1.Nastavnik u nastavi historije?

Poznavanje historije omoguava ueniku da bolje prosuuje o prolosti. Bolje se znalazi u sadanjosti,
mogu prosuivati u buudnosti. Zadatak je u svakoj nastavnoj jedinici ili temi zainteresirati
uenika,probuidti njihovu radozlanost,psiholoki ih popraviti za ono to e se obraivati., da bi
obrada nastavnog sadraja imala za uenike puni smisao i da e oni glede njega imati aktivan odnos.
Nastavnik mora u nastavi historije voditi uenike tao da im pomgnoe pronalaziti i otkrivati odnose i
sveze meu povijesnim dogaajima u razna vremena i u raznim podrujima, zatim otkriti sveze i
meusobne odnose ekonomskih,politikih,drutveni i duhvnih pojava u procesu, zatim uspostavljati
sveze meu srodnim zbivanjima u raziitim zemljama, to sve skupa znai u raznim manifestacijama
povijensih pojava otkrivati zajedniko i bitno s jedne strane, a specifino sa druge-otkriti dakle i
drutvene zakonitosti ali i posebnosti.

2.Nastavna sredstva?

U nastavi historije vano je upotrebiti to vie audiovizuelnih nastavnih sredstava da bi

uenike pribliili historijskim dogaajima. Ta sredstva su : historijski objekti, slike i portreti,
projekcije, film, radio, crtei, eme, flanelograf, dijagram, grafikon, tablice, lenta vremena, tv,
historijski kalendar, historijski i geografski atlas.

3.Metoda demonstracije?

Ta metoda ima irok dijapazon oblika, jer se odnosi na demostraciju razliitih predmeta,
pojava, moe ih demonstrirati nastavnkik ili uenik, ili neko trei.

4.Tipovi nastavnog sata?

a) uvodni sat-ima zadatak uvesti uenike u obradu novog sadraja.

b) sat obrade novog gradiva

c) sat ponavljanja-ima zadatak upamtiti, utvrditi, sistematizirati ili primjeniti znanje.

d) sat vjebanja-ima zadatak stjecanja vjetine i navika.

e) sat provjeravanja-ima zadatak da provjeri kvantitet i kvalitet znanja, vjetina i navika,

odnosno da se provjeri realizacija obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave.

f) sat sistematiziranja-ima zadau stavit u novu strukturu nastavne sadraje obraene u veem
kvantumu.

5.Odgojni zadaci nastave?

Odnose se na odgoj linosti uenika u najirem smislu. Tu mislimo prije svega na strane
odgoja kao to su: intelektualni, moralni i estetski.

6.Kombinirana metoda u nastavi historije?

Ona po kojoj itamo i objanjavamo gradivo u cjelini, i potom prouavamo vee ili manje
zaokruene dijelove i napokon povezujemo dijelove u cjelinu.
7.Metoda racionalnog uenja? Nabroj 4 faze

1.faza: vjerno prepriati; 2.faza: saeto prepriati; 3.faza: otkriti glavnu misao; 4. faza:
povezano prepriati cjelini na osnovu glavnih misli.

8.Znaaj pripreme za rad?

Nastavnik na svaki sat historije mora doi sa nastavnom pripremom. Pripremajui se za

nastavi sat nastavnik mora odrediti ciljeve, tip sata. Temeljito struno i didaktiko
pripremanje za nastavu historije stvara sigurnost i nastavniku osigurava uspjeh u
neposrednom radu.

9.Logika nadogradnja?

10.Osnovni elementi vrednovanja ocjena?

a) usvojenost osnovnih podataka

b) uoavanje uzrono posjljedinih veza

c) praenje pojava i procesa

d) snalaenje u vremenu i prostoru

11.Intelektualne mjere?

12. ponavljanje ima dvojaku ulogu u jednom sluaju slui kao sredstvo zapamivanja a u
drugom pomae zadrati zapameno. Sistematiziranje je ntelektualna aktivnost kojom ovjek
snagom svoga intelekta sreuje, tj struktuira,rasporeuje, ssvrstava i grupira stanovite
nastavne sadraje radi stvaranja preglednog sustaa. Njime se otkriva red, ligiki i vremenski
slijed dogaaja.

13. tri osnovne metode uenja koje se odnose na podjelu gradiva pri uenju , a to su globalna,
fragmentarna i kombinirana metoda uenja. Globalnom se naziva ona po kojoj se gradivo ui
u cjelini. Ona se koristi jer se u cjelini lake nego u dijelovija uoava smisao grae koju
uimo. Fragmentarnu metodu uenja prmjenjujemo onda kada gradivo rastavljamo na dijelove
i uimo dio po dio. Kombinirana metoda je ona po kojoj itamo objanjavamo gradivo u
cjelini,a potom pruavamo vee li manje zaokruene dijelove i napokon povezujemo dijelove
u cjelinu.

14. nastavne metode dijelimo na metodu usmenog izlaganja ( misli se na oblike usmenog
izlaganja nastavnika i uenika). Metoda razgovora misli se na oblike meusobnodg dijaloga
izmeu nastavnika i uenika. Metoda rada sa udbeniom i drugim tisanim tekstom odnosi se
na upotrebu svi hvrsta tekstova u nastav. Metoda pismenih i ilustrativnih radova uzima u obzir
najraziitije oblike pisanih i ilustriranih radova bez obzira na to ko pie ili ilustrira. Metoda
demonstracije odnosi se na demonstraciju razliitih predmeta,pojava,moe ih demonstrirati
nastavni uenik ili neko trei.
15. aktivnost uenika : dijelimo je na intelektualno aktivnost i emotivnu aktivnost.
Intelektualna aktivnost intelektualni problemi se rjeavaju samo intelektualnim aktivnostima
uenika. I ako poemo od pretpostavke da je nastava zajednika aktivnost uenika i
nastavnika onda mroamo traiti da i uenici i nastanvik budu maksimalno intelektualnoa
aktivni, tj da ntelektualno reagiraju u procesu uenja. Emotivna aktivnost- ma sadraja u
nastavi gdje ne dolazi tolko da ozraaja intelektualna aktivnost. To su oni sadraji koji imaju
zadatak da kod uenika izazovu izvjesne osjeaje. Ako smo se uvjerili da uenici zaista
doivljavaju,onda moemo rei da su bili emotivno aktivni.

1.Nastavnik u nastavi historije? Poznavanje historije omoguava ueniku

da bolje prosuuje o prolosti. Bolje se znalazi u sadanjosti, mogu prosuivati
u buudnosti. Zadatak je u svakoj nastavnoj jedinici ili temi zainteresirati uenika,
probuidti njihovu radozlanost,psiholoki ih popraviti za ono to e se obraivati.,
da bi obrada nastavnog sadraja imala za uenike puni smisao i da e oni glede
njega imati aktivan odnos. Nastavnik mora u nastavi historije voditi uenike tao
da im pomgnoe pronalaziti i otkrivati odnose i sveze meu povijesnim dogaajima
u razna vremena i u raznim podrujima, zatim otkriti sveze i meusobne odnose
ekonomskih,politikih,drutveni i duhvnih pojava u procesu, zatim uspostavljati sveze
meu srodnim zbivanjima u raziitim zemljama, to sve skupa znai u raznim
manifestacijama povijensih pojava otkrivati zajedniko i bitno s jedne strane,
a specifino sa druge-otkriti dakle i drutvene zakonitosti ali i posebnosti.

2.Nastavna sredstva?U nastavi historije vano je upotrebiti to vie audiovizuelnih

nastavnih sredstava da bi uenike pribliili historijskim dogaajima. Ta sredstva su
: historijski objekti, slike i portreti, projekcije, film, radio, crtei, eme, flanelograf,
dijagram, grafikon, tablice, lenta vremena, tv, historijski kalendar, historijski i geografski atlas.
3.Metoda demonstracije?
Ta metoda ima irok dijapazon oblika, jer se odnosi na demostraciju razliitih
predmeta, pojava, moe ih demonstrirati nastavnkik ili uenik, ili neko trei.
4.Tipovi nastavnog sata?a) uvodni sat-ima zadatak uvesti uenike u
obradu novog sadraja.b) sat obrade novog gradivac) sat ponavljanja-
ima zadatak upamtiti, utvrditi, sistematizirati ili primjeniti znanje.
d) sat vjebanja-ima zadatak stjecanja vjetine i navika.e) sat provjeravanja
-ima zadatak da provjeri kvantitet i kvalitet znanja, vjetina i navika, odnosno
da se provjeri realizacija obrazovnih, funkcionalnih i odgojnih zadataka nastave.
f) sat sistematiziranja-ima zadau stavit u novu strukturu nastavne sadraje
obraene u veem kvantumu.

5.Odgojni zadaci nastave?Odnose se na odgoj linosti uenika u najirem

smislu. Tu mislimo prije svega na strane odgoja kao to su: intelektualni,
moralni i estetski.
6.Kombinirana metoda u nastavi historije?Ona po kojoj itamo i objanjavamo
gradivo u cjelini, i potom prouavamo vee ili manje zaokruene dijelove i
napokon povezujemo dijelove u cjelinu.
7.Metoda racionalnog uenja? Nabroj 4 faze1.faza: vjerno prepriati;
2.faza: saeto prepriati; 3.faza: otkriti glavnu misao; 4. faza: povezano
prepriati cjelini na osnovu glavnih misli.
8.Znaaj pripreme za rad? Nastavnik na svaki sat historije mora doi sa
nastavnom pripremom. Pripremajui se za nastavi sat nastavnik mora
odrediti ciljeve, tip sata. Temeljito struno i didaktiko pripremanje za
nastavu historije stvara sigurnost i nastavniku osigurava uspjeh u neposrednom radu.

10.Osnovni elementi vrednovanja ocjena?a) usvojenost osnovnih podataka

b) uoavanje uzrono posjljedinih vezac) praenje pojava i procesa
d) snalaenje u vremenu i prostoru
Intelektualna aktivnost intelektualni problemi se rjeavaju samo
intelektualnim aktivnostima uenika. I ako poemo od pretpostavke
da je nastava zajednika aktivnost uenika i nastavnika onda mroamo
traiti da i uenici i nastanvik budu maksimalno intelektualnoa aktivni,
tj da ntelektualno reagiraju u procesu uenja.

12. ponavljanje ima dvojaku ulogu u jednom sluaju slui kao

sredstvo zapamivanja a u drugom pomae zadrati zapameno.
Sistematiziranje je ntelektualna aktivnost kojom ovjek snagom
svoga intelekta sreuje, tj struktuira,rasporeuje, ssvrstava i grupira
stanovite nastavne sadraje radi stvaranja preglednog sustaa.
Njime se otkriva red, ligiki i vremenski slijed dogaaja.
13. tri osnovne metode uenja koje se odnose na podjelu gradiva
pri uenju , a to su globalna, fragmentarna i kombinirana metoda uenja.
Globalnom se naziva ona po kojoj se gradivo ui u cjelini. Ona se koristi
jer se u cjelini lake nego u dijelovija uoava smisao grae koju uimo.
Fragmentarnu metodu uenja prmjenjujemo onda kada gradivo rastavljamo
na dijelove i uimo dio po dio. Kombinirana metoda je ona po kojoj itamo
objanjavamo gradivo u cjelini,a potom pruavamo vee li manje zaokruene
dijelove i napokon povezujemo dijelove u cjelinu.

14. nastavne metode dijelimo na metodu usmenog izlaganja

( misli se na oblike usmenog izlaganja nastavnika i uenika).
Metoda razgovora misli se na oblike meusobnodg dijaloga
izmeu nastavnika i uenika. Metoda rada sa udbeniom i
drugim tisanim tekstom odnosi se na upotrebu svi hvrsta tekstova
u nastav. Metoda pismenih i ilustrativnih radova uzima u obzir najraziitije
oblike pisanih i ilustriranih radova bez obzira na to ko pie ili ilustrira.
Metoda demonstracije odnosi se na demonstraciju razliitih predmeta,pojava,moe
ih demonstrirati nastavni uenik ili neko trei.15. aktivnost uenika
: dijelimo je na intelektualno aktivnost i emotivnu aktivnost.
Emotivna aktivnost- ma sadraja u nastavi gdje ne dolazi tolko
da ozraaja intelektualna aktivnost. To su oni sadraji koji imaju
zadatak da kod uenika izazovu izvjesne osjeaje. Ako smo se uvjerili
da uenici zaista doivljavaju,onda moemo rei da su bili emotivno aktivni.