DINAMIKO ISPITIVANJE

KONSTRUKCIJA
 UVOD

Osim statikim djelovanjima, graevinske su

konstrukcije esto izloene i dinamikim
djelovanjima.
Ako je graevina izloena i statikim i dinamikim
djelovanjima, potrebno je ispitivanje provesti za
obje vrste djelovanja.
Dinamika ispitivanja konstrukcija provode se s
ciljem da se utvrde dinamika svojstva graevina.
 UVOD

Pri dinamikom djelovanju na konstrukciju dolazi do

aktiviranja inercijalnih sila koje uzrokuju dinamike
pomake i deformacije ovisne o vremenu.
Na raspolaganju je vie razliitih postupaka koji se
odabiru ovisno objektu ili cjelini koja se ispituje a
ovise i o raspoloivoj opremi.
 UVOD

Tona matematika rjeenja koja opisuju ponaanje

konstrukcije pri dinamikom djelovanju mogue je
dobiti samo za jednostavne i idealizirane sluajeve.

idealizirani jednostupanjski sustav idealizirani dvostupanjski sustav

s priguenjem s priguenjem
 UVOD

U stvarnosti konstrukcija i dinamiko djelovanje

nisu idealni, pa se mnogi dinamiki prorauni
moraju eksperimentalno vrjednovati.
ispituje se odziv konstrukcijskog sustava na dinamiko
djelovanje
rezultati se usporeuju s teorijskim veliinama

Na taj nain se prihvaaju ili odbacuju pojedine

metode dinamikog prorauna konstrukcija.
 UVOD

Ponaanje konstrukcija pri dinamikom djelovanju

ovisi o:
intenzitetu dinamikog optereenja
promjeni optereenja tijekom vremena
mjestu (poloaju) djelovanja
fizikalnim svojstvima materijala konstrukcije
 SVRHA DINAMIKIH ISPITIVANJA

Svrha dinamikih ispitivanja je vrjednovanje

razliitih modela teorijske dinamike analize putem
odreivanja opeg dinamikog odziv
konstrukcijskog sustava na dinamiko djelovanje,
kao i odreivanje dinamikih parametara
konstrukcije (vlastitih frekvencija, vlastitih oblika
titranja i priguenja).
 SVRHA DINAMIKIH ISPITIVANJA

potvrda sukladnosti ispitanog objekta s teorijskim

pretpostavkama i proraunskim modelom graevine
posebno vano kad se radi o tipskim graevinama koje
se izvode mnogo puta ili kad se radi o posebno vanim i
skupim graevinama (brane)
prognoza dinamikog ponaanja za sluaj da
graevina bude izloena stvarnom dinamikom
djelovanju
otkrivanje nedostataka ili slabih mjesta graevine
prognoziranje poslijeelastinog ponaanja
graevine
 VANOST DINAMIKIH ISPITIVANJA
KONSTRUKCIJA

Mjerenje dinamikih djelovanja vano je zbog:

usavravanja teorijskih postupaka
osiguranja dinamike stabilnosti i sigurnosti konstrukcija
osiguravanja izdrljivosti konstrukcija s obzirom na zamor
 VANOST DINAMIKIH ISPITIVANJA
KONSTRUKCIJA

U Temeljnom dokumentu broj 1 izraenom na

temelju Smjernice 89/106/EEC za graevne
proizvode vibracije su kao djelovanje svrstane za
provjeru graninog stanja upotrebljivosti te ih je
potrebno razmotriti ako prouzrouju "nelagodu ljudi
ili oteenje na graevini ili njezinim sadrajima ili
ako ograniavaju njezinu funkcionaInu uinkovitost"
 VANOST DINAMIKIH ISPITIVANJA
KONSTRUKCIJA

Kod ispitivanja konstrukcija na dinamika djelovanja

kao zadaci postavljaju se:
mjerenje utjecaja dinamikih djelovanja na nosivost i
uporabljivost graevine
odreivanje utjecaja dinamikih djelovanja na tehnoloki
proces proizvodnje u graevini
utjecaj dinamikih djelovanja na ljude
kontrolna mjerenja vibracija graevina i usporedba s
postavljenim zahtjevima
odreivanje mogunosti postavljanja strojeva s
rotirajuim dijelovima na konstrukciju
 VANOST DINAMIKIH ISPITIVANJA
KONSTRUKCIJA

Dinamikim se ispitivanjem ele ustanoviti:

dinamika svojstva gradevine
amplitude, oblici i frekvencije vlastitih oscilacija
koeficijent priguenja
svojstva dinamike pobudne sile koja djeluje na
konstrukciju
njezina veliina, frekvencija i karakter
podaci koji se odnose na ponaanje konstrukcije
npr. veliina stvarnog dinamikog koeficijenta i usporedba s
vrijednou iz projekta
 VRSTE DINAMIKIH DJELOVANJA

Dinamika djelovanja se mijenjaju u vremenu i/ili

mijenjaju poloaj na konstrukciji.
Najea dinamika djelovanja su:
optereenje vjetrom
potresno djelovanje
djelovanja prouzroena radom strojeva, prometom ili
izvanrednim djelovanjima (udar, eksplozija) na graevinu
 VRSTE DINAMIKIH DJELOVANJA

Dinamiko optereenje moe biti vlastito (prisutno

na konstrukciji) ili umjetno izazvano.

Vlastito dinamiko Umjetno izazvano

optereenje: dinamiko optereenje:

vibrirjui strojevi padajui teret

kranovi naglo otputeni teret
promet na mostovima udar
vjetar na tornjevima pobuiva vibracija
itd.
 VRSTE DINAMIKIH DJELOVANJA

Dinamika djelovanja na graevinu mogu biti:

nepomina ili pomina (u odnosu na mjesto djelovanja na
konstrukciji)
periodina ili neperiodina
harmonijska ili udarna
sluajna ili prolazna

U pravilu, dinamika djelovanja su kombinacija

nekih navedenih karakteristika
 VRSTE DINAMIKIH DJELOVANJA

Nepomino djelovanje djeluje na odreenom

mjestu konstrukcije periodinom ili neperiodinom
silom.
Periodina sila se mijenja po sinusnom ili
kosinusnom zakonu
moe biti prouzroena neizbalansiranim masama
rotirajuih dijelova strojeva ili je mogu prouzroiti
periodini impulsi
Neperiodina sila moe nastupiti povremeno
npr. od djelovanja povremeno ukljuenih strojeva
 VRSTE DINAMIKIH DJELOVANJA

Pomino dinamiko djelovanje nastaje od sile

koja se pokree po konstrukciji i moe mijenjati
intenzitet s vremenom.
Takvo djelovanje prouzrouju pokretni kranovi te
motorna i tranika vozila na konstrukciji.
Harmonijsko djelovanje je periodino.
Udarno djelovanje moe biti periodino ili
neperiodino i ima kratko trajanje s naglim
porastom i naglim iseznuem sile.
Nastaje od djelovanja kovakih ekia i strojeva za
obradu metalnih dijelova probijanjem ("tance").
 VRSTE DINAMIKIH DJELOVANJA

Impulsno djelovanje moe nastati eksplozijom

plina u graevini ili eksplozivnim djelovanjem izvan
zgrade ili na zgradu (eksplozija ratnog projektila).
Obino je razornog karaktera.
Potresno djelovanje uzrokuje vibracija tla
prouzroena potresom, koja se prenosi na
graevinu.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA

Jedan od osnovnih uvjeta pravilne provedbe

dinamikog ispitivanja je dobar izbor dinamikog
djelovanja.
Dobar izbor se odnosi na:
nain djelovanja
veliinu djelovanja
mjesto djelovanja
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

Impulsno ispitivanje moe se izvesti tako da:

impuls djeluje u tlu na nekoj udaljenosti od graevine,

npr. putem eksplozije izvedene u buotini u tlu

impuls djeluje izravno na zgradu

 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

U prvom sluaju eksplozija ima karakter

kratkotrajnog potresanja tla s nepravilnim
oscilatomim pomacima estica tla uz irenje
uzdunih i poprenih valova.
Valovi pobuuju graevinu, a nastalo se titranje moe
izmjeriti.

Pri vibraciji tla prouzroenoj eksplozijom pobudna

je sila nedovoljno definirana (ne znamo tonu
karakteristiku pobude)
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

impuls djeluje u tlu putem eksplozije

dominantno pobuuje horizontalno titranje
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

U drugom sluaju impuls je udar odreenoga

smjera na odreenom mjestu na konstrukciji a
moe biti prouzroen:
padom teke mase
ispucavanjem s graevine projektila (rakete) poznate
snage i smjera djelovanja
potezanjem graevine iz ravnotenog poloaja te naglim
otputanjem tereta
udarom mase objeene poput njihala
U ovim sluajevima pobuda se moe tono
kontrolirati.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

impuls djeluje izravno na konstrukciju

vertiklano (padom teke mase)
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

impuls djeluje izravno na konstrukciju

horizontalno (udarom mase objeene poput njihala)
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

impuls djeluje izravno na konstrukciju

horizontalno (ispaljivanjem rakete)
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

impuls djeluje izravno na konstrukciju

horizontalno (naglim otputanjem tereta)
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Impulsno ispitivanje

impuls djeluje izravno na konstrukciju

vertikalno (naglim otputanjem tereta)
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje prisilnim vibracijama

Ispitivanje se provodi posebnim ureajima kojima

se graevina pobuuje na titranje.
Postoji nekoliko vrsta pobuivaa.
Pobuivai (generatori) vibracija se sastoje od 1 ili
2 utega poznate mase postavljenih asimetrino u
odnosu na teite pobuivaa.
Utezi rotiraju sinkrono te graevinu pobuuju
harmonijskom silom.
dva utega rotiraju u suprotnim smjerovima
Postupnim mijenjanjem brzine vrtnje mijenja se i
kruna frekvencija pobude.
VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje prisilnim vibracijama

mehaniki pobuivai vibracija

 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje prisilnim vibracijama

elektrodinamiki pobuivai vibracija

 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje prisilnim vibracijama

U sluaju kad doe do podudaranja vlastite

frekvencije zgrade i frekvencije pobude doi e do
najveih pomaka jer je nastupio sluaj rezonancije.
Ako se pobuiva vibracija postavi na vrh viekatne
zgrade harmonijska pobudna sila izazvat e
oscilaciju zgrade.
Ako se akcelerometri postave na raznim visinama
zgrade (na stropnim ploama), mogue je za svaku
pobuenu frekvenciju odrediti i oblik oscilacija
zgrade.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje prisilnim vibracijama

Podaci dobiveni prisilnim vibracijama odnose se na

ponaanje graevine u elastinom podruju jer je
razina pobuda niska (1-2% g).
Ovakvim ispitivanjem graevine s odreenim
vremenskim razmakom, moe se utvrditi stanje
konstrukcije, posebno ako znamo da je bila izloena
potresu, rekonstrukciji, pregradnji i sl.
Tim se postupkom, osim zgrada, ispituju i brane, mostovi
i temeljne konstrukcije.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Vibracije okolia

Okoli graevina nije miran. On na zgradu

neprekidno djeluje kao dinamika pobuda.
Pobude prouzroene prometom, vjetrom ili
industrijskim postrojenjima pobuuju u tlu vibracije
okolia (ambijentalne vibracije)
oscilacije izvanredno malih amplituda (10-3 do 10-5 mm) i
snage pa ih ljudski organizam ne osjea
Vrlo osjetljivim instrumentima te se vibracije mogu
mjeriti i na tlu i na graevinama.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Vibracije okolia

Ta je metoda pogodna jer se dinamika svojstva

graevine mogu utvrditi bez ometanja njezinih
korisnika.
Rezultati ispitivanja mogu se usporediti s teorijskim
pretpostavkama i podacima u projektu.
Mogua je usporedba promjena stanja graevine
(pojaanje, oslabljenje ) izmeu dvaju mjerenja.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Vibracije okolia

Ambijentalne vibracije su sluajne i nepravilne.

potrebno ih je zapisati u duljem trajanju (nekoliko minuta
do jednoga sata)
Iz digitalnog zapisa mogue je oitati frekvencije zgrade.
Postavljenjem akcelerometara u razliite smjerove mogu
se izdvojiti karakteristine oscilacije glavnih smjerova
zgrade
rasporedivanjem akcelerometara po visini dobivaju se
oblici oscilacija
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje na potresnoj platformi

Ispitivanja na potresnoj platformi (potresnome

stolu, vibroplatformi, eng!. shaking table) pripadaju
u najkompleksnija dinamika ispitivanja.

Zahtijevaju sloeno elektronsko voenje platforme i

skupocjeni sustav za registraciju podataka
mjerenja.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje na potresnoj platformi

Potresna platforma kruta je armiranobetonska ili

elina konstrukcija oslonjena na sustav hidraulikih
prea s mogunou pomicanja u jednom ili oba
horizontalna smjera i u vertikalnome smjeru.
S obzirom na broj moguih smjerova kretanja
platforme se nazivaju
jednokomponentne
dvokomponentne ili
trokomponentne.
U svijetu su u tijeku rasprave o izgradnji nove generacije
platforma koje bi imale mogunost pomaka u jo tri preostala
smjera, tj. mogunost rotacije oko svih triju koordinatnih osi.
VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje na potresnoj platformi

eme i izgled potresne platforme

 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje na potresnoj platformi

potresne platforme
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje na potresnoj platformi

Pomaci (odnosno ubrzanje) platforme ostvaruju se

elektrohidraulikim sustavima s pomou
servoventila.
Ubrzanja se programiraju tako da simuliraju
akcelerometarski zapis nekog stvarnog potresa.
Amplituda ubrzanja moe se po volji mijenjati
od najmanje pri kojoj e se model na platformi ponaati
elastino
do najvee koja e prouzroiti ruenje modela
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje na potresnoj platformi

Na platformi se ispituju modeli ili prototipi

graevina.
Veliina graevine ovisi o kapacitetu platforme.
Na najveim platformama u svijetu mogu se danas
ispitivati modeli ija je masa i do 1000 tona to
odgovara viekatnici od 5-7 katova izvedenoj u
pravoj veliini.
Tlocrtne izmjere velikih platforma iznose do 10x10 m.
Model se prije ispitivanja opremi mnogobrojnim
elektronskim instrumentima (pretvaraima) za
mjerenje ubrzanja, deformacija i pomaka.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje na potresnoj platformi

Podaci mjerenja zapisuju se u centralnom ureaju

za registraciju podataka.
Ispitivanjem na platformi mogu se dobiti vani
podaci o nosivosti, krutosti i priguenju
konstrukcije.
Mogu se utvrditi mjesta i nain troenja energije,
kritina mjesta s obzirom na stabilnost i
meudjelovanje pojedinih konstrukcijskih
elemenata i spojeva.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Nazovidinamiko ispitivanje

Nazovidinamiko je ispitivanje u biti statiko

ispitivanje kojim se eli oponaati dinamiko
djelovanje.
To je u biti niskofrekventno (sporopromjenljivo)
djelovanje.
Nazovidinamiko se ispitivanje moe izvoditi na
modelima graevina, ali se esto izvodi i na
konstrukcijskim cjelinama
npr. cjelini koja se sastoji od stupa i grede okvirne
konstrukcije
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Nazovidinamiko ispitivanje

Reim ispitivanja moe biti takav da se

optereenjem simulira neki potres ili takav da se
izmjeninim optereivanjem, kojemu se amplitude
postepeno od ciklusa do ciklusa poveavaju,
konstrukcija dovede do sloma.
predominantni period potresa je 0.5 1 sekunda pa se
moe simulirati reim optereenja koji odgovara kojem
potresu (amplitude, frekvencija,...)
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje zamora konstrukcijskih
elemenata pulsatorima

Pod zamorom materijala ili konstrukcije

podrazumijeva se pojava sloma pri dugotrajnom ili
kratkotrajnom dinamikom optereenju.
Pritom je amplituda naprezanja nia od naprezanja koje
prouzrouje slom pri statikom optereenju.

Ako slom nastupi nakon duljeg izlaganja dinamikom

djelovanju (vie do 1000 oscilacija) govori se o
dugotrajnom, a ako nastupi nakon kratkotrajnog
djelovanja (manje od 1000 oscilacija), govori se o
kratkotrajnom zamoru.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje zamora konstrukcijskih
elemenata pulsatorima
Kratkotrajni zamor povezan je uvijek s velikim pomacima
u plastinom podruju ponaanja materijala (djelovanje
potresa).
Dugotrajni zamor nastaje pri optereenju u elastinome
podruju (djelovanje strojeva).
Dinamikom vrstoom materijala ili trajnom vrstoom
smatra se njegova sposobnost da se odupre zamoru bez
ruenja, pri emu odreenu razinu dinamikih naprezanja
mora moi preuzeti u neogranieno velikom broju ciklusa.
"Neogranieno velik broj ciklusa" u ispitivanjima odreuje se
prema namjeni konstrukcije i moe iznositi od 2-50 milijuna
ciklusa za radni vijek konstrukcijskog elementa.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje zamora konstrukcijskih
elemenata pulsatorima

Podruje naprezanja (amplitude) za koje nee doi

do sloma uzrokovanog zamorom mogue je odrediti
jedino ispitivanjima.
Omjer vrstoe pri statikom optereenju i trajne
vrstoe moe se izraziti omjerom (koeficijent
zamora) i razlikuje se od materijala do materijala.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje zamora konstrukcijskih
elemenata pulsatorima

Ureaj kojim se izvodi ispitivanje naziva se

pulsator.
Sastoji se od elektrohidraulikih ureaja koji
dinamiku promjenu optereenja (sila) postiu
promjenama tlaka ulja u sustavu.
Ima mogunost samostalnog rada (bez nadzora),
automatiku koja biljei ukupan broj ciklusa
optereenja i sama se zaustavlja u sluaju
iznenadnog sloma.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje zamora konstrukcijskih
elemenata pulsatorima

Ispitivanje se moe provesti tako da je element

optereen na tlak (stup) ili na savijanje (greda).
Optereenje je promjenljivog intenziteta i mijenja
se u vremenu po harmonijskoj funkciji. Brzina
promjena (frekvencija oscilacija) iznosi 1-10 Hz, to
proistjee iz tehnikih mogunosti stroja za
ispitivanje.
Uz takvu frekvenciju i danonono ispitivanje 2.000.000
oscilacija dostigne se u vremenu od 2,323 dana.
 VRSTE DINAMIKIH ISPITIVANJA
Ispitivanje zamora konstrukcijskih
elemenata pulsatorima

Prema predznaku djelovanja, optereenja mogu biti

takva da su:
gornja i donja granica naprezanja tlane (jednosmjerno
optereenje)
obje granice vlane (jednosmjerno optereenje),
jedna granica vlana a druga tlana (izmjenino
optereenje),
Prema odnosu gornje i donje granice naprezanja
izmjenino djelovanje moe biti
simetrino ( 0 )
nesimetrino ( 0 ).