote, hoteli, hosteli, ugostiteljski objekti, poslovni objekti, saobracajni terminali,
.objekti za potrebe dravnih organa, organa teritorijalneautonomije i lokalne samouprave i drugi objekti.
PRILAZI OBJEKTU
Savladavanje visinskih razlika do 76cm vri se rampama, a preko toga podiznim platformama.
.Nagib rampe treba da bude 1:20(5%) izuzetno za kratka rastojanja 1:12(8,3%)
.Rampe ne treba da budu due od 6,0m. Za vece duine predvideti odmorita.
.Odmorite je najmanje duine 150cm.
.irina rampe -jednosmerna 90cm, dvokraka cista irina rampe iznosi min 150cm, zaticene ivicnjacima 5/5cm
.Ograda sa rukohvati su postavljeni na dve visine, od 60 cm i od 90 cm, produeni u
odnosu na nastupnu ravan rampe za 30 cm, sa zaobljenim zavretkom
Stepenice i stepenita prilagodavaju se koricenju lica sa posebnim potrebama u prostoru tako da:
.min irina stepeninog kraka 120 cm;
.min irina gazita 33 cm, a najveca dozvoljena visina stepenika 15 cm;
.cela stepenika u odnosu na povrinu gazita blago zakoena, bez izbocina; u kontrastnoj boji u
odnosu na boju gazita;
.izmedu odmorita i stepenika na dnu i vrhu stepenita postoji kontrast u bojama;
.pristup stepenitu, zatitne ograde sa rukohvatima i povrinska obrada gazita kao za rampe
.povrina poda na udaljenosti od najmanje 50 cm od pocetka silaznog kraka stepenita ima razlicitu taktilnu i
vizuelnu obradu u odnosu na obradu podesta;
.stepenik u dnu stepeninog kraka bude uvucen u odnosu na povrinu kojom se krecupeaci
.Ispred ulaza u zgradu treba da bude ravan plato najmanje 150x150cm, a min. svetla mera vrata 90cm do max.
210cm ( dvosmerno kretanje u kolicima min 183cm)
.Ulaz u zgradu treba da bude natkriven uvlacenjem u objekat ili pomocu nadstrenice, i dovoljno uocljiv.
.Dubina vetrobrana min. 240cm, ako se vrata otvaraju u istom smeru (u smeru vetrobrana min 300cm),
vetrobranski prostor se produava prema unutranjem delu zgrade za najmanje 91 cm od ravni unutranjih vrata
.Sve staklene pregrade od nesalomivog stakla obezbedene fizickom zaprekom na visini od 90 cm i
oznacene bojom na visini od 140 do 160 cm.
.Rampe i prilazi sa podlogom od neklizajuceg materijala.
KOMUNIKACIJE I LIFTOVI
.Hodnici za dvosmerno kretanje min. 180cm, a za jednosmerno min.90cm.
.Prostor ispred lifta min.150/200cm, povrina poda na udaljenosti od najmanje 50 cm od vrata lifta ima razlicitu
taktilnu i vizuelnu obradu u odnosu na obradu okolnog poda
.Unutranje dimenzije kabine lifta najmanje 110/140
.Svetla irina vrata lifta min. 80cm.
.U objektu koji ima vie liftova najmanje jedan mora da ispunjava gornje uslove
.komande (dugmad) postavljaju se na visini od 90 cm do 120 cm od poda, a unutar kabine na udaljenosti 40 cm
od uglakabine. Sve komande su izvedene sa reljefnim oznakama ikontrastnim bojama u odnosu na podlogu
STAMBENE PROSTORIJE
Pravo polaganja strucnog ispita sticese posle najmanje dve godine radnog iskustva na odgovarajucim
poslovima
za odgovornog inenjera za energetsku efikasnost to pravo sticu sa najmanje od cetiri godine radnog iskustva
u struci i koja su zavrilaobuku iz oblasti energetske efikasnosti zgrada
Strucni ispit koji je uslov za obavljanje poslova prostornog planera,koji imaju najmanje dve godine radnog
iskustva na poslovima izradeprostornih planova.
Strucni ispit koji je uslov za obavljanje poslova urbaniste, koji imajunajmanje dve godine radnog iskustva na
poslovima izrade prostornih, odnosno urbanistickih planova i strucne rezultate u obavljanju tih poslova
SADRZAJ
Strucni ispit se sastoji iz opteg i posebnog dela
Posebni deo strucnog ispita obuhvata pismeni i usmeni deo
Opti deo obuhvata poznavanje ustavnog uredenja, radnih odnosa i opteg upravnog postupka
Posebni deo
pismeni ispit podrazumeva izradu projekta, odnodno strucnog rada odnodno elborata energetske efikasnosti
Usmeni ispit obuhvata
odbrana strucnog rada iz oblasti izrade tehnicke dokumentacije, odnosno gradenja objekata, odnosno
urbanistickog plana, ili planskog dokumenta iz oblasti prostornog planiranja
Provera poznavanja propisa, standarda i normativa koji se odnose na izradu tehnicke dokumentacije i
gradenje objekata.
Strucni ispit odrava se najmanje cetiri puta godinje
INZINJERSKA KOMORA
.Administrativno-strucne i tehnicke poslove oko polaganja strucnog ispita obavlja Inenjerska komora srbije
.Inenjerska komora Srbije je osnovana 2003 godine Zakonom o planiranju i izgradji
IZDAVANJE LICENCE
.standardima drugih drava ukoliko nema domacih (Evropskim standardima EN, DIN, BS, NORM),
.gradevinskim zakonima,
.prirucnicima, pravilnicima preduzeca, pravilima struke, itd.
Pri projektovanju i izgradnji stambenih zgrada i objekata za javnu upotrebu (robne kuce, hoteli,bioskopi,
pozorita, biblioteke, kole, bolnice,sportske, koncertne i druge dvorane),i drugihobjekata, moraju se obezbediti
uslovi za:
sigurnu evakuaciju ljudi u slucaju poara i
uredaji i sredstva za gaenje poara
KATEGORIZACIJA OBJEKATA
Ministarstvo vri kategorizaciju objekata, delatnosti i zemljita prema ugroenosti od poara u zavisnosti od
Uredba o razvrstavanju objekta, delatnosti i zemljita u kategorije ugroenosti od poara SGRS("Slubeni glasnik
RS", br. 76/2010)
Osnovna klasifikacija zgrada vri se prema: nameni, visini,izdvojivosti, broju ljudi koji u njoj borave i dr.
KLASIFIKACIJA ZGRADA
Klasifikacija stambenih, poslovnih i javnih objekata vri se pokriterijumu visine objekta (nezavisno od
namene)
visoki objekti: su oni kod kojih je pod najvie etae na visini vecoj od 30m od najnie kote
saobracajnice sa koje je moguca intervencija vatrogasnim vozilom (svrstavaju se u kategoriju VISOKIH
objekata).
Objekti svrstani u kategoriju visokih sa aspekta zatite od poara projektuju se i izvode prema Pravilniku
o tehnickim normativima za zatitu visokih objekata od poara ( Sl. list SFRJ br. 7/84 , 86/2011).
MERE ZASTITE OD POZARA
. Urbanisticke mere
. Podela zgrade na sektore
. Otpornost zgrade na poar
. Obezbedenje sredstava za gaenje
. Obezbedenje evakuacije
1. Aktivne mere
Ugradivanje alarmnih sistema
Ugradivanje sistema za kontrolu i odvodenje dima
Obezbedenje mobine opreme za gaenje pocetnih poara
Ugradivanje sistema i uredaja za automatsko gaenje poara
Kontrola zapaljivih materija
Obezbedenje pristupa za vatrogasnu intervenciju
Sistem upravljanja zatitom od poaara
2. Pasivne mere
Podela na poarne sektore
Kontrola zapaljivosti gradevinskih elemenata i/ili konstrukcija
Projektovanje evakuacije
Obezbedenje otpornosti na dejstvo poara gradevinskih elemenata i/ili konstrukcija
URBANISTICKE MERE
1. izvorita snabdevanja vodom i kapacitet gradske vodovodne mree koji obezbeduju dovoljno
kolicine vode za gaenje poara;
2. udaljenost izmedu zona predvidenih za stambene i objekte javne namene i zona predvidenih za industrijske
objekte i objekte specijalne namene;
3. pristupne puteve i prolaze za vatrogasna vozila do objekata;
4. bezbednosne pojaseve izmedu objekata kojima se sprecava irenje poara.
POZARNI SEGMENT
Poarno izdvojeni deo zgrade (objekta) koji konstrukciono i funkcionalno cini jednu gradevinsku
celinu koja je i poarno izdvojena od ostalih delova zgradekonstrukcijama ili elementima otpornim prema poaru.
Na primer to moe biti jedna stambena lamela u okviru stambenog bloka sa vie lamela, skladini deo robne
kuce,tehnicki blok bolnice, sportsko-rekreativni deo hotela, termoenergetski blok hotela sl.
Poarni segment ima obicno vie spratova koji su povezani jedinstvenim putevima za komunikaciju i
evakuaciju, koriste jedinstvene instalacije ventilacije i klimatizacije, elektricni razvod -poarni segment treba da
bude jedna funkcionalna gradevinska celina.
Poarni segment obicno ima najmanje dva poarna sektora.
Medutim moguce je ceo segment objekta izvesti kao jedanpoarni sektor pa se onda poarni segment i
poarni sektrorpodudaraju.
POZARNI SEKTOR
osnovna prostorna jedinica objekta koja se moe samostalno tretirati u pogledu nekih tehnickih i organizacionih
mera zatite od poara (
procena rizika u smislu nastajanja i irenja poara,
alarmni plan izvrnih funkcija zona dojave poara,
funkcionisanje zona automatskog zapreminskog gaenja poara,
planiranje evakuacije i gaenja itd.), a odeljen je od ostalih delova objekta konstrukcijama otpornim prema
poaru.
Elementi/konstrukcije koji sacinjavaju jedan poarni sektor su zid, meduspratna konstrukcija, vrata i klapne
otporne na poar.
Kao poarni sektor izvodi se:
stan u viespratnoj stambenoj zgradi,
prostorije koje cine jedno proizvodno, poslovno, skladino i slicno odeljenje zatim na primer kotlarnica,
pogonsko/prirucno Skladite, evakuaciono stepenite, liftovski kanal.
Podrazumeva podelu objekta zidovima koji su vatrootporni min 1,5h (90min) i koji presecaju ceo ojekat do iznad
krova.
Otvori u ovakvim zidovima treba da budu obezbedeni vratima koja imaju istu vatrootpornost i koja se na pojavu
dima automatski zatvaraju.
PRINCIPI
.Kod stambenih objekata duina hodnika je do 25m, za vece duine treba da postoje vrata.
.Pozorita i scene-binski prostor, gledalite, administracija, skladita za dekor su posebni poarni sektori
.Bioskopi-gledalite je poseban PS. ukoliko je za vie od 200 ljudi, zabranjeno je smetanje u podzemne etae.
.Diskoteke-ako prima vie od 150 osoba, poseban PS. Ako prima vie od 300 osoba, zabranjeno je smetanje u
podzemne etae i na visinu iznad 8m.
.Hoteli i moteli-stambeni deo za preko 100 osoba poseban PS. Restorani, kafei, konferencijske sale, takode
posebni PS.
.kole i fakulteti-max. 5 etaa. Ucionice se ne smetaju u podzemne etae.
Robne kuce i trni centri-skladite i administracijakao posebni PS. Prodajni delovi-max. PS je 1500m2,
a za oping molove 800m2. Svaki PS treba da imadva stepenita.
Muzeji, arhive, biblioteke-izlobeni prostori PS max. 2000m2. Depoi u podrumu poseban PS.
Klinike i bolnice-PS do 1000m2. tehnicke prostorije poseban PS.
Sportski objekti-obezbediti posebne puteveevakuacije. Posebni zahtevi za krovnu konstrukciju i
primenjene materijale.
Garae-za preko 5 vozila u stambenoj zgradiposeban PS. U javnim garaama sa preko 500 vozilaobezbediti
stepenite sa tampon zonom. Podrumskegarae od preko 1500m2 treba da imaju prirodnoisputanje dima i
gasova.
o Mora biti omogucen prilaz vatrogasnom vozilu sa one strane gde ima otvora na objektu (prozori)
o Rastojanje izmedu dva objekta koji imaju otvore je min visine vieg objekta
Visoki objekti-liftovi
Svaki poarni sektor mora imati min. jedan lift.
U objektima preko 40m liftovi treba da imaju provetravani meduprostor.
U objektima 22-40m dozvoljen je zajednicki predprostor za liftove i stepenite.
Stepen otpornosti prema poaru (SOP) zgrade ili dela zgrade (konstrukcioni i poarno izdvojeni deo zgrade
-poarni segment) je ocena otpornosti prema poaru, uskladena prema otpornostimapojedinacnih gradevinskih
elemenata i konstrukcija koje cine objekat .
Za odredivanje potrebnog stepena otpornosti elemenata konstrukcije prema poaru u stambenim, javnim i
poslovnim objektima primenjujemo metodologiju definisanu u tehnickoj preporuci SRPS TP 21.
Kriterijumi predloeni tehnickom preporukom SRPS TP21 ne primenjuju se za stambene, poslovne i javne
objekte koji se zbogvisine svrstavaju u kategoriju visokih objekata.
Zgrada ili deo zgrade moe imati sledece stepene otpornosti prema poaru na osnovu SRPS U.J1.240:
Liftovska okna moraju imati zidove odgovarajuce otpornosti prema poaru u zavisnosti od namene objekta :
u stambenim zgradama 90 minuta
u poslovnim i javnim objektima minimalno kao i noseci zidovi unutar sektora prema odredenom SOP-u. Vrata
lifta moraju sprecavati prodor dima u okno lifta, a proizvode se u nekoliko varijanti koje se dokazuju
odgovarajucim atestom i to:
otporna prema poaru
otporna prema prodoru vatre i dima
otporna prema prodoru razblaenog dima
Stepenita moraju uvek imati otpornost prema poaru kao i konstrukcija evakuacionog puta. Stepenita
se mogu pojektovati na sledece nacine:
kao jedinstven prostor sa hodnicima
poarno izdvojena od hodnika
poarno izdvojena sa tampon prostorijom izmedu hodnika i stepenita.
Konstrukcije fasada, balkona i druge spoljne konstrukcije moraju biti izvedene tako da se spreci
paljenje gorivih materijala u njima i prenos poara preko otvora na fasadi. Reenje se postie primenom
negorivih materijala i prekidnim rastojanjima od minimum 1m izmedu otvora dva susedna poarna
sektora.
Svojstva materijala prema njihovoj zapaljivosti definiu se kaoreakcija na vatru gorivost i definiu se
standardima SRPS U.J1.040 (Ispitivanje negorivosti materijala) i SRPS U.J1. 050,051 i 055 (Ispitivanje
gorivih gradevinskih materijala).
Gorivi materijali su oni koji se pod dejstvom plamena i visoke temperature pale ili pocinju tinjati i ovaj
proces se nastavlja nakon uklanjanja izvora plamena. (sve organskematerije drvo, trska, bitumenski i
katranski proizvodi, pluta i dr.)Gorivi materijali podeljeni su na vie podvrsta teko gorivi, lako gorivi,
brzo gorivi i sl.
Negorivi materijali su oni koji se pod dejstvom plamena i visoke temperature ne pale, ne tinjaju i ne
ugljeniu,ali kod kojih usled visokih temperatura moe doci do ugroavanja nekih mehanickih osobina
materijala. U ovu grupu materijala spadaju kamen, beton, armirani beton, opeka, malter, gips,
staklo i dr.
Prema standardu SRPS JUS U.J1.050 Ponaanje gradevinskih materijala u poaru izvrena je klasifikacija
gradevinskih materijala u sledece klase gorivosti:
negorivi gradevinski materijali klasa A1 ( kamen,pesak, cement, krec, gips, glina, staklo, perlit,
vermikulit, malter, beton armirani beton, azbestnocementna i mineralna vlakna, opeka, keramika,
metali )
gorivi gradevinski materijali klase B
teko zapaljivi klasa B1 ( lake ploce nabazi mineralne vune, gips-kartonske ploce, cevi i fazonski delovi
od tvrdogPVC-a, PVC podne obloge, podne obloge od vinil-azbestnih ploca, hrastov parket, lamelni parket )
normalno zapaljivi klasa B2 ( drvo debljine vece od 2mm, dekorativne presovane ploce obloene
sintetickim materijalom, ploce od penastih sintetickih materijala, tvrde ploce PVC-a, cevi io fazonski komadi od
polipropilena, tvrdog polietilena, polistirol masa, polietilen, mase na bazi poliuretana, tekstilne podne obloge,
asfalt, krovne lepenke ).
POJMOVI
Reakcija na vatru, kao svojstvo, odnosi se na materijal i karakterie se njegovom gorivocu.
Otpornost prema vatri se odnosi na konstrukciju i zavisi od uloge koju u konkretnom objektu taj sklop ima
( noseci ili nenoseci element ).
Standardna kriva poara ili kriva rasta temperature u funkciji vremena prihvacena je kao medunarodna mera
vatrootpornosti konstrukcije, to je omogucilo unificiranje i u pogledu ispitivanja materijala i njihove primene.
EVROPSKE NORME
U oblasti gradevinarstva jedan od najbitnijih standarda je evropska norma EN 13501 (sa svojim delovima
br. 1, 2, 3, 4, 5). -osnov i usmeravanje za postavljanje parametara za izbor konstrukcije,
materijala i njihovu primenu, a na osnovu precizinih laboratorijskih ispitivanja prilagodenih svakoj
pojedinacnoj nameni.
Kao najbitniji deo ovog evropskog standarda je EN-13501-1, koji jo nije usvojen kao srpski, i on
predstavlja optu klasifikaciju.
Vrlo precizno definie parametre cijom kombinacijom kasnije odedujemo konstrukciju i materijale.
Na osnovu ovog standarda razlikujemo parametre u odnosu na:
.-gorivost klase: A1, A2, B, C, D, E i F. Ukoliko se radi o materijalima koji se primenjuju kao podne
obloge onda se uz navedenu klasu dodaje i indeks fl. Klasa A1 predstavlja
negorive materijale, dok klasa F predstavlja najniu klasu u smislu gorivosti;
.-produkte dima: s1, s2 i s3 kao najnepovoljniju u smislu kolicine dima;
.-kapanje: d0 (bez kapanja materijale pod dejstvom vatre), d1 i d2 (sa kapanjem);
Evroklasa
Bezbedosni cilj ka kome se stremi SRBS
A1 I u uslovima potpunog poara ne doprinosi poaru A1
A2 I u uslovima potpunog poara doprinos poaru je zanemarljiv; u fazi razvoja poara nema
irenja poara iz podrucja primarnog poara A2
B U fazi razvoja poara nema irenja poara iz podrucja primarnog poara i veoma mali
doprinos poaru B1
C Pod uslovima nekog poara u fazi razvoja veoma ograniceno irenje poara i ograniceno
oslobadanje energije i ogranicena zapaljivost
D Pod uslovima nekog poara u fazi razvoja veoma ograniceno irenje poara i prihvatljivo
oslobadanje energije i prihvatljiva zapaljivost B2
E Kod veoma malog poara (plamen potpalnog drveta) prihvatljivo ponaanje pri poaru
(zapaljivost, irenje plamena)
F Nema zahteva po pitanju ponaanja pri poaru B3
Napomena: Trenutno u Nemackoj za negoriv materijal vai jedino A1 iA2-s1,d0!
UGOVOR
Ugovor o gradJenju je ugovor o delu kojim se izvodacradova obavezuje da prema odredenom projektu sagradi u
ugovorenom roku odredenu gradevinu na odredenom zemljitu, odnosno na vecpostojecem objektu izvri kakve
druge gradevinske radove, a narucilac se obavezuje da mu za to isplati odredenu cenu. Ugovor o gradenju mora
biti zakljucen u pismenoj formi. (ZOO clan 630)
.Sastavni delovi ugovora: tehnicka dokumentacija, posebni i drugi uslovi narucioca, dainamicki plan radova (ako
su ugovaraci tako odredili)
Posebnim uzansama o gradenju ureduju se odnosi izmedu narucioca i izvodaca (u daljem tekstu ugovaraci) u
poslovima izvodenja radova na gradevinskim objektima
Posebne uzanse o gradenju primenjuju se ako su ugovaraci pristali na njihovu primenu. (nisu obavezne)
u svetu je ova materija regulisana u FIDICovom vodicu za consultante
racunanje rokova
proucavanje i izmena tehnicke dokumentacije
odstupanje od predmeta ugovora (naknadni i nepredvideni radovi)
pravo na izmenu cene-klizna skala.
uticaj avansa i kanjenja radova.
ustupanje radova trecem licu
nacin placanja(situacije)
kvalitet radova i materijala.
odgovornost za kvalitet materijala
garantni rok. Otklanjanje nedostataka
mere sigurnosti (HTZ higijensko-tehnicke mere zatite). Obezbedenje gradilita.
Primopredaja radova. Konacan obracun
Inenjering
Inenjering u uem smislu obuhvata prethodna istraivanja, izradu tehnicke dokumentacije, ocenjivanje ponuda i
pripremanje ugovora, kao i strucni nadzor nad izvodenjemradova
Kompletni inenjering obuhvata pored gore navedenog jo i gradenje objekta, nabavku opreme, stavljanje
objekta u pogon i obuku kadrova
Kljuc u ruke
Naglaena je povecana odgovornost izvodacaza izvrenjegrupe radova iz ugovora koji sadre sve radnje i
obaveze do zavretka objekta da bi se objekat u potpunosti osposobio zasvoju namenu i predao naruciocu.
(Podrazumeva fiksnu cenu).
U ovom slucaju obaveza izvodaca (nosioca ugovora) da koordinira sve ostale ucesnike u izgradnji objekta.
Ukoliko u ugovaranju kljuc u ruke ucestvuje vie izvodaca,njihova odgovornost je solidarna.
Najcece je kombinovan sa inenjeringom, ali nije obavezno
ODGOVORNOST IZVODJACA
ZA BEZBEDNOST
.Izvodacje odgovoran za bezbednost objekta koji se izvodi, kao i bezbednost susednih objekata
.Izvodacje odgovoran za bezbednost ljudi na gradilitu, kao i prolaznika u blizini gradilita
.U tu svrhu izvodacje duan da preduzme sve mere da bi obezbedio ljude i gradilite, kao i okolinu (ograde, skele,
nadstrenice, itd)
ZA ROKOVE
Rok za izvodenje radova je vrlo znacajan cinilac i treba da bude preciziran ugovorom.
Ugovorom je takode vano precizirati i rok zapocinjanja radova.
Rokovi za izvodenje teku od dana uvodenja izvodaca u posao, koji se konstatuje upisivanjem u prvi dan
dnevnika.
Pored roka za zavretak radova, bitni su i rokovi za zavretak pojedinih faza, to se precizira izradom
dinamickog plana, to je jedna od obaveza izvodaca.
.Ugovorna kazna (penali) za zakanjenje precizira se ugovorom i obicno iznosi odreden procenat (na pr. 0,01%)
od ugovorene sume za svaki dan zakanjenja.
.Ukoliko je teta koju je pretrpeo narucilac veca od ugovone kazne, narucilac ima pravo da trai i naknadu tete
(razliku sume), ali uz uslov da ima dokaz za pretrpljenu tetu.
.Pored stvarne tete postoji i pojam izmakle koristi, koju je takode potrebno dokazati.
Ugovor izmedu narucioca i projektanta je u osnovi ugovor o delu. (vae odredbe Zakona o obligacionim
odnosima)
Obaveze i odgovornosti projektanta
.Da postupa u skladu sa pravilima struke
.Da iti interese narucioca
.Odgovornost za greke u projektu
.Odgovornost za procenu trokova
PROJEKTANT
.Projektant je obavezan da se pri izvrenju svojih ugovornih obaveza pridrava pravila struke, odnosno da
primeni dunu panju i sva znanja koja se redovno ocekuju od iskusnih lica te struke.
.Ukoliko se pojavi problem koji prevazilazi njegova strucna znanja, projektant je duan da angauje
odgovarajuceg strucnjaka za tu oblast.
.Projektant kao strucnjak ima obavezu da titi interese narucioca (investitora) i da ga upozna sa svim okolnostima
u vezi sa izgradnjom buduceg objekta, koje on kao laik ne moe da uoci.
.Ako narucilac i pored upozorenja insistira na reenju koje ima nedostatke i kosi se sa pravilima struke, projektant
bi trebalo da odbije izradu projekta. (ZOO, cl. 606 i 644)
.Ukoliko zbog propusta u projektu narucilac ima tetu, projektant je duan da je nadoknadi.
.Obicna teta se definie kao umanjenje necije imovine
.Izmakla korist je sprecavanje povecanja necije imovine (dobit koju je narcilac ocekivao iz realizacije ugovora)
Pravo na bezbednost i zatitu zdravlja je osnovno pravo zaposlenih i Ustav Republike Srbije kao najvii pravni
akt i osnovni izvor prava garantuje pravo na potovanje dostojanstva licnosti na radu, bezbedne i zdraveuslove
rada, potrebnu zatitu na radu, ograniceno radno vreme, dnevni i nedeljni odmor, placeni godinji odmor... i
niko se ovih prava ne moe odreci (Cl. 60).
ZAKON O BEZBEDNOSTI I ZDRAVLJU NA RADU
ZAKONI
Pravilnik o merama i normativima zatite na radu na orudima za rad Sl. list SFRJ 18/91
Pravilnik o optim merama zatite na radu za gradevinske objekte namenjene za radne i pomocne prostorije Sl.
glasnik SRS 29/87
Pravilnik o postupku pregleda i ispitivanja opreme za rad i ispitivanja uslova radne okoline Sl. glasnik RS
94/2006 i 108/2006 ispravka);
Pravilnik o sredstvima licne zatite na radu i licnoj zatitnoj opremi Sl. list SFRJ 35/69
Pravilnik o zatiti na radu pri izvodenju gradevinskih radova Sl. glasnik RS 53/97
GRADILISTE
Posebno obeleen radni prostor, po mogucnosti ograden, u kome se izvode gradevinski radovi.
Uredenje gradilita
Gradilite se ureduje tako da se na njemu moe bezbedno obavljati rad i kretanje radnika, oruda i uredaja za rad i
transportnih sredstava.
Gradilite se obezbeduje od pristupa besposlenih lica i od prilaza vozila koja ne vre prevoz za potrebe gradilita.
Svi radnici moraju imati sredstva i opremu licne zatite kao to su zatitni lem, zatitne cipele, zatitne rukavice i
odeca.
ZEMLJANI RADOVI
Pri izvodenju zemljanih radova moe doci do pojave sledecih opasnosti: tetnih, zapaljivih i opasnih materija,
otecenja instalacija, upotreba eksploziva, mogucnost obruavanja, odrona, zatrpavanja, pokretanja klizita,
pojave podzemnih voda.
Ako se u toku zemljanih radova naide na nepoznatu instalaciju, radovi se na tom delu obustavljaju.
ZIDARSKI RADOVI
Zidanje zidova izvodi se najvie do visine 150 cm od podloge na kojoj radnik stoji.
Materijal za zidanje (opeka, blokovi, malter i dr.), uz radno mesto zidara, mora da bude ravnomerno i
stabilno sloen prema uputstvima koje izdaje odgovorni radnik o nacinu i velicini opterecivanja podloge (tlo,
meduspratna konstrukcija, skela, radna platforma i sl.) sa koje se vri zidanje.
Skladite gradevinskih materijala sloenih na paletama postavlja se na takvoj udaljenosti od prolaza i
saobracajnica da u slucaju ruenja sloenog materijala ne budu ugroeni prolaznici i saobracaj, a i da bude
obezbedjeno od pristupa lica koja ne rade na skladitu.
RAD NA PLATFORMAMA
Radovi na delovima objekta ili konstrukcije izdignutim od podloge, koji se mogu obaviti sa oslonca cija visina
ne prelazi 3m izvravaju se pomocu radnih platformi ili lestvi od drveta ili metala.
Preko 3m visine upotrebljavaju se vertikalne lestve sa ledobranima i penjalice.
Radnici koji rade na radnoj platformi moraju biti upoznati sa nacinom upotrebe i najvecem dozvoljenim
opterecenjem radne platforme, koje utvrduje odgovorni radnik.
da je uvek vezan zatitnim opasacem, po mogucnosti iznad svoje glave, za mesto cijusigurnost proverava pre
nego to zakoraci na novi oslonac
na novi oslonac zakoracuje i oslanja se tek poto je proverio njegovu sigurnost
ne opterecuje svoj novi privremeni oslonac dodatnim opterecenjem (materijal, alat i sl.),ako nije siguran da
oslonac to moe da izdri
ne koristi istovremeno sa drugim radnikom privremeni oslonac
SKELE
Tehnicku dokumentaciju za skelu obezbeduje rukovodilac radova izvodaca i vodi racuna da sa njom budu
upoznati svi odgovorni radnici, kao i sa merama zatite na radu pri montai, odravanju, demontai.
Pre upotrebe skela se pregleda od strane komisije sastavljene od strucnih radnika
Zapisnik o pregledu skele sastavni je deo dokumentacije o skeli.
Tehnicka dokumentacija skele cuva se na gradilitu do otpremanja elemenata skele sa gradilita.
RAD NA KROVU
Pri radovima na krovu neophodno je sprovesti mere za sprecavanje pada radnika, kao to su uredenje ivica krova
tako da sprece pad radnika materijala
DIZALICE
Kada se na gradilitu koriste dizalice treba ispotovati odredena pravila, da bi se obezbedio siguran rad same
maine, kao i ljudstva na gradilitu, ali i okoline.
Ugroeno podrucje ogradeno i postavljeno upozorenje sa zabranom prolaza
Teine koje diu predvide po nosivosti dizalice
Vrh stuba ili kraj kraka stubne dizalice, mora da ima crveno signalno svetlo, ako je dizalica visa od 20 m ili ako
to zahtevaju mesne prilike (blizina aerodroma i sl.).
ELEKTRICNE INSTALACIJE
OPASNE MATERIJE
POZARNA OPASNOST
Prijava kojom preduzece izvetava nadlenu inspekciju rada o pocetku svog rada treba da sadri sledece podatke:
naziv (iz ugovora o gradenju) radova koji se izvode, broj pod kojim je ugovor kod izvodaca zaveden i datum
potpisivanja osnovnog ugovora o gradenju i dodatnog (aneksa), ukoliko postoji
naziv i adresu sedista narucioca radova
naziv i adresu sedita preduzeca koje izvodi radove (izvodac) saifrom osnovne delatnosti, a privatne poslodavce
i gde je kad i pod kojim brojem registrovan za radove koje izvodi
naziv i adresu sedita organizacije koja je izradila glavniprojekat i ime, prezime i strucnu spremu odgovornog
projektanta
naziv i adresu sedita organizacije koja vri strucni nadzor nad izvodenjem radova
ime, prezime i strucnu spremu odgovornog radnika rukovodioca radova
datum ugovorenog pocetka i zavretka radova
ZAKLJUCAK