Professional Documents
Culture Documents
NapoleonHill-Misli I Postani Bogat PDF
NapoleonHill-Misli I Postani Bogat PDF
U ovoj ete knjizi pronai tu tajnu kao i tajne ostalih velikih ljudi
Otkrit ete ne samo TO INITI ve i
KAKO TO INITI. Usvojite li i p r i m i j e n i t e jednostavne
tehnike, ovladat ete tajnom istinskog i trajnog uspjeha.
4
Bogatstvo koje vam je na dohvat ruke nije uvijek mogue
izmjeriti novcem.
Veliko bogatstvo predstavljaju trajna prijateljstva, skladni
obiteljski odnosi, suosjeajnost i razumijevanje meu
poslovnim suradnicima te unutranji sklad koji donosi duevni
mir izmjeriv samo duhovnim vrijednostima.
Filozofija knjige Misli i postani bogat pripremit e vas za
postizanje i uivanje u tim viim vrijednostima koje su oduvijek
bile uskraene svima koji za njih nisu bili spremni.
Kada zaponete primjenjivati filozofiju ove knjige, budite
spremni na ivotne promjene koje ne samo da e vam olakati
potekoe i napetosti, ve e vas i pripremiti za obilno
gomilanje materijalnog bogatstva.
Izdava
5
SADRAJ
RIJE A U T O R A 12
1. poglavlje: MISLI SU S T V A R N E 18
ovjek koji je "domislio" svoj put u partnerstvo s
Thomasom A. Edisonom
Izumitelj i "skitnica" ... Mogunost pod krinkom ... Tri
stope od zlata ... "Nikada neu odustati zato to ljudi kau ne"
... Pouka iz upornosti za pedeset centa ... Neobina mo djeteta
... Potrebna vam je samo jedna dobra zamisao ... "Neizvedivi"
Ford V-8 motor ... Zbog ega ste sami gospodar svoje sudbine
... naela koja mijenjaju vau sudbinu
2. poglavlje: UDNJA 32
Polazna toka svakog postignua
ovjek koji je spalio mostove ... Poriv koji vodi do
bogatstva ... est naina za pretvaranje udnji u zlato ...
Moete li se zamisliti kao milijuna? ... Mo velikih snova ...
Kako lansirati snove ... udnja nadmudruje Majku Prirodu ...
"Sluajnost" koja je promijenila jedan ivot ... Sa est centa
osvojio je novi svijet ... Dar sluha ... Misao koja ini uda ...
udotvorna "mentalna kemija"
6
3. poglavlje: V J E R A 50
Vizualizacija i vjera u ostvarenje udnje
Kako razviti vjeru ... Nitko nije "osuen" na nesreu ...
Vjera je stanje uma koje je mogue izazvati autosugestijom ...
arolija autosugestije ... Formula samopouzdanja ... Katastrofa
negativnog razmiljanja ... Kakav genij spava u vaem mozgu?
... Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo ... Bogatstvo
zapoinje milju
4. poglavlje: AUTOSUGESTIJA 68
Metoda utjecanja na podsvjesni um
Promatrajte i osjeajte novac u svojim rukama ... Kako
ojaati mo usredotoenja ... est koraka za poticanje
podsvijesti ... Tajna mentalne moi
5. poglavlje: STRUNO Z N A N J E 76
Osobna iskustva ili opaanja
"Neznalica" koji je stekao bogatstvo ... Sposobni ste stei
sve znanje koje vam je potrebno ... Isplati se znati kupiti znanje
... Pouka iz ureda za naplatu ... Put prema strunom znanju ...
Jednostavna zamisao koja se isplatila ... Iskuani plan za
pronalaenje savrenog posla ... Ne morate poeti na dnu ...
Neka vae nezadovoljstvo radi za vas ... Suradnici vam mogu
biti neprocjenjivo vrijedni ... Okoristite se svojim zamislima
putem strunog znanja
6. poglavlje: MATA 90
Misaona radionica
Dva vida mate ... Vjebajte svoju matu ... Zakonitosti
koje vode bogatstvu ... Kako praktino koristiti matu ...
Zaarani ajnik ... to bih uinio kada bih imao milijun dolara
... Kako zamisli pretvoriti u gotovinu
7
7. poglavlje: ORGANIZIRANO
PLANIRANJE 102
Pretvaranje udnje u djelovanje
Ako va prvi plan propadne - osmislite drugi ... Planiranje
prodaje osobnih usluga ... Veina voa zapoinje u ulozi
sljedbenika ... Glavne znaajke vodstva ... Deset glavnih
uzroka neuspjeha vodstva ... Nekoliko plodnih podruja na
kojima e biti potrebno "Novo vodstvo" ... Kada se i kako
kandidirati za odreeni poloaj ... Podaci koje je potrebno
obuhvatiti ivotopisom ... Kako dobiti upravo ono radno
mjesto koje elite ... Novi nain pruanja usluga ... Kakav je
va " K K D " rezultat? ... Kapitalna vrijednost vaih usluga ...
Trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha ... Znate li koliko
vrijedite? ... Procijenite samoga sebe ... Samoanaliza za
procjenu vlastite osobnosti ... Gdje i kako pronai mogunost
za stjecanje bogatstva ... udo koje je omoguilo te prednosti
... Kapital - kamen temeljac naeg ivota ... Vae mogunosti
za bogaenje
8. poglavlje: O D L U K A 142
Prevladavanje sklonosti oklijevanju
Savjeti za donoenje odluka ... Odluka o slobodi ili smrti ...
Pedeset i estorica koji su riskirali smrt vjeanjem ... Osnivanje
strune skupine ... Odluka koja je izmijenila tijek povijesti ...
Najvanija zapisana odluka u povijesti ... Odredite to elite i u
pravilu ete to i dobiti
8
9. poglavlje: USTRAJNOST 154
Dosljedno nastojanje prijeko potrebno za buenje vjere
Kunja vae ustrajnosti ... Posjedujete li "svijest o novcu" i l i
"svijest o siromatvu" ... Kako se "oteti" mentalnoj inerciji ...
Prebrodite svoje neuspjehe ... Ustrajnost je mogue razviti ...
Procijenite svoju ustrajnost ... Strah od kritike ... Prilike prema
narudbi ... Kako razviti ustrajnost ... Kako prevladati
potekoe
1 1. poglavlje: T A J N A TRANSMUTACIJE
S E K S U A L N E ENERGIJE 176
Odnos postignua i visoko razvijene seksualne prirode ...
Deset stimulansa uma ... "Genij" se razvija putem estog
osjetila ... Odakle dolaze "predosjeaji" ... Razvijanje
kreativne sposobnosti ... Kako je izumitelj doao do zamisli ...
Metode kojima se koriste genijalci dostupne su i vama ...
Pokretaka sila seksa ... Zato malo ljudi ostvaruje uspjeh prije
etrdesete godine ... Najjai od svih stimulansa uma ...
Spremite osobnog magnetizma ... Pogrena vjerovanja o
tetnosti seksa za ovjekovu osobnost ... Plodne godine nakon
etrdesete ... Crpite iz svojeg spremita emocionalne energije
... Onaj koji iskreno voli nikada ne moe sve izgubiti ...
Razlozi zbog kojih vas supruga moe ojaati ili slomiti ...
Beskorisnost bogatstva bez ene
9
12. poglavlje: PODSVJESNI UM 198
Posrednik
Kako svoju podsvijest potaknuti na kreativno djelovanje ...
Neka vae pozitivne emocije rade za vas ... Tajna djelotvorne
molitve
10
RIJE AUTORA
12
jedan od mladih ljudi pomou kojih je gospodin Carnegie
dokazao da njegova formula djeluje svima onima koji su za nju
spremni. Jedna jedina primjena te tajne donijela je Charlesu M.
Schwabu golemo bogatstvo u novcu i mogunostima. Ta je
primjena formule, okvirno govorei, vrijedila esto milijuna
dolara.
Te injenice - poznate gotovo svima koji su poznavali
gospodina Carnegia - pruaju vam prilino jasan uvid u korist
koju moete ostvariti itanjem ove knjige, pod uvjetom da znate
Sto elite.
Tajna je otkrivena tisuama mukaraca i ena koji su je
dobro iskoristili, ba kao to je gospodin Carnegie i oekivao.
Neki su ostvarili veliko bogatstvo. Ostali su je uspjeno
upotrijebili za stvaranje sklada u svojim domovima. Jedan ju je
duhovnik toliko uinkovito upotrijebio da mu donosi prihod
koji godinje premauje 75 000 dolara.
Arthur Nash, kroja iz Cincinnatija svoj je posao na rubu
propasti upotrijebio kao pokusnog kunia na kojemu je iskuao
formulu. Posao je oivio i donio bogatstvo svojim vlasnicima.
Danas jo uvijek cvjeta, iako je gospodin Nash preminuo. Taj je
pokus bio toliko jedinstven da su mu asopisi i novine posvetili
pozitivan publicitet vrijedan vie od milijun dolara.
Tajna je prenesena i Stuartu Austinu Wieru iz Dallasa u
Teksasu. On je za nju bio spreman - toliko spreman da je
odustao od svojeg zanimanja i poeo studirati pravo. Je li
uspio? I tu ete priu proitati.
Radei kao direktor marketinga sveuilita LaSalle, dok je ta
ustanova bila tek neto vie od imena, imao sam ast vidjeti
kako J. G. Chapline primjenjuje formulu toliko uinkovito da je
LaSalle nainio jednom od najboljih kola u zemlji.
Tajna o kojoj govorim u ovoj je knjizi spomenuta najmanje
stotinu puta. Nije izravno iznesena jer djeluje mnogo bolje ako
je tek otkrivena i na vidiku onih koji su spremni i koji je trae.
Zbog toga ju je gospodin Carnegie i meni dobacio tek usput, ne
otkrivajui njezino ime.
13
Ako ste je spremni primijeniti, u svakom ete je poglavlju
prepoznati barem jednom. Volio bih da vam mogu rei kako
ete znati da ste spremni, no time bih vam uskratio mnoge
dobrobiti koje ete ostvariti ako sami doete do tog otkria.
Ako ste ikada bili obeshrabreni, ako ste bili suoeni s
potekoama koje su od vas zahtijevale veliku rtvu, ako ste
pokuali i doivjeli neuspjeh, ako ste ikada bili sputani boleu
i l i tjelesnim ogranienjem, pria o tome kako je moj sin otkrio i
upotrijebio formulu gospodina Carnegia vjerojatno e biti oaza
u Pustinji izgubljenih nada koju ste traili.
Tu je tajnu tijekom prvog svjetskog rata u velikim
razmjerima koristio predsjednik Woodrow Wilson. Paljivo
omotana u obuku koja je prethodila odlasku na bojite, ta je
tajna prenesena svakom pojedinom vojniku. Predsjednik
Wilson mi je rekao da je to bio vaan imbenik u prikupljanju
sredstava potrebnih za ratovanje.
Ono to ovu tajnu ini osobitom jest injenica da su ljudi
koji je otkriju i primijene doslovce prisiljeni postizati uspjeh.
Sumnjate l i , prouite imena onih koji su je primijenili, gdje god
da se spominju; sami se uvjerite u njihov uspjeh i bit ete
uvjereni.
Nita se ne moe ostvariti bez ulaganja!
Tajna o kojoj govorim ima svoju cijenu, iako je ta cijena
mnogo manja od njezine stvarne vrijednosti. Oni koji je ne
trae, ne mogu je dobiti ni po kojoj cijeni. Nije ju mogue
darovati i l i kupiti za novac jer dolazi u dva dijela. Oni koji su
za nju spremni, ve posjeduju jedan njezin dio.
Ova tajna jednako dobro slui svima koji su za nju spremni.
Obrazovanje tu ne igra nikakvu ulogu. Mnogo prije no to sam
roen, ta je tajna pronala svoj put do Thomasa A. Edisona koji
ju je iskoristio toliko inteligentno da je postao vodei svjetski
izumitelj iako se kolovao samo tri mjeseca.
Tajna je prenesena i Edwinu C. Barnesu, poslovnom
suradniku gospodina Edisona. On ju je upotrijebio toliko
14
uinkovito da je, iako je godinje zaraivao samo 12.000
dolara, stekao veliko bogatstvo te se ve kao mlad ovjek
povukao iz poslovnih krugova. Njegovu priu pronai ete na
poetku prvog poglavlja. Ta bi vas pria trebala uvjeriti da
bogatstvo nije izvan vaeg dosega, da moete biti ono to elite
biti, da novac, ugled, priznanja i sreu mogu doivjeti svi oni
koji su spremni i odluni ostvariti te blagoslove.
Kako to znam? Odgovor biste trebali dobiti prije no to
proitate ovu knjigu. Moda ete ga pronai ve u prvom
poglavlju, a moda i na zadnjoj stranici.
Obavljajui dvadesetogodinje istraivanje, koje sam
zapoeo na zahtjev gospodina Carnegia, analizirao sam stotine
poznatih ljudi od kojih su mnogi priznali da su svoje golemo
bogatstvo stekli uz pomo Carnegiejeve tajne; meu njima su:
15
JORDAN
J. ODGEN ARMOUR WILLIAM HOWARD TAFT
ARTHUR BRISBANE JULIUS ROSENWALD
LUTHER BURBANK STUART AUSTIN WIER
EDWARD W. BOK dr. FRANK CRANE
FRANK A. MUNSEY GEORGE M. ALEXANDER
ELBERT H. GARY J.G. CHAPLINE
Dr. ALEXANDER senator JENNINGS
GRAHAM BELL RANDOLPH
JOHN H. PATTERSON
16
istinu pomou koje svi mogu otkriti to im je initi i kako to
initi! Spremni uenici primit e i poticaje koji su im potrebni da
bi zapoeli.
Prije no to prijeete na prvo poglavlje, kao posljednju rije
pripreme ponudit u vam sugestiju koja bi mogla posluiti kao
klju prepoznavanja Carnegiejeve tajne. Ona glasi: svako
postignue, svako steeno bogatstvo ima svoje korijene u jednoj
zamisli! Ako ste spremni za tajnu, ve posjedujete jednu
njezinu polovicu; zbog toga ete spremno prepoznati i drugu
polovicu onog trenutka kada dopre u va um.
Napoleon Hill
17
1.
MISLI SU STVARNE
18
Te bi potekoe bile sasvim dovoljne da se veina ljudi
obeshrabri u pokuaju ostvarenja te elje. No, njegova elja nije
bila obina elja!
Izumitelj i "skitnica"
19
Mislim da u se predomisliti i okuati se u prodaji", nego
"Doao sam ovamo da bih sklopio posao s Edisonom i ostvarit
u to makar tome morao posvetiti ostatak svojeg ivota". On je
mislio ozbiljno! Kolike bi ivotne prie bile drugaije kada bi
ljudi odredili svoj cilj i ostali mu vjerni dovoljno dugo da ga
pretvore u posvemanju opsesiju!
Mladi Barnes to tada moda nije znao, no, njegova
nepokolebljiva odlunost, njegova ustrajnost u jednoj jedinoj
elji sruila je sve prepreke i donijela mu mogunost kojoj je
teio.
20
Ne mogu znati koliko je Barnesova prvotna elja vrijedila u
novcu. Moda mu je donijela dva i l i tri milijuna dolara, no taj
iznos, koliki god da jest, postaje beznaajan ako se usporedi s
bogatstvom koje je stekao u obliku spoznaje da nematerijalni
poticaj misli moe biti pretvoren u materijalna dobra
primjenom poznatih naela.
Barnes je doslovce domislio svoj put u partnerstvo s
Edisonom! Domislio je bogatstvo. Na poetku nije imao nita
osim jasne spoznaje o tome to eli te odlunosti da ostane
vjeran toj elji sve dok je ne ostvari.
21
vrhunce! A tada se neto dogodilo. Zlatna je ila nestala! Stigli
su na kraj duge i up prepun zlata vie nije bio tamo. Nastavili
su buiti, oajniki nastojei ponovno naii na ilu - ali
uzaludno.
Na posljetku su odluili odustati.
Strojeve su prodali na otpadu za stotinu dolara i vlakom se
vratili kui. Radnik na otpadu pozvao je rudarskog inenjera da
pogleda nalazite i naini neke proraune. Inenjer je ustvrdio
da je projekt propao jer vlasnici nisu znali za presjeene ile.
Njegovi su prorauni pokazali da se ila nalazi samo tri stope
od mjesta na kojemu su Darbyjevi prestali buiti! Tamo je i
pronaena!
Radnik s otpada zaradio je milijune dolara na zlatnoj rudi jer
je bio dovoljno mudar da je potraio savjet strunjaka prije no
to odustane.
22
najloginije je odustati. Veina ljudi uinit e upravo to.
Vie od pet stotina najuspjenijih ljudi ove zemlje isprialo
mi je kako su najvei uspjeh ostvarili kada su preli jo samo
jedan korak dalje od poraza. Neuspjeh je lukavi aljivac s
goruim smislom za ironiju. Obaranje ovjeka nadomak
uspjehu vjerojatno mu predstavlja veliki uitak.
23
nasilju. Znao je da je ujak nagle naravi.
Kada se ujak pribliio djevojici, ona je brzo zakoraila
korak naprijed, pogledala ga ravno u oi i svojim piskutavim
glasiem iz petnih ila vrisnula: "Mojoj mami treba tih pedeset
centa!"
Ujak je zastao, promatrao je nekoliko minuta, a zatim polako
odloio tap na pod, zavukao ruku u dep, izvadio iz njega pola
dolara i pruio ih djevojici.
Djevojica je uzela novac i poela polako uzmicati prema
vratima, ne skidajui pogled s ovjeka kojega je upravo
pobijedila. Kada je otila, ujak je sjeo na krinju i kroz prozor
zurio u prazno due od deset minuta. U udu je razmiljao o
porazu koji je upravo pretrpio.
I gospodin Darby se prepustio mislima. Po prvi puta u ivotu
vidio je kako dijete odluno svladava odraslog ovjeka. Kako
joj je to polo za rukom? Zbog ega je ujakova estina
splasnula i zbog ega se je pretvorio u krotko janje? Kakvu je to
udnu mo upotrijebilo to dijete da bi ovladalo situacijom? U
Darbyjevu su se umu pojavila jo mnoga pitanja, no, odgovor je
pronaao tek godinama kasnije, kada mi je ispriao tu priu.
Neobino je to to mi je tu priu ispriao upravo u mlinu u
kojem je njegov ujak doivio poraz.
Neobina mo djeteta
24
sasvim sluajno otkrila. Odravajte um pozornim i jasno ete
opaziti tu udnu mo koja je pomogla djevojici. Opazit ete je
i u sljedeem poglavlju. Negdje u knjizi naii ete na zamisao
koja e oivjeti vau mo prijemljivosti i podariti vam, za vae
dobro, tu neodoljivu mo. Svjesnost o toj moi moda ete
razviti ve u prvom poglavlju i l i e vam se otkriti u nekom od
sljedeih. Moda e se pojaviti u obliku jedne jedine zamisli. A
moda e preuzeti oblik plana ili svrhe. Mogla bi vas potaknuti
da ponovno proivite neka prola iskustva poraza ili neuspjeha i
usvojite pouku pomou koje ete nadoknaditi sve to ste
izgubili tim porazom.
Nakon to sam gospodinu Darbyju objasnio mo koju je
djevojica nesvjesno upotrijebila, brzo je u mislima preletio
svojim tridesetogodinjim iskustvom u prodaji ivotnog
osiguranja i iskreno priznao da svoj uspjeh na tom podruju
moe u velikoj mjeri zahvaliti pouci koju je nauio od tog
djeteta.
Rekao je: "Svaki puta kada bi me potencijalni kupac pokuao
otpratiti bez potpisanog ugovora, vidio bih tu djevojicu kako
stoji u mlinu, velikih oiju i prkosnog pogleda i rekao sam sebi:
'Moram ostvariti ovu prodaju.' Najvei broj prodaja, zakljuio
sam nakon to su potencijalni kupci rekli ' N E ' . "
Prisjetio se i pogreke koju je poinio odustavi na samo tri
stope od zlata, " A l i , " rekao je, "to je iskustvo bilo prikriveni
blagoslov. Ono me je pouilo ustrajnosti bez obzira na to
koliko je situacija teka, a to je bila pouka koju sam morao
usvojiti prije no to ostvarim uspjeh na bilo kojem podruju."
Ovu priu o gospodinu Darbyju, njegovu ujaku, djevojici i
zlatnoj ili bez sumnje e proitati stotine ljudi koji ele
zaraivati prodajom osiguranja, a svima njima elim poruiti da
Darby svoj uspjeh, odnosno godinju vrijednost prodanih
osiguranja koja premauje milijun dolara, duguje upravo tim
iskustvima.
Iskustva gospodina Darbyja uobiajena su i jednostavna, no
25
unato tome skrivala su klju njegove ivotne sudbine; zbog
toga su mu bila vana kao i sam ivot. Iz tih je ivotnih
iskustava izvukao korist jer ih je analizirao i otkrio njihovu
pouku. No, to je s ovjekom koji nema vremena niti elje
prouavati neuspjehe u potrazi za spoznajom koja bi mogla
dovesti do uspjeha? Kako e i gdje on svladati vjetinu
pretvaranja poraza u odskonu dasku prema mogunostima?
Odgovor na ta pitanja nalazi se u ovoj knjizi.
26
donositi korist. Nemogue? Nipoto!
Jedna od najveih slabosti ovjeanstva jest bliskost
prosjenog ovjeka s rijeju "nemogue". On poznaje sva
pravila koja ne funkcioniraju. Poznato mu je sve ono to je
nemogue ostvariti. Ova je knjiga posveena onima koji tragaju
za pravilima pomou kojih su drugi ostvarili uspjehe, i koji su
spremni uloiti sve na ta pravila.
Uspjeh dolazi onima koji razviju svijest o njemu.
Neuspjeh dolazi onima koji svojom nezainteresiranou
doputaju razviti svijest o neuspjehu.
Druga slabost koju ete pronai u mnogim ljudima jest
navika mjerenja svega i svakoga prema vlastitim dojmovima i
vjerovanjima. Neki e itatelji vjerovati da se promiljanjem
nije mogue obogatiti jer su njihove misaone navike zaglibile u
siromatvu, oskudici, bijedi, neuspjehu i porazu.
Ti jadni ljudi podsjeaju me na ambicioznog Kineza koji je
doao u Ameriku kolovati se na ameriki nain. Studirao je na
sveuilitu u Chicagu. Jednog je dana predsjednik Harper
naiao na tog mladog Kineza, zastao da bi popriao s njim te ga
upitao to smatra najuoljivijom karakteristikom Amerikanaca.
"Pa," rekao je student, "udan poloaj vaih oiju. Vae su
oi prilino udno poloene!"
to mi kaemo o Kinezima?
ovjek odbija vjerovati u ono to ne razumije. Naivno
vjerujemo da su naa vlastita ogranienja "univerzalna".
Dakako da su oi Kineza "udne" jer nisu iste kao i nae.
27
"Na posao," naredio je Ford, "i ne odustajte dok ne uspijete,
koliko god to trajalo".
Inenjeri su se bacili na posao. Drugo im nije preostalo ako
su eljeli nastaviti raditi za Forda. Nakon est mjeseci nije bilo
nikakvih rezultata. Inenjeri su iskuali svaki mogui plan da bi
izvrili Fordovu zapovijed, no, taj se pothvat doimao
neizvedivim; "nemoguim "!
Nakon gotovo godinu dana Ford je upitao inenjere kako
napreduju, a oni su ga ponovno izvijestili da ne pronalaze nain
ostvarenja njegove zamisli.
"Na posao," rekao je Ford. "elim taj stroj i imat u ga."
Inenjeri su nastavili s poslom i tajna je iznenada, kao nekim
udom, otkrivena.
Fordova je odlunost jo jednom odnijela pobjedu!
Pria moda nije ispriana do posljednje pojedinosti, no,
sadraj i rezultat su toni. Vi koji se elite obogatiti
promiljanjem u njoj otkrijte tajnu Fordovih milijuna, ako
moete. Nije se potrebno osobito udubiti.
Henry Ford je bio uspjean jer je razumio i primijenio naela
uspjeha. Jedno od njih je elja: ovjek mora tono znati to eli.
Upamtite ovu priu i uoite reenice u kojima se otkriva tajna
njegova izvanrednog postignua. Ako ste to sposobni, ako
moete tono izdvojiti naela pomou kojih se Henry Ford
obogatio, sposobni ste ponoviti njegov uspjeh u gotovo bilo
kojem podruju koje vam odgovara.
28
bogatstvo, moramo magnetizirati svoje umove intenzivnom
eljom za bogatstvom, da moramo postati "usredotoeni na
novac" sve dok nas ta elja ne potakne na stvaranje konkretnih
planova za njezino ostvarenje.
No, budui da je bio pjesnik, a ne filozof, Henry je bio posve
zadovoljan izrazivi tu veliku istinu u lirskom obliku,
ostavljajui svojim sljedbenicima interpretaciju filozofskog
znaenja tih redaka.
Istina se malo pomalo razotkrila pa se doima izvjesnim da
naela opisana u ovoj knjizi u sebi sadre tajnu ovladavanja
svojom financijskom sudbinom.
29
mogunost sluenja Amerikancima i kojoj u zahvaljivati za
svaki uspjeh koji ostvarim u budunosti.
Sjeam se, kao da je bilo juer, vaeg sjajnog opisa metode
pomou koje je Henry Ford, s vrlo malo formalnog obrazovanja,
bez prebijenog novia i bez utjecajnih prijatelja, osvojio
vrhunce. Tada sam, ak i prije no to ste dovrili govor, odluio
da u na vrhu pronai i svoje mjesto bez obzira na to kakve
potekoe morao prevladati.
Tisue mladih ljudi ove e godine zavriti svoje obrazovanje,
jednako kao i sljedeih godina. Svatko od njih trait e upravo
onakav praktian poticaj koji sam ja dobio od vas. Zeljet e
znati kome se obratiti i to uiniti da bi krenuli putem prema
uspjehu. Vi im to moete rei jer ste tolikim ljudima pomogli
rijeiti njihove probleme.
Tisue ljudi u Americi ele znati kako zamisli pretvoriti u
novac, ljudi koji moraju poeti ni od ega, bez financijskih
sredstava te nadoknaditi svoje gubitke. Ako im itko u tome moe
pomoi, tada ste to vi.
Ako objavite knjigu, volio bih dobiti prvi primjerak koji
izae iz tiska, s vaim vlastorunim potpisom.
Uz najbolje elje, srdano,
Jennings Randolph
30
to god je
OVJEKOV UM
sposoban
ZAMISLITI
POVJEROVATI
to je sposoban i
OSTVARITI.
31
2.
UDNJA
32
Barnes je uspio zato to je tono odredio svoj cilj, a zatim u
njega uloio svu svoju energiju, svu svoju snagu, sav svoj trud i
sve ostalo ime je raspolagao.
33
Poriv koji vodi do bogatstva i
34
Dobro upamtite ovu razliku izmeu Marshalla Fielda i
ostalih trgovaca jer je to ista ona razlika koja uspjene ljude
izdvaja od neuspjenih.
Svako ljudsko bie koje razumije svrhu novca, osjea elju
za njime.elja nee donijeti bogatstvo. Bogatstvo donosi
udnja za obiljem koja se pretvara u opsesiju, zatim konkretno
planiranje naina i sredstava te podupiranje planova ustrajnou
koja ne priznaje neuspjeh.
35
ESTI K O R A K : itajte svoju izjavu na glas dva puta
dnevno, naveer neposredno prije spavanja te ujutro nakon
buenja. Dok itate - zamiljajte, osjeajte i vjerujte da ve
posjedujete taj novac.
36
nadali se, eljeli, udjeli i planirali prije no to su
sanjali,
zaradili novac.
Trebali biste znati i da veliko bogatstvo ne moete ostvariti
ukoliko u sebi ne uspijete raspaliti udnju za novcem te uistinu
povjerovati da ete ga posjedovati.
Mo velikih snova
37
na to to e "drugi" rei kada doivite privremeni poraz, jer
"drugi" moda ne znaju da svaki neuspjeh u sebi nosi sjemenku
jednako velikog uspjeha.
Thomas Edison sanjao je o elektrinoj svjetiljci, bez
odgaanja je zapoeo djelovati prema ostvarenju tog sna i ostao
mu vjeran, unato desecima tisua neuspjeha, sve dok ga nije
ostvario. Praktini sanjari ne odustaju!
Whelan je sanjao o lancu prodavaonica cigara, proveo svoj
san u djelo i njegove prodavaonice danas stoje na mnogima od
najprometnijih amerikih raskrija.
Braa Wright sanjala su o stroju koji e letjeti zrakom. Danas
irom svijeta opaamo dokaze da je njihov san bio razborit.
Marconi je sanjao o sustavu zauzdavanja neopipljivih sila
etera. Dokaz da nije uzalud sanjao pronai ete u svakom radio
i televizijskom prijamniku na ovom svijetu. Zanimljivo je da su
Marconija "prijatelji" prisilno odveli na promatranje u
psihijatrijsku ustanovu kada je izjavio da je otkrio naelo
pomou kojega je mogue slati poruke zrakom, bez ica i l i
ostalih fizikih sredstava komunikacije. Dananji sanjari
prolaze mnogo bolje.
Svijet je danas prepun mogunosti koje sanjari u prolosti
nisu poznavali.
38
John Bunyan napisao je Napredak hodoasnika, jedno od
najboljih knjievnih djela na engleskom jeziku, nakon to je
boravio u zatvoru, okrutno kanjen zbog svojih stajalita o
religiji.
O. Henry otkrio je diva u svojem umu nakon to je pretrpio
veliku nesreu te bio baen u zatvorsku eliju u Columbusu.
Budui da ga je nevolja prisilila na upoznavanje sa svojim
drugim jastvom" i na koritenje mate, otkrio je da je zapravo
Veliki pisac, a ne bijedni zloinac i otpadnik.
Charles Dickens je kao mladi zaraivao lijepei naljepnice
na kutijice s latilom. Tragedija njegove prve ljubavi prodrla je
u dubinu njegove due i pretvorila ga u jednog od najboljih
svjetskih pisaca. Iz te tragedije rodio se njegov knjievni
Dl vijenac, David Copperfield, kojemu su uslijedila brojna ostala
djela dragocjena svim ljubiteljima knjiga.
Helen Keller ogluila je, zanijemila i oslijepila nedugo po
roenju. Unato toj tragediji, svoje je ime neizbrisivo upisala na
stranice povijesti velikana. Cijeli njezin ivot svjedoi da nitko
nije poraen sve dok poraz ne prihvati kao stvarnost.
Robert Burns bio je nepismeni seoski momak. ivio je u
siromatvu i odrastao u pijanicu. No, ovaj je svijet oplemenjen
njegovim ivotom jer je prelijepe misli zaodjenuo poezijom te
lako iupao korov i na njegovu mjestu posadio ruu.
Beethoven je bio gluh, Milton je bio slijep, no, njihova e
imena trajati koliko i vrijeme jer su sanjali i svoje snove
pretoili u organizirane misli.
eljeti neto nije isto to i biti spreman primiti predmet
svoe elje. Nitko nije spreman sve dok ne povjeruje da to moe
ostvariti. Um se mora nalaziti u stanju vjere, a ne u stanju puke
nade i l i elje. Otvoren um nuan je za raanje vjere. U
zatvorenim umovima ne mogu se roditi pouzdanje, odvanost i
vjera.
39
Upamtite da u visoke ivotne ciljeve te snove o obilju i
blagostanju nije potrebno uloiti nita vie truda no to je
potrebno za prihvaanje bijede i siromatva. Veliki je pjesnik tu
univerzalnu istinu izrazio sljedeim rijeima:
40
pronai. Sjetio sam se rijei besmrtnog Emersona: "Cijeli nas
svijet pouava vjeri. Potrebno je samo sluati. Svatko od nas
svojeg vodia, a smjernim sluanjem ut emo pravu rije."
Prava rije? udnja! Vie od bilo ega udio sam za time da
moj sin ne bude gluhonijem. Tu udnju nikada nisam napustio,
ak ni na trenutak.
to sam mogao poduzeti? Odluio sam u um tog djeteta
nekako usaditi svoju goruu udnju za nainima i sredstvima
koji e, neovisno o uima, prenositi zvukove njegovu mozgu.
im je bio dovoljno star za suradnju, nastojao sam njegov
um toliko potpuno ispuniti goruom udnjom za sluhom da e
je priroda biti prisiljena ostvariti na svoj nain.
Sve su se te misli rojile u mojem umu, no o njima nisam
govorio nikome. Svakog bih dana obnovio svoj zavjet da moj
sin nee ostati gluhonijem.
kako je rastao i poeo opaati svijet oko sebe, primijetili
smo da ipak vrlo slabo uje. U dobi u kojoj djeca poinju
govoriti, on to nije pokuavao, no, prema njegovu ponaanju
mogli smo jasno zakljuiti da odreene zvukove ipak uje. To
|| bilo sve to sam elio znati! Bio sam uvjeren da uz neznatan
sluh moe razviti tu sposobnost. Tada se dogodilo neto to mi
|l pruilo nadu. Dolo je iz posve neoekivanog izvora.
41
Nedugo nakon to je prisvojio gramofon, otkrio sam da me
uje prilino jasno kada bih govorio usnama priljubljenim uz
njegov mastoidni nastavak u korijenu lubanje.
Budui da sam odluio da e moj sin jasno uti moj glas,
smjesta sam u njegov um zapoeo pretakati svoju udnju da
uje i progovori. Uskoro sam otkrio da uiva sluati prie prije
spavanja pa sam se bacio na posao i osmiljao prie koje e u
njemu pobuditi samopouzdanje, matu i arku udnju da uje i
bude poput sve ostale djece.
Osobito sam naglaavao jednu priu kojoj bih svaki puta dao
nov, dramatian prizvuk. Svrha te prie bila je u njegov um
usaditi misao da njegov poremeaj nije nedostatak, ve vrlo
vrijedna znaajka. Unato injenici da su sve filozofije koje
sam prouavao, jasno govorile da svaka nevolja u sebi nosi
sjemenku jednako velike prednosti, moram priznati da nisam
imao pojma kako taj poremeaj moe postati vrijednost.
42
plodovima. Nekoliko je mjeseci preklinjao da mu dopustimo
prodavati novine, no njegova majka nije htjela dati doputenje.
Na posljetku je situaciju uzeo u svoje ruke. Jednog
poslijepodneva dok je kod kue bio sam sa slugama, iskrao se
kroz kuhinjski prozor i krenuo u svijet. Od lokalnog postolara
posudio je est centa, uloio ih u novine, prodao ih, ponovno
uloio novac te ponavljao taj postupak sve do kasne veeri.
Nakon to je sredio svoje raune i vratio posuenih est centa
koje je posudio od svojeg bankara, ostala mu je ista dobit od
etrdeset i dva centa. Kada smo supruga i ja te veeri doli kui,
pronali smo ga usnulog u krevetu, s novcem vrsto stisnutim u
aci.
Njegova mu je majka otvorila aku, odloila novac i
zaplakala. Od svega to je mogla uiniti, pla nad sinovljevom
pobjedom doimao se krajnje neprikladnim! Moja je reakcija
bila upravo suprotna. Smijao sam se od srca jer sam znao da
sam uspio u svojem nastojanju da u sinovljev um usadim stav
vjere u sebe.
Njegova ga je majka u prvom poslovnom pothvatu vidjela
kao malog gluhog djeaka koji je izaao na ulice i riskirao ivot
da bi zaradio novac. Ja sam vidio hrabrog, ambicioznog i
samopouzdanog malog poduzetnika ija je vjera u sebe samoga
bila poveana za sto posto jer je zahvaljujui vlastitoj pobudi
zapoeo s poslom i uspio. Taj mi je dogaaj mnogo znaio jer
sam znao da mi prua dokaz o sinovljevoj domiljatosti koja e
ga pratiti cijelog ivota.
Dar sluha
44
Misao koja ini uda
45
pojavno oitovanje. Blair je udio za normalnim sluhom; sada
ga posjeduje! Roen je s hendikepom koji bi ovjeka sa
slabijom udnjom poslao na ulicu prodavati olovke.
"Bezazlena la", koju sam mu kao djetetu usadio u um
navodei ga na pomisao da e njegov hendikep postati vrlo
vrijedna odlika koja e mu donositi korist, opravdala je sama
sebe. Uistinu nema toga, ispravnog ili pogrenog, to vjera,
potpomognuta goruom udnjom, ne moe ostvariti. Te su
znaajke svima dostupne.
46
ivoga vrlo mali. No, to je bilo njegovo miljenje. To nije bilo i
miljenje njegova pacijenta. Netom prije no to su ga odvezli,
uho je apnuo: "Ne uznemiravajte se, efe, za nekoliko dana
izlazim odavde." Sestra me je saaljivo pogledala. No, pacijent
|e dobro podnio operaciju. Nakon to je sve bilo gotovo, njegov
|e lijenik rekao: "Spasila ga je samo njegova udnja za
ivotom. Ne bi se izvukao da nije odbio prihvatiti mogunost
smrti."
Osobno vjerujem u mo udnje potpomognute vjerom jer
sam vidio kako ta mo uzdie ljude sa skromnih poetaka do
obilja i moi; vidio sam kako pljaka grobove svojih rtava;
vidio sam kako slui kao posrednik za ponovne pobjede ljudi
koji su doivjeli poraz na stotine razliitih naina; vidio sam
kako je mojem sinu omoguila normalan, sretan i uspjean ivot
unato tome to ga je Priroda na ovaj svijet poslala bez uiju.
Kako ovjek moe zauzdati i upotrijebiti mo udnje?
Odgovor se nalazi u ovom i ostalim poglavljima knjige koju
drite u rukama.
Pomou nekog udnog i monog naela "mentalne kemije"
kojega nikada nije razotkrila, Priroda u pobudu snane udnje
omata "ono neto" to se ne pokorava rijei "nemogue" i ne
prihvaa neuspjeh.
47
U M N E M A DRUGIH
OGRANIENJA
OSIM ONIH
KOJA M U SAMI
NAMETNEMO.
I SIROMATVO
I BOGATSTVO
POTOMCI SU MISLI.
49
3.
VJERA
VIZUALIZACIJA I VJERA U
OSTVARENJE UDNJE
Drugi korak prema bogatstvu
50
U cilju ilustracije razmotrit emo va razlog itanja ove
knjige. Va je cilj stei sposobnost pretvaranja neopipljivih
misaonih poticaja udnje u njihov materijalni oblik, odnosno
novac. Slijedei upute iznesene u poglavljima o autosugestiji i
podsvjesnom umu te saetke poglavlja o autosugestiji, vjerujete
da ete dobiti ono to traite i vaa e podsvijest djelovati na
temelju vae vjere koju vam vraa u obliku uvjerenja, nakon
ega slijede konkretni planovi za ostvarenje onoga za im
udite.
Vjera je stanje uma koje moete razviti po volji nakon to
svladate trinaest naela, jer to je stanje uma koje se razvija
svjesno, primjenom i upotrebom tih naela.
Ponavljanje afirmacija i l i zapovijedi svojem podsvjesnom
umu jedini je poznati nain razvoja emocije vjere.
Znaenje navedene tvrdnje pojasnit u objanjenjem zbog
ega ljudi katkad postaju zloinci. Jedan uveni kriminolog je
rekao: "Kada se ovjek po prvi puta susretne sa zloinom,
gnua ga se. Ostane li neko vrijeme u dodiru s njime, navikava
se na njega i podnosi ga. Ako s njime ostane u dodiru dovoljno
dugo, na posljetku ga prihvaa i potpada pod njegov utjecaj."
Jednako tako moemo rei i da svaki misaoni poticaj,
opetovano prenoen podsvjesnom umu, na posljetku biva
prihvaen i ostvaren jer ga podsvijest, najpraktinijim moguim
postupkom, pretvara u materijalnu istoznanicu.
Razmotrimo ponovno tvrdnju da se sve emocijama proete
misli pomijeane s vjerom odmah poinju pretvarati u svoju
materijalnu istoznanicu ili oblik.
Emocije, odnosno, "osjeajni" dio misli, imbenici su koji
mislima daju ivotnu snagu, udahnjuju im ivot i ine ih
djelotvornima. Emocije vjere, ljubavi i seksa, pomijeane s bilo
kojim misaonim poticaj em, pruaju mu veu djelotvornost no
to bi to ijedna od tih emocija uinila sama za sebe.
Do podsvjesnog uma mogu doprijeti, i na njega utjecati, ne
samo misaoni poticaji pomijeani s vjerom, ve i misaoni
51
poticaji pomijeani s bilo kojom pozitivnom ili negativnom
emocijom.
52
prakse. Pukim itanjem uputa to neete postii.
Iznimno je vano jaati pozitivne emocije inei ih
dominantnim silama svojega uma, izbjegavati i uklanjati
negativne emocije.
Um kojim dominiraju pozitivne emocije postaje omiljenim
stanitem stanja uma poznatog kao vjera. Takav um je, po volji,
sposoban davati upute podsvijesti, koja ih prima i smjesta
poinje djelovati na njihovu izvrenju.
53
Vjera je jedini nain da ovjek zauzda i iskoristi kozmike
sile Beskonane Inteligencije.
arolija autosugestije
54
Vratimo se sada polaznoj toki i otkrijmo kako emo
prvotnu sjemenku zamisli, plana i l i namjere posaditi u svoj um.
Postupak je vrlo jednostavan: svaku zamisao, plan i l i namjeru
mogue je posaditi u um ponavljanjem misli. Zbog toga ste
upueni napisati izjavu o svojem najvanijem cilju, upamtiti je i
glasno ponavljati iz dana u dan, sve dok te zvune vibracije ne
dopru do vae podsvijesti.
Odluite odbaciti nepoeljne utjecaje iz okoline i dovesti
svoj ivot u red. Razmatrajui svoje mentalne vrline i
nedostatke, mogli biste otkriti da je nedostatak samopouzdanja
vaa najvea slabost. Uz pomo naela autosugestije mogue je
prevladati ovaj nedostatak, a plahost pretvoriti u hrabrost. To
naelo moete primijeniti jednostavnim ispisivanjem pozitivnih
misaonih poticaja, njihovim pamenjem i ponavljanjem sve dok
ne postanu djelatan dio vaeg podsvjesnog uma.
Formula samopouzdanja
55
ostvarenja tog cilja; zbog toga u svakodnevno deset
minuta posvetiti razvoju svojeg samopouzdanja.
56
Katastrofa negativnog razmiljanja
57
Smatra li se nadmaenim, nadmaen si,
Da bi se uzdigao, mora razmiljati visoko,
Mora biti siguran u sebe
Ako eli stii na cilj.
58
istraivanja i analize ivotnih ostvarenja i postignua stotina
iznimnih ljudi, otkrio sam da je u pozadini gotovo svakog
uspjeha bio utjecaj enske ljubavi.
Ako su vam potrebni dokazi za mo vjere, prouavajte
postignua mukaraca i ena koji su je primijenili. Meu njima
prednjai Nazareanin. Temelj kranstva je vjera, bez obzira
na to koliko ljudi iskrivili i l i koliko pogreno protumaili
znaenje te velike sile.
Sutina Kristovih uenja i postignua, koja je mogue
nazvati i "uda", nije ni vie ni manje nego vjera. Ako "uda"
uistinu postoje, tada se izvode putem stanja uma poznatog kao
vjera!
Razmotrimo mo vjere kakvu je iskazao ovjek poznat
cijelom ovjeanstvu, Mahatma Gandhi iz Indije. Svijet je u
tom ovjeku imao zapanjujui primjer moi vjere. Gandhi je
raspolagao veom potencijalnom moi od bilo kojeg ovjeka
tog doba unato injenici da nije posjedovao nijedno od
priznatih sredstava moi kao to su novac, bojni brodovi,
vojnici i bojna oprema. Gandhi nije imao novca, nije imao dom,
nije posjedovao ni odijelo, ali je posjedovao mo. Kako je
doao do te moi?
Stvorio ju je putem razumijevanja naela vjere te putem
svoje sposobnosti da tu vjeru prenese dvjestotini milijuna ljudi.
Gandhi je na zadivljujui nain uspio utjecati na dvjesto
milijuna umova i ujediniti ih u jedan jedini um.
Koja bi druga sila osim vjere mogla ostvariti takvo to?
59
Kako je jedna zamisao izgradila bogatstvo
60
drutvo uvesti tog tridesetosmogodinjeg predsjednika eliane.
No, nisu oekivali da e odaziv biti velik. ak su ga i upozorili
da newyorsko visoko drutvo nee biti raspoloeno za preduge
govore te da se, ako ne eli dosaivati Stillmanovima,
Harrimanovima i Vanderbiltima, ogranii na petnaest do
dvadeset minuta ljubaznih besmislica i ostane na tome.
ak je i John Pierpoint Morgan, koji je sjedio zdesna
Schwabu kao veliki dostojanstvenik, odluio nakratko uveliati
skup svojom prisutnou. to se medija i javnosti tie, taj je
dogaaj bio toliko beznaajan da se sljedeeg dana o njemu u
lisku nije moglo proitati ba nita.
I tako su domaini i njihovi ugledni uzvanici priborom za
jelo prokrili svoj put kroz uobiajenih sedam i l i osam jela.
Razgovaralo se vrlo malo i vrlo ukoeno. Nekoliko bankara i
burzovnih meetara upoznalo je Schwaba ija je karijera
procvjetala uz obale Monongahele, ali, nijedan ga nije dobro
poznavao. No, prije nego to se veer pribliila kraju svi su,
zajedno s financijskim gospodarom Morganom, bili opinjeni
djetetom koje je te veeri zaeto - milijardu dolara vrijednom
korporacijom United States Steel.
Schwabov govor te veeri naalost nije zabiljeen.
Pretpostavljam da je to bio 'priprost' govor, gramatiki
nepravilan (jer se Schwab nikada nije zamarao jezinim
sitnicama), prepun dosjetki i proet mudrou. Snano je
utjecao na uzvanike ija se financijska teina procjenjuje na pet
milijardi dolara. Nakon govora koji je trajao devedeset minuta,
dok su okupljeni jo bili opinjeni, Morgan je odveo govornika
do skrovitog prozora gdje su, sjedei u neudobnom poloaju i
klatei nogama s visine, razgovarali jo sat vremena.
Schwab je u potpunosti iskoristio aroliju svoje osobnosti,
no, vaniji i trajniji peat ostavio je njegov temeljit, konkretan
program za proirenje eliane. Mnogi su pokuavali
zainteresirati Morgana za stvaranje kartela po uzoru na kartele u
industriji keksa, eljezne galanterije, eera, gume, viskija, ulja
61
i l i vakaih guma. Tu je zamisao promicao kockar John W.
Gates, no Morgan mu nije vjerovao. Bez uspjeha su pokuali i
B i l l i Jim Moore, ikaki burzovni meetari koji su sjedinili
kartel proizvoaa ibica i korporaciju za proizvodnju krekera.
Elbert H. Gary, licemjerni odvjetnik iz provincije, pokuao je
promaknuti tu zamisao, no, nije bio dovoljno vaan da bi
ostavio dojam. Taj se projekt smatrao fantazijom udaka eljnih
lake zarade sve dok Schwabova rjeitost nije J.P. Morgana
ponijela u visine s kojih je mogao sagledati jasne rezultate
najodvanijeg ikada zamiljenog financijskog pothvata.
Financijski magnetizam koji je prije jednog narataja poeo
privlaiti tisue malih i katkad loe voenih kompanija u velike
korporacije koje su unitavale konkurenciju, poeo je djelovati i
na podruju proizvodnje elika domiljatou dobrodunog
poduzetnikog gusara Johna W. Gatesa. Gates je od lanaca
malih koncerna ve oformio kompaniju za proizvodnju elika i
ice, a zajedno s Morganom stvorio je Saveznu kompaniju za
proizvodnju elika.
No, u usporedbi s divovskim vertikalnim kartelom Andrewa
Carnegiea koji su vodila pedeset i tri partnera, ostale su se
korporacije doimale beznaajnima. Mogli su se ujedinjavati do
mile volje, no cijela gomila njih ne bi predstavljala ni zubac u
Carnegiejevoj organizaciji i Morgan je to znao.
Znao je to i ekscentrini stari kot. S velianstvenih visina Skibo
palae promatrao je, prvo sa zanimanjem, a zatim sa zamjeranjem,
pokuaje Morganovih manjih kompanija da mu oduzmu posao.
Kada su ti pokuaji postali previe drski, Carnegiejeva narav
pretoena je u gnjev i elju za osvetom. Odluio je svakoj
suparnikoj tvornici konkurirati vlastitom. Do tada ga ice, cijevi,
obrui ili ploe nisu zanimali. Bio je posve zadovoljan prodajui
takvim kompanijama sirov elik i putajui ih raditi kako ele. Sada
je, sa Schwabom kao glavnim i sposobnim zamjenikom, planirao
dotjerati svoje neprijatelje pred zid.
I tako je Morgan u govoru Charlesa M. Schwaba pronaao
62
rjeenje tog problema. Kartel bez Carnegiea - najveeg diva -
ne bi bio kartel, i l i , kao to je jedan novinar rekao, kola od
ljiva, ali bez ljiva.
Schwabov govor tog 12. prosinca 1900. godine nedvojbeno
je doveo do zakljuka, iako ne i jamstva, da je golemo
Carnegiejevo carstvo mogue dovesti pod Morganovo okrilje,
(iovorio je o budunosti elika, o reorganizaciji u cilju vee
uinkovitosti, o usavravanju, o odustajanju od neuspjenih
tvomica i usredotoenju na plodonosne projekte, o trgovini
zlatnom rudom, o gospodarskoj politici nadlenih ministarstava
te o osvajanju stranih trita.
Osim toga, prisutnim je gusarima ukazao na pogreke
njihovog pljakanja. Naglasio je da je njihov cilj bio ostvariti
monopol, podizati cijene i ubirati masne kamate. Schwab je bez
ustezanja osudio sustav. Izjavio je kako je takva politika
ograniila trite u vrijeme kada je potreba za irenjem bila
iznimno jaka. Tvrdio je da e se smanjenjem cijene elika
stvoriti trite koje e neprestano rasti; da e se neprestano
pojavljivati novi kupci te da je mogue osvojiti i dobar dio
svjetskog trita. Schwab je, i ne znajui, bio- apostol
suvremene masovne proizvodnje.
I tako je veera u Sveuilinom klubu privedena kraju.
Morgan je poao kui razmisliti o Schwabovim optimistinim
predvianjima. Schwab se vratio u Pitsburgh voditi posao za
Andrewa Carnegiea, a Gary i ostali vratili su se svojim
burzovnim meetarenjima, odnosno, prikraivanju vremena u
oekivanju sljedeeg poteza.
Nije dugo potrajalo. Morganu je bilo potrebno otprilike tjedan
dana da proui gomilu prijedloga koje mu je Schwab predoio.
Kada se uvjerio da financijskim nevoljama nema mjesta u tom
planu, poslao je po Schwaba - i otkrio da je taj mladi zapravo
prilino plah. Schwab je rekao da gospodinu Carnegieju
vjerojatno ne bi bilo drago kada bi saznao da je njegov pouzdani
predsjednik kompanije oijukao s carem Wall Streeta. Tada je
63
John W. Gates, posrednik, predloio da se Schwab "sluajno"
nae u Bellevue hotelu u Philadelphiji, gdje e se "sluajno" nai
i J.P. Morgan. Meutim, kada je Schwab stigao na dogovoreno
mjesto, Morgan je ostao u svojem domu u New Yorku sprijeen
boleu pa je zbog toga Schwab poao u New York i pojavio se
na vratima Morganove radne sobe.
Neki povjesniari gospodarstva tvrde da je cijelu dramu od
poetka do kraja inscenirao Andrew Carnegie - da je lukavi
kot upriliio veeru u ast Schwabu, uveni govor te nedjeljni
Schwabov sastanak s novarskim kraljem. Istina je upravo
suprotna. Kada je Schwab pozvan potvrditi dogovor, nije ni
znao hoe li "mali ef, kako su zvali Carnegieja, uope
sasluati ponudu, osobito od skupine mukaraca koju je smatrao
nedostojnima. No, Schwab je na sastanak ponio est listova
krasopisom ispisanih brojki koje su predstavljale materijalnu
vrijednost i potencijal za zaraivanje svake eliane koju je
smatrao vanom zvijezdom na novom metalopreraivakom
nebu.
etvorica ljudi cijelu su no razmatrala te brojke. Glavni je,
dakako, bio Morgan, nepokolebljiv u svojem uvjerenju u
boansku ispravnost novca. S njim je bio i njegov plemenitaki
partner, Robert Bacon, uenjak i uglaeni gospodin. Trei je bio
John W. Gates kojega je Morgan prezirao kao kockara i koristio
kao orue. etvrti je bio Schwab koji je znao vie o proizvodnji i
prodaji elika od bilo kojeg tada ivueg ovjeka. Tijekom
cijelog sastanka njegove brojke nijednom nisu dovedene u
pitanje. Ako je on rekao da kompanija vrijedi toliko, tada vrijedi
toliko i nita vie. Schwab je takoer izriito zahtijevao da se u
kombinaciju ukljue samo odreeni koncerni. On je zamislio
korporaciju u kojoj nee biti dupliciranja, ak ni u cilju
zadovoljenja pohlepe prijatelja koji bi se eljeli rijeiti tereta
svojih kompanija i prenijeti ih na Morganova iroka plea.
Kada je svanulo, Morgan je ustao i protegnuo lea. Preostalo
je jo samo jedno pitanje.
64
"Smatra li da Carnegieja moe nagovoriti na prodaju?"
pitao je.
"Mogu pokuati," rekao je Schwab.
"Uspije li ga nagovoriti, upustit u se u taj pothvat," rekao
|c Morgan.
Do tog je trenutka sve bilo u redu. No, hoe li Carnagie
pristati na prodaju? Koliko e traiti? (Schwab je oekivao iznos
Od 320 milijuna dolara.) Kakav e oblik plaanja prihvatiti?
Obine ili povlatene dionice? Obveznice? Gotovinu? Nitko ne
hi mogao namaknuti treinu milijarde dolara u gotovini.
Na smrznutom terenu St. Andrews u Westchesteru u sijenju
su partiju golfa odigrali zabundani Andrew i Charlie koji je,
kao i obino, blagoglagoljivim brbljanjem odravao dobro
raspoloenje. No, o poslu nije izgovorena ni jedna rije sve dok
nisu sjeli u toplu Carnegiejevu ladanjsku kuu. Tada je Schwab,
s istom uvjerljivou kojom je opinio osamdeset milijunaa u
Sveuilinom klubu, Carnegieja obasipao blistavim obeanjima
o lagodnoj mirovini i neizrecivim milijunima kojima e
zadovoljavati svoje drutvene prohtjeve. Carnegie je kapitulirao,
ispisao iznos na komad papira, predao ga Schwabu i rekao:
"Eto, za toliko emo prodati."
Brojka je iznosila 400 milijuna dolara budui da je iznosu od
320 milijuna, koji je Schwab predloio kao temeljnu brojku,
Carnegie dodao 80 milijuna u ime poveane kapitalne
vrijednosti tijekom protekle dvije godine.
Kasnije je, na palubi prekooceanskog broda, kot sa
aljenjem izjavio Morganu: "Trebao sam traiti 100 milijuna
vie."
"Da si traio, dobio bi," veselo mu je odvratio Morgan.
U javnosti se, dakako, podignula praina. Britanski dopisnik
javio je da su strani proizvoai elika "zgroeni" tom divovskom
kombinacijom. Predsjednik sveuilita Yale, Hadley, izjavio je da
Amerika u sljedeih dvadeset i pet godina "u Washingtonu moe
65
oekivati cara" ukoliko stvaranje kartela ne bude zakonski
regulirano. No, sposobni meetar Keene s takvim se arom bacio
na prodaju dionica da je razlika - koju neki procjenjuju na 600
milijuna dolara - rasprodana u trenutku. I tako je Carnegie dobio
svoje milijune, Morganova grupacija dobila je 62 milijuna za svoj
"trud", a svi "momci", od Gatesa do Garyja dobili su svoje
milijunie.
***
66
Korporacija United States Steel je napredovala i prerasla u
jednu od najbogatijih i najmonijih korporacija u Americi koja
danas zapoljava tisue ljudi, razvija nove naine koritenja
elika te otvara nova trita. Sve to dokazuje da je prihod od
600 milijuna dolara kojega je donijela Schvvabova zamisao, bio
opravdan.
Bogatstvo zapoinje u obliku misli!
Koliinu bogatstva ograniuje samo osoba u ijem se umu ta
misao rodila. Vjera uklanja sva ogranienja! Sjetite se toga
kada budete spremni cjenkati se sa ivotom za ono to traite
kao svoju naknadu.
67
4.
AUTOSUGESTIJA
68
plodnom vrtu u kojemu e obilno rasti korov ako umjesto njega
ne posijemo sjemenke koje e donijeti neto poeljniji urod.
Autosugestija je metoda kontroliranja misli kojom ovjek moe
hotimino hraniti svoj podsvjesni um kreativnim mislima ili
zanemarivanjem dopustiti da misli destruktivne prirode pronau
svoj put u taj plodni vrt naega uma.
69
Isprazna rije koju niste oplemenili emocijom, nee utjecati
na va podsvjesni um. Znaajnije rezultate neete ostvariti sve
dok ne nauite doprijeti do svoje podsvijesti pomou misli,
odnosno, izgovorenih rijei proetih emocijama i vjerom.
Nemojte se obeshrabriti ukoliko iz prvog pokuaja ne
uspijete nadzirati svoje emocije i upravljati njima. Upamtite da
nita ne moete postii bez truda. Ne moete varati ak i ako to
arko elite. Cijena sposobnosti da utjeete na podsvjesni um
jest beskrajna ustrajnost u primjeni opisanih naela. eljenu
sposobnost ne moete razviti po nioj cijeni. Sami morate
odluiti je li nagrada kojoj teite ("svjesnost o novcu") vrijedna
cijene koju morate platiti u obliku truda.
Vaa sposobnost da primjenite naelo autosugestije u velikoj
e mjeri ovisiti o sposobnosti da se usredotoite na odreenu
udnju sve dok ona ne postane gorua opsesija.
70
ovu tvrdnju, razmislite o mogunosti da svoju podsvijest posve
nevino "prevarite" pobuujui u njoj vjeru, zato to vi vjerujete,
da morate posjedovati novac koji zamiljate, da taj novac ve
eka na vas te da vam mora predati praktine planove stjecanja
novca koji je ve va.
Predajte svojoj mati misao koju sam naveo u prethodnom
odlomku i vidjet ete to ona moe uiniti da bi stvorila
praktine planove za stjecanje novca pomou preobrazbe vae
udnje.
Ne oekujte konkretan plan pomou kojega ete pruati
usluge i l i robu u zamjenu za novac koji zamiljate, ve
promatrajte kako ve posjedujete novac, u meuvremenu
zahtijevajui i oekujui da vam podsvijest prui planove koji
su vam potrebni. U oekivanju tih planova budite pozorni, a
kada se pojave, smjesta ponite djelovati. Kada se pojave,
vjerojatno e "bljesnuti" u vaem umu putem estog osjetila u
obliku "nadahnua". Prihvatite ih s potovanjem i zaponite
djelovati im ih primite.
U etvrtom koraku upueni ste "osmisliti konkretan plan za
ostvarenje svoje elje i smjesta zapoeti djelovati na njegovu
ostvarenju". Tu biste uputu trebali slijediti na nain opisan u
prethodnom odlomku. Ne oslanjajte se na "razum" dok stvarate
plan za stjecanje novca putem preobrazbe udnje. Va bi razum
mogao biti lijen, i ako se u potpunosti oslonite na njega, mogao
bi vas razoarati.
Zamiljajui novac koji elite posjedovati (zatvorenih oiju),
promatrajte kako pruate uslugu ili isporuujete robu koju
namjeravate dati za taj novac. To je vrlo vano!
71
P R V O : pronaite neko mirno mjesto (po mogunosti krevet
u vrijeme poinka) gdje vas nitko nee ometati I
uznemirivati, zatvorite oi i glasno ponavljajte (tako da
ujete vlastite rijei) pisanu izjavu o iznosu novca koji
elite stei, rok do kojega ga namjeravate stei te opis
usluge i l i robe koju namjeravate dati za taj novac. Pritom
zamiljajte kako ve posjedujete eljeni novac.
Primjerice: pretpostavimo da namjeravate skupiti
50.000 dolara do 1. sijenja za pet godina, da zauzvrat
namjeravate pruati osobne usluge u svojstvu prodavaa.
Vaa pisana izjava o namjeri trebala bi izgledati otprilike
ovako:
"Do 1. sijenja 20.. godine posjedovat u 50.000 dolara
koji e mi u tom vremenskom razdoblju pristizati u
razliitim iznosima.
Za taj novac pruat u najbolju uslugu za koju sam
sposoban, isporuivati najveu moguu koliinu i najbolju
moguu kvalitetu usluge u svojstvu prodavaa
(opiite uslugu ili robu koju namjeravate prodavati).
Vjerujem da u posjedovati taj novac. Moja je vjera
tako jaka da ve sada vidim taj novac. Mogu ga dodirnuti
rukama. Taj novac eka na mene, a pristizat e razmjerno
usluzi koju namjeravam pruati za njega. Oekujem plan
pomou kojega u zaraditi taj novac i ostvarit u ga im ga
primim."
72
Izvodei ovaj postupak imajte na umu da primjenjujete
naelo autosugestije u cilju pruanja naredbi svojem
podsvjesnom umu. Upamtite takoer da e vaa podsvijest
djelovati na temelju uputa koje ste proeli emocijama i predali
joj ih s "osjeajem". Vjera je najsnanija i najdjelotvornija od
svih emocija. Slijedite upute iznesene u poglavlju o vjeri.
Te e vam se upute isprva moda initi apstraktnima. Ne
dopustite da vas to uznemiri. Slijedite ih bez obzira na to koliko
vam se isprva inile apstraktnima. Budete li slijedili te upute
duhom jednako kao i djelom, uskoro e doi trenutak kada e
vas obaviti potpuno novi univerzum moi.
73
Nakon to proitate cijelu knjigu, vratite se ovom poglavlju i
u duhu i djelu slijedite ovu uputu:
74
Svaka nevolja,
svaki neuspjeh
i svaka patnja
u sebi nose
sjemenku
jednako velike
ili vee
dobrobiti.
75
5.
STRUNO ZNANJE
76
"ovjek od edukacije" zbog toga to nije bio visoko obrazovan.
Ljudi koji grijee tom pretpostavkom, ne razumiju istinsko
znaenje rijei "edukacija". Rije je izvedena iz latinske rijei
educo, to znai izvlaiti, razvijati iznutra.
Educiran ovjek nije nuno i ovjek koji posjeduje iroko
ope ili struno znanje. Educiran ovjek je ovjek koji je razvio
umne sposobnosti pomou kojih moe ostvariti sve to eli, a
da pritom ne kri tua prava.
77
na svojem radnom stolu imam niz tipki, te pritiskanjem prave
tipke mogu pozvati ovjeka koji e mi odgovoriti na pitanje
vezano za moj posao, jer veina mojih nastojanja usmjerena je
upravo tom cilju. Hoete li mi, lijepo vas molim, rei zbog ega
bih svoj um zakrio opim znanjem, s ciljem da budem
sposoban odgovarati na pitanja, kada sam okruen ljudima koji
mi mogu pruiti sve injenice koje su mi potrebne?"
Ovaj je odgovor uistinu bio logian.
Ford je njime dokrajio odvjetnika. Svi prisutni u sudnici
uvidjeli su da to nije odgovor neukog, ve educiranog ovjeka.
Educiran je svaki onaj ovjek koji zna gdje e stei znanje kada
mu bude potrebno te kako e to znanje organizirati u konkretan
plan djelovanja. Uz pomo svoje skupine strunjaka Henry
Ford je raspolagao svim strunim znanjem koje mu je bilo
potrebno da postane jedan od najbogatijih ljudi u Americi. To
se znanje nije nuno trebalo nalaziti u njegovu umu.
78
nisu "obrazovani". ovjek koji je sposoban organizirati i
usmjeravati skupinu strunjaka koji posjeduju znanje potrebno
za stjecanje bogatstva, jednako je uen kao i svaki drugi lan
njegove skupine.
Thomas A. Edison pohaao je kolu samo tri mjeseca.
Znanje mu nije nedostajalo, niti je umro siromaan.
Henry Ford nije imao ni est razreda osnovne kole, no sam
je uspio ostvariti golem financijski uspjeh.
Struno je znanje meu najkorisnijim i najjeftinijim
oblicima usluge koju je mogue pruiti! Sumnjate li u to,
prouite platne popise bilo kojeg sveuilita.
79
nema druge vrijednosti osim one koja moe biti ostvarena
putem njegove primjene u svrhu ostvarenja vrijednog cilja.
Razmiljate li o tome da se dodatno obrazujete, prije svega
odredite svrhu zbog koje elite to znanje, a zatim otkrijte
pouzdani izvor stjecanja eljenog znanja.
Uspjeni ljudi svih zanimanja nikada ne prestaju stjecati
struno znanje vezano za njihovu osnovnu svrhu, posao i l i
zanimanje. Oni neuspjeni veinom grijee vjerujui da
razdoblje stjecanja znanja zavrava zajedno sa kolovanjem.
Istina je da kolovanje ovjeku najvie koristi tako to mu
pomae nauiti stjecati praktino znanje.
Kljuno je, dakle, usavravanje! Tu je istinu u sljedeem
novinskom lanku naglasio Robert P. Moore, nekadanji
direktor slube za zapoljavanje Sveuilita Kolumbije.
Najtraeniji strunjaci
80
Struna praksa
81
mjeri nadoknauje mogunosti koje su proputene dok je
znanje bilo dostupno bez naknade. Dopisne kole su visoko
organizirane poslovne ustanove. Njihove su kolarine toliko
niske da su prisiljeni zahtijevati pravodobne uplate. Budui da
je uenik prisiljen plaati bez obzira na to dobiva li dobre ili
loe ocijene, potaknut je dovriti teaj od kojega bi u suprotnom
odustao. Dopisne kole nisu dovoljno naglasile injenicu da
njihovi uredi za naplatu zapravo pruaju najbolju pouku
odlunosti, pravodobnosti te navike dovravanja zapoetoga.
Osobno sam iz tog iskustva izvukao pouku prije vie od
etrdeset i pet godina. Upisao sam se na dopisni teaj
oglaavanja. Nakon osme ili desete lekcije prestao sam uiti, no
rauni su i dalje pristizali. ak tovie, kola je zahtijevala
plaanje bez obzira na to hou li nastaviti teaj. Stoga sam
odluio dovriti teaj i dobiti neto za svoj novac, kada ve
plaam (to sam zakonski bio obvezan initi). Tada sam
smatrao da je sustav naplate predobro organiziran, no kasnije
sam shvatio da je to bio vrijedan dio mojeg obrazovanja koji mi
nisu naplatili. Prisiljen plaati, nastavio sam i dovrio teaj.
82
nedostatak ambicija! Oni koji uz rad odvajaju slobodno vrijeme
za uenje malokad ostaju na dnu due vrijeme. Njihova im
poduzetnost otvara put prema vrhu, uklanja s njega mnoge
prepreke i omoguuje im naklonost osoba koje imaju mo
pogurnuti ih na njihovom putu prema uspjehu.
Metoda samostalnog uenja iznimno je pogodna za
zaposlene osobe koje nakon zavrenog kolovanja smatraju da
im je potrebno dodatno struno znanje, a ne mogu pronai
dovoljno vremena za povratak u kolu.
Stuart Austin Wier kolovao se za graevinskog inenjera te
obavljao taj posao sve dok jaka konkurencija nije suzila
njegovo trite na mjeru koja mu nije omoguavala dovoljnu
zaradu. Zbog toga je dobro razmislio i odluio promijeniti
zvanje. Vratio se u kolu i pripremao za zvanje poslovnog
odvjetnika. Dovrio je studij, poloio struni ispit i ubrzo
izgradio unosnu odvjetniku praksu.
No, da bi sve bilo potpuno jasno i da preduhitrim one koji e
rei: "Ja se ne mogu vratiti u kolu jer moram uzdravati
obitelj" i l i "Prestar sam za to", dodat u da je gospodin Wier
preao etrdesetu i da je bio oenjen kada se vratio u kolu.
tovie, paljivim odabirom visoko specijaliziranih teajeva
koji nude najbolju moguu pouku za odabrano zvanje, gospodin
Wier je za dvije godine dovrio studij za koji su veini
studenata potrebne etiri godine. Isplati se znati kupiti znanje!
83
sklopio je ugovore s vie od stotinu manjih trgovaca za prilino
simbolinu mjesenu naknadu. Njegova je zamisao bila da otvori
pokretni ured. Uredio je manji kamion i opremio ga
najsuvremenijom uredskom opremom. Danas posjeduje cijeli
vozni park takvih "pokretnih" ureda i zapoljava veliki broj
suradnika nudei tako malim trgovcima najbolju uslugu za
njihov novac.
Struno znanje potkrijepljeno matom dovelo ga je do tog
jedinstvenog poslovnog uspjeha. Prole je godine platio gotovo
deset puta vei porez no to ga je plaao trgovac kod kojega je
izgubio posao.
Poetak tog uspjenog posla bila je jedna jedina zamisao!
Budui da sam tu zamisao prenio mnogim nezaposlenim
prodavaima, sada u iskoristiti ovu mogunost i predloiti jo
jednu zamisao koja nudi jo veu mogunost zarade.
S njom me je upoznao prodava koji je odustao od prodaje i
poeo se baviti raunovodstvom u veleprodaji. Kada mu je ta
zamisao predloena kao rjeenje njegovog problema
nezaposlenosti, smjesta je odvratio: "Ta mi se zamisao svia,
ali ne znam kako bih je unovio". Drugim rijeima, tvrdio je da
ne bi znao unoviti svoje znanje steeno na podruju
raunovodstva u veleprodaji.
Tako je otkriven jo jedan problem koji je bilo potrebno
rijeiti. Uz pomo mlade daktilografkinje koja je bila sposobna
sastaviti priu, na prodava osmislio je vrlo zanimljivu
knjiicu u kojoj je opisao sve prednosti tog novog naina
raunovodstva. Uredno ispisane i jednostavno uvezene stranice
inile su savjetnik u kojem je pria bila uinkovita da je svom
vlasniku osigurala vie klijenata no to ih je mogao prihvatiti.
84
Iskuani plan za pronalaenje savrenog posla
85
Ne morate poeti na dnu
86
Halpin je zavrio studij u prilino nepovoljnom razdoblju
koje je desetkovalo radna mjesta pa je, nakon kratkotrajnog
iskustva s bankarstvom i proizvodnjom filmova prihvatio prvo
radno mjesto koje je obeavalo kakvu-takvu budunost -
prodaju elektrinih slunih aparata. Takvim se poslom svatko
moe baviti i Halpin je to znao, no za njega je to bilo dovoljno
da otvori vrata mogunosti.
Gotovo dvije godine nastavio je obavljati posao koji nije
volio i s kojega se nikada ne bi uzdignuo da nije, zbog dubokog
nezadovoljstva, odluio poduzeti neto. Prvo je ciljao na radno
mjesto pomonika direktora prodaje svoje kompanije i dobio
ga. Taj korak na poslovnoj ljestvici omoguio mu je s neto
vee visine opaziti jo vee mogunosti. No, tako je i
mogunost mogla vidjeti njega.
Postizao je tako dobre rezultate u prodaji slunih aparata da
je A . M . Andrews, predsjednik uprave konkurentske tvrtke,
poelio saznati neto o tom Danu Halpinu koji otima trite
njegovoj uspjenoj kompaniji. Poslao je po njega. Kada je
razgovor zavren, Halpin je bio novi direktor prodaje zaduen
za podrunicu Acousticon. Tada je gospodin Andrews, da bi
iskuao sposobnost mladog Halpina, otputovao na Floridu na tri
mjeseca, ostavljajui ga da potone ili propliva na novom
radnom mjestu. Halpin nije potonuo! Duh Knutea Rocknea i
njegova izreka: "Svi vole pobjednike i nitko nema vremena za
gubitnike", nadahnula ga je na tako veliki trud da je izabran na
mjesto potpredsjednika kompanije, poloaj koji bi veina ljudi s
ponosom zasluila tek nakon deset godina marljivog rada i
odanosti. Halpinu je to polo za rukom nakon tek neto vie od
est mjeseci.
Ono to nastojim istaknuti jest injenica da se ovjek uspinje
na visoke poloaje i l i ostaje na dnu ovisno o tome eli li
upravljati okolnostima.
87
Suradnici vam mogu biti neprocjenjivo vrijedni
88
interese ponuaa osobnih usluga te planove priprema tako da
poslodavac za poveani iznos naknade prima punu vrijednost.
Ukoliko posjedujete matu i traite unosniji nain pruanja
svojih usluga, ovaj prijedlog moe biti upravo onaj poticaj koji
ste traili. Pomou dobre zamisli mogue je ostvariti mnogo vei
dohodak no to ga ostvaruju "prosjeni" lijenici, odvjetnici ili
inenjeri ije je obrazovanje trajalo nekoliko godina.
Dobrim zamislima cijena nije unaprijed odreena i
nepromjenjiva!
U pozadini svake zamisli stoji struno znanje. Naalost, oni
koji ne ive u obilju, mnogo lake stjeu struno znanje od
zamisli. Zbog toga se posvuda opaa potreba za osobama koje
su sposobne pomoi drugima bolje prodavati osobne usluge.
Sposobnost podrazumijeva matu, znaajku potrebnu za
povezivanje strunog znanja sa zamislima u obliku razraenog
plana osmiljenog za stjecanje bogatstva.
Ako posjedujete matu, u ovom ete poglavlju pronai
zamisao koja e vam posluiti kao poetak stjecanja bogatstva
za kojim udite. Upamtite da je zamisao presudno .vana.
Struno je znanje lako stei - vrlo lako!
89
6.
MATA
MISAONA RADIONICA
Peti korak prema bogatstvu
90
Dva vida mate
91
morate imati na umu da ete se ponekad suoiti s okolnostima i
situacijama koje e zahtijevati i uporabu kreativne mate.
92
tovie - ova je tvrdnja od iznimne vanosti - ova zemlja,
svaka od milijardu stanica vaega tijela te svaki atom materije
zapoeli su kao neopipljiv oblik energije.
udnja je misaoni poriv! Misaoni poriv je oblik energije.
Kada zaponete s misaonim porivom, odnosno udnjom za
stjecanjem novca, vi u slubu pozivate upravo "ono" to je
priroda upotrijebila pri stvaranju ove zemlje te svakog
materijalnog oblika u univerzumu, ukljuujui i tijelo, kao i
mozak u kojemu djeluju misaoni poticaji.
Uz pomo nepromjenjivih zakona mogli biste stei veliko
bogatstvo. No, prvo se s njima morate upoznati te ih nauiti
primjenjivati. Nadam se da u vam ponavljanjem i raznim
pristupima ovom naelu otkriti tajnu pomou koje je steeno
svako veliko bogatstvo. Koliko god da se to doima
paradoksalnim, ta "tajna" uope i nije tajna. Sama je priroda
objelodanjuje na zemlji na kojoj ivimo u zvijezdama, u
planetima unutar naega vidokruga, u elementima iznad i oko
nas, u svakoj vlati trave te svakom obliku ivota koji opaamo.
Sljedea naela otvorit e vam put razumijevanja mate.
Usvojite ono to shvatite dok po prvi puta budete itali ovu
filozofiju, a zatim je ponovno proitajte, prouite i otkrit ete
da se dogodilo neto zbog ega vam je postala jasnijom i
zbog ega ste stekli ire razumijevanje cjeline. Nipoto ne
zastajte niti ne oklijevajte prouavajui ta naela sve dok
cijelu knjigu ne proitate barem tri puta jer tada vie neete
eljeti prestati.
93
Zaarani ajnik
94
Razmotrimo golema bogatstva u zlatu kojima je urodila ta
zamisao. Isplatila se i jo uvijek se obilno isplauje mukarcima
i enama irom svijeta, koji sadraj tog ajnika distribuiraju
milijunima ljudi.
Stari je ajnik danas jedan od najveih svjetskih potroaa
eera te tako osigurava stalan posao tisuama mukaraca i ena
koji se bave uzgojem eerne trske, preradom i prodajom
eera.
Taj stari ajnik godinje proguta milijune staklenih boica te
lako osigurava posao velikom broju staklara.
Taj stari ajnik zapoljava i cijelu vojsku inovnika,
stenografa, daktilografa i marketinkih strunjaka irom nae
zemlje. Donio je slavu i bogatstvo mnogim umjetnicima koji su
nainili divne slike ne bi li opisali taj proizvod.
Taj je stari ajnik mali gradi na jugu pretvorio u poslovnu
prijestolnicu amerikog juga te danas izravno i l i neizravno
koristi svakom poduzetniku i gotovo svakom graaninu.
Uinci te zamisli danas koriste svakoj civiliziranoj zemlji, a
svakome tko je dotakne izlijeva nezaustavljivu bujicu zlata.
Zlato iz ajnika izgradilo je i odrava jedno od najuglednijih
sveuilita na jugu u kojemu tisue mladih ljudi stjeu
obrazovanje prijeko potrebno za uspjeh.
Kada bi proizvod tog starog mjedenog ajnika govorio, na
svim bi jezicima ispriao uzbudljive ljubavne prie. Prie o
ljubavi izmeu mukaraca i ena, o ljubavi prema poslu i
ljubavi profesionalaca koji u njemu svakodnevno pronalaze
nadahnue.
Osobno sam siguran u barem jednu takvu ljubavnu vezu jer
sam osobno sudjelovao u njoj, a sve je zapoelo nedaleko od
mjesta na kojemu je trgovac kupio stari ajnik. Tamo sam
upoznao svoju suprugu koja mi je i ispriala priu o zaaranom
ajniku. Sadraj tog ajnika pili smo kada sam je upitao hoe li
me prihvatiti "u dobru i zlu".
95
Tko god da jeste, gdje god da ivite, ime god se bavite,
kada god opazite rijei Coca-Cola, sjetite se da je to golemo
carstvo bogatstva i utjecaja proizalo iz jedne jedine zamisli, a
onaj tajni sastojak kojega je trgovac - Asa Candler - primijeao
tajnoj formuli bila je ... mata!
Zastanite i na trenutak razmislite o tome. Sjetite se i da su
koraci prema bogatstvu, opisani u ovoj knjizi, bili kljuni za
irenje Coca Cole u svaki grad, svako selo i svako raskrije
ovoga svijeta te da svaka zamisao koju stvorite, razborita i
vrijedna poput Coca Cole, ima mogunost ponoviti uspjeh ovog
napitka kojim ljudi irom svijeta utauju e.
96
Budui da je bio i filozof jednako kao i propovjednik, dr.
(iunsaulus je uvidio, kao i svi oni koji ostvaruju uspjehe, da je
odreenost svrhe polazna toka s koje sve mora zapoeti.
Uvidio je i da odreenost svrhe oivljava i stjee mo ako je se
potkrijepi goruom udnjom za pretvaranjem svrhe u
materijalni oblik.
Spoznao je sve te velike istine, no svejedno nije znao gdje i
kako se domoi milijun dolara. Logino bi bilo predati se i
odustati uz rijei: " A h , pa dobro. Imao sam dobru zamisao ali
po tom pitanju ne mogu uiniti nita jer nikada neu namaknuti
potrebnih milijun dolara." Veina ljudi rekla bi upravo to, no
dr. Gunsaulus to nije rekao. Ono to je rekao i uinio toliko je
vano da u ga pustiti neka sam govori o tome.
"Jednog subotnjeg poslijepodneva sjedio sam u svojoj sobi i
razmiljao o nainima stjecanja novca za ostvarenje svojih
planova. Razmiljao sam gotovo dvije godine, no, osim toga
nisam uinio nita!
Dolo je vrijeme da se neto poduzme!
Tada sam odluio da u u tjedan dana skupiti potrebnih
milijun dolara. Kako? To me nije zabrinjavalo. Najvanija je
bila odluka da u novac nabaviti u tono odreenom vremenu i
svakako moram rei da me je tog trenutka kada sam donio
odluku, obuzeo udan osjeaj sigurnosti kakav do tada jo
nisam doivio. Neto je u meni govorilo: 'Zato to nisi ve
odavna odluio? Novac te je cijelo vrijeme ekao!'
Dogaaji su slijedili jedan drugoga. Nazvao sam novinare i
najavio da u sljedeeg jutra odrati propovijed na temu: to
bih uinio kada bih imao milijun dolara.
Smjesta sam poeo pripremati propovijed, no, moram vam
iskreno rei da mi taj zadatak nije teko pao budui da sam se
za tu propovijed pripremao gotovo dvije godine.
S pisanjem propovijedi zavrio sam mnogo prije ponoi.
Poao sam u krevet i zaspao s osjeajem pouzdanja jer sam ve
vidio kako posjedujem milijun dolara.
97
Sljedeeg sam jutra rano ustao, poao u kupaonicu, proitao
propovijed, a zatim kleknuo i zamolio da moja propovijed
privue pozornost osobe koja e mi pruiti potreban novac.
Dok sam molio, ponovno me je obuzeo onaj osjeaj
izvjesnosti da novac pristie. U oduevljenju sam otiao bez
propovijedi, a taj sam propust opazio tek za govornicom.
Bilo je prekasno da se vratim po biljeke, no bio je to za
mene veliki blagoslov! Moj mi je podsvjesni um pruio
sadraje koji su mi bili potrebni. Kada sam ustao da bih
zapoeo propovijed, zatvorio sam oi i iz dubine srca i due
progovorio o svojim snovima. Ne samo da sam govorio svojim
sluateljima, ve sam imao osjeaj da se obraam i Bogu.
Rekao sam to bih uinio kada bih dobio milijun dolara. Opisao
sam plan koji sam imao na umu vezan za utemeljenje velike
obrazovne ustanove u kojoj e mladi ljudi svladavati praktine
vjetine te istodobno razvijati svoje umove.
Kada sam zavrio i sjeo, jedan je ovjek polako ustao sa
svojeg sjedala u treem redu odostraga i krenuo prema
propovjedaonici. Pitao sam se to kani uiniti. Priao je
propovjedaonici, ispruio ruku i rekao: 'Veleasni, svidjela mi
se vaa propovijed. Vjerujem da biste mogli uiniti sve to ste
rekli kada biste imali milijun dolara. Da bih dokazao kako
vjerujem u vas i vau propovijed, ako biste sutra ujutro doli u
moj ured, dat u vam milijun dolara. Moje ime je Phillip D.
Armour.'
Mladi je Gunsaulus stigao u ured gospodina Armoura i
dobio milijun dolara. Tim je novcem utemeljio Armourov
tehnoloki institut, danas poznat pod nazivom Tehnoloki
institut Illinoisa. Potrebnih milijun dolara proizalo je iz
zamisli. U pozadini te zamisli bila je udnja koju je mladi
Gunsaulus njegovao u svojem umu gotovo dvije godine.
Skrenut u vam pozornost na vrlo vanu injenicu ... novac je
dobio unutar trideset i est sati nakon to je donio vrstu odluku
da ga namakne!
98
Gunsaulosovo neodreeno razmiljanje o iznosu od milijun
dolara i njegova slabana nada nisu bili nita novo. Slinim su
se mislima bavili mnogi ljudi oko njega i mnogi prije njega. No,
odluka koju je donio te nezaboravne subote bila je vrlo osobita i
drugaija jer je svoju neodreenost stavio na stranu i rekao:
"Namaknut u taj novac unutar tjedan dana!"
Povrh svega, naelo pomou kojega je dr. Gunsaulus dobio
svojih milijun dolara i danas funkcionira! Dostupno je i vama!
Taj univerzalni zakon primjenjiv je danas jednako kao to je
bio primjenjiv i kada ga je taj mladi propovjednik tako uspjeno
primijenio.
99
naslova knjige koja se nije osobito dobro prodavala, prodaja je
porasla za vie od milijun primjeraka. Sadraj knjige nije ni
najmanje promijenjen. Taj je mudar ovjek jednostavno otrgnuo
naslovnicu koja nije prodavala knjigu i opremio knjigu novom
naslovnicom koja je imala "blagajniku" vrijednost.
Koliko god da se doima jednostavno, bila je to sjajna
zamisao! To je mata.
Zamisli nemaju unaprijed odreenu cijenu. Tvorac zamisli
sam odreuje njezinu cijenu, a ako je dovoljno mudar, dobit e
je.
Gotovo svaka pria o bogatstvu zapoinje onog dana kada su
se sastali tvorac zamisli i prodava zamisli te ostvarili skladnu
suradnju. Carnegie se okruio ljudima koji su bili sposobni
uiniti sve ono to sam nije bio sposoban, ljudima koji su
stvarali zamisli i ljudima koji su ih ostvarivali i na taj nain
ostvario neuveno bogatstvo.
Milijuni ljudi nadaju se sretnim "prilikama". ovjek na taj
nain moda moe dobiti mogunost, no, sigurnije je ne
oslanjati se na sreu. Sretna "prilika" osobno mi je pruila
najveu mogunost u ivotu - ali - toj sam mogunosti
posvetio dvadeset i pet godina nepokolebljivog napora prije no
to je postala vrijednou.
Ta se "prilika" sastojala od upoznavanja Andrewa Carnegia i
stjecanja njegove naklonosti. Carnegie je tom zgodom u moj
um usadio zamisao o organizaciji naela postignua u filozofiju
uspjeha. Tisue ljudi okoristile su se otkriima do kojih sam
doao tijekom dvadeset i pet godina istraivanja, a nekoliko ih
je zahvaljujui primjeni te filozofije steklo golemo bogatstvo.
Poetak je bio sasvim jednostavan. Posrijedi je bila zamisao
koju je bilo tko mogao razviti.
Sretna prilika pojavila se s Carnegiejem, ali to je s
odlunou, odreenou svrhe, udnjom za ostvarenjem cilja i
ustrajnim nastojanjima dugim dvadeset i pet godina? Obina
udnja ne bi preivjela razoaranja, obeshrabrenost, privremene
100
poraze, kritike te neprestano podsjeanje na "gubitak vremena".
Bila je to gorua udnja! Opsesija!
Nakon to mi je gospodin Carnegie u um usadio tu zamisao,
njegovao sam je, hranio i nastojao odrati na ivotu. Postupno
|e izrasla u monog diva koji je njegovao, hranio i podravao
mene. To je priroda zamisli. Prvo im udahnete ivot, potaknete
ih i usmjerite, a one zatim razvijaju vlastitu mo i uklanjaju sve
prepreke s puta.
Zamisli su neopipljive sile, no njihova je mo vea od moi
mozga koji ih je iznjedrio. One mogu preivjeti i nakon to se
mozak koji ih je stvorio pretvori u prah.
101
7.
ORGANIZIRANO
PLANIRANJE
Kristalizacija u d n j e u djelovanje
esti korak prema bogatstvu
102 I
(b) Prije no to ustanovite svoju "strunu skupinu",
ustanovite koje prednosti i koristi vi moete ponuditi
lanovima svoje skupine u zamjenu za njihovu
suradnju. Nitko nee neogranieno raditi bez nekog
oblika naknade. Nijedna inteligentna osoba nee
zahtijevati niti oekivati od druge da radi bez
odgovarajue naknade, iako ona ne mora uvijek biti u
obliku novca.
103
suradnje drugih ljudi, osigurati stjecanje bogatstva. Svaki plan
koji usvojite u nastojanju da zaradite novac, trebao bi biti
zajedniko ostvarenje vae "strune skupine". Mogli biste
sastaviti svoje vlastite planove, djelomino ili potpuno, no
pobrinite se da te planove provjere i odobre ostali lanovi vae
"strune skupine".
104
Henry Ford se suoio s privremenim porazom ne samo na
poetku svoje automobilske karijere, ve i nakon to se
pribliio vrhu. Stvorio je nove planove i nastavio velikim
koracima grabiti prema financijskoj pobjedi.
Opaamo ljude koji su nagomilali veliko bogatstvo, no esto
primjeujemo samo njihovu pobjedu previajui privremene
poraze koje su pretrpjeli prije no to su stigli na vrh.
Nijedan sljedbenik ove filozofije ne moe oekivati da e
stei bogatstvo bez ijednog privremenog poraza. Kada se
suoite s njime, prihvatite ga kao znak da vai planovi nisu
razboriti, izmijenite ih te ponovno podesite jedra prema
eljenom cilju. ovjek koji odustaje, nikada ne ostvaruje
pobjedu jer pobjednik nikada ne odustaje. Podcrtajte tu
reenicu, ispiite je na komad papira slovima velikim dva
centimetra i stavite taj papir na mjesto na kojemu ete ga vidjeti
svake veeri prije odlaska na poinak i svakog jutra prije
odlaska na posao.
Kada ponete birati lanove svoje "strune skupine",
nastojte izabrati one ljude koji poraz ne shvaaju ozbiljno.
Neki ljudi naivno vjeruju da samo novac raa novcem. To
nije istina! elja, pretvorena u svoj novani oblik pomou
naela iznesenih u ovoj knjizi, jest sredstvo "stvaranja" novca.
Novac sam po sebi nije nita drugo doli nepokretna tvar. Ne
moe se kretati, razmiljati ili govoriti, ali moe "uti" zov
ovjeka koji za njime udi!
105
zamisli, trebala bi vas ohrabriti. to bi, osim zamisli i osobnih
usluga, ovjek koji ne posjeduje odreenu imovinu, mogao dati
za bogatstvo?
106
2. Samokontrola. ovjek koji nije sposoban kontrolirati
samoga sebe, ne moe kontrolirati niti druge.
Samokontrola voe trebala bi biti za primjer
sljedbenicima, a oni inteligentni e je oponaati.
107
10. Spremnost na prihvaanje pune odgovornosti. Uspjean
voa mora biti spreman prihvatiti odgovornost za
pogreke i propuste svojih sljedbenika. Pokua li
prebaciti tu odgovornost na nekoga drugoga, nee ostati
voa. Ako jedan od njegovih sljedbenika pogrijei i
pokae se nesposobnim, voa to mora smatrati
svojim neuspjehom.
108
Deset glavnih uzroka neuspjeha vodstva
109
prema potrebi predati odreene odgovornosti svojeg
poloaja. Voa se samo na taj nain moe umnogostruiti
i biti istodobno na vie mjesta te odjednom usmjeravati
pozornost mnogim pitanjima. Vjena je istina da su ljudi
bolje plaeni za svoju sposobnost da potaknu druge na
djelovanje, no to su plaeni za vlastite napore. Uspjean
je voa, zahvaljujui svojoj upuenosti u posao i
magnetizmu svoje osobnosti, sposoban znatno poveati
uinkovitost drugih te ih potaknuti da rade bolje no to bi
radili bez njegove pomoi.
!
5. Nedostatak mate. Voa bez mate nije sposoban snai se
u neoekivanim situacijama i stvarati planove za uspjeno
voenje sljedbenika.
110
9. Naglaavanje "autoriteta" vodstva. Uspjean voa
vodi temeljeni poticanja, a ne usaivanjem straha u srca
svojih sljedbenika. Voa koji svoje sljedbenike nastoji
zastraiti svojim "autoritetom", ulazi u kategoriju
vodstva putem sile. Ako je ovjek istinski voa, nee
imati potrebu isticati tu injenicu osim svojim
ponaanjem - svojim suosjeanjem, razumijevanjem,
pravednou i oitim dokazima da zna svoj posao.
111
D R U G O : bankarstvo je u postupku reforme.
112
Kada se i kako kandidirati za odreeni poloaj
113
4. Prijava putem osobnih znanaca. Kandidat bi, kada god
je to mogue, potencijalnom poslodavcu trebao prii
posredstvom zajednikih znanaca. Takav je pristup
osobito djelotvoran ako ovjek trai bolji poloaj te ne
eli ostaviti dojam da se namee.
114
3. Preporuke. Gotovo svaka tvrtka eli saznati sve o
prolim postignuima kandidata koji trai odgovoran
posao. ivotopisu priloite preslike preporuka:
a. Bivih poslodavaca.
b. Profesora.
c. Uglednih osoba ija se prosudba cijeni.
115
a. vaem pouzdanju u svoju sposobnost da zadovoljite na
tom radnom mjestu;
b. vaem pouzdanju u odluku potencijalnog poslodavca
da vas zaposli nakon probnog roka;
c. vaoj odlunosti da dobijete eljeno radno mjesto.
116
osobnog tajnika predsjednika
TE I TE K O M P A N I J E , Inc.
117
proizvodnje, marketinga i mnogih drugih strunih zanimanja.
118
Ovakav postupak moe vam oduzeti nekoliko dana i l i
tjedana, no, razlika u prihodu, napredovanju i stjecanju
priznanja utedjet e vam godine mukotrpnog rada za malu
plau. Njegove su prednosti brojne, a najvanija od njih je
injenica da e vam, pri ostvarenju odabranog cilja, utedjeti od
jedne do pet godina.
Svaka osoba koja zapoinje na sredini ljestvice uspjeha,
postigla je to promiljenim planiranjem.
a. poslodavca,
b. zaposlenika i
c. javnosti kojoj oboje slue.
119
brojila tako snano lupao na vrata da smo se plaili da e ih
polomiti. Kada ste mu otvorili vrata, nepozvan je uao
namrtena lica koje je jasno govorilo: "Zato ste me, do vraga,
pustili ekati?" Sve se to promijenilo. Popisiva se danas
ponaa uljudno i "sa zadovoljstvom vam je na usluzi,
gospodine". Prije no to su tvrtke za distribuciju plina uvidjele
da njihovi namrgoeni popisivai skupljaju negativne bodove
koje nikada nee biti mogue izbrisati, pojavili su se ljubazni
prodavai pei na ulje i obavili svoj posao.
Tijekom kriznih razdoblja nekoliko sam mjeseci proveo u
rudarskom podruju Pennsylvanije prouavajui situaciju koja
je zamalo unitila rudarsku industriju. Vlasnici rudnika i njihovi
zaposlenici otro su se cjenkali, dodajui cijenu tog "cjenkanja"
cijeni ugljena, sve dok na posljetku nisu otkrili da su tako
omoguili sjajan posao proizvoaima pei na ulje i
proizvoaima sirove nafte.
Ovim primjerima elim privui pozornost osoba koje ele
ponuditi svoje osobne usluge, kako bih im pokazao da smo
ondje gdje jesmo i da smo ono to jesmo iskljuivo zbog
svojega vlastitog ponaanjal Ako postoji naelo uzroka i
posljedice koje upravlja poduzetnitvom, financijama i
prijevozom, tada to isto naelo upravlja i pojedincima te
odreuje njihov ekonomski poloaj.
120
ovjek mora usvojiti i slijediti " K K D " formulu: kvaliteta plus
kvantiteta plus odgovarajui duh suradnje jednako savreno
pruanje usluge. Upamtite " K K D " formulu, ali nemojte ostati
na tome - primjenjujte je po navici!
121
prilagodili, morali su osloboditi mjesto drugima.
Naglaavam vanost ugodne osobnosti zbog toga to je to
znaajka koja ovjeku omoguuje da prui uslugu u
odgovarajuem duhu. Ako ovjek posjeduje ugodnu osobnost i
prua uslugu u duhu sklada, te znaajke esto nadoknauju
nedostatke i kvalitete i kvantitete njegove usluge. Ugodna
osobnost, meutim, niime ne moe biti nadomjetena.
122
trideset i jedan najvaniji uzrok neuspjeha
123
4. Nedostatna izobrazba. Ovaj je nedostatak mogue
vrlo lako ispraviti. Iskustvo je dokazalo da su
najizobraeniji esto oni koje poznajemo kao samouke.
Da bi ovjek postao uen, potrebno je mnogo vie od
sveuiline diplome. Uen je svaki onaj ovjek koji je
nauio od ivota dobiti sve to eli, a da pritom ne kri
prava drugih ljudi. Izobrazba nije toliko znanje, koliko
djelotvorna i ustrajna primjena znanja. Ljudi nisu plaeni
samo za ono to znaju, ve mnogo vie za ono to ine sa
svojim znanjem.
124
7. Nepovoljni utjecaji okoline tijekom djetinjstva. "Drvo se
savija dok je mlado." Veina ljudi koji iskazuju
zloinake sklonosti, stekli su ih tijekom djetinjstva u
loem okruju te u loem drutvu.
125
12. Nekontrolirana udnja da se uspjeh postigne bez truda.
Kockarski poriv milijune ljudi vodi u propast. Dokaze za
ovu tvrdnju pronai ete u studiji o kolapsu burze 1929.
godine, tijekom kojega su milijuni ljudi nastojali zaraditi
kockajui se dionicama.
126
ljude s kojima najblie surauje. Odaberite poslodavca
koji je vrijedan oponaanja.
127
ovjek prestao stjecati znanje. Najtetniji oblici
nesnoljivosti vezani su za religiozne, rasne i politike
razliitosti miljenja.
128
29. Nagaanje umjesto razmiljanja. Veina ljudi je previe
ravnoduna ili lijena da bi doznala injenice potrebne za
ispravno razmiljanje. Skloniji su djelovati na temelju
"miljenja" izvedenih iz nagaanja ili brzopletih
zakljuaka.
129
Samoga sebe moete upoznati samo putem podrobne analize.
Koliko tetno moe biti nepoznavanje samoga sebe vidimo u
primjeru mladia koji se je direktoru poznate tvrtke obratio radi
radnog mjesta. Ostavio je prilino dobar dojam sve dok ga
direktor nije upitao kakvu plau oekuje. Odgovorio je da na
umu nema nikakav odreeni iznos (nedostatak konkretnog
cilja). Direktor mu je na to rekao: "Ocijenit emo te nakon
tjedan dana i platit emo ti koliko vrijedi".
"Ne prihvaam to," odvratio je kandidat, "jer na svojem
sadanjem radnom mjestu dobivam mnogo vie od toga."
Prije no to uope zaponete pregovarati o poveanju plae
na svojem sadanjem radnom mjestu i l i traiti novo radno
mjesto, uvjerite se da vrijedite vie no to primate.
Jedno je eljeti novac - svatko eli vie - no, vrijediti vie
neto je posve drugo! Mnogi ljudi zamjenjuju svoje elje sa
svojim opravdanim primanjima. Vae financijske potrebe i l i
prohtjevi nisu ni na koji nain vezani za vau vrijednost. Vaa
se vrijednost procjenjuje iskljuivo na temelju vae sposobnosti
da pruite dobru uslugu ili sposobnosti da druge potaknete na
pruanje takve usluge.
130
godine kako biste meu svoje novogodinje odluke mogli
ukljuiti i sva poboljanja koja elite ostvariti. Procijenite se
postavljajui si sljedea pitanja te provjeravajui odgovore s
osobom koja vam nee dopustiti da se pritom zavaravate.
131
10. Jesam li bio pretjerano ili nedovoljno oprezan?
132
22. Jesam li se bilo u kojoj situaciji ponaao na nain koji se
protivi mojoj savjesti?
133
samo svoje usluge; zbog toga su im prijeko potrebne praktine
informacije da bi svoju uslugu to bolje unovili.
Potpuno usvajanje i razumijevanje ovdje iznesenih
informacija pomoi e pri pruanju osobnih usluga, no ovjek
e zahvaljujui tome postati mnogo sposobniji dobro procijeniti
ljude. Te e informacije biti neprocjenjivo vrijedne efovima
kadrovskih slubi i ostalim osobama zaduenim za odabir
zaposlenika te odravanje djelotvornosti organizacije. Sumnjate
li u to, uvjerite se tako to ete pismeno odgovoriti na dvadeset
i osam pitanja samoanalize.
134
Raspolaemo i drugim oblicima slobode, no, ovaj e popis
ponuditi uvid u ono to je najvanije, to nudi najvee
mogunosti. Ta prednost slobode jo je oitija time to su
Sjedinjene Drave jedina zemlja koja svakom graaninu, bez
obzira na to je li roen u Americi i l i nije, jami tako iroku
slobodu.
Razmotrimo i neke dobrobiti koje nam prua ta iroka
sloboda. Uzmimo za primjer prosjenu ameriku obitelj
(odnosno, obitelj s prosjenim prihodom) i razmotrimo
mogunosti koje ova zemlja obilja i mogunosti nudi svakom
njezinom lanu.
135
c. Odjea. ena prosjenih odjevnih potreba moe se bilo
gdje u Americi odijevati praktino i lijepo za manje od
400 dolara godinje, a prosjean mukarac moe se
odijevati za isti ili ak manji iznos.
136
Kapital ne ini samo novac ve i visoko organizirane
skupine inteligentnih ljudi koji planiraju naine i sredstva
primjene novca za dobrobit javnosti, ali i za vlastitu korist.
Te skupine ine znanstvenici, profesori, kemiari, izumitelji,
poslovni analitiari, javni djelatnici, strunjaci za prijevoz,
raunovoe, odvjetnici, lijenici te ene i mukarci koji
posjeduju visoko struno znanje na svim podrujima industrije
ili poduzetnitva. Oni otkrivaju, iskuavaju i utiru put na novim
podrujima djelovanja. Oni podupiru sveuilita, bolnice, javne
kole, grade dobre ceste, objavljuju novine, plaaju veinu
vladinih trokova i brinu se za mnotvo ostalih pojedinosti
kljunih za napredak ovjeanstva. Ukratko, kapitalisti su
mozak civilizacije jer stvaraju sve ono od ega se sastoji
obrazovanje, prosvjetljivanje i napredak ovjeanstva.
Novac bez pameti uvijek je opasan. Ako se pravilno
upotrijebi, najvaniji je imbenik napretka civilizacije.
Odreeni uvid u vanost organiziranog kapitala stei ete
ako se pokuate zamisliti pod teretom odgovornosti da svojoj
obitelji, bez pomoi kapitala, priskrbite obian doruak.
Za aj biste trebali otputovati u Kinu ili Indiju, to je
prilino daleko od Amerike. Ako niste osobito dobar pliva,
prilino biste se umorili putujui duim putem. A tada biste se
suoili s jo jednim problemom. Sto biste upotrijebili umjesto
novca, ak i kada biste uspjeli preplivati ocean?
Za eer biste morali otplivati na Kubu ili proetati do polja
eerne repice u Utahu. No, ak i tada biste se mogli vratiti bez
eera jer su za njegovu proizvodnju potrebni i novac i zdrueni
napori, a da i ne spominjemo to je sve potrebno da bi ga se
preradilo, prevezlo i isporuilo na stolove obitelji irom
Amerike.
Jaja biste mogli prilino lako pronai na oblinjim farmama,
no za sok od grejpa morali biste proetati do Floride i natrag.
Zatim biste se trebali uputiti u Kanzas i l i neku drugu dravu
u kojoj se uzgaja penica kako biste pronali kruh.
itne pahuljice svakako e biti potrebno izbaciti iz jelovnika
137
jer njih proizvode osposobljeni ljudi uz pomo primjerenih
strojeva, a sve to zahtijeva kapital.
Dok se odmarate, mogli biste na brzinu otplivati u Junu
Ameriku gdje ete uzeti nekoliko banana, a na povratku biste
mogli skoknuti na oblinju mlijenu farmu i uzeti neto maslaca
i vrhnja. Tada bi vaa obitelj mogla sjesti i uivati u doruku.
Zvui apsurdno, zar ne? Kada ne bismo ivjeli u
kapitalistikom sustavu, opisani postupak bio bi jedini nain da
nabavite te namirnice.
138
Nije mi namjera podupirati i l i kritizirati bilo koju skupinu
ljudi i l i bilo koji gospodarski sustav.
Svrha ove knjige svrha kojoj sam odano posvetio vie od
pola stoljea - jest ljudima ednim spoznaja predstaviti
najpouzdaniju filozofiju pomou koje ovjek moe zaraditi
koliko god eli.
Prednosti kapitalistikog sustava analizirao sam da bih vam
dokazao:
139
Ako udite za novcem, razmislite o tome da ivite u zemlji
koja godinje na cigarete potroi stotine milijuna dolara.
Nemojte prebrzo pobjei iz zemlje iji stanovnici spremno,
pa ak i nestrpljivo godinje izdvajaju milijune dolara za
football utakmice, bejzbol i ostale sportove.
Upamtite takoer da je to tek manji dio izvora bogatstva.
Spomenuo sam samo neke raskoi i sitnice koje nisu prijeko
potrebne. Upamtite da posao proizvodnje, prijevoza i prodaje
tih proizvoda omoguava stalan posao milijunima mukaraca i
ena koji za svoje usluge mjeseno primaju milijune dolara te ih
laka srca troe i na ono to im je potrebno, kao i na ono to
predstavlja luksuz.
Osobito upamtite da se u pozadini te robne razmjene i
osobnih usluga nalazi obilje mogunosti za stjecanje bogatstva.
Ovdje nam u pomo priskae naa amerika sloboda. Nita vas
nee sprijeiti da se pridruite nastojanjima te industrije.
Raspolaete li darovitou, znanjem i iskustvom, sposobni ste
stei veliko bogatstvo. Oni koji nisu toliko obdareni, sposobni
su stei bogatstvo u neto manjem obimu. Svatko moe
zaraivati za ivot tek minimalnim radom.
I - eto vas!
Mogunosti se prostiru pred vama. Iskoraite, odaberite to
elite, osmislite plan, zaponite djelovati na njegovu ostvarenju
i budite ustrajno dosljedni. Za ostalo e se pobrinuti
"kapitalistika" Amerika. U to se moete pouzdati -
kapitalistika Amerika svakome nudi mogunost pruanja
korisne usluge i zarade razmjerne vrijednosti pruene usluge.
"Sustav" nikome ne uskrauje to pravo, no, ne obeaje
uspjeh bez truda jer ga neopozivo nadziru gospodarske
zakonitosti koje ne toleriraju uzimanje bez davanja.
140
USPJEH
NE ZAHTIJEVA
OBJANJENJA
NEUSPJEH
NE DOPUTA
OPRAVDANJA
8.
ODLUKA
PREVLADAVANJE SKLONOSTI
OKLIJEVANJU
Sedmi korak prema bogatstvu
142
njegova navika brzog donoenja konkretnih odluka koje je
mijenjao vrlo promiljeno i polako. Ta je navika bila izraena
toliko da mu je priskrbila reputaciju tvrdoglavosti. Odlunost je
omoguila gospodinu Fordu stvoriti uveni model T (najruniji
automobil na svijetu), iako su mu svi njegovi savjetnici i kupci
savjetovali da ga promijeni.
Moda je gospodin Ford predugo odgaao promjenu, no,
nalije te prie jest injenica da je nepokolebljiva odlunost
gospodina Forda urodila golemim bogatstvom i prije no to je
promjena tog modela postala prijeko potrebna. Neprijeporno je
da je ta navika nepokolebljive odlunosti poprimila razmjere
tvrdoglavosti, no mnogo je poeljnija od oklijevanja pri
donoenju odluka te brzopletosti pri njihovu mijenjanju.
143
biti aljivo. Tisue mukaraca i ena cijelog ivota pate od
kompleksa manje vrijednosti jer je neka dobronamjerna osoba
nepromiljeno unitila njihovo samopouzdanje svojim
"miljenjem" i l i ismijavanjem.
Vi posjedujete vlastiti mozak i vlastiti um. Upotrijebite ih i
donesite vlastite odluke. Ako su vam pritom potrebne injenice
i informacije koje vam mogu pruiti drugi ljudi, to e se
vjerojatno esto dogaati, doznajte ih bez prevelike buke i ne
otkrivajte svoj cilj.
Ljudi koji raspolau samo povrnim znanjem pokuat e na
vas ostaviti dojam velike upuenosti. Takvi ljudi u pravilu
mnogo govore i malo sluaju. elite li stei naviku brzog
odluivanja, drite oi i ui otvorenima - a usta zatvorenima.
Ljudi koji mnogo govore, ne ine mnogo vie od toga. Ako
govorite vie no to sluate, ne samo da si uskraujete mnoge
mogunosti za stjecanje korisnih spoznaja, ve i otkrivate svoje
planove i ciljeve ljudima koji e se naslaivati obeshrabrujui
vas zato to vam zavide.
Upamtite takoer da svaki put kada otvorite usta u
prisutnosti osobe koja raspolae velikim znanjem, jasno
pokazujete dosege svojeg znanja ili njegov nedostatak! Istinska
mudrost esto se skriva iza skromnosti i utljivosti.
Imajte na umu injenicu da svaki ovjek s kojim suraujete
trai mogunost za zaradu, ba kao i v i . Ako previe spremno
govorite o svojim planovima, mogli biste se iznenaditi kada
otkrijete da vas je netko preduhitrio jer je prije vas ostvario
planove o kojima ste tako nepromiljeno govorili.
Neka jedna od vaih prvih odluka bude odluka da ete oi i
ui drati otvorenima, a usta zatvorenima.
Da biste se podsjeali na to, uputno je velikim slovima
prepisati sljedeu reenicu i postaviti je tamo gdje ete je
svakodnevno vidjeti: "Reci svijetu to namjerava uiniti, ali
prvo mu to pokai."
Isto znaenje nosi i izreka: "Djela su mnogo vrjednija od
rijei."
144
Odluka o slobodi ili smrti
145
imena i mjesta znamo vrlo malo. Jo manje znamo o
neopipljivim silama koje su nam donijele slobodu mnogo prije
no to su Washingtonove jedinice stigle do Yorktowna.
Tragino je to to ljetopisci nisu zabiljeili ba nita o
nesavladivoj moi koja je rodila i oslobodila narod kojemu je
bilo sueno postaviti nova mjerila neovisnosti za sve ljude na
ovom svijetu. Kaem tragino, jer to je ista ona mo koju
ovjek mora svakodnevno primjenjivati da bi prevladavao
ivotne potekoe i iznudio od ivota ono to mu pripada.
Razmotrimo nakratko dogaaje koji su iznjedrili tu mo.
Pria zapoinje nemilim dogaajem u Bostonu, 5. oujka 1770.
godine. Posvuda na ulicama opaale su se britanske ophodnje, a
vojnici su svojom prisutnou otvoreno prijetili graanima.
Naseljenici su bili ogoreni zbog naoruanih vojnika u svojoj
sredini. Poeli su otvoreno izraavati svoju srdbu gaajui
vojnike kamenjem, ali i pogrdama, sve dok njihov narednik nije
izdao naredbu: "Pripremi bajunete ... Napuni!"
Bitka je zapoela. Zavrila je mnogobrojnim ranjenima i
poginulima. Taj je nemio dogaaj izazvao takav gnjev
naseljenike skuptine (koju su inili ugledni graani) da su
sazvali sastanak i odredili plan djelovanja. Meu njima su bili
John Hancock i Samuel Adams. Njih su dvojica hrabro
progovorili i izjavili da je potrebno poduzeti neto da bi se
britanske vojnike izbacilo iz Bostona.
Upamtite da tu odluku dvojice ljudi moemo smatrati
zaetkom slobode u kojoj danas uivamo. Upamtite takoer da
je za tu odluku bila potrebna vjera i hrabrost jer je posrijedi bila
velika opasnost.
Prije nego to je sastanak priveden kraju, Samuel Adams
zaduen je posjetiti guvernera pokrajine, Hutchinsona i
zahtijevati povlaenje britanskih jedinica.
Zahtjev je odobren, jedinice su povuene iz Bostona, no
problem time nije bio rijeen. Bio je to zaetak zbivanja koje je
promijenilo smjer cjelokupnog ovjeanstva.
146
Osnivanje strune skupine
147
Odluka koja je izmijenila tijek povijesti
148
Njegovog Visoanstva nudim i obeajem njegov milostivi
oprost svima koji smjesta odloe oruje i vrate se dunostima
pokornih podanika, a od takvog oprosta izuzeti su jedino
Samuel Adams i John Hancock iji su prijestupi previe gnusni
da bi ih se uzelo u bilo kakvo drugo razmatranje, osim
razmatranja zasluene kazne.
Suvremenim jezikom moglo bi se rei da su Adams i
Hancock bili "u kripcu"! Prijetnja gnjevnog guvernera prisilila
ih je na donoenje jo jedne, jednako opasne odluke. urno su
sazvali tajni sastanak najpouzdanijih sljedbenika. Poto su se
pozvani okupili, Adams je zakljuao vrata, stavio klju u dep i
sve prisutne obavijestio da je prijeko potrebno osnovati kongres
te da nitko nee napustiti prostoriju dok se ne donese takva
odluka.
Zavladala je velika uznemirenost. Neki su odmjeravali
mogue posljedice takvog radikalnog poteza. Drugi su izrazili
duboku sumnju u razboritost tako konkretne odluke protiv
kralja. No, u toj su prostoriji bila i dvojica otporna na strah i
slijepa za mogunost neuspjeha: Hancock i Adams. Svojom
uvjerljivou na posljetku su potaknuli i ostale da se sloe da se
putem povjerenstva za pismenu komunikaciju ugovori prvi
sastanak prvog kongresa u Philadelphiji, 5. rujna 1774. godine.
Upamtite taj datum jer je mnogo vaniji od 4. srpnja 1776.
godine. Da odluka o sazivanju kongresa nije donesena, ne bi
dolo ni do potpisivanja Deklaracije neovisnosti.
Prije prvog sastanka novog kongresa, jo je jedan voa na
drugom kraju zemlje muku muio s objavljivanjem "Kratkog
pregleda prava Britanske Amerike". Bio je to Thomas Jefferson
iz Virginije iji je odnos s lordom Dunmoreom (kraljevim
namjesnikom u Virginiji) bio jednako napet kao i odnos
Hancocka i Adamsa s njihovim guvernerom.
Nedugo nakon stoje objavio svoje djelo, Jefferson je saznao
da ga vlada Njegova Visoanstva tereti za veleizdaju. Izazvan
tom prijetnjom, jedan od Jeffersonovih suradnika, Patrick
149
Henry, odvano je rekao to misli zakljuujui svoje izlaganje
rijeima koje e zauvijek ostati upamena: "Ako je to
veleizdaja, iskoristimo je kako najbolje moemo ".
Takvi su ljudi, bez ikakve moi, bez autoriteta, bez vojne
sile i novca, zasjedali i duboko promiljali sudbinu kolonija od
prvog sastanka kongresa te tijekom sljedee dvije godine - sve
do 7. lipnja 1776. godine, kada je ustao Richard Henry Lee i
obrativi se predsjedatelju, zapoeo sastanak sljedeim
prijedlogom:
"Gospodo, tvrdim da Ujedinjene Kolonije jesu i s pravom
trebaju biti slobodne i neovisne drave, da ih je potrebno
odcijepiti od Britanske Krune i da sve politike veze meu
njima i Velikom Britanijom jesu i trebaju biti potpuno
prekinute."
150
Dokument je sastavljen i 28. lipnja pred kongresom je
proitana prvotna verzija. Sljedeih nekoliko dana o njoj se
raspravljalo te su u prvotni dokument unoene izmjene sve dok
nije bila spremna. 4. srpnja 1776. godine Thomas Jefferson stao
je pred skuptinu i odlunim glasom proitao najvaniju ikada
zapisanu odluku.
"Kada u slijedu zbivanja postane prijeko potrebno da neki
narod prekine sve politike veze koje ga povezuju s drugim
narodom te zauzme zaseban i jednak poloaj na koji ima pravo
prema prirodnim i Bojim zakonima, dolino potovanje prema
ovjeanstvu obvezuje ga iznijeti razloge koji ga primoravaju
na odvajanje ..."
Kada je Jefferson zavrio s itanjem, dokument je
glasovanjem prihvaen te su ga potpisala pedeset i estorica
ljudi od kojih je svaki svojim potpisom riskirao vlastiti ivot.
Zahvaljujui toj odluci roena je nacija koja je ovjeanstvu
pruila povlasticu donoenja odluka.
Razmislite o dogaajima koji su doveli do potpisivanja
Deklaracije neovisnosti i budite uvjereni da je ova nacija, koju
potuju svi narodi svijeta, roena u umovima pedeset i estorice
ljudi. Opazite da je njihova odluka osigurala uspjeh
Washingtonovoj vojsci jer je duh te odluke proimao srce
svakog njegovog vojnika i posluio kao duhovna mo koja ne
priznaje neuspjeh.
Opazite takoer (radi vlastite dobrobiti) da je mo koja je
ovoj naciji podarila slobodu ista ona mo koju mora upotrijebiti
svatko tko eli samostalno donositi odluke. Ta se mo sastoji od
naela opisanih u ovoj knjizi. U prii o Deklaraciji neovisnosti
nee biti teko uoiti barem est tih naela: udnja, odluka,
vjera, ustrajnost, struna skupina i organizirano planiranje.
151
Odredite to elite i u pravilu ete to i dobiti
152
financijsku slobodu. Financijska neovisnost, bogatstvo, eljeni
posao i profesionalni poloaji nisu dostupni osobi koja proputa
ili odbija oekivati, planirati i zahtijevati sve to. ovjek koji
udi za bogatstvom jednako kao to je Samuel Adams udio za
slobodom kolonija, nedvojbeno e ga i stei.
153
9.
USTRAJNOST
154
Stjecanje bogatstva u pravilu ukljuuje primjenu svih
trinaest imbenika ove filozofije. Ta je naela potrebno
razumjeti i ustrajno primjenjivati elite li stei bogatstvo.
155
upute iz poglavlja o "moi", okruite se strunom skupinom i
zajednikim naporima njezinih lanova razvijajte ustrajnost.
Dodatne upute za razvoj ustrajnosti pronai ete u poglavlju o
autosugestiji i podsvjesnom umu. Slijedite upute iznesene u tim
poglavljima sve dok vaa ustaljena navika vaoj podsvijesti ne
preda jasnu sliku predmeta vae udnje. Tada vas nedostatak
ustrajnosti vie nee sputavati.
Va podsvjesni um neprestano radi i dok ste budni i dok
spavate.
156
Na posljetku poinjete upravljati i miiima jedne noge pa je
ispruite. Tada - s najveim naporom volje - stjeete potpuni
nadzor nad svojim miinim sustavom i otimate se nonoj mori.
To vam je uspjelo zahvaljujui postupnim naporima.
157
Prebrodite svoje neuspjehe
158
nou se nadala. Kada je nada izblijedjela, ona nije rekla:
"Dobro, Broadway, pobijedio si!" Rekla je: "Dobro, Broadway,
neke moda moe poraziti, ali mene nee. Prisilit u te na
predaju."
Jedan izdava (The Saturday Evening post) poslao joj je
trideset i est odbijenica prije no to je probila led i prodala
priu. Prosjean pisac, poput prosjenih ljudi na bilo kojem
podruju, odustao bi ve nakon prve odbijenice. Ona je
ustrajala etiri godine jer je bila odluila pobijediti.
I tada se napokon isplatilo. Led je probijen, nevidljivi vodi
iskuao je Fannie Hurst koja je prola njegov ispit. Od tog
trenutka izdavai su je opsjedali. Novac je pristizao tako brzo
da ga nije stigla ni brojiti. A tada ju je otkrio jedan filma i
novac vie nije pristizao u manjim iznosima, ve u bujici.
Ukratko, to je ono to se moe postii ustrajnou. Fannie
Hurst nije iznimka. Kada god netko stekne veliko bogatstvo,
moete biti uvjereni da je prije toga razvio veliku ustrajnost.
Broadway e svakom prosjaku pruiti alicu kave i sendvi, no,
od onih koji ciljaju visoko, zahtijeva veliku ustrajnost.
Kate Smith e se sloiti s tom tvrdnjom. Godinama je
pjevala besplatno pred svakim mikrofonom kojega se doepala.
Broadway joj je rekao: "Doi i uzmi, ako moe." I mogla je jer
Broadway se jednog dana umorio od njezinih nastojanja i
rekao:"Ah, kakve koristi? Ti ne zna za poraz. Reci svoju
cijenu i baci se na posao". Gospoica Smith rekla je svoju
cijenu. I to prilino visoku.
159
a. Odreenost svrhe. Da bi razvio ustrajnost, ovjek najprije
treba znati to eli. Jak motiv prisiljava osobu prevladati
mnoge potekoe.
160
Procijenite svoju ustrajnost
161
7. Ravnodunost, koja se veinom oituje u spremnosti
na kompromise u svim situacijama, umjesto suoavanja i
borbe.
1 3 . e l j a umjesto volje.
162
Strah od kritike
163
filozofiju uspjeha, s kojim pravom vjeruje da e tebi to poi za
rukom? Tko si ti zapravo, da bi ciljao tako visoko? Sjeti se
svojeg skromnog podrijetla. to ti zna o filozofiji? Ljudi e
misliti da si lud (i mislili su). Zato to ve netko prije tebe nije
uinio?"
U umu su mi se pojavila ta i mnoga druga pitanja koja su
zahtijevala odgovore. inilo se kao da je pozornost cijeloga
svijeta iznenada bila usmjerena prema meni da bi me ismijavala
i navela na odustajanje od namjere da ostvarim prijedlog
gospodina Carnegiea.
Tada sam imao priliku unititi tu ambiciju prije no to me
potpuno preuzme. Kasnije u ivotu, nakon to sam prouio
tisue ljudi, otkrio sam da su mnoge zamisli mrtvoroene te da
im je potrebno udahnuti ivot pomou konkretnih planova i
trenutnog djelovanja. Zamisao treba poeti njegovati im se
rodi. Svaka minuta njezinog ivota daje joj vee izglede za
preivljavanje. Strah od kritike uzrok je odumiranja veine
zamisli koje nikada nisu doivjele fazu planiranja i djelovanja.
164
smatraju "starima". No, toliko se arko elio vratiti na scenu da
je na novom podruju ponudio raditi bez plae. Povrh svega
toga, pao je i ozlijedio vrat. Mnogi bi na njegovom mjestu
odustali. A l i , Fields je bio ustrajan. Znao je da e, ako nastavi,
prije ili kasnije dobiti svoju priliku to se i dogodilo, ali nipoto
ne sluajno.
Marie Dressler se nadomak ezdesetoj godini nala u nevolji
- ostala je bez novca i bez posla. Ona je takoer tragala za
svojim prilikama i pronala ih. Svojom ustrajnou ostvarila je
zadivljujui uspjeh kasno u ivotu, u vrijeme kada veina
mukaraca i ena naputa svoju ambiciju za uspjehom.
Eddie Cantor izgubio je novac u kolapsu burze 1929.
godine, no ostale su mu ustrajnost i hrabrost i zahvaljujui
njima uspio je ponovno ostvariti prihod od 10.000 dolara
tjedno! U svakom sluaju, ustrajan ovjek moe prilino lijepo
napredovati i ako ne posjeduje mnogo ostalih vrlina.
Jedina prilika na koju se ovjek moe osloniti jest prilika
koju sam stvori. Takve prilike pojavljuju se zahvaljujui
ustrajnosti. Polazna toka je odreenost cilja.
Prouite prvih stotinu ljudi koje sretnete, upitajte ih to
najvie ele u ivotu i devedeset i osam od njih vam nee biti
sposobno odgovoriti. Budete li inzistirali na odgovoru, neki e
rei - sigurnost; mnogi e rei - novac; nekoliko e ih rei -
sreu; ostali e odgovoriti - slavu i mo; a poneki e poeljeti
javno priznanje, lagodan ivot, sposobnost pjevanja, plesanja i l i
pisanja; no nitko od njih nee biti sposoban odrediti te pojmove
i l i vam dati naslutiti da posjeduje plan na temelju kojega se
nada ostvariti te neodreene elje. Bogatstvo ne odgovara na
elju. Bogatstvo odgovara na konkretne planove potkrijepljene
jakim udnjama i dosljednom ustrajnou.
165
Kako razviti ustrajnost
166
Sve one koji naue prelaziti te korake oekuje velianstvena
nagrada. Povlastica je ispisati svoju cijenu i traiti od ivota da
vam je plati.
167
10.
MO STRUNE
SKUPINE
POKRETAKA SILA
Deveti korak prema bogatstvu
168
a. Beskonana inteligencija. Ovom izvoru znanja moete uz
pomo kreativne mate pristupiti pomou postupka
opisanog u jednom od sljedeih poglavlja.
169
Nitko ne moe stei veliku mo bez pomoi strune skupine.
U prethodnom poglavlju dobili ste upute za stvaranje planova u
cilju pretvaranja udnje u novac. Budete li ustrajno i
inteligentno slijedili te upute te pomno odabrali svoju strunu
skupinu, va e cilj biti napola ostvaren iako toga neete biti
svjesni.
Da biste bolje shvatili mogunosti moi koja vam je
dostupna pomou dobro odabrane strune skupine, objasnit u
dvije znaajke naela strune skupine od kojih je jedna
financijske prirode, a druga psihike. Financijska znaajka je
oita. Financijske prednosti ostvarit e svatko tko se okrui
skupinom suradnika i savjetnika koji su mu u duhu suglasja
spremni pomoi. Taj oblik udruivanja temelj je gotovo svakog
velikog bogatstva. Vae razumijevanje ove velike istine moglo
bi odrediti va financijski poloaj.
Psihiku znaajku naela strune skupine neto je tee
pojmiti. No, sljedea vam tvrdnja moe pruiti prilino dobar
uvid: "Dva se uma jo nisu udruila, a da time nisu stvorila
treu, nevidljivu i neopipljivu silu koju moemo opisati i kao
trei um."
Ljudski je um jedan oblik energije, duhovan dio bia. Kada
se dva uma udrue u duhu sklada, duhovne se energije svakog
uma sjedine, to ini "psihiku" znaajku strune skupine.
S naelom strune skupine, odnosno, njezinom financijskom
znaajkom upoznao me je Andrew Carnegie prije vie od
pedeset godina. Otkriu tog naela zahvaljujem svoj poslovni
ivotni izbor.
Struna skupina gospodina Carnegiea sastojala se od
otprilike pedeset ljudi kojima se okruio u svrhu proizvodnje i
prodaje elika. Cijelo svoje bogatstvo zahvaljuje moi koju je
stekao putem svoje strune skupine.
Prouite uspone bilo kojeg ovjeka koji je stekao veliko
bogatstvo te mnoge od onih koji su stekli neto skromnija
bogatstva, i otkrit ete da su, svjesno i l i nesvjesno, primjenjivali
170
naelo strune skupine.
Veliku mo nije mogue stei putem bilo kojeg drugog
naela!
171
misaonu mo onih osoba s kojima se drue u duhu naklonosti i
suglasja. Putem suradnje s Edisonom, Burbankom,
Burroughsom i Firestoneom, gospodin Ford svojoj je
intelektualnoj moi dodao ukupnu inteligenciju, iskustvo,
znanje i duhovnu snagu tih etvero ljudi. tovie, naelo
strune skupine usvojio je i primjenjivao putem metoda i
postupaka opisanih u ovoj knjizi.
To je naelo dostupno i vama!
Mahatmu Gandhija ve sam spominjao. Prouimo metodu
pomou koje je on stekao svoju golemu mo. Tu je metodu
mogue objasniti u tek nekoliko rijei. Mahatma Gandhi je
svoju mo stekao navodei dvije stotine milijuna ljudi na
usklaivanje umova i tijela u duhu suglasja te k tono
odreenom cilju.
Ukratko, Gandhi je postigao udo jer dvije stotine milijuna
ljudi samo je udom mogue navesti - a ne prisiliti - na skladnu
suradnju na bilo koji rok.
Svaki ovjek koji vodi neki posao zna koliko je teko
navesti zaposlenike na suradnju koja bi barem izdaleka
nalikovala skladu.
Popis glavnih izvora putem kojih je mogue stei mo
predvodi, kao to ste vidjeli, Beskonana Inteligencija. Kada se
dvoje i l i vie ljudi uskladi u duhu suglasja i radi na ostvarenju
konkretnog cilja, oni se, zahvaljujui tom zajednitvu, dovode u
poloaj iz kojega crpe mo izravno iz velike, univerzalne
riznice Beskonane Inteligencije. To je najvei od svih izvora
moi. To je izvor kojemu se okreu geniji i svi veliki voe (bez
obzira na to jesu li toga svjesni ili nisu).
Ostala dva vana izvora iz kojih je mogue prikupiti znanje
prijeko potrebno za stjecanje moi nisu nita pouzdaniji od pet
ovjekovih osjetila. A ta osjetila nisu uvijek pouzdana.
U sljedeim poglavljima podrobno u opisati metode
pomou kojih je najlake povezati se s Beskonanom
Inteligencijom.
172
Ovo nije religijsko uenje. Nijedno temeljno naelo opisano
u ovoj knjizi ne bi trebalo tumaiti kao izravno i l i neizravno
uplitanje u vjerske navike bilo kojeg ovjeka. Svrha ove knjige
jest iskljuivo pouiti itatelja pretvaranju jasno odreene
udnje za novcem u njezin materijalni oblik.
itajte, razmiljajte i meditirajte dok itate. Cijela e
filozofija uskoro biti razotkrivena pa ete je opaziti iz posve
nove perspektive. Trenutno opaate samo pojedinosti svakog
poglavlja.
Mo pozitivnih emocija
173
emocije ine onu stranu struje koja vas nosi prema bogatstvu.
Negativne emocije ine onu stranu koja tee prema siromatvu.
ovjek koji ita ovu knjigu s ciljem stjecanja bogatstva, u
ovoj e metafori pronai iznimno vanu misao.
Ako se nalazite na onoj strani struje koja vodi siromatvu,
ova misao moe vam posluiti kao veslo pomou kojega ete se
otisnuti na drugu stranu struje. No, posluit e vam samo ako je
primijenite i koristite. Puko itanje i donoenje vlastitoga suda
o njoj, pozitivnog ili negativnog, nee vam biti ni od kakve
koristi.
Siromatvo i bogatstvo esto izmjenjuju mjesta. Kada
bogatstvo doe na mjesto siromatva, ta se promjena veinom
ostvaruje putem promiljenih i oprezno provoenih planova. Za
siromatvo nije potreban plan ili pomo, ono je izravno i
nemilosrdno. Bogatstvo je plaho i stidljivo. Njega je potrebno
"namamiti".
174
SREA
nije samo u
POSJEDOVANJU,
ve i u
DJELOVANJU.
175
11.
TAJNA
TRANSMUTACIJE
SEKSUALNE ENERGIJE
Deseti korak prema bogatstvu
1. nastavak vrste.
2. o d r a v a n j e zdravlja (kao terapeutsko sredstvo je
nenadmaiva).
3. preobrazba iz osrednjosti u genijalnost putem
transmutacije.
Transmutaciju seksualne energije vrlo je lako i jednostavno
176
objasniti. To znai preusmjeravanje uma s misli o tjelesnom
izraavanju na misli neke druge prirode.
Seksualna je udnja najsnanija od svih ljudskih udnji.
ovjek kojega pokree ta udnja, razvija bujnu matu, hrabrost,
mo volje, ustrajnost te stvaralaku sposobnost koja mu inae
ne bi bila poznata. udnja za seksualnim odnosom toliko je
snana da ljudi spremno riskiraju ivot i ugled ne bi li je
zadovoljili. Zauzdana i preusmjerena, ta motivacijska sila
zadrava sve svoje znaajke bujne mate, hrabrosti i ostaloga,
koje je mogue kao stvaralaku silu iskoristiti na podruju
knjievnosti, slikarstva i l i bilo kojeg drugog podruja,
ukljuujui, dakako i stjecanje bogatstva.
Transmutacija seksualne energije zahtijeva i primjenu moi
volje, no budite uvjereni da je nagrada vrijedna uloenoga
truda. udnja za seksualnim izraavanjem uroena je i
prirodna. Tu udnju nije mogue, niti bije se smjelo potiskivati
ili guiti. No, potrebno joj je dati oduka u obliku izraavanja
koje oplemenjuje ovjekovo tijelo, um i duh. Ukoliko joj putem
transmutacije ne omoguite takav oblik oduka, ona e ga
potraiti u iskljuivo tjelesnim kanalima.
Rijeku je mogue pregraditi branom i vodu zaustaviti na
neko vrijeme, no ona e na posljetku pronai otvor. Isto vrijedi
i za seksualnu emociju. Neko ju je vrijeme mogue potiskivati i
guiti, no ona po svojoj prirodi neprestano trai naine
izraavanja. Ne transmutirate li je u stvaralaki oblik, pronai
e mnogo manje vrijedan nain izraavanja.
177
1. L j u d i k o j i su p o s t i g l i mnogo, posjeduju v i s o k o
razvijenu seksualnu prirodu. To su ljudi koji su ovladali
umijeem transmutacije seksualne energije.
178
1. udnja za seksualnim izraavanjem.
2. ljubav.
3. g o r u a u d n j a za slavom, m o i i l i financijskim
dobitkom, odnosno novcem.
4. glazba.
5. prijateljstvo osoba istog ili suprotnog spola.
6. struna skupina utemeljena na suglasju dvoje ili vie
ljudi koji se udruuju radi duhovnog i l i svjetovnog
napretka.
7. zajednika patnja kakvu, primjerice, doivljavaju
zatvorenici.
8. autosugestija.
9. strah.
10. narkotici i alkohol.
179
Sljedee pitanje glasi: "Postoje li poznati izvori znanja koji
su dostupni samo genijima, a ako postoje, koji su i kako se do
njih moe doprijeti?"
Predoit u vam dokaze pomou kojih ete se sami uvjeriti
izvodei pokuse, a time ete odgovoriti na oba pitanja.
1. Beskonana inteligencija.
180
3. Um osobe k o j a je putem svjesne m i s l i u p r a v o
oslobodila tu predodbu ili zamisao.
181
otvorenija za imbenike izvan njegove podsvijesti. Tu je
sposobnost mogue njegovati i razvijati iskljuivo uporabom.
Ono to poznajemo kao "svijest", djeluje zahvaljujui
funkciji estog osjetila.
Veliki slikari, pisci, glazbenici i pjesnici postali su veliki
zato to su stekli naviku oslanjanja na "tihi unutranji glas" koji
im se obraa putem sposobnosti kreativne mate. Ljudi koji
posjeduju "bujnu" matu dobro znaju da im najbolje zamisli
dolaze u obliku takozvanih "predosjeaja".
Jedan veliki govornik iskazuje svoje vrhunsko umijee tek
kada zatvori oi i potpuno se osloni na sposobnost kreativne
mate. Kada su ga upitali zato zatvara oi trenutak prije
vrhunca svojega govora, odgovorio je: "inim to zato to tada
izgovaram zamisli koje mi dolaze iznutra".
Jedan od najuspjenijih i najpoznatijih amerikih financijaa
razvio je naviku zatvoriti oi dvije do tri minute prije donoenja
neke odluke. Kada su ga upitali zato to ini, odgovorio je:
"Zatvorenih oiju sposoban sam crpiti iz izvora svoje vie
inteligencije".
182
pisanje. Na zidu ispred stola nalazio se elektrini prekida
kojim se palila i gasila rasvjeta. Kada bi dr. Gates poelio crpiti
sile svoje kreativne mate, uao bi u tu prostoriju, sjeo za stol,
ugasio svjetlo i usredotoio se na poznate elemente izuma na
kojemu je radio te bi ostao u tom poloaju sve dok mu um nisu
poele dolaziti zamisli vezane za nepoznate elemente izuma.
Jednom su zgodom zamisli dolazile tako brzo da je bio
prisiljen pisati gotovo tri sata. Kada su misli prestale pristizati i
kada je pregledao svoje biljeke, otkrio je da sadre podroban
opis naela koja se nisu mogla usporediti ni sa ime to je
svijetu znanosti poznato. Povrh toga, u tim je biljekama bilo je
jasno izloeno i rjeenje njegova problema.
Dr. Gates za ivot je zaraivao "raajui zamisli" za
pojedince i korporacije. Neke od najveih korporacija u
Americi plaale su mu goleme iznose za samo sat vremena
provedenog u "raanju zamisli".
Razumno promiljanje esto dovodi na pogrean put jer ga u
velikoj mjeri vodi ovjekovo iskustvo. Znanje koje ovjek
stjee iskustvom nije uvijek tono. Zamisli primljene pomou
kreativne sposobnosti mnogo su pouzdanije jer proizlaze iz
izvora pouzdanijih od bilo kojeg izvora dostupnog razumu.
183
izuma, posee za izvorima znanja koji su mu dostupni putem
njegove kreativne sposobnosti. Sama metoda tog postupka
razlikuje se od pojedinca do pojedinca, no osnovni je postupak
sljedei:
184
Pokretaka sila seksa
185
RALPH WALDO EMERSON JOHN H. PATTERSON
ENRICO CARUSO
186
me je injenica toliko zapanjila da sam se udubio u prouavanje
njezinih uzroka.
Tim prouavanjem otkrio sam da je glavni razlog tome to
veina ljudi postie uspjeh tek nakon etrdesete godine upravo
njihovo rasipanje energije na tjelesno izraavanje seksualne
emocije. Veina ljudi nikada ne uvidi da seksualni nagon nudi i
druge mogunosti koje po vanosti daleko nadilaze puko
tjelesno izraavanje. Veina onih koji dolaze do tog otkria,
stjeu tu spoznaju tek oko etrdeset i pete ili pedesete godine,
nakon to su potroili mnoge godine tijekom kojih je njihova
seksualna energija bila na vrhuncu. Nakon toga obino slijedi
vrijedno postignue.
ivoti mnogih ljudi do etrdesete, a katkad i mnogo nakon
toga, odraavaju neprestano rasipanje energije koju su mogli
mnogo bolje iskoristiti. Svoje profinjene i snane emocije
neobuzdano su bacali u vjetar.
udnja za seksualnim izraavanjem daleko je najsnanija i
najdublja ljudska emocija te zbog toga zauzdana, podvrgnuta
transmutaciji i izraena kroz neko drugo djelovanje, uzdie
ovjeka prema velikim postignuima.
187
No, ne zaboravite da su se mnogi takvi ljudi na kraju unitili.
Priroda je pripravila svoje napitke kojima ljudi bez opasnosti
mogu pobuivati svoje umove te ih podesiti za fine i dragocjene
misli koje dolaze - tko zna odakle! Za te prirodne stimulanse
jo nije pronaena zadovoljavajua zamjena.
Psiholozi dobro znaju da su seksualni nagon i duhovni poriv
vrlo tijesno povezani - to objanjava neobino ponaanje ljudi
koji sudjeluju u orgijama poznatim kao vjerska "buenja",
uobiajenim meu primitivnim vrstama.
Svijetom vladaju ljudske emocije na kojima poiva i sudbina
ovjeanstva. Ljudi u svojim postupcima nisu toliko vodeni
razumom, koliko osjeajima. Kreativna sposobnost uma
pobuuje se iskljuivo emocijama, a nipoto zdravim razumom.
Najmonija od svih ovjekovih emocija jest seksualna emocija.
Naveo sam i neke druge stimulanse uma, no nijedan od njih,
kao ni svi zajedno, ne mogu se usporediti s pokretakom moi
seksa.
Stimulans uma jest bilo koji poticaj koji e privremeno ili
trajno poveati misaoni intenzitet. Deset navedenih stimulansa
uma poticaji su kojima ljudi najee pribjegavaju. Pomou tih
izvora ovjek moe doi u dodir s Beskonanom Inteligencijom
i l i , po volji, ui u spremite vlastite podsvijesti ili podsvijesti
neke druge osobe, a to je postupak koji moe izvesti samo
genij.
Spremite osobnog magnetizma
188
1. Stisak ruke. Stisak ruke u trenutku otkriva magnetizam
ili njegov nedostatak.
2. Boja glasa. M a g n e t i z a m , i l i seksualna energija,
imbenik je koji moe obojiti glas i uiniti ga
melodioznim i ugodnim.
3. Dranje i pokreti. Ljudi visoke seksualne energije
kreu se ustro, skladno i spretno.
4. Vibracije misli. Ljudi visoke seksualne energije svoje
misli proimaju seksualnom emocijom, ili su to sposobni
uiniti po volji te na taj nain utjeu na ljude oko sebe.
5. Dotjerivanje. Ljudi visoke seksualne energije veinom
vrlo pomno brinu za svoj izgled. U pravilu biraju odjeu
onog stila koji odgovara njihovoj osobnosti, grai, tenu i
tako dalje.
189
bez obzira je li toga svjestan ili nije. Veina prodavaa, koji
preobraavaju svoju seksualnu energiju ine to potpuno
nesvjesno ili potpuno nesvjesni naina na koji to ine.
Transmutacija seksualne energije zahtijeva vie moi volje
no to je prosjean ovjek spreman upotrijebiti u tu svrhu. Oni
kojima je teko primijeniti dovoljno moi volje, mogli bi tu
sposobnost razviti postupno. Iako je mo volje prijeko
potrebna, nagrada za uloeni trud i vie je nego vrijedna toga.
190
Svaki inteligentan ovjek zna da je pretjerana stimulacija
alkoholnim piima ili narkoticima destruktivan oblik
neumjerenosti. Meutim, mnogi ne znaju da pretjerivanje sa
seksualnim izraavanjem moe postati jednako tetno i razorno
za kreativnu sposobnost kao i narkotici i alkohol.
"Seksualni manijak" u osnovi se nimalo ne razlikuje od
manijakalnog ovisnika o drogama! Obojica su izgubili nadzor
nad svojim razumom i voljom. Mnogi sluajevi hipohondrije
(umiljene bolesti) proizlaze iz navika razvijenih zbog
nepoznavanja istinske funkcije seksa.
Lako je opaziti da nepoznavanje transmutacije seksualne
energije okrutno kanjava neupuenoga i uskrauje mu velike
dobrobiti.
Sveope nepoznavanje podruja seksa temelji se na injenici
da je ta tema bila obavijena tajanstvenou i muklom tiinom.
Urota tajanstvenosti i tiine jednako je utjecala na umove
mladih ljudi kao i prohibicija. Posljedica je bila pojaana
radoznalost te elja da se taj "zabranjeni" svijet bolje upozna; a
na sramotu zakonodavaca i veine lijenika - koji su svojom
strunou najosposobljeniji uputiti mlade u to pitanje -
informacije nisu bile lako dostupne.
191
trebali pribliavati drhtei od straha, ve s nadom i nestrpljivim
iekivanjem.
Ako su vam potrebni dokazi da veina ljudi svoja najbolja
postignua ne ostvaruje prije etrdesete godine, prouavajte
ivotne prie najuspjenijih ljudi Amerike i pronai ete ih.
Henry Ford zapoeo je ostvarivati velika postignua tek nakon
etrdesete godine. Andrew Carnegie daleko je premaio
etrdesetu kada je poeo ubirati plodove svojeg truda. James J.
Hill u etrdesetoj je godini j o uvijek bio telegrafist. Njegova
izvanredna postignua dogodila su se tek nakon etrdesete
godine. Biografije amerikih tvorniara i financijaa prepune su
dokaza da je razdoblje izmeu etrdesete i ezdesete godine
ovjekovo najplodnije razdoblje.
Izmeu tridesete i etrdesete godine ovjek zapoinje
svladavati (ako ikada i svlada) umijee transmutacije seksualne
energije. To je otkrie u pravilu sluajno, a ovjek koji do njega
dolazi, vrlo je esto nesvjestan svojega otkria. Moda e
primijetiti da se njegova mo postizanja rezultata poveala
izmeu trideset pete i etrdesete godine, no u veini sluajeva
nije mu poznat uzrok te promjene; nije mu poznato da priroda
izmeu tridesete i etrdesete godine poinje usklaivati
ovjekove emocije ljubavi i seksa kako bi ih mogao iskoristiti i
primijeniti kao poticaje za djelovanje.
192
Pokretan udnjom da zadovolji enu, utemeljenom
iskljuivo na seksualnoj emociji, ovjek moe biti sposoban za
velika postignua, no, njegovo djelovanje moe biti
neorganizirano, pogreno usmjereno i krajnje destruktivno.
Pokretan svojom udnjom da zadovolji enu i motiviran
iskljuivo seksom, ovjek moe krasti, varati pa ak i poiniti
ubojstvo. No, ako je seksualnoj emociji pridruena emocija
ljubavi, isti taj ovjek postupat e mnogo razboritije i
uravnoteenije.
Ljubav, zaljubljenost i seks su emocije koje imaju mo
uzdignuti ovjeka do vrhunskih postignua. Ljubav je emocija
koja slui poput sigurnosnog ventila te osigurava ravnoteu,
smirenost i konstruktivna nastojanja. Te tri emocije zajedno
ovjeka mogu uzdii na razinu genija.
Emocije su stanja uma. Priroda je ovjeku podarila "kemiju
uma" koja djeluje na nain slian naelima kemije tvari.
Poznato je da je uz pomo kemije tvari, mijeanjem odreenih
elemenata koji sami po sebi u pravim omjerima nisu tetni,
kemiar sposoban nainiti smrtonosan otrov. Jednako je tako
mogue kombinirati i emocije te od njih stvoriti smrtonosan
otrov. Pomijeane emocije seksa i ljubomore ovjeka mogu
pretvoriti u bezumnu zvijer.
Prisutnost jedne i l i vie destruktivnih emocija u ovjekovu
umu dovodi do stvaranja otrova koji moe unititi osjeaj za
pravednost i potenje.
Put prema genijalnosti vodi kroz razvoj, nadzor te primjenu
seksa, ljubavi i zaljubljenosti. Ukratko, taj se put moe opisati
na sljedei nain:
Potiite prisutnost tih emocija u svojem umu te iz njega
uklanjajte sve destruktivne emocije. Um je bie navike. On se
razvija na temelju dominantnih misli kojima ga hranite.
Primjenjujui mo volje, ovjek moe iskorijeniti bilo koju
emociju te poticati raanje neke druge emocije. Nije teko
upravljati umom putem moi volje. Upravljanje umom proizlazi
193
iz ustrajnosti i navike. Tajna upravljanja umom jest u
razumijevanju procesa transmutacije. Svaku negativnu emociju
koja se pojavi u umu mogue je jednostavnim postupkom
promjene misli preobraziti u pozitivnu i l i konstruktivnu
emociju.
Svjesno nastojanje jedini je put prema genijalnosti! ovjek
moe dosegnuti velike vrhunce financijskog i l i poslovnog
postignua iskljuivo pomou pokretake sile seksualne
energije, no povijest je prepuna dokaza da ga ona moe, to se
esto i dogaa, opteretiti nekim znaajkama osobnosti koje mu
onemoguavaju zadrati ili uivati steeno bogatstvo. Ova
tvrdnja zahtijeva prouavanje, promiljanje i meditaciju jer je u
njoj sadrana istina, odnosno spoznaja koja moe biti od
pomoi enama jednako kao i mukarcima. Nepoznavanje te
istine tisue je ljudi stajalo njihovog prava na sreu, ak i
unato tome to su posjedovali bogatstvo.
194
Smatrate li se nesretnima jer ste voljeli i izgubili ljubav,
odbacite tu misao. Onaj koji iskreno voli, nikada ne moe
izgubiti sve. Ljubav je hirovita i nepredvidljiva. Dolazi kada joj
se prohtije i odlazi bez upozorenja. Prihvatite je i uivajte u njoj
dok je s vama i ne brinite o njezinu nestanku. Brigom je neete
vratiti.
Odbacite i misao da se ljubav pojavljuje samo jednom.
Ljubav moe doi i proi nebrojeno mnogo puta, no svako e
ljubavno iskustvo na ovjeka utjecati drugaije. Moe se
dogoditi, a veinom se i dogaa, jedno ljubavno iskustvo koje
na srce ostavlja dublji utisak od ostalih, no, sva su ljubavna
iskustva blagotvorna, osim za ljude koji nakon prestanka
ljubavi postaju ogoreni i cinini.
Ljubav ne bi trebala pobuivati razoaranje. Kada bi ljudi
uvidjeli razliku izmeu emocija ljubavi i seksa, razoaranju ne
bi bilo mjesta. Osnovna razlika jest u injenici da je ljubav
duhovne, a seks bioloke prirode. Nijedno iskustvo, koje
ljudsko srce pokree duhovnom silom, ne moe biti tetno,
osim ako posrijedi nisu neznanje i l i ljubomora.
Ljubav je nedvojbeno najuzvienije ivotno iskustvo.
Ljubav ovjeka dovodi u vezu s Beskonanom Inteligencijom.
Pomijeana s romantikom i seksom, ljubav moe ovjeka
odvesti prilino visoko na ljestvici kreativnih nastojanja.
Emocije ljubavi, seksa i zaljubljenosti stranice su vjenog
trokuta genijalnosti.
Ljubav je emocija s mnogo lica, nijansi i boja. No, najdublja
i najsnanija ljubav jest ona koju doivljavamo kada se emocije
ljubavi i seksa pomijeaju. Brakovi koji nisu blagoslovljeni
darom neunitive ljubavi i u odgovarajuem omjeru
uravnoteeni seksom, ne mogu biti sretni brakovi - i malokad
potraju. Ljubav sama po sebi nee donijeti branu sreu,
jednako kao ni seks sam po sebi. K a d se te dvije prelijepe
emocije pomijeaju, brak moe izazvati najduhovnije stanje
uma koje ovjek moe upoznati.
195
Kada se emocija zaljubljenosti pridrui emocijama ljubavi i
seksa, prepreke izmeu konanog uma ovjeka i Beskonane
Inteligencije su uklonjene. Tada se raa genij!
196
Beskorisnost bogatstva bez ene
197
12.
PODSVJESNI UM
POSREDNIK
Jedanaesti korak prema bogatstvu
198
koji elite ostvariti u materijalnom obliku. Proitajte ponovno
upute za koritenje podsvjesnog uma iznesene u poglavlju o
autosugestiji.
Mnogo je dokaza koji e potkrijepiti vjerovanje da je
podsvjesni um posrednik izmeu konanog ovjekovog uma i
Beskonane Inteligencije. Podsvijest je posrednik pomou
kojega ovjek moe po volji crpiti sile Beskonane
Inteligencije. Podsvijest krije tajnu postupka uslijed kojega se
mentalni poticaji preobraavaju i mijenjaju u svoj duhovni
oblik. Podsvijest je medij putem kojega se molitva upuuje
izvoru sposobnom usliati je.
199
Mnoge tvrdnje iznesene u poglavljima o vjeri i autosugestiji
za dobro vae podsvijesti u ovom u poglavlju ponoviti.
Upamtite da vaa podsvijest funkcionira sama po sebi, bez
obzira na to utjeete li na nju ili ne utjeete. Iz ovoga, dakako,
moete zakljuiti da misli o strahu i siromatvu, te sve ostale
negativne misli, slue kao stimulansi vae podsvijesti ukoliko
ne ovladate njima i svojoj podsvijesti pruite poeljniju hranu.
Podsvijest nee ostati besposlena! Propustite li u svoj
podsvjesni um usaditi udnje, hranit e se mislima koje do
njega dopiru zbog vae nemarnosti. Ve sam objasnio da
misaoni poticaji, negativni i pozitivni, neprestano dopiru do
vae podsvijesti iz izvora spomenutih u poglavlju o
transmutaciji seksualne energije. Za sada je dovoljno da se
sjetite da svakodnevno ivite pod utjecajem svih vrsta misaonih
poticaja koji bez vaeg znanja dopiru do vae podsvijesti. Neki
od tih poticaja su pozitivni, a neki negativni. Va je zadatak
prekinuti dotok negativnih poticaja i utjecati na svoju
podsvijest pozitivnim poticajima udnji.
Kada to postignete, u rukama ete imati klju koji otkljuava
vrata vae podsvijesti. tovie, toliko ete nadzirati ta vrata da
na vau podsvijest vie nee utjecati nijedna nepoeljna misao.
Sve to ovjek stvara, zapoinje u obliku misaonog poticaja.
ovjek ne moe stvoriti ono to nije zaeo u svojem umu.
Misaone je poticaje uz pomo mate mogue sastaviti u
planove. Kontrolirana mata moe biti upotrijebljena za
stvaranje planova ili odreivanje ciljeva koji vode uspjehu na
odabranom podruju.
Svi misaoni poticaji koje elite pretvoriti u njihov
materijalni oblik i koje ste svjesno poloili u svoj podsvjesni
um, moraju proi kroz matu i biti pomijeani s vjerom.
"Mijeanje" vjere s planom ili ciljem koje elite predati svojoj
podsvijesti, moe se obaviti pomou mate.
Iz ovih ete tvrdnji lako zakljuiti da je za koritenje
podsvijesti potrebno uskladiti i primijeniti sva naela.
200
Neka vae pozitivne emocije rade za vas
201
SEDAM NAJVANIJIH POZITIVNIH EMOCIJA
Emocija udnje
Emocija vjere
Emocija ljubavi
Emocija seksa
Emocija entuzijazma
Emocija zaljubljenosti
Emocija nade
Emocija straha
Emocija ljubomore
Emocija mrnje
Emocija osvete
Emocija pohlepe
Emocija praznovjerja
Emocija gnjeva
202
Um ne moe istodobno biti zaokupljen i pozitivnim i
negativnim emocijama. Uvijek prevladava jedna skupina. Va
je zadatak pobrinuti se da pozitivne emocije budu dominantna
sila vaega uma. Ovdje e vam u pomo priskoiti zakon
navike. Razvijte naviku primjene i koritenja pozitivnih
emocija! One e na posljetku zavladati vaim umom toliko
potpuno da negativne emocije u njega vie nee moi ui.
ovjek moe stei nadzor nad svojim podsvjesnim umom
iskljuivo dosljednim i neprestanim praenjem ovih uputa.
Prisutnost samo jedne negativne emocije u vaem umu dovoljna
je da uniti sve izglede za konstruktivnu pomo podsvijesti.
203
Radio odailja preuzima zvuk ljudskog glasa i postupno
pojaava tu vibraciju milijun puta. Tek tako se moe dogoditi
transformacija: energija (koja je prvotno bila u obliku vibracije
zvuka) prenosi se radio prijamnicima koji ponovno vraaju tu
energiju u njezinu prvotnu brzinu vibracije da bi mogla biti
prepoznata kao zvuk.
Podsvjesni je um posrednik koji ovjekovu molitvu prevodi
na jezik koji Beskonana Inteligencija razumije, alje joj
poruku i vraa odgovor u obliku konkretnog plana ili zamisli za
ostvarenje onoga za to je ovjek molio. Shvatite ovo naelo i
znat ete zbog ega puko iitavanje rijei iz molitvenika ne
moe, niti e ikada moi posluiti kao posrednik izmeu
konanog uma ovjeka i Beskonane Inteligencije.
204
S V A T K O moe poeljeti
bogatstvo,
i veina ljudi to ini,
no, malo je onih koji znaju
da su konkretan plan
i gorua udnja za
bogatstvom
jedina pouzdana sredstva
za njegovo stjecanje.
205
13.
MOZAK
ODAILJA I PRIJAMNIK MISLI
Dvanaesti korak prema bogatstvu
206
emocijom seksa radi mnogo veom brzinom no to bi radio da
je ta emocija priguena i l i nepostojea.
Rezultat transmutacije seksualne energije jest pojaavanje
intenziteta misli do te mjere da kreativna mata postaje iznimno
prijemljiva za zamisli. S druge strane, kada mozak radi velikom
brzinom, on ne samo da privlai misli i zamisli koje odailju
drugi mozgovi, ve i vlastitim mislima pridruuje osjeaj koji je
prijeko potreban da bi podsvijest preuzela te misli i ostvarila ih.
Podsvijest je "odailja" mozga putem kojega se odailju
misaone vibracije. Kreativna mata je "prijamnik" pomou
kojega se primaju misaone energije.
Uz vane imbenike podsvjesnog uma i sposobnost
kreativne mate, koji ine sustave sa odailjanje i primanje vae
mentalne radiostanice, razmotrimo naelo autosugestije,
pomou kojega ukljuujemo svoju radiostanicu.
Iz uputa iznesenih u poglavlju o autosugestiji upoznali ste
metodu pomou koje je udnju mogue pretvoriti u njezin
materijalni, odnosno novani oblik.
Rad vae mentalne "radiostanice" prilino je jednostavan.
Na umu morate imati samo tri naela te ih primijeniti kada
poelite upotrijebiti svoju radiostanicu - podsvjesni um,
kreativnu matu i autosugestiju. Stimulansi pomou kojih se
primjenjuju ta naela su opisani - a postupak zapoinje sa
udnjom.
207
tjelesnog jastva koje opaamo kada pogledamo u zrcalo.
Ljudi katkad olako shvaaju neopipljivo - ono to ne mogu
opaziti putem bilo kojega od svojih pet osjetila, a kada ujemo
takvo to, trebali bismo se sjetiti da svima nama upravljaju
nevidljive i neopipljive sile.
ovjeanstvo nema mo suprotstaviti se i upravljati
neopipljivom silom morskih valova. ovjek nema mo
razumjeti neopipljivu gravitacijsku silu koja malu Zemlju dri u
svemiru i koja sprjeava da ovjek padne s nje, a kamoli mo
upravljanja tom silom. Potpuno je podreen neopipljivoj sili
koja dolazi s olujom i jednako je tako bespomoan u prisutnosti
neopipljive sile elektriciteta.
Ovime nipoto nisam iscrpio podruja ovjekova neznanja
vezana za nevidljivo i neopipljivo. ovjek ne razumije
neopipljivu silu (i inteligenciju) koja obavija zemlju - silu koja
mu prua svaku mrvicu hrane koju pojede, svaki odjevni
predmet koji odjene i svaki novi koji nosi u svojem depu.
208
milijunima svjetlosnih godina u usporedbi s njime postaju
beznaajne ... Otkriveno je da se kora ljudskog mozga sastoji
od 10.000.000.000 do 14.000.000.000 ivanih stanica, a
poznato je i da su te stanice ureene prema tono odreenom
obrascu. Ti obrasci nisu nasumini, ve tono odreeni.
Nedavno usavrenom metodom elektrofiziologije, struje s vrlo
precizno odreenih stanica ili vlakana preusmjeravaju se
pomou mikroelektroda i pojaavaju, a zabiljeene razlike
iznose milijunti dio volta."
Nezamislivo je da tako sloena mrea postoji iskljuivo
zbog odravanja tjelesnih funkcija vezanih za rast i odravanje
fizikog tijela. Nije li vjerojatno da isti sustav koji milijardama
modanih stanica omoguava meusobnu komunikaciju,
omoguava i nain komunikacije s ostalim neopipljivim
silama?
New York Times u jednom od svojih uvodnika navodi da
barem jedno sveuilite i barem jedan inteligentan istraitelj
podruja mentalnih pojava provode organizirano istraivanje
koje je dovelo do zakljuaka u mnogoemu slinih sadraju
ovog i sljedeeg poglavlja. U uvodniku se ukratko razmatra
istraivanje koje provode dr. Rhine i njegovi suradnici na
sveuilitu Duke:
TO JE " T E L E P A T I J A " ?
209
jasnovidnosti mnogi znanstvenici danas smatraju vrlo
moguim. Od brojnih sudionika pokusa trailo se da iz
posebnog pila, bez gledanja i drugih osjetilnih metoda,
imenuju to vie karti. Rezultati nekih mukaraca i ena
pokazali su da su tono imenovali toliko mnogo karti da "su
izgledi da je posrijedi sluajnost manji od jedan naprema
mnogo milijuna".
No, kako im je to polo za rukom? ini se da te moi, pod
pretpostavkom da postoje, nisu osjetilne. Za njih ne postoji
poznati organ. Pokusi su bili jednako uspjeni i na udaljenosti
od nekoliko stotina kilometara kao i kada su izvoeni u istoj
prostoriji. Prema miljenju dr. Wrighta, zahvaljujui tim
injenicama, mogue je odbaciti i sve pokuaje da se telepatija i
jasnovidnost objasne teorijom fizikalnog zraenja. Svi poznati
oblici energije zraenja znatno slabe s poveavanjem
udaljenosti. Kod telepatije i jasnovidnosti to nije sluaj. No,
razlikuju se uslijed fizikih utjecaja, kao i mnoge druge
mentalne moi. Suprotno opem miljenju, te se sposobnosti ne
pojaavaju dok primatelj spava i l i se nalazi u stanju polusna,
ve upravo dok je potpuno budan i pozoran. Rhine je otkrio da
e narkotik bez iznimke smanjiti sposobnost primatelja, dok e
je stimulans pojaati. Ni najpouzdaniji primatelj ne moe
ostvariti dobar rezultat ako u njega ne uloi maksimalan napor.
Jedan od zakljuaka koji Wright donosi s odreenom
sigurnou jest da su telepatija i jasnovidnost zapravo jedna
sposobnost. Drugim rijeima, ini se da je sposobnost "vienja"
karte koja je licem okrenuta prema stolu potpuno ista
sposobnosti "itanja" misli koje se nalaze u neijem tuem
umu. Nekoliko je razloga za takav zakljuak. Do sada su,
primjerice, obje sposobnosti primijeene na osobi koja se slui
jednom od njih. Kod svakog je ispitanika zabiljeena jednaka
izraenost svake sposobnosti. Zasloni, zidovi i udaljenost ne
utjeu ni na jednu od njih. Nakon tog zakljuka, Wright
izraava svoj, kako on to naziva, "predosjeaj" da su i ostala
210
nadosjetilna iskustva, proroanski snovi, predosjeaji katastrofa
i slino, vjerojatno dio iste sposobnosti. itatelju ne nameemo
nijedan od ovih zakljuaka, no dokazi koje je Rhine nagomilao,
uistinu su dojmljivi.
21 1
nain primjene naela strune skupine.
Usvajanjem i provoenjem slinog plana, svaki ovjek koji
prouava ovu filozofiju otkrit e uvenu Carnegiejevu formulu
koju sam ukratko opisao u uvodu. A k o vam to u ovom trenutku
ne znai nita, oznaite ovu stranicu i ponovno je proitajte
nakon to zavrite s posljednjim poglavljem.
212
NA VRHU
LJESTVICE USPJEHA
UVIJEK IMA
MJESTA
213
14.
ESTO OSJETILO
214
esto e vas osjetilo pravodobno upozoriti na opasnosti koje
vam prijete, kako biste ih mogli izbjei te vas pravodobno
obavijestiti o mogunostima, kako biste ih mogli iskoristiti.
S razvojem estog osjetila u pomo vam dolazi "aneo
uvar" koji e vam u svakom trenutku otvarati vrata hrama
mudrosti.
215
je imbenik vjere, s kojim sam nastojao oponaati svoje idole,
omoguio initi to prilino uspjeno.
216
traenje naina vanjskog izraavanja putem kojega e tu udnju
pretvoriti u stvarnost. Znao sam da je autosugestija mono
naelo izgradnje karaktera, odnosno, da je to jedino naelo
pomou kojega se gradi karakter. Uz to poznavanje naela
djelovanja uma, bio sam prilino dobro opremljen oruem koje
mi je bilo potrebno za preoblikovanje vlastitog karaktera. Na
tim zamiljenim vijeanjima od svojih sam savjetnika traio
znanje te sam se svakome pojedinom na glas obraao sljedeim
rijeima:
"Gospodine Emerson, od vas elim dobiti duboko
razumijevanje prirode koja je va ivot uinila osobitim. Molim
vas da u moj podsvjesni um poloite onu svoju vrlinu koja vam
je omoguila shvatiti i uskladiti se sa zakonima prirode."
"Gospodine Burbank, od vas traim da mi prenesete znanje
koje vam je omoguilo zakone prirode uskladiti tako da ste
postigli da kaktus odbaci bodlje i postane jestiv. Otvorite mi
pristup znanju koje je vama omoguilo postii da dvije vlati
trave rastu tamo gdje je prije rasla samo jedna."
"Napoleone, od tebe oponaanjem elim primiti zaudnu
sposobnost nadahnjivanja ljudi te njihova poticanja na bolje i
odlunije djelovanje. Takoer elim stei i duh nepokolebljive
vjere koji ti je omoguio poraz pretvoriti u pobjedu te
prevladati goleme prepreke."
"Gospodine Paine, od vas elim preuzeti slobodu misli te
hrabrost i jasnou s kojom ste izraavali svoja uvjerenja i
istaknuli se meu drugima!"
"Gospodine Darwin, od vas elim stei zadivljujuu
strpljivost i sposobnost prouavanja uzroka i posljedice bez
sklonosti i predrasuda, emu ste bili sjajan primjer na podruju
prirodne znanosti."
"Gospodine Lincoln, u svoj karakter elim ugraditi snaan
osjeaj za pravdu, neumoran duh strpljenja, smisao za humor,
razumijevanje ovjeka i snoljivost kojom ste se isticali."
"Gospodine Carnegie, elim stei duboko razumijevanje
217
naela organiziranog nastojanja koja ste vi tako djelotvorno
upotrebljavali pri izgradnji svojeg industrijskog carstva."
"Gospodine Ford, od vas elim preuzeti duh ustrajnosti,
odlunost, sabranost i samopouzdanje, vrline koje su vam
omoguile uzdii se iznad siromatva te organizirati, ujediniti i
pojednostavniti ljudska nastojanja, kako bih mogao pomoi
drugima da pou vaim stopama."
"Gospodine Edison, od vas elim preuzeti udesan duh vjere
pomou kojega ste otkrili mnogo tajni prirode te duh
neumornog nastojanja pomou kojega ste tako esto nakon
poraza izvojevali pobjedu."
Zapanjujua mo mate
218
velike zmije. Emerson je primijetio: "Bez zmija nema jabuka",
a Napoleon je dodao: "Bez jabuka nema drave!"
Ti su sastanci postali toliko stvarni da sam se poeo plaiti
posljedica pa sam na nekoliko mjeseci prestao s njima. Moji su
doivljaji bili toliko stvarni da sam se plaio da u, nastavim li s
njima, izgubiti iz vida injenicu da su to iskljuivo iskustva
moje mate.
Po prvi sam puta smogao hrabrosti progovoriti o tome. Do
sada sam utio o toj temi jer sam, zbog vlastitog stava prema
takvim pitanjima, znao da e me ljudi pogreno shvatiti ako im
opiem svoja iskustva. Sada imam dovoljno hrabrosti prenijeti
svoje iskustvo na papir jer me vie toliko ne brine "to e drugi
rei" kao to me je brinulo u godinama koje su za mnom.
Da me ne biste pogreno shvatili, na ovom mjestu elim
posebno naglasiti da sastanke svojeg vijea i dalje smatram
potpuno izmiljenima, no, osjeam da imam pravo rei da su
me lanovi mojeg vijea, unato tome to su bili zamiljeni i
unato tome to su se nai sastanci odravali u mojoj mati,
vodili u velianstvene pustolovine, probudili u meni potovanje
prema istinskoj veliini, poticali moja kreativna nastojanja i
ohrabrivali me na iskreno izraavanje.
219
je u vonji za dlaku izbjegnuo nezgodu, zna da esto osjetilo u
takvim sluajevima esto priskae ovjeku u pomo i u djeliu
sekunde omoguuje mu izbjei nezgodu.
Ove sam injenice spomenuo kao uvod u ono to upravo
namjeravam iznijeti. Naime, otkrio sam da je moj um tijekom
sastanaka s "Nevidljivim Savjetnicima" najprijemljiviji za
zamisli, misli i saznanja koja sam primao putem estog osjetila.
U mnogim kritinim situacijama od kojih su neke bile toliko
ozbiljne da mi je ivot bio u opasnosti, utjecaj mojih
"Nevidljivih Savjetnika" udesno me vodio kroz te potekoe.
Moj prvotni cilj radi kojega sam poeo odravati sastanke
zamiljenog vijea bio je iskljuivo putem autosugestije proeti
podsvijest odreenim znaajkama koje sam elio razviti.
Posljednjih su godina moja istraivanja krenula u potpuno
suprotnom smjeru. Sada se svojim zamiljenim savjetnicima
obraam sa svakim tekim problemom s kojim se suoim sam,
ili problemom koji mi povjere moji klijenti, lako se ne oslanjam
iskljuivo na taj oblik savjetovanja, rezultati su esto
zapanjujui.
220
toka jest ona vrsta znanja koja vodi razumijevanju -
razumijevanju samoga sebe, razumijevanju drugih, razumijevanju
prirodnih zakona te prepoznavanju i razumijevanju sree.
Ova vrsta razumijevanja u potpunosti se razvija iskljuivo
poznavanjem i primjenom naela estog osjetila.
Proitavi ovo poglavlje, vjerojatno ste opazili da ste,
itajui ga, uzdignuti na viu razinu mentalne stimulacije.
Sjajno! Za mjesec dana ponovno se vratite ovom poglavlju,
proitajte ga jo jednom i promatrajte kako e se va um uzdii
na jo vie razine stimulacije. Ponavljajte to iskustvo s vremena
na vrijeme ne obazirui se na to koliko ete nauiti i s
vremenom ete u svojim rukama imati mo odbacivanja
malodunosti, svladavanja straha, prevladavanja sklonosti
oklijevanju i slobodnog koritenja matom. Tada ete osjetiti
dodir onog "neega" to je pokretalo svakog uistinu velikog
mislioca, vou, slikara, glazbenika, pisca i dravnika. Tada ete
biti sposobni pretvoriti svoje udnje u njihov materijalni ili
financijski oblik jednako lako kao to biste pokleknuli i
odustali na prvi znak potekoe.
221
15.
EST
SABLASTI STRAHA
itajui ovo zavrno poglavlje, procijenite sami sebe i
otkrijte koliko vam "sablasti" stoji na putu
222
siromatvo, a iznijet u i istine koje moraju usvojiti svi oni koji
ele stei bogatstvo, bez obzira na to mjeri li se ono novcem i l i
stanjem uma mnogo vrjednijim od novca.
Svrha ovog poglavlja jest usmjeriti pozornost prema uzroku
i lijeku za est osnovnih strahova. Da bismo nekog neprijatelja
bili sposobni svladati, moramo znati njegovo ime, njegove
navike i njegovo stanite. itajui ovo poglavlje, paljivo
preispitujte samoga sebe i otkrijte koji se od est strahova, ako
ih uope posjedujete, prilijepio na vas.
Ne dopustite da vas ti lukavi neprijatelji zavaraju svojim
navikama. Katkad ostaju skriveni u podsvjesnom umu gdje ih je
teko otkriti i jo tee iskorijeniti.
1. strah od siromatva
- izvori veine ovjekovih
2. strah od kritike .
briga
3. Strah od bolesti
223
ovjek ne moe stvoriti ono to nije zaeo u obliku
misaonog poticaja. Ovu tvrdnju slijedi jo jedna, mnogo vanija
tvrdnja: ovjekovi misaoni poticaji smjesta se poinju
pretvarati u svoje materijalne oblike, bez obzira na to jesu li te
misli hotimine i l i nehotine. Sluajni misaoni poticaji (misli
koje su odaslali drugi umovi) mogu odrediti ovjekovu
financijsku, poslovnu, profesionalnu ili drutvenu sudbinu
jednako kao i misaoni poticaji koje ovjek stvara namjerno i
svjesno.
Ovime postavljam temelje za izlaganje iznimno vane
injenice koja e vam pomoi razumjeti zbog ega se neki ljudi
doimaju "sretnima" dok se ostali, obdareni istim ili veim
sposobnostima, izobrazbom, iskustvom ili intelektualnom
sposobnou, doimaju osuenima na nesreu. Tu je injenicu
mogue objasniti tvrdnjom da svako ljudsko bie posjeduje
sposobnost upravljanja vlastitim umom, a iz ove tvrdnje logino
slijedi da svaki ovjek moe otvoriti svoj um za nasumine
misaone poticaje koje odailju drugi mozgovi, ili vrsto zatvoriti
vrata te prihvaati samo odabrane misaone poticaje.
Priroda je ovjeka obdarila potpunim nadzorom nad samo
jednom stvari, a to je misao. Pridruite toj injenici i injenicu
da sve to ovjek stvara zapoinje u obliku misli, i stigli ste vrlo
blizu naela pomou kojega je mogue prevladati strah.
Ako je istina da je svaka misao sklona zaodjenuti se svojim
materijalnim oblikom (to je istina izvan svake sumnje),
jednako je istinito da misaoni poticaji straha i siromatva ne
mogu biti pretvoreni u oblike hrabrosti i financijskog dobitka.
Strah od siromatva
224
okolnosti koje vode siromatvu. (Rije "bogatstvo" ovdje je
upotrijebljena u najirem smislu te oznaava financijsku,
duhovnu, mentalnu i materijalnu imovinu). Polazna toka na
putu prema bogatstvu jest udnja. U prvom poglavlju primili ste
podrobne upute o pravilnoj primjeni udnje. U ovom poglavlju
o strahu primit ete detaljne upute pomou kojih ete svoj um
pripremiti za praktinu primjenu udnje.
Vrijeme je, dakle, da sami sebi postavite izazov koji e
odrediti u kojoj ste mjeri usvojili filozofiju iznesenu u ovoj
knjizi. Na ovom mjestu moete postati prorok i tono
predvidjeti to vam je budunost namijenila. Ako, nakon itanja
ovog poglavlja, budete spremni prihvatiti siromatvo, slobodni
ste odluiti da ete od ivota upravo to i primati. To je odluka
koju ne moete izbjei.
Teite li bogatstvu, odredite koji oblik i koja koliina
bogatstva je potrebna da biste bili zadovoljni. Vi poznajete put
koji vodi bogatstvu. Dobili ste zemljovid pomou kojega ete
ostati na tom putu. Propustite li krenuti odnosno stanete li prije
no to stignete na cilj, krivnja za to iskljuivo je na vama.
Odgovornost je na vama. Nijedan izgovor nee vas spasiti
prihvaanja te odgovornosti ukoliko propustite ili odbijete od
ivota zahtijevati bogatstvo, jer je za prihvaanje potrebno
samo jedno - a to je i jedino to moete nadzirati - stanje
vaega uma. Stanje uma se stvara. Nije ga mogue kupiti,
mogue ga je samo stvoriti.
Najdestruktivniji strah
225
entuzijazam, osujeuje nastojanja, vodi u neodreenost cilja,
potie oklijevanje i onemoguava samokontrolu. ovjekovu
osobnost liava privlanosti, onemoguava razumno
zakljuivanje, odvraa pozornost, potkopava ustrajnost,
potpuno ponitava mo volje, unitava ambiciju, oteava
pamenje i priziva neuspjeh u svakom zamislivom obliku;
unitava ljubav i fine emocije srca, razara prijateljstva i priziva
nevolju u stotinu oblika, vodi u nesanicu, patnju i nesreu - i
sve to unato oitoj istini da ivimo u svijetu izobilja svega to
srce moe poeljeti. Izmeu ovjeka i njegovih udnji ne stoji
nita osim neodreenosti svrhe.
Strah od siromatva nesumnjivo je najdestruktivniji od svih
strahova. Nalazi se na vrhu popisa jer ga je najtee prevladati.
Strah od siromatva raa se iz ovjekove sklonosti da opljaka
svojega blinjega. Gotovo sve ivotinje voene su instinktima,
no njihove su sposobnosti "razmiljanja" ograniene, pa stoga
fiziki vrebaju jedna drugu. ovjek, sa svojim nadmonim
osjeajem intuicije te sposobnou razmiljanja i zakljuivanja,
svojega blinjega ne prodire tjelesno; on pronalazi vee
zadovoljstvo u tome da ga "prodire" financijski. ovjek je
toliko pohlepan da su doneseni svi mogui zakoni koji e ga
zatititi od njegovoga blinjega.
ovjeku nita ne donosi toliko patnje i ponienja kao
siromatvo! Duboko znaenje ove tvrdnje shvatiti e samo oni
koji su iskusili siromatvo.
Nije udo da se ovjek plai siromatva. ovjek je,
zahvaljujui mnogim iskustvima, nauio da nekim ljudima ne
moe vjerovati kada su posrijedi novac i zemaljska dobra.
ovjek toliko arko eli posjedovati bogatstvo da e ga stei
kako god moe: legalnim metodama, ako je mogue, a ako je
nuno, i na ostale naine.
Samoanalizom biste mogli otkriti slabosti koje niste skloni
priznati. Takav oblik preispitivanja kljuanje za sve one koji od
ivota zahtijevaju vie od osrednjosti i siromatva. Preispitujui
226
se toku po toku, imajte na umu da ste sami sebi i sudac i
porota, tuitelj i branitelj, tueni i tuitelj te da se vama sudi.
Iskreno se suoite s injenicama. Postavite si konkretna pitanja
i zahtijevajte izravne odgovore. Kada zavrite s
preispitivanjem, znat ete mnogo vie o sebi. Smatrate li da pri
tom preispitivanju samoga sebe ne moete biti nepristrani,
zamolite nekoga tko vas dobro poznaje da vam pri tom
postupku poslui kao sudac. Va je cilj otkriti istinu. Otkrijte je
bez obzira na cijenu, ak i ako ete privremeno osjeati stid!
Na pitanje ega se najvie plae, veina ljudi e odgovoriti:
"Niega se ne plaim". Taj odgovor u veini sluajeva nee
odgovarati istini jer malo ljudi uvia svoju duhovnu i tjelesnu
sputanost, ogranienost i poraenost nekom vrstom straha.
Emocija straha toliko je prikrivena i duboko ukorijenjena da
ovjek pod njezinim teretom moe proivjeti cijeli ivot i
nikada je ne postati svjestan. Prisutnost tog univerzalnog
neprijatelja mogue je otkriti iskljuivo hrabrom analizom. Kad
zaponete takvu analizu, prodrite duboko u svoj karakter.
Slijedi popis simptoma na koje biste trebali obratiti pozornost.
227
Zabrinutost. Veinom se oituje u traenju tuih
pogreaka, sklonosti troenju koje nadmauje prihod,
zanemarivanju vlastitog izgleda, namrtenom izrazu
lica; neumjerenosti u konzumiranju alkoholnih pia,
katkad i narkotika; ivanoj napetosti, uznemirenosti i
stidljivosti.
228
cilja, samokontrole, poduzetnosti, entuzijazma, ambicije,
tedljivosti i sposobnosti zdravorazumskog prosuivanja.
Oekivanje siromatva umjesto zahtijevanja bogatstva.
Druenje s onima koji oekuju siromatvo umjesto
povezivanja s onima koji zahtijevaju i ostvaruju bogatstvo.
Mo novca
229
ni posuivanje nee potrajati dugo. Posuivanje novca u svrhu
preivljavanja iznimno je depresivno iskustvo, a posueni
novac nema mo oivjeti duh kao to je ima zaraeni novac.
Ovo, dakako, ne vrijedi za propalice i bijednike prema
vlastitom opredjeljenju, ve za ljude normalnih ambicija i
samopotovanja.
ena u istoj nevolji posve je drugo pitanje. ene nekako ne
stavljamo u kontekst propalica. U pukim kuhinjama ih je malo,
rijetko ih vidimo prosjaiti na ulicama, a u mnotvu ih nije
mogue raspoznati po istim, oitim znakovima koji odaju
propale mukarce. Govorim o relativno mladim, estitim i
inteligentnim enama. Vjerojatno ih je mnogo, no njihov oaj
nije oigledan. Takve moda poine samoubojstva.
Kada ovjek doivi propast, na raspolaganju mu je dovoljno
vremena za razmiljanje. On prelazi brojne kilometre da bi
posjetio nekoga, traio posao i saznao da je radno mjesto
popunjeno ili da je posrijedi posao bez utvrene plae, odnosno
zaraivanje provizije prodajom beskorisnih sitnica koje nitko
ne eli kupiti, osim iz saaljenja. Odbivi taj posao, ponovno se
nalazi na ulici s koje nema kamo poi jer zapravo moe poi
kamo god eli. I tako nastavlja hodati. Promatra izloge i u njima
rasko koja nije namijenjena njemu, osjea se manje vrijednim
te oslobaa prostor onima koji su zastali pogledati izlog s
aktivnim zanimanjem. Dovue se do eljeznike stanice i l i
doluta u knjinicu da bi odmorio noge i malo se ugrijao, no tako
nee pronai posao, pa ponovno izlazi i kree u potragu. Iako
toga moda nije svjestan,- njegova e ga besciljnost odati ak i
ako ga nije odala njegova zaputena pojava. Moda e biti
lijepo odjeven u odjeu koja mu je ostala iz dana dok je imao
stalan posao, no odjea ne moe prikriti oaj.
Opaa tisue ostalih ljudi, raunovoa, slubenika, kemiara
ili pomonih radnika i zavidi im iz dubine svoje due. Oni
posjeduju neovisnost, samopotovanje i dostojanstvo, a on se
jednostavno ne moe uvjeriti da je i sam estit ovjek, iako se
230
tome suprotstavlja i neprestano o sebi donosi povoljan sud.
Tu razliku prouzroio je iskljuivo novac. Uz tek neto malo
novca, on bi ponovno bio onaj stari.
Strah od kritike
231
Zbog ega prosjean ovjek, ak i u dananje doba
prosvjeenosti, zazire od poricanja svojeg vjerovanja u bajke?
Odgovor glasi: zbog straha od kritike. Mukarci i ene
spaljivani su na lomai radi svoje hrabrosti da izraze
nevjerovanje u duhove. Nije ni udo da smo razvili svijest zbog
koje se plaimo kritike. Ne tako davno, kritika je sa sobom
nosila teke kazne - to je jo uvijek sluaj u nekim zemljama.
Strah od kritike ovjeka liava poduzetnosti, unitava
njegovu sposobnost matanja, ograniava njegovu osobnost,
razara samopouzdanje i nanosi mu tetu na stotine drugih
naina. Roditelji svojoj djeci kritikama esto nanose
nepopravljivu tetu. Mojeg prijatelja iz djetinjstva majka je
obiavala svakodnevno kanjavati batinama, a taj bi posao
uvijek dovrila rijeima: "Zavrit e u zatvoru i prije no to
navri dvadeset godina". U sedamnaestoj godini smjeten je u
popravni dom.
Kritika svi moemo dobiti napretek. Svatko posjeduje veliku
zalihu koju nudi besplatno i bez obzira na potranju. ovjekovi
najblii srodnici esto su po tom pitanju i najvei grjenici.
Svakog roditelja koji neopravdanom kritikom u um djeteta
pokuava usaditi kompleks manje vrijednosti, trebalo bi smatrati
zloincem, jer taj je in u svojoj sutini zloin najgore vrste.
Poslodavci koji razumiju ljudsku prirodu, najbolje rezultate ne
postiu kritikom, ve konstruktivnim prijedlozima. Roditelji sa
svojom djecom mogu postii iste rezultate. Kritika e u ljudsko
srce usaditi strah ili gnjev, a nipoto ljubav i privrenost.
232
Stidljivost. U pravilu se oituje u ivanoj napetosti,
povuenosti u razgovoru te pri upoznavanju, nespretnim
pokretima ruku, nemirnom pogledu.
233
njihovih lea, navika prihvaanja poraza bez
prosvjedovanja i l i odustajanje od nekog nastojanja u
sluaju suprotstavljanja; bezrazlona sumnjiavost,
bezobzirnost u ponaanju i ophoenju, nespremnost da se
prihvati krivnja za vlastite pogreke.
Strah od bolesti
234
izveli tako to smo tri znanca poslali posjetiti "rtve" te ih
upitati: "to je s tobom? Izgleda strahovito bolesno". Prvi
ispitiva veinom je kao odgovor dobio smijeak i bezbrino:
"Nije mi nita, dobro sam". Drugom su ispitivau veinom
odgovarali izjavom: "Ne znam tono, ali osjeam se loe".
Trei je ispitiva od rtava veinom izmamio iskrena priznanja
da se zaista osjeaju vrlo loe.
Ako sumnjate, pokuajte i sami izvesti ovaj pokus s nekim
znancem, no nemojte otii predaleko. lanovi stanovite
religiozne sekte osveuju se svojim neprijateljima metodom
"aranja". Oni to nazivaju "bacanjem ini" na rtvu.
Mnogo je dokaza da bolest katkad zapoinje u obliku
negativnog misaonog poticaja. Takav poticaj moe sugestijom
biti prenesen iz jednog uma u drugi, ili ga ovjek moe stvoriti
sam.
ovjek koji posjeduje mnogo vie mudrosti no to biste iz
njegove izjave mogli zakljuiti, rekao je: "Kada me bilo tko
upita kako se osjeam, uvijek poelim odgovoriti tako to u ga
oboriti jednim udarcem".
Lijenici radi zdravlja alju svoje pacijente u druga
klimatska podneblja jer im je prijeko potrebna promjena
"mentalnog stava". Sjemenka straha od bolesti nalazi se u
svakom umu. Zabrinutost, strah, malodunost i ljubavna
razoaranja potiu njezino klijanje i rast.
Razoaranja u ljubavi i poslu prednjae pred ostalim
uzrocima pojavljivanja straha od bolesti. Jedan je mladi bio
toliko razoaran u ljubavi da je zavrio u bolnici. Mjesecima je
lebdio na granici izmeu ivota i smrti. Pozvan je specijalist za
psihoterapiju koji je zamijenio sestre i predao ga na skrb vrlo
ljupkoj mladoj eni koja ga je (u dogovoru s lijenikom) poela
osvajati ve prvog dana. Pacijent je za tri tjedna otputen iz
bolnice, i dalje bolestan, no od posve druge bolesti. Ponovno je
bio zaljubljen. Lijek je moda bio smicalica, no pacijent i
sestra za neko su se vrijeme vjenali.
235
Simptomi straha od bolesti
236
Strah od bolesti vezan je za strah od siromatva, osobito
u sluaju hipohondara koji neprestano brinu o tome da e
morati plaati raune za lijeenje. Takvi ljudi mnogo
vremena provode pripremajui se za bolest, razgovarajui
o smrti, tedei novac za grobno mjesto, trokove sahrane
i slino.
237
Strah od gubitka ljubavi vjerojatno vue korijene iz
kamenog doba kada su mukarci otimali ene primjenom sirove
sile. ovjek je nastavio otimati ene, no, njegova je tehnika
poneto promijenjena. Danas se, umjesto sile, koristi
ulagivanjem, obeanjima lijepe odjee, skupih automobila i
ostalim "mamcima" mnogo djelotvornijim od fizike sile.
ovjekove su navike jednake kao to su bile i u vrijeme svitanja
civilizacije, no danas ih izraava na neto drugaiji nain.
Pomnim analizama ustvreno je da su ene mnogo
podlonije tom strahu. Tu je injenicu lako objasniti. ene su iz
iskustva nauile da su mukarci po svojoj prirodi poligamni te
da im ne treba vjerovati.
238
ustrajnosti, slabost volje, nedostatak samokontrole,
nedostatak samopouzdanja, naprasitost.
Strah od starosti
239
svoje dobi. (Istina je zapravo da su godine izmeu
etrdesete i ezdesete ovjekove najplodnije godine).
Strah od smrti
240
strahovitom da i sama pomisao pobuuje matu na stvaranje
tako stvarnih predodbi da dolazi do oduzetosti razuma i
raanja straha od smrti.
Strah od smrti danas nije toliko rasprostranjen kao to je bio
prije utemeljenja velikih kola i sveuilita. Znanstvenici su u
sredite pozornosti doveli istinu, a ta istina velikom brzinom
oslobaa mukarce i ene straha od smrti. Mladie i djevojke sa
sveuilita nije lako zastraiti paklenskim ognjem. Uz pomo
biologije, astronomije, geologije i ostalih srodnih znanosti
raspreni su strahovi iz mranog doba koji su ljude muili
stoljeima.
Cijeli je svijet sastavljen od samo dvije stvari: energije i
materije. Elementarna nas fizika pouava da ni materija ni
energija (jedine stvarnosti koje ovjek poznaje) ne mogu biti
stvorene niti unitene. I materija i energija mogu biti
transformirane, no nijedna od njih ne moe biti unitena.
Ako ga je uope mogue definirati, ivot je energija. Ako ni
energiju ni materiju nije mogue unititi, nije mogue unititi
niti ivot. ivot, kao i ostali oblici energije, moe proi kroz
razliite procese pretvorbe i l i promjene, no ne moe biti
uniten. Smrt je tek prelazak.
Ako smrt nije tek promjena i l i prelazak, tada nakon nje ne
slijedi nita osim dugog, vjenog, spokojnog sna, a san nije
neto ega bismo se trebali plaiti. Strah od smrti zbog toga
moete odagnati jednom zauvijek.
241
meu starijim ljudima, no katkad su njegove rtve i
mnogo mlae osobe. Najbolji lijek za strah od smrti jest
gorua udnja za postignuem, potpomognuta korisnim
sluenjem drugima. Prezaposlena osoba malokad ima
vremena razmiljati o umiranju. ivot je za nju previe
zanimljiv da bi brinula zbog smrti. Strah od smrti katkad
je tijesno povezan sa strahom od siromatva jer bi
ovjekova smrt lanove njegove obitelji mogla otjerati u
siromatvo. U drugim je sluajevima strah od smrti
izazvan boleu i posljedinim slabljenjem otpornosti
organizma. Najei uzroci straha od smrti su bolest,
siromatvo, nedostatak odgovarajue zaokupljenosti,
razoaranje u ljubavi, slaboumnost i vjerski fanatizam.
Starake brige
242
nevolji. Mukotrpno sam nabavljao hranu i odjeu. Uskoro mi to
nee biti potrebno. Otkako sam saznao da u umrijeti, osjeam
se prilino dobro. Tada sam se odluio pomiriti sa svojom
sudbinom".
Dok je govorio, gutao je veeru toliko obilnu da bi se njome
moglo nahraniti troje ljudi. Gutao je svaki ponueni zalogaj i
oito uivao u hrani bez obzira na strahotu koja ga oekuje. Taj
je ovjek bio odluio prepustiti se svojoj sudbini! No, odlukom
je mogue i sprijeiti prihvaanje neeljenih okolnosti.
est osnovnih strahova uslijed neodlunosti izaziva stanje
zabrinutosti. Oslobodite se zauvijek straha od smrti tako to ete
odluiti prihvatiti smrt kao neizbjean dogaaj. Prevladajte strah
od siromatva donoenjem odluke da ete bez zabrinutosti
prihvatiti onoliko koliko ste sposobni zaraditi. Strah od kritike
nagazite odlukom da neete brinuti o tome to drugi misle, ine
ili govore. Odagnajte strah od starosti donoenjem odluke da ete
starost kao veliki blagoslov koji sa sobom nosi mudrost,
samokontrolu i razumijevanje nepoznato mladima, a ne kao
hendikep. Rastjerajte strah od bolesti odlukom da ete zaboraviti
na simptome. Svladajte strah od gubitka ljubavi odlukom da ete
znati ivjeti i bez ljubavi ako to bude potrebno.
Napustite naviku zabrinutosti u svim njezinim oblicima
donosei openitu odluku da nita u ivotu nije vrijedno brige.
S tom ete odlukom stei smirenost, unutranju ravnoteu i
spokoj uma koji e vam donijeti sreu.
ovjek iji je um ispunjen strahom ne samo da unitava
svoje izglede za inteligentno djelovanje, ve te destruktivne
vibracije alje umovima svih onih s kojima dolazi u dodir, te na
taj nain unitava i njihove izglede.
ak i pas i l i konj prepoznaju gospodara kojemu nedostaje
hrabrosti; tovie, pas i l i konj preuzet e vibracije straha i
ponaati se u skladu s njima. Za preuzimanje vibracija straha
sposobne su ak i ivotinje koje se po svojoj inteligenciji nalaze
nie na ljestvici.
243
Razorna mo destruktivnog razmiljanja
244
Vraja radionica
245
Kako se zatititi od negativnih utjecaja
246
Pitanja za samoanalizu
247
Koliko se esto uzrujavate zbog neega to moete izbjei i
zbog ega to doputate?
Pribjegavate li alkoholu, narkoticima ili cigaretama da biste
"smirili ivce"? Ako je tako, zato umjesto toga ne
pokuate primijeniti mo volje?
"Gnjavi" li vas netko i ako je tako, zbog ega?
Imate li tono odreen cilj i ako je tako, koji je to cilj i kakvi
su vai planovi za njegovo ostvarenje?
Patite li od bilo kojega od est osnovnih strahova? Kojega?
Posjedujete li metodu pomou koje se moete zatititi od
negativnih utjecaja drugih ljudi?
Primjenjujete li svjesno autosugestiju da biste svoj um
uinili pozitivnim?
to vam je vrjednije: vaa materijalna imovina ili vaa mo
upravljanja vlastitim mislima?
Mijenjate li lako svoje miljenje pod tuim utjecajem?
Jeste li danas svojem znanju i l i stanju svojega uma dodali
togod vrijedno?
Suoavate li se s okolnostima koje vas ine nezadovoljnim
ili izbjegavate odgovornosti?
Analizirate li sve pogreke i neuspjehe nastojei iz njih
izvui pouku ili smatrate da to niste obvezni initi?
Moete li imenovati svoje tri najsretnije slabosti? to inite
da biste ih ispravili?
Potiete li druge da vam se izjadaju zato da biste ih
saalijevali?
Izdvajate li iz svojih svakodnevnih iskustava pouke ili
utjecaje koji vam pomau u osobnom napretku?
Utjeete li svojom prisutnou negativno na druge ljude?
Koje vas navike drugih ljudi najvie uzrujavaju?
Stvarate li vlastita miljenja i l i doputate da drugi utjeu na
vas?
Jeste li nauili kako stvoriti mentalno stanje uma kojim se
248
moete zatititi od destruktivnih utjecaja?
Ispunjava li vas va posao vjerom i nadom?
Jeste li svjesni da posjedujete dovoljno duhovne moi da
biste se oslobodili od svih vrsta strahova?
Pomae li vam vaa religija odrati um pozitivnim?
Osjeate li se dunim suosjeati s tuim brigama? Ako je
tako, zato?
Ako vjerujete da "svaka ptica svojem jatu leti", to ste
nauili o sebi prouavajui svoje prijatelje?
Kakvu povezanost opaate, ako je opaate, izmeu ljudi s
kojima blisko suraujete i nezadovoljstva koje moda
osjeate?
Je li mogue da je netko koga smatrate prijateljem, zapravo
va najvei neprijatelj zbog toga to negativno utjee na
vas?
Po kojim mjerilima prosuujete tko vam pomae, a tko
tetno utjee na vas?
Jesu li vam bliske osobe mentalno superiorne i l i inferiorne?
Koliko vremena dnevno posveujete:
a) poslu
b) spavanju
c) zabavi i oputanju
d) stjecanju korisnog znanja
e) pukom traenju vremena?
Tko vas meu vaim poznanicima
a) najvie potie
b) najvie upozorava
c) najvie obeshrabruje?
Koja je vaa najvea briga? Zato je podnosite?
Kad vam drugi nude netraene i neeljene savjete,
prihvaate li ih bez razmiljanja i l i analizirate njihove
motive?
Za ime najvie udite? Namjeravate li to stei? Jeste li toj
249
udnji spremni podrediti sve ostale udnje? Koliko
vremena dnevno posveujete ostvarenju tog cilja?
Predomiljate li se esto? Ako je tako, zato?
Imate li obiaj dovriti sve to ste zapoeli?
Je li vas lako zadiviti poslovnim ili profesionalnim titulama,
naslovima i l i bogatstvom?
Potpadate li lako pod utjecaj onoga to drugi misle ili govore
o vama?
Dodvoravate li se ljudima zbog njihovog drutvenog i l i
financijskog poloaja?
Koga smatrate najveim ovjekom u povijesti? Na koji je
nain ta osoba bolja od vas?
Koliko ste vremena posvetili prouavanju i odgovaranju na
ova pitanja? (Za analizu i sve odgovore potreban je
najmanje jedan dan.)
250
niime neete biti sposobni upravljati. Ako morate biti nemarni
sa svojom imovinom, neka se to odnosi na materijalno. Va um
je va duhovni posjed! titite ga i koristite paljivo, kako i
dolikuje boanskoj uzvienosti. Upravo zbog toga posjedujete
mo volje.
Zakonska zatita od onih koji, namjerno i l i uslijed neznanja,
negativnim sugestijama truju umove drugih, naalost nije
ustanovljena. Takav oblik destrukcije trebao bi biti kanjiv
tekim zakonskim kaznama, jer moe unititi ovjekove izglede
za stjecanje materijalne imovine koja je zatiena zakonom.
Negativni su ljudi pokuali uvjeriti Thomasa A. Edisona da
ne moe sastaviti stroj koji e biljeiti i reproducirati ljudski
glas "zato", rekli su, "to jo nitko nije sastavio takav stroj".
Edison im nije vjerovao. On je znao da um moe stvoriti sve
ono to moe i zamisliti i povjerovati, a ta je spoznaja velikog
Edisona uzdignula iznad stada prosjenih.
Negativni su ljudi F.W. Woolworthu rekli da e bankrotirati
pokua li voditi prodavaonicu tipa "Sve po deset centi". On im
nije vjerovao. Znao je da moe ostvariti to god zamisli, u
granicama razuma, ako svoje planove potkrijepi vjerom.
Koristei svoje pravo da negativne sugestije drugih ljudi dri
podalje od svojega uma, stekao je bogatstvo koje se mjeri
stotinama milijuna dolara.
Nevjerni Tome prezrivo su se smjekali kada je Henry Ford
iskuavao svoj prvi automobil na ulicama Detroita. Neki su
tvrdili da takvo to nikada nee biti od koristi. Ostali su rekli da
nitko nee dati novac za takvu napravu. Ford je rekao: "Cijelu
u zemaljsku kuglu preplaviti pouzdanim automobilima", i to je
i uinio! Oni koji ele stei veliko bogatstvo trebali bi upamtiti
da je jedina razlika izmeu Henryja Forda i veine radnika u
tome to je Ford upravljao svojim umom. Ostali posjeduju um,
ali ne upravljaju njime.
Upravljanje umom rezultat je samodiscipline i navike. Vi
upravljate svojim umom ili va um upravlja vama. Kompromisno
251
rjeenje ne postoji. Najdjelotvornija metoda upravljanja umom
jest njegovo zaokupljanje tono odreenom svrhom i konkretnim
planom. Prouite ivotnu priu bilo kojeg ovjeka koji je
ostvario zapaen uspjeh i otkrit ete da upravlja svojim umom te
da ga usmjerava prema ostvarenju konkretnih ciljeva. Uspjeh u
suprotnom nije mogu.
252
K A D B I H dobio priliku ...
K A D B I H imao sree ...
K A D drugi ljudi ne bi odreivali umjesto mene ...
K A D me nita ne bi sprijeilo ...
K A D B I H barem bio malo mlai ...
K A D B I H samo mogao uiniti ono to elim ...
K A D B I H se rodio u bogatoj obitelji ...
K A D BIH upoznao "prave" ljude ...
K A D BIH posjedovao darovitost koju drugi posjeduju ...
K A D B I H se usudio ...
K A D B I H se mogao vratiti u prolost ...
K A D me ljudi ne bi gnjavili ...
K A D ne bih morala odravati kui i brinuti se za djecu ...
K A D B I H utedio neto novca ...
K A D BI me ef cijenio ...
K A D BI mi netko pomogao ...
K A D BI me obitelj razumjela ...
K A D B I H ivio u velikom gradu ...
K A D B I H mogao zapoeti ...
K A D B I H bio slobodan ...
K A D B I H posjedovao osobnost kakvu posjeduju drugi ...
K A D BI mi pruili mogunost ...
K A D B I H se izvukao iz dugova ...
K A D B I H mogao izbrisati dosadanje neuspjehe ...
K A D B I H samo znao kako ...
K A D mi se svi ne bi suprotstavljali ...
K A D ne bih imao toliko briga ...
K A D bih pronaao pravog partnera ...
K A D ljudi ne bi bili tako glupi ...
K A D moja obitelj ne bi bila toliko rastrona ...
K A D B I H bio siguran u sebe ...
K A D sudbina ne bi bila protiv mene ...
K A D BI mi zvijezde bile naklonjene ...
253
K A D ne bi bila istina da "e biti ono to mora biti" ...
K A D ne bih morao toliko raditi ...
K A D bih vratio izgubljeni novac ...
K A D B I H ivio u drugoj etvrti ...
K A D ne bih imao "prolost" ...
K A D BIH samo imao vlastiti posao ...
K A D BI me drugi sluali ...
254
"Nikada mi nije bilo jasno," rekao je Elbert Hubbard, "zato
ljudi provode toliko mnogo vremena obmanjujui sami sebe i
izmiljajui opravdanja kojima e prikriti svoje slabosti. Kad bi
se iskoristilo na drugi nain, isto to vrijeme bilo bi dovoljno za
ispravljanje tih slabosti i tada ne bi bilo potrebe za
opravdanjima".
255