Metodika nastavnog rada

Nastavni program je program koji je propisan zakonom,a donosi ga ministarstvo obrazovanja. Sve to
je u okviru nastave historije, to se mora izuavati u koli, sadraji i materije, zakonski, od 6 do 9
razreda, to se izuava se odredi strukturom kole i kole za specijalne programe tj inkluziva.

Inkluziva davanje prilika osobama iz te kategorije koje bi se mogle uklopiti u osnovni sistem , trebaju
doboti pomagaa, da ih uklopi i pomogne im da se razlile premoste.

Nastavni plan u kom obimu nastave i kako e se realzirati nastavni programi, koliko asova u koli,
koji razlo slino.

Histoja je nastavni rpedmet. U nastavi koristi rezultate znatnosti, a oviso i o povijesti kao znanosti.
Kao nastava otkriva zakonitosti drutvenog razvoja. Kao nastavni predmet omoguuje stjecanje
znanja i ocjenu injenica i pojmova. Uzrastu djece se prilagoava sve i znanje i ocjena.

Rauna u nastavi treba voditi o : 1.odgojni aspekt na 1 mjestu, on je primara, drugo aktivnost uenika
za usvajanje nove grae, 3. Poticati uenike na samostalno istraivanje i pronalaenje.4. doivljavanje
znanstvnenih primjera,5. Samostalno istraiti i kritiki prosuivati npr ekskurzija-nastavna aktivnost
propisana zakonom.6. mora se voditi rauna o psihikom stanju ueniga, svakog posmatrati posebno.
Svaki je posebna pria.

Poznavanje historije omoguava ueniku da bolje prosuuje o prolosti. Bolje se znalazi u sadanjosti,
mogu prosuivati u buudnosti. Razumijevanje ekonomskog, drutveno i kulturnog ivota,daje
poznavanje historije, sve to daje podlogu za drutvo. Razvoj ljudske zajednice, kretanje drutva, da
ljudi naue o pravednijim okolnostima meu ljudima.

Zadatci uea upoznavanje historijskih dogaaja

Prvo kroz pojmove, injenice i pojave.

Spoznaju prostora i vremena

Uporeivanje inenica i donoenje zakona.

Mora se voditi rauna o kontinuitetu i slijedu dogaaja.

o svemu razumno razmiljati i konkretno rasuivati. Moralni odgoj znaajno sredstvo nastaveo
histrije u razvoju linosti, pa je i to vaan, a oblikuje se kroz karakterne osobine, jaa moralna volja.
Ukazuje se na etike , socjalne, nacionalne ideale u granici razumnog. Tu je vano napomenuti ulogu
linosti, kao pozitivni i negativni uzor.

Kroz sve to odgovornost u izvrenju obaveza.

Stjecanje pozitivnih navka, ita se puno, to formira pozitivnu naviku, itanje rasuivanje, formiranje
stavovva ,koriste se pomalaga, slike.

Odnos prema povijesnim spomenicima- razvijanje estetskog osjeaja, to je pozitivno jer kroz nastavu
historije vrednujemo umjetniki doivljav predjeta.
Povijest se razvijala tijekom vremena. Potreba dokmentima nekih dogaaja je jaka stara. Stari vijek,
srednji vijek, humanizam i renesansta. Monteske trai da se izuava historija, ali posebno treba
razgovarati i suditi o dogaajima, a ne uiti imena i datume. Francuzi pokreu smjerove; novi zakoni,
velika didaktika djelo, a tu se govori o povijesti,da se njom pobuuje mata uenika izotrava razum
jezik i treba je uit u razredima .

Ruso se zalae da se izuavva nakon 15 godine, jer su tad djeca sposobna razmiljati kritiki i
samostalno. lecer za kulturnu, ali ne i politiku historiju. Elbert historia jaa erudite, da se kroz nju
jaa kritiki, an e usvaja znanje. U dvadesetom stoljeu neta se mjenja, jer tad se u nj uvrtava i
psiihlogija. Spenser kae da se mora u razvoju utvrditi uzroci narodnog i drutvenog razvoja. I
jugoslaviji se o svem tome govori tek nakon Versaja,a ui se napamet gradivo. Nema znanstvenih
objanjenja, ne vodi se rauna o drutvu i gospodarskim kretanjima. Druga jugoslavija dirigirana
povijest, odlika verbalizma i objanjenima koja su neznanstvena.

Vrste nastave historije

Redovita nastava historije

Izborna nastava historije- posebno organizirana nastava i kao takva je didaktiki i psiholoki osmiljen
sistem rada. Organizuje se u cilju proirenja ciljeva i zadataka obavezne nastave. Poto se posebno
organizira ima i poseban program i posebno se izvodi. Radi se na temelju programa redovite nastave,
a sa njom se proiruje redovita nastava. Cilj joj je za zainzeresovane da se razviju vjetine i tehnike
umnog rada. Sa njom se savladava kritiko razmatranje pojava i procesa u drutvu. Realizira se kroz
pismene radove povijesne tematike. Da bi se provela treba detaljniji rad, te se uenicima osigurati i
kvalitetna literatura.

Fakultativna nastava- poseban oblik nastave, koja uenicima omoguava stjecanje znanja iznad
programa propisanog redovnom nastavom. Fakultetska nastava se moe organizirati na posebne
cjeline u okviru historije, npr odreene oblasti ,regije,klasne odnose, kulturni razvoj, vojna historija i
slino. Nije iroka kao izborn a, manje oblasti ali temeljitije.

Dodatna nastava organizira se kad se iskae interes odreenog broja uenika prema odreenom
predmetu. Biraju se teme koje se obrauju pri toj nastavi.

Dopunska nastava organizira se za one koji u redovitom nastavnom procesu nisu ispunili zadatke iz
objektivnih razloga.

Inkluzivna nastava je nastava u kojoj se u redovit proces uenici sa potekoama ukljuuju. Uvijek se
vodi rauna oo psihikim osobinama uenika, prilagoava se mentalnim sposobnostima.

Romantini stupanj: vrijeme kada ima jasniju predobu o vremenu jer sa 10 godiana stupa u svijet
zbilje, bolje sagledava. Vrijeme kad se zanmau za linosti i njhova djela. Poistovjeuju se sa junacma,
a a kroz to interesuju za ivot ljudi, djelatnosti i meusobne odnose. Vole gledati slike i filmove.
Postupno se ukljuuju u historijska zbivanja, proiruje im se ivotno iskustvo, juer danas sutra, da je
razliisto a ne isto.

Period kada je uenik spreman sloenije shvatati historiju je 7-8 razred. Usvajaju injenice uz
udbenik postoji i historijska itanka koja prati ono to je u udbeniku i trai da se upoznaju s tim
tekstovima i izvorima. ta je literatura ta je izvor. Uvoenje uenika postpuno u nove i sloenije
historijske sadraje, zahtjeva aktulno sudjelovae uenika u nastavnom procesu.

Materijalni funkcionalni i odgojni zadatci

Materijalni zadatak nastave historije je ono to se mora ispriati ueniku,podatci uzroka rata npr, ono
materijalno, injenice sa glavom i repom. Istaknuti vano, i zato je vano, upoznati ih s tim., da mogu
izvui zakljuke u vezi s tim.

Funkcionalni zadatci u nastavi historije : kako sve to materijalno staviti u funkciju. Da se savlada
prostor i vrijeme, da nema dilema, da se prepozna bitno od nebitnog, da moe razlikovat uzroke i
posljedice, izvoditi zakljuke. Savladati sve da se uenim moe iskazati.

Odgojni zadatak kroz karakteristike osoba nauiti ivotne vrijednosti, pa je zbog toga vano ukazati na
prave vrijednost.

Udbenik je didaktino pomagalo koje prati nastavne planove i programe. Sredstvo informiranja
ueniku, a prlikom nastave ga treba konsultirati, jer se mroa uenicima dati ona koliina informacija
koja je propisana udbenikom.

Funkcija udbenika- kakva mu je uloga,, ta jeznanstveno obavjetajna funkcija. Znanstveno

obavjetajna mu je da ne smije lagati, te da mora biti nauno ureen. Da metodoloki mora
oblikovati ispravne poglede na historijske procese i pravila njihovog razvoja.

Odgojno oblikovat odgovarajua moralna stanovita.

Transformacijska funkcija potjee uenika da se slui steenim znanjem

Istraivaka funkcija potie uenika da prepoznaje , oblikuje i rjeava probleme.

Samo obrazovna funkcija stvaranje umijea navika za samostanlan rad sa tekstom.

Autokontrolne funkcije pomae u utvrivanju znanja, te u kontroli i ocjeni postignutih rezultata.

Jezina pomae u uenju dobrog jezika i stila izraavanja.

Pet podruja ljudske aktivnosti: socijalno, politiko, znanstveno - tehnoloko, filozofsko, kulturno
(religija)

Nastavne metode :

Osnovne metode u historiju su verbalne, vizualne i metode praktinih radova.

Verbalne metoda nastave historije je metoda usmenog izlaganja, kada ste u situaciji da neto morate
ispriati, objasniti , referati ili pruiti niz konkretnih informacija. Na ovaj nain e biti u prilici tumaiti,
a moe se izvesti i uz pomagala. Drugaije je zovemo usmeno - monoloka metoda. Neko ko e kroz
monolog neto priopiti saeto, konkretno,ivo, ne dosadno, treba dakle bti zanimljiv. Tako se sve
moe opisati slikovito, verbalno doarati, moe se verbalno i analizirati. U istu kategoriju ulazi i
dijalog. Korisit se za razgovor, diskusiju i polemiku. U razgovoru razgovaramo. Diskusija raspravljamo
o jednom problemu.Polemika dva stava suprostavljena, za i protiv, kroz polemiku se raspravlja. U
kategoriju ide i metoda itanja, rada na tekstu i metoda pisanja.
Vizuelna metoda: sa njom se komunikacija ostvaruje demonstriranjem. U savremenoj nastavi se
dosta koristi,jer se tako pokuava utjecati na osjetivno doivljavanje, lake se usvajaju injenice i
formiarju odreene predodbe kod uenika. U njima se koriste razne vrste grae, prvo osnovi su
materijalnih izvora, a u njih ubrajamo sve to je opipljivo, povelje,tekstovi, novii, komadi
keramike,slike, ikongrafije, grbovi,slike, filnovi, povijesno slikarstvo, portreti umjeniki, karikature,
simbolike slike, karte itd. ne smije se previe toga postavljati, treba biti umjeren. Treba pratiti
uenika koliko s snalazi u tome, i uvijek ih pitati kako bi vidjeli kako se snalaze i kako bi im to pomoglo
u samostalno radu, da to ne bude samo prezentacija neo aktivno znanje. Moe se odrediti
klasificiranje broja informacija koje pruamo, sistematizirati pojmove, uenik mora savladati
terminologiju. Savladavanjem pojmova lake e shvatiti historiju.

Struktura nastavnog sata

Naslov nastavne jedinice na tabli napisati

svaki sat treba imati , uvod sa njim se skree pozornost na temu koja se radi, uvodna pitanja i traje
od 7 do 10 minuta. Zatim treba ispriati nastavnu jedinicu,25 do 30 minuta na kraju ponavljanje
nastavne jedinice od deset minuta da se vidi da li su uenici dobro shvatili lekciju. Kada priamo
nastavnu jedinicu ona moe biti jednostavna jedinica koju priamo u jednom koraku, te sloena koju
priamo u tri koraka, tj dijelimo je na manje cijeline a izmeu postavljamo podpitanja.

Ako se sat zavri ranije to je kratak sat, a ako probijemo vrijeme sata onda je to dug sat.

Osnovne misaone operacije u historiju koje su vane i u slubi otrkivanja bitnog i specifinog i
drutvenih zakonitosti i posebnosti su: analiza, apstrakcija, sinteza, generalizacija i komparacija.
Analiza je u osnovni ishodite spoznajnog procesa. Vana je jer razrauje historijsku grau na povijest
injenice, odnosi se na dogaaje, razne pojave, probleme, historijske osobe.

Apstrakcija- detalje dobijene analizom ona prolanazi i odvaja. Izdvaja btno od nebitnog i odvaja
glavno od sporednog, nuno od sluajnog. I onda to pretara u ligino povezano.

Sinteza spajanje analizom razdvojenih i aapstrakcijom odabranih u novu cjelinu. U historiji se to ne

moe apstraktiki uraditi, nego misaono, kroz proces, kroz udruivanje hitsorijskih injenica u novu
spoznaju.Sagledavanje odnosa izmeu hitsorijskih pojava i procesa. Historijska zbivanja povezujemo
u cjelinu.

Generazlija-sinteza sinteze, spoznaje dobiene kroz sintezu opvezuje u opu koja se iskazuje kroz
zakone drutvenog razvoja.

Komparacija kada se sve prethodne radnje poveu, moe biti i poredba, najvanija kategorija,za
misaone i duhovne operacije, za sinteze. Pokree itav proces uenja i uvjet je za stjecanje spoznaje.

Psiholoka i didaktina naela nastave historije

Nastavni sat je temeljni faktor nastavnog procesa. Tu se odvijaju nastavni procesi, i on je prostor gdje
se odvija psiholoka priprema za rad. Nastava je logika baza za nadogradnju novih znanja. U ___
pisoloka priprema za rad ide: 1. Buenje interesa prema znanjima historije po didaktikim mjerilima
se vee za osjeaj ugode. 2. Sat koji e pomoi pri koncetranciji. 3. Probuditi emocije o onme emu je
sat posveen. 4. Potrebno je ocijeniti cilj i sadraj.
Buenje interesa je mogue ostvariti ako uenici djelomino poznaju teme, ako ne znaju nemogue je.
Dogaaje linosti i slino, neke aktivnosti, procese, ko je to kada, ta kako. Pitanja koja prate takvu
situaciju. Svi mehanizmi se pomo pokrenutu ako najavi cilj. Da bi to funkcioniralo vana je panja,
uvijek je aktivna adaptacija usmjerena od uenika ka profesoru. Aktivna panja je uvijek aktivirajua
na rad. Kad poveemo interes i panju, misaono uenika aktiviramo na rad.

Sabranost u radu i vjetina koncetrancije ,kada se sastave odgovaraju uinku u radu . iz toga slijedi
uspjeh,zatim nagrade i pohvale. Tave stvari trebaju provocirati osjeaj ugode, koja treba pratiti svaki
radni dan.

Kako i kada treba uiti

Tri osnovne metode uenja su globalna, fragmentarna kombinirana. Globalno ui se u

cjelini,fragmentarno rastavljeno na dijeovve dio po dio, a kombnirano u cijelini,a zatim pojedini
dijelovi koji se spajaju u cjelinu. Vrste uenja se primjenjuuju zavisno o koliini i teini gradiva. II
svjetski rat na vie dijelova. Sve to ovisi i o ueniku. Pri uenju aktivira se miljenje i pamenje, onda
se uoavaju rjeavaju problemi.

Vana kategorija ponavjlanja i demonstriranja gradiva. To dovodi do reprodukcije, tj s im moemo

raspolagati. Kontola uenja- koliko se nauilo, neko samostalno prepriava gradivo, neko selektira
vano od nevano i izdvaja teze. Svjee sa sata odmah ponoviti, sporije se zaboravlja, tedi se na
vremenu.

Provjera znanja

U nastavnom procesu je vaan segment koliko su ostvareni odgojni,obrazovni,materijaln, i

funkcionalni zadataci. Provjeravanjem znanja i sposobnosti uenika savladati ono to je raeno, je
sastavni dio uenja. Na njemu imamo priliku otkloniti propuste uinjene u nastavi. Provjera uenika,
ocjenjivanje utjee na individualnost uenika, lo uuspjeh u nekim kolama je rezultat nesustavnog
provjeravanja uenia.

Na uvodu,tokom obrade teme i na zakljunom dijelu sata se provjerava znanje. Individualni rad,
grupni rad i domai zadatak se ocjenjuju.

Vano je koliko su spremni sistematizirati veinu gradiva, ali pod ujedom da bude primnenjivo i koliko
uenik se moe izjansti o pojedinim dogaajima. Na osnovu svega toga se skuplja ocjena, za provjeru
znanja.

Povezivanje starog i novog ako ta staro treba dopuniti, da se vidi koliko se pamti gradivo. Vano je
koliko gradiva moe uenik prepriati, moe li podatne iznijeti hronoloki. Ona osnovu toga uputiti
uenika, dati smjernice, a nastavnik moe sebe provjeriti da li radi dobro. Nastavnik provjerava
samostalan rad uenika, a to je kolko ima radnik navka, koliko je sposoban shvatiti zadatak, je li vje
izraditi zadatke, koliko ih samostalno napravi, ta sve koristi pri tom radu, koliko je sposoban uklopiti
sadraj i izravnih podataka iznijeg. Kako uspijeva izvui teze i na osnovu njih formirati tekst. Mora se
najaviti sat provjere, rei pravila provjere. Kako se pripremioo,kolko je prihvatio sugestije, koliko je
koristio udbenik, moe li izdvojiti gradivo, kako vezuje dogaaje, kako se orijenitra u vremenu, kako
ocjenjuje dogaaje i linosti, kakve stavove zauzima, ne treba e pratiti jedan uenik nego cijeli razred.
Profesor mora potvrditi koga e pitati, ta zato to pita, i kako e pitati.
Ocjenjivanje

Dispciplina izuavanja ocjenjivanja je dokimologija.

Uenik se pita da se vidi koliko zna, a ne koliko se ne zna. Proces oji traje od ulaska u razred, do
zavretka nastave na kraju kolske godine. ocjena je esto rezultat subjektivnosti nastavnika. Ne
postoji instrument mjerenja znaja. Posljedice su odgojne ,moralne i motivacijske. Ocjena moe biti i
stimulirajua, na daljni rad, a negativna me demoralisati uenika. Ocjena ima vie definicija i
sredstvo je reistrovanja uenika. Ocjenjivanje potie z 19 stoljea, sa inom 1878 gdine kad nas
austrougarska ukljuuje u svoj sistem ocjenjivanja od 1 do 6, jedan najbolje 6 sasivm nedovoljan.
Ocjenjuje se mehaniki a ne prema tanim odgovorima.

Postoje 5 standarda historijskog miljenja

1. Hronoloko miljenje tu se razvija jasan osjeaj o historijskom vremenu, prolosti,sadanjosti

i budunosti. Tako se osgurava prepoznavanje historijskog slijeda ili reda.
2. Povijesno shvaanje. Ukljuuje sposobnost itanja i razumijevanja povijesti kako bi se shvatili
elementi njezne narativne strukture.
3. Povijesna analiza i interpretacija- sposobnost uporeivanja, razlikovanja i shvaanja utjecaja
razliitih iskustava vjerovanja, motiva, tradicija, raznih naroda, u prolosti i sadanjost, i
njihov ujtecaj na ljudsko ponaanje . treba osposobiti uenike za usporeivanej i vrednovanje
sprotno objanjenjo prolosti.
4. Sposobnost historijskog istraivanja to znai da omoguuje uenicima formulisati historijsko
pitanje na osnovu zvora, zatim sposobnost orediti historijsko vrijeme i kontest nastanka tih
izvota.
5. Historijska analiza problema i odluiavanja- sposobnost prepoznavanja problema sa kojima
su se ljudi susretali u historiji.

Pojmovi u nastavi

Odreeno da se meusobno usporedi ta omogua va da gradivo sistematizira, kak bi se usjavalo bez

reda. Takva mlenja zalau se za uenje historije kao sturkture poojmova, shvatanje hijerajhije
injenica i shavanje njihovog razvoja.
Nastavni program je program koji je propisan zakonom,a donosi ga
ministarstvo obrazovanja. Njime je propisano sve to je u okviru nastave
historije, to se mora izuavati u koli, a sadri cljevee i zadatke, te
nastavne sadraje za pojedine kole, vrste nastave i razrede, sa objaenjnima
i napucima. Nastavni plan je skolski dokument kojim se propisuju odgojno
obrazovna podrucja odnosno nastavni predmeti koji ce se izucavati u
osnovnoj skoli, redoslijed izucavanja tih predmeta po razredima, sedmicni
i godisnji fond casova za svaki predmet, a samim tim i struktura skolske godine.
Nastavnim planom utvrduju se zadaci, ciljevi, sadrzaji, obim i oblici odgojno
obrazovnog rada.Raspored sati nastave uenka za svaki odjel ponaosob se
mora praviti sukladno zahtjevima nastavnog plana, pedagokim, psiholokim
i zakonskim normama, al i uz uvaavanje objektivnih okolnosti u kojma kola ivi.

Vrste nastave historije: Redovita nastava historije,Izborna nastava historije-

posebno organizirana nastava i kao takva je didaktiki i psiholoki osmiljen
sistem rada. Organizuje se u cilju proirenja ciljeva i zadataka obavezne nastave.
Poto se posebno organizira ima i poseban program i posebno se izvodi. Radi se na
temelju programa redovite nastave, a sa njom se proiruje redovita nastava. Cilj joj
je za zainzeresovane da se razviju vjetine i tehnike umnog rada. Sa njom se savladava
kritiko razmatranje pojava i procesa u drutvu. Realizira se kroz pismene radove
povijesne tematike. Da bi se provela treba detaljniji rad, te se uenicima osigurati i
kvalitetna literatura.Fakultativna nastava- poseban oblik nastave, koja uenicima
omoguava stjecanje znanja iznad programa propisanog redovnom nastavom.
Fakultetska nastava se moe organizirati na posebne cjeline u okviru historije, npr
odreene oblasti ,regije,klasne odnose, kulturni razvoj, vojna historija i slino. Nije iroka
kao izborn a, manje oblasti ali temeljitije.Dodatna nastava organizira se kad se iskae
interes odreenog broja uenika prema odreenom predmetu. Biraju se teme koje se
obrauju pri toj nastavi.Dopunska nastava organizira se za one koji u redovitom nastavnom
procesu nisu ispunili zadatke iz objektivnih razloga.Inkluzivna nastava je nastava u kojoj se
u redovit proces uenici sa potekoama ukljuuju. Uvijek se vodi rauna oo psihikim
osobinama uenika, prilagoava se mentalnim sposobnostima.

Zadaci nastave povijesti: Materijalni zadaci predstavljaju upoznavanje,

usvajanje, obraivanje povijesnih injenica,otrkivanje smisla injenica,
tj oni su sve ono to se mora ispriati ueniku sa glavom i repom uz
materijalne injnice, sa ciljem da se z toga mogu izvui zakljuci.
Funkcionalni zadatci-razvoj sposobnotsi, sposobnosti shvaanje prostora
i vremena, sposobnost uoavanja btnog materijala, razvoj vjetina,
te intelektualno-emocionalnih funckija i aktivnost uzroke i posljedice,
izvoditi takljuve. Tj da sve materijalno stavi u funkcije. Odgojni zadatak
formiranje i razvijanje linosti uenika, izgraivanje karakternih i drugih osobina uenika.
Udbenik je didaktino pomagalo koje prati nastavne planove i programe.
Sredstvo informiranja ueniku, a prlikom nastave ga treba konsultirati, jer se
mroa uenicima dati ona koliina informacija koja je propisana udbenikom.
Radna biljenica je radni dio razgranatog udbenika povijesti. To je didaktiki
materijal namjenjen ueniku i nastavniku u procesu aktiviranja uenika za
primjenu znanja a i za samopovjeru znajna i sposobnosti. Povijesna itanka
je sastavni dio razgranatog radnog udbenika i uz udbenik mora biti najvanije
i najvie upotreljeno anstavno sredstvo u suvremenom nastavi povijesti.
Povijesni atlas ima posebnu strunu i didaktiku vrijednos u aktiviranju uenika
odnosno u stjecanju kreativnog i oprativnog povijesnog znanja. Slui za orijentacju
u povijesnom prosotru.

Osnovne misaone operacije u historiju: Analiza je u osnovni ishodite spoznajnog

procesa. Vana je jer razrauje historijsku grau na povijest injenice, odnosi se na
dogaaje, razne pojave, probleme, historijske osobe.Apstrakcija- detalje dobijene
analizom ona prolanazi i odvaja. Izdvaja btno od nebitnog i odvaja glavno od sporednog
, nuno od sluajnog. I onda to pretara u ligino povezano.Sinteza spajanje analizom
razdvojenih i aapstrakcijom odabranih u novu cjelinu. U historiji se to ne moe apstraktiki
uraditi, nego misaono, kroz proces, kroz udruivanje hitsorijskih injenica u novu spoznaju
.Sagledavanje odnosa izmeu hitsorijskih pojava i procesa. Historijska zbivanja
povezujemo u cjelinu. Generazlija-sinteza sinteze, spoznaje dobiene kroz sintezu opvezuje
u opu koja se iskazuje kroz zakone drutvenog razvoja. Komparacija kada se sve prethodne
radnje poveu, moe biti i poredba, najvanija kategorija,za misaone i duhovne operacije,
za sinteze. Pokree itav proces uenja i uvjet je za stjecanje spoznaje. U nastavnom procesu je
vaan segment koliko su ostvareni odgojni,obrazovni
,materijaln, i funkcionalni zadataci. Provjeravanjem znanja i sposobnosti uenika
savladati ono to je raeno, je sastavni dio uenja. Na njemu imamo priliku otkloniti
propuste uinjene u nastavi. Provjera uenika, ocjenjivanje utjee na individualnost
uenika, lo uuspjeh u nekim kolama je rezultat nesustavnog provjeravanja uenia.

Nastavne metode su:. Metoda usmenog izlaganja oituje se u obliku

prianja ili pripovijedanja,objanjavanja ili referiranja. Metoda razvora
omoguujuje usvajanje grae u koju se dublje ulazi primjenom metode
razgovora u nastavi i razgovorom se moe osvijetliti povijesna graa,
objasniti razlita povijesna ptanja, ocijeniti povijesne situaije i djelovanja linosti.
Metoda rada na povijesnom tekstu- rad na povijesnom tekstu omoguava
razvijanje uenikove samostalnosti i kod njeg se razvija ljubav za knjigom.
Metoda rada sa povijesnim dokumentima ima posebnu odgojnu obrazovnu
vrijednost, pod uvjetom da se nakon itanja vri pravilno pojanjavanje uz
saradnju sa uenicima. Uenik se tako pribliava izvorima povijesnog znanja
. Ekskurzija ima veliku vrijednost u cilju upoznavanja prolosti i sadanjosti i
povijesni materijeli se promatraju u prirodnim uvjetima.Oblici rada u nastavi
su : rad sa cijelim razredom- najei oblik rada
u kojem preovladava metoda usmenog izlaganja kombinirana sa razgovorom
. Nastavnik je rukovodilac rada, postavlja ne samo nastavnu jedinicu nego je
i planira i njegova uloga se oituje u pravilnom rukovoenju razgovora u kojem
uenici ocjenjuju uzroke i posljedice dodatnih povijesnih injenica i pojava.
Individualni oblik rada- u njemu se pruaju prilie ueniku da radi samostalno
obraujui svoj vlastiti zadatak koji je izabrao u dogovoru sa nastavnikom.
Grupni je rad u grupi koji pogoduje razvijanju samoinicijative i samostalnosti
uenika, njihovom snalaenju i svestranoj aktivnosti.