Uvod

U okviru subjektivnih prava, pored podjele na apsolutna i relativna, pri uoj podjeli nailazimo
na stvarno pravo, kao dio graanskog prava. Ovo pravo sadri pravne norme koje reguliu
odnose medu ljudima povodom stvari. Stvarna prava se mogu posmatrati u objektivnom i
subjektivnom smislu.
U objektivnom smislu ovo pravo regulie odnose povodom odreene stvari koja je i predmet
nastanka konkretnih ovlaenja u okviru stvarnih prava. U subjektivnom smislu ono
predstavlja skup ovlaenja zatienih pravom odreenog pravnog subjekta povodom neke
stvari. Izmeu ova dva oblika prava postoji odnos uzajamne povezanosti.
Po svom sadraju stvarna prava se dijele prema vrsti ovlaenja nosioca prava prema
odreenoj stvari, i ovom podjelom imamo prava svojine i ograniena stvarna prava. Pravo
svojine je apsolutno pravo koje svom titularu daje potpunu i iskljuivu vlast na stvari, dok
ograniena stvarna prava omoguuju titularu prava ogranienu vlast. Obzirom da su stvarna
prava prenosiva, javljaju se pravni i ekonomski promet stvarnih prava. Pravni promet
podrazumijeva prenos subjektivnih apsolutnih prava sa jednog titulara na drugi, a ekonomski
prenos raznih stvari iz posjeda jednog u posjed drugog lica sa ili bez prenosa subjektivnih
prava vezanog za stvar iz predmeta.
Stvari su materijalni dijelovi prirode podloni ljudskoj vlasti. Ovako definisane stvari
predstavljaju objekte stvarnopravnih odnosa i one mogu biti predmet prometa i razmjene.
Postoji vie klasifikacija i podjela stvari: 1. pokretne i nepokretne; 2. potrone i nepotrone;
3. stvari odreene po rodu i individualno odreene stvari; 4. zamjenljive i nezamjenljive;
5. djeljive i nedjeljive; 6. glavne i sporedne stvari.
Pod pokretnim stvarima podrazumijevaju se stvari koje se nesmetano mogu pomjerati s
jednog mjesta na drugo bez promjene njihove sutine (knjiga, sto). Nepokretne stvari su
one koje se ne mogu pomjeriti s jednog mjesta na drugo a da se pri tom ne poremeti njihova
sutina (zemljite, zgrade,). Pod nepokretnim stvarima takoe se ubrajaju i one koje su u
funkcionalnom jedinstvu sa nepokretnim stvarima, a u stvarnosti su pokretne (brodovi).
Pravo svojine nad pokretnim stvarima stie se ako postoji pravni odnos (punovaan ugovor
npr.) i ako je izvrena predaja stvari novom vlasniku, dok je kod nepokretnih stvari, pored
pravnog osnova, potrebno izvriti i uknjibu u zemljine i druge javne registracione knjige.
Stvari koje se ne mogu fiziki podijeliti na manje dijelove bez promjene sutine stvari ili gdje
je mogua dioba na dijelove ali se pri tom naruava jednakost izmeu vrijednosti cjeline i
dijelova predstavljaju nedjeljive stvari.

~1~
Opti pojam stvarnih prava na brodu

Pomorsko pravo poznaje i detaljno prouava stvarna prava na brodu. Ta okolnost sama po
sebi ne bi trebalo da predstavlja nikakvu specifinost ove grane prava jer dolazi kao
posljedica zasnivanja pravnih odnosa meu ljudima, povodom stvari, koja se zove brod.
Svrha broda, njegova velika materijalna vrijednost i specifini pravni odnosi, u kojima brod
uestvuje kao objekt stvorili su u pomorskom pravu tradiciju stvarnih prava, koja se i danas
potuje. Posao tzv. pomorskog zajma, koji se mnogo koristio u prolosti, postizao je svoj
efekat samo zahvaljujui pravu hipoteke i drugim stvarnim pravima na brodu. S druge strane,
pomorski kredit, koji se u novije vrijeme pojavljuje kao vrlo uestala pravno-finansijska
transakcija, naroito aktuelna kod gradnje novih brodova i brodogradnje uopte, takoe
ukazuje na znaajno prisustvo stvarno-pravnih dejstava u vezi sa brodom. Iz tog razloga i ne
treba da nas iznenauje to su velike pomorske zemlje (Sjedinjene Amerike Drave, Velika
Britanija, Njemaka i druge) donosile posebne zakone, specijalno posveene stvarnim
pravima na brodu.
Problem stvarnih prava na brodu, kojim se na ovaj ili na onaj nain bave zakonodavstvo,
praksa i teorija svake zemlje, rano je postao preokupacija cijele meunarodne zajednice.
Otuda su ovome do sada posveene dvije meunarodne konvencije: Meunarodna
konvencija o izjednaavanju nekih pravila o pomorskim privilegijima i hipotekama iz 1826.
godine i nova Konvencija pod istim nazivom iz 1967. godine. Razlog za donoenje nove
konvencije, bio je slabi odziv zemalja na ratifikacija stare konvencije, kao i potreba da se
institut stvarnih prava na brodu osavremeni. Stvarna prava, o kojima se govori u navedenim
konvencijama i zakonima, pored specifinih crta, vezanih za brod kao objekt prava imaju
opte, zajednike karakteristike sa stvarnim pravima u ostalim domenima prava.

Stvarno-pravne karakteristike broda

Zakon o vlasnitvu odreuje da predmet prava vlasnitva moe biti svaka pokretna ili
nepokretna stvar osim onih koje nisu za to sposobne. Pomorski zakon odreuje da je brod
pokretna stvar i da na brodu mogu postojati stvarna prava: pravo vlasnitva, pomorska
hipoteka i pomorske privilegije. Prema tome, brod moe biti objektom prava vlasnitva, iako
je brod pokretna stvar ( pokretnina), postoje razlozi da se u stvarnopravnom prometu brodovi
tretiraju slino kao nekretnine pa se oni podvrgavaju knjinome reimu i sistemu javnog
upisnika za pokretnine (upisnika brodova). Ovakav tretman brodova ima za posljedicu da se,
u pravilu, raspolaganje brodom moe uiniti vaeim jedino ako je upisano u upisnik

~2~
brodova. Takvo postupanje s brodovima rezultat je djelovanja dva inioca - prvog, da su
stvarna prava na brodu povezana s dravnom pripadnou broda koja mora biti jasno
utvrena i oigledna jer proizvodi itav niz vanih pravnih posljedica (npr. mjerodavno
pravo, granice odgovornosti) te drugog inioca - broda kao stvari velike trine, odnosno
ekonomske vrijednosti. Stoga se knjinim reimom naglaava potreba briljivog postupanja
pri raspolaganju brodom ali se i osigurava dokaz o vrsti raspolaganja i njegovom sadraju. Iz 1

injenice da se za raspolaganje brodom zakonom predvia knjini upis slian onome kakav se
primjenjuje za nekretnine, nikako ne proizlazi i da je sam brod nekretnina. Vano je imati na
umu da je za valjano sticanje, prenos, ogranienje ili gubitak vlasnitva i drugih stvarnih
prava potrebno da se ostvare dvije pretpostavke: pravni temelj, odnosno naslov (titulus) i
nain (modus) takvoga raspolaganja. Tek ispunjenjem obiju ovih pretpostavki raspolaganje
brodom jest valjano i potpuno. Nain sticanja, u pravilu, jest ili predaja stvari kojom se
raspolae (za pokretnine) ili upis u odgovarajue javne knjige (za nekretnine). Prema tome,
na brodove se primjenjuje reim kakav je uobiajen za nekretnine samo u pogledu naina
(modusa) raspolaganja brodom. U pogledu pravnog temelja raspolaganja, za brod vrijedi sve
to vrijedi i za druge pokretnine uz uvaavanje specifinih odredaba Pomorskog zakonika kao
lex specialis. Pojam broda u stvarnopravnom smislu zavisi od njegovih karakteristika kao
2

objekta stvarnih prava.

1) Brod je plovni objekat namijenjen za plovidbu morem (putniki, teretni, tehniki plovni
objekat, ribarski, javni ili nauno-istraivaki), ija je duina via od 12 metara i BT via od
15 ili koji prevozi vie od 12 putnika, osim ratnog broda;
2) brod u gradnji je brod koji se gradi ili e se graditi i brod na kome se vri rekonstrukcija ili
promjena tipa broda ili namjene broda. 3

Brod je nepotrona stvar jer je namijenjen trajnom iskoriavanju ali je i sastavljena stvar jer
se sastoji od brojnih samostalnih i nesamostalnih dijelova. Fiziki spoj tih dijelova ini
cjelinu broda. Postupne izmjene dijelova ne utiu na individualnost broda. Pripadak broda su
stvari koje po svojoj namjeni trajno slue njegovoj upotrebi a mogu privremeno biti odvojene
od broda (npr. konopi ili nautiki ureaji). Pripadak broda su i sve one stvari koje su upisane
u brodski inventar . Pripadak slijedi pravnu sudbinu broda tako da raspolaganje brodom znai
4

1 Grabovac, I. : Hrvatsko pomorsko pravo i meunarodne konvencije, Knjievni krug, Split, 1995., p. 49.
2Jedna od takvih specifinih odredaba Pomorskog zakona jeste i odredba lana71. koja odreuje da pravni
posao za sticanje stvarnih prava na brodu mora biti zakljuen u pismenoj formi. Pismeni oblik pravnog posla
nije uslov za sticanje stvarnih prava na drugim pokretninama.
3Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe (lan 6), Podgorica, 2013. godine
4Valja naglasiti da sve navedeno vrijedi i za brod u gradnji, uz napomenu da pravo vlasnitva nad brodom u
gradnji obuhvata stvari koje su u taj brod ugraene kao i one stvari koje nisu ugraene u brod, ali su odreene
~3~
i raspolaganje pripatkom. Ove se stvari ne smatraju sastavnim dijelovima glavne stvari ali im
je namjena korienja vezana za glavnu stvar. One iz tog razloga nemaju svoj samostalni
pravni promet izuzev u izvjesnim izuzetnim prilikama kao to je njihovo odvajanje od broda
zbog popravke u brodogradilitu, kada takoe ne gube status pripadaka glavne stvari. U
praksi se pripacima broda, kao glavne stvari, smatraju svi oni predmeti, koji su navedeni u
brodskom inventaru. Probni ureaji ili druge stvari, privremeno instalirane na brodu, nisu
pripadak glavne stvari, ak i kada odreeno vrijeme slue boljem koritenju broda.
Moglo bi se rei da brod nije samo trup i pogonski stroj. Pojam broda kao objekta vlasnikih
prava koja ima njegov vlasnik obuhvata i svu opremu koja postoji na brodu osim one koja
pripada nekome drugome a ne brodovlasniku, ukljuujui i onu opremu koja se moe odvojiti
od broda. Takvo shvatanje broda kao objekta prava vlasnitva i drugih stvarnih prava postoji i
u drugim pravnim sustavima
Pravni pojam broda, kao pokretne stvari, proistie iz njegovog opteg pojma da je plovni
objekat sposoban za prevoz ljudi i stvari kao i iz opteg pravnog kriterijuma za pokretne
stvari , da ove izmenom mesta ne menjaju svoju supstancu. Takav pojam broda, meutim, ne
5

moe se striktno prihvatiti kao kod drugih, tipinih pokretnih stvari (na primer, kod pojedinih
stvari koje se prevoze na brodu). Izvjesni ekonomski, a moglo hi se rei i politiki razlozi,
govore u prilog vrlo fleksibilnog koncepta broda kao pokretne stvari, odnosno objanjavanju
zato se kod broda sreu izuzeci od pravnog reima, kome podlijeu ostale pokretne stvari.
Naime, smatra se da zbog velike ekonomske vrijednosti koju brod predstavlja, a posebno
zbog odnosa svaka drave prema brodu, dakle, zbog dravne pripadnosti. broda ova znaajna
i skupa stvar mora biti specijalno evidentirana, a njen promet podvrgnut izvjesnim
formalnostima. Ta evidencija se svodi na upis broda u jedan od upisnika, zavisno od vrste
kategorije broda, uz obavezu davanja brojnih podataka o stvari, koja se registruje. S obzirom
da upis broda ima konstitutivni karakter, izvodi se zakljuak da se stvarna prava na brodu
(svojina, hipoteka, zaloga) stiu, prenose ili gube tim istim postupkom evidentiranja u
upisniku. Ove dvije okolnosti pokazuju sutinu izuzetaka, koje brod uiva, u okviru pokretnih
stvari, jer se zna da one u principu ne podlijeu nikakvim formalnostima. S druge strane, ova
evidencija broda, odnosno konstitutivni karakter upisa broda u upisnik, podsjeaju na nain
sticanja stvarnih prava, koji je svojstven nepokretnim stvarima. Takav je, recimo, i nain
sticanja stvarnih prava na zemljitu, kao nepokretnoj stvari (nekretnini), gdje se, pored

iskljuivo za ugraivanje u odreeni brod ili njegovu opremu ili su vidljivo obiljeene ili izdvojene za
ugraivanje u brod. Sve navedeno, kao i zakonska odredba da brod u gradnji pripada brodograditelju, vrijedi
ukoliko temeljem ugovora o gradnji u upisniku brodova u gradnji nije upisano drugaije.
5 Kisi, I. - O stvarnim pravima na brodu, Beograd, 1961. godine, str. 120.

~4~
pravnog osnova (ugovora,zakona, naslea itd,), zahtjeva i specifian nain predaje stvari
(moduis acquirendi) - upis u zemljine knjige.
Pokretnom stvari se smatra i brod u gradnji.
Od ovog pravila da se stvarna prava na brodu stiu upisom u upisnik postoje i izvjesni
izuzeci, vezani za obinu prodaju broda, (tradiciju), kao to se to uvijek deava sa ostalim
pokretnina stvarima. To je na primjer sluaj kada je brod kupljen ili sagraen u inostranstvu,
pa se na njemu stiu stvarna prava i bez upisa u upisnik izdavanjem privremenog upisnog
lista. Dakle, brod sa privremenim, ispravama plovi po Crnoj Gori, gdje ga u prvoj luci eka
upis u upisnik, ime istovremeno prestaje privremeni, neformalni reim. Naa pravna teorija
smatra da brod u toku ovakve plovidbe, do trenutka dok se ne uvede u upisnik, i nema status
broda (navis), ve obine stvari (res), to cijeloj akciji pomalo oduzima karakter pomenutog
izuzetog. Upisom u upisnik prestaje privremeno stanje, ali se trenutak uspostavljanja stvarnih
prava na brodu rauna od momenta kada je podnijet zahtjev za upisom, a ne od trenutka
samog upisa.
Drugi sluaj bi bio kada se pravo svojine ili pravo korienja na brodu bez ikakvih
formalnosti preputa osiguravajuoj kompaniji. Ovo je tzv. pravo naputanja broda, koje se
koristi u okviru pomorskog osiguranja. Naime u izvjesnim situacijama, kada brod pretrpi
tetu na moru, osiguranik moe osigurani brod prepustiti svom osigurau, a ovaj e mu
isplatiti punu suma osiguranja, nezavisno od stvarne visine tete. Kod ovog izuzetka se
praktikuje neformalan nain prenoenja prava na osiguraa, jer okolnosti sluaja ne
dozvoljavaju uknjienje. Praktino, oteenje broda moe biti takvo da se vie i ne moe
govoriti o postojanju broda, pa samim tim ni o pravom prenosu stvarnih prava na njemu.
Izuzeci od sticanja stvarnih prava na brodu sistemom uknjibe, postoje i kada se brod i prava
koja nosi sa sobom, dobijaju nasljeem, odrajem, javnom prodajom, eksproprijacijom,
konfiskacijom i proglaenjem broda pomorskim, odnosno ratnim plijenom.
Poseban izuzetak je napravljen u korist sticanja i prestanka stvarnih prava na potonulom
brodu, ako je ovakav brod izvaen iz mora nakon izvjesnog zakonskog roka. Prestanak ili
sticanje svojine na brodu se ovdje javljaju na osnovu zakona, tako da bi svaka uknjiba bila
suvina.
Najzad, nema uknjibe radi sticanja, promjene ili gubitka stvarnih prava na brodu i kada se
radi o tzv. privilegijama na brodu. Pad privilegijama se podrazumijevaju zakonska
optereenja broda, odnosno zakonska zalona prava, koja nastaju, mijenjaju se i prestaju, bez
ikakvih formalnosti, na osnovu samih zakonskih odredbi.

~5~
Brod je nepotrona stvar, jer to proizlazi iz njegove namjene da se trajno bavi plovidbom.
Pod ovim se, takoe, ima u vidu pravni pojam nepotronosti, to znai svojstva da se stvar ne
troi jednom upotrebom, a ne troenja u obinom ili apsolutnom znaenju.

Zakljuak

U pogledu brodova prihvaen je sistem knjinog naina sticanja prava vlasnitva po kojem se
vlasnikom broda smatra osoba koja je takvom upisana u specifine javne upisnike - upisnike

~6~
brodova. Za temelj sticanja vlasnitva na brodu, oblike vlasnitva, ogranienje i zatitu
vlasnikih prava, vrijedi gotovo sve to se odnosi i na bilo koju drugu pokretnu stvar, uz
odreene osobitosti prouzrokovane irokim mogunostima ekonomskog iskoriavanja
broda. Pri utvrivanju prava vlasnitva sudovi se u cijelosti pouzdaju u podatke sadrane u
upisniku brodova jer se zakonskom presumpcijom smatra da podaci u upisniku brodova
odgovaraju istini, odnosno stvarnom stanju.
Da bi se preciznije odredio sadraj prava vlasnitva na brodu potrebno je precizno definisati
sam brod. Pomorski zakon Crne Gore brod definie kao plovni objekt namijenjen za plovidbu
morem ija je duina vea od 12m i bruto tonaa vea od 15 ili je ovlaen prevoziti vie od
12 putnika. Kako je ova definicija po svojoj prirodi vie upravna, ne pomae pri rjeavanju
stvarnopravnog pitanja definicije broda. Pojam broda u stvarnopravnom smislu zavisi o
njegovim karakteristikama kao objekta stvarnih prava.
Brod je istovremeno sloena stvar, sastavljena od dijelova, koji mogu biti samostalni ili
nesamostalni. Sastojci broda, koji su fiziki (tehniki) spojeni sa brodom ine sa njim cjelinu
i ne mogu predstavljati, posebne predmete prava.

Literatura
Grabovac I. : Hrvatsko pomorsko pravo i meunarodne konvencije, Knjievni krug, Split,
1995.
Kisi, I. - O stvarnim pravima na brodu, Beograd, 1961.
~7~
Stankovi, O., Orli, M. - Stvarno pravo, Nomos, Beograd, 1996.
Zakon o sigurnosti pomorske plovidbe, Podgorica, 2013.

~8~