Energetska efikasnost elektrinih sistema

Seminarski rad

1
 Tuzla, 2017

Sadraj
1 UVOD..................................................................................................................................................................... 3
2. PODJELA ELEKTRINIH SISTEMA ...................................................................................................................... 4
2.1. Elektrine instalacije i rasvjeta ........................................................................................................................... 4
2.1.1 Rasvjeta ....................................................................................................................................................... 5
2.2 Elektromotorni pogoni .............................................................................................................................. 10
2.3 Proizvodnja elektrine energije ................................................................................................................. 11
2.4 Prijenos elektrine energije ....................................................................................................................... 12
2.5 Distribucija elektrine energije .................................................................................................................. 13
2.6 Industrijska postrojenja ............................................................................................................................. 14
3. Energetska efikasnost elektrinih instalacija i rasvjete ........................................................................................... 15
3.1. Odabir tedljivih rasvjetnih tijela ..................................................................................................................... 15
3.2. Priguenje svjetla i regulacija ukljuivanja rasvjete ovisno o prisutnosti osobe .............................................. 17
3.3. Sistemi upravljanja rasvjetom ......................................................................................................................... 17
4.Energetska efikasnost elektromotornih pogona ...................................................................................................... 18
4.1. Frekvencijski pretvarai ............................................................................................................................. 18
4.2. Primjena supravodljivosti .......................................................................................................................... 19
4.3. Odravanje i servisiranje motora ..................................................................................................................... 20
4.4. Odabir motora odgovarajue snage ................................................................................................................. 20
5. Energetska efikasnost proizvodnje , prijenosa i distribucije elektrine energije .................................................... 21
5.1. Kompenzacija jalove snage .............................................................................................................................. 21
5.2. Kondenzatorske baterije .................................................................................................................................. 22
5.3. Filtarske prigunice .......................................................................................................................................... 23
5.4. Izbor najpovoljnije vrste kompenzacije ............................................................................................................ 23
6. Energetska efikasnost industrijskih postrojenja ..................................................................................................... 25
6.1. Kabeli ................................................................................................................................................................ 28
6.2. Elektrini motori .............................................................................................................................................. 28
7. LITERATURA............................................................................................................................................................. 32
8. Zakljuak.................................................................................................................................................................. 33

2
1 UVOD

Seminarski rad opisuju elektrine sisteme te mjere za poboljanje energetske efikasnosti istih.
Energetska efikasnost predstavlja sumu isplaniranih mjera iji je cilj koristiti minimalnu koliinu
energije, a da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sauvane. U praksi to znai upotrijebiti
manju koliinu energenata (energije) za obavljanje istog posla, primjerice u grijanju ili hlaenju
prostora, rasvjeti, proizvodnji i distribuciji elektrine energije, pogon vozila, i drugo. Energetska
efikasnost se ne smije posmatrati kao skup mjera tednje, jer tediti znai i odricati se, dok
uinkovito koritenje energije nikada ne naruava uvjete ivljenja i rada.

Pod pojmom energetska efikasnost podrazumijeva se uinkovito koritenje energije. Poznato je

da je elektrina energija najfleksibilniji oblik energije za ovjeanstvo, te je takoer jedan od
najvanijih oblika energije koji se koristi u kuanstvima, industriji i komercijalnim
djelatnostima. Glede same energetske efikasnosti elektrinih sistema, vano je naglasiti da se
provodi skup mjera, u svrhu poveanja energetske efikasnosti samog sistema. Spomenute mjere
se razlikuju za pojedini sistem, te moraju biti pravilno odabrane i na pravilan nain primjenjene,
a za to je potrebno odreeno poznavanje samog sistema te naina rada istog. Moraju biti u skladu
sa u skladu s zakonskom regulativom vezanom uz energetsku efikasnost.

3
2. PODJELA ELEKTRINIH SISTEMA

Pod elektrinim sistemima podrazumijevaju se sistemi napajani elektrinom energijom

predvieni za izvravanje odreene namjene. Elektrini sistemi se dijele na sisteme:

elektrine instalacije i rasvjete,

elektromotornih pogona,

proizvodnje, prijenosa i distribucije elektrine enrgije,

i na sisteme industrijskih postrojenja.

2.1. Elektrine instalacije i rasvjeta

Elektrine instalacije su sistemi elektrinih vodia koji slue za prenoenje elektrine energije u
zatvorenim prostorima, te povezuju meusobno spojenu niskonaponsku elektrinu opremu
predvienu za ispunjavanje odreene namjene. Elektrina instalacija obuhvata strujne krugove
poslije kunog prikljuka, gledano u smjeru od izvora do troila.

Instalacije se izvode u stambenim objektima, industriji, poslovnim prostorima gradilitima,

poljoprivrednim dobrima i ostalim graevinskim objektima. Izvoenje instalacija mora biti
provedeno tako da ne predstavlja za iva bia nikakvu opasnost, a ni opasnost od poara. Stoga
je potrebno da se instalacije izvode onako kako to zahtijevaju propisi te da se instalacijski
materijal izrauje prema odreenim propisima te e tako opasnost od elektrine struje biti
smanjena na minimalnu mjeru. Postrojenje e imati dulji ivotni vijek, a odravanje minimalno.

Slika 2.1 Primjer elektrine instalacije u obiteljskoj kui

4
Elektrine instalacije mogu se podijelti na podruje primjene i prema svrsi. Prema podruju

primjene dijele se na :

Instalacije niskog napona u zgradarstvu pri naponu do 250 V prema zemlji.

Instalacije niskog napona u industriji pri naponu do 600 V ili do 900 V.

Telekomunikacijske instalacije niskog napona u zgradarstvu, pri naponu do 50 V

odnosno do 120 V.

Prema svrsi elektrine instalacije se dijele na instalacije:

rasvjete,

elektromotornih pogona,

elektrotermikih postrojenja,

i elektrokemijskih postrojenja.

2.1.1 Rasvjeta

Svjetlost ima dualnu prirodu: valnu i estinu. To znai da se svjetlost istovremeno moe
posmatrati kao snop estica odnosno snop elektromagnetskih valova. Rasvijetljenost E neke
povrine, mjeri se u luksima (lx). Tok svjetlosti koji dolazi iz nekog izvora svjetlosti mjeri se u
lumenima (lm). Odnos svjetlosnog toka (fluks-a) i rasvijetljenosti prema [7] opisan je
matematikom formulom:

E A (lm) (2-1)

gdje je:

A (m2)povrina koja se osvjetljava.

Elektrini izvor svjetlosti moe se posmatrati kao sijalica. Sijalica je naprava koja slui za
distribuciju, kontrolu, transformiranje i filtriranje svjetla koje proizvode izvori svjetla. Sijalica se
sastoji od: jednog ili vie izvora svjetlosti, grla za pozicioniranje i prikljuak izvora svjetlosti na
napajanje, optikih ureaja za distribuciju svjetla, mehanikih elemenata za montau i zatitu i
predspojnih naprava za pogon izvora svjetlosti (ako su potrebne).

5
Podjela sijalica:

prema izvoru svjetlosti:

Sijalica sa arnom niti

Halogena sijalica

Sijalice na izboj:

fluo cijevi ili fluorescentne sijalice

tedna sijalica ili kompaktna fluorescentna sijalica.

metal halogena sijalica

natrijeva sijalica

ivina sijalica

Svjetlee diode - LED

prema raspodjeli svjetlosnog toka (uglavnom za unutarnju rasvjetu)

direktne (90 - 100 % svjetlosnog toka usmjereno je prema dolje)

poludirektne (60 90 % svjetlosnog toka usmjereno je prema dolje)

difuzne (komponente svjetlosnog toka prema dolje i gore su podjednake)

poluindirektne (60 90 % svjetlosnog toka usmjereno je prema gore)

indirektne (90 - 100 % svjetlosnog toka usmjereno je prema gore).

prema raspodjeli jakosti svjetla (uglavnom za vanjsku rasvjetu)

s izuzetno uskom, simetrinom distribucijom

s uskom distribucijom

sa irokom distribucijom

s izuzetno irokom distribucijom

sa simetrinim krunim uzorkom rasvijetljenosti

6
 sa simetrinim kvadratastim uzorkom rasvijetljenosti.

prema simetriji raspodjele jakosti svjetlosti

rotacijsko simetrine

osno simetrine

nesimetrine.

prema stupnju zatite (mehanike ili elektrine)

prema nainu montae.

Rasvjetna tijela

Sijalica sa arnom niti

Sijalice sa arnom niti generiraju svjetlo principom termikog zraenja. Svjetlost nastaje na
nain da struja tee kroz arnu nit od volframa i zagrijava ju na temperaturu od 2.600-3.000 K i
usijava. Na osnovna svojstva standardne sijalice, a to su: svjetlosna iskoristivost i vijek trajanja,
najvie utjee stepen zagrijanosti arne niti. to je temperatura arne niti via, svjetlosna
iskoristivost je vea, a vijek trajanja sijalice krai. Pri porastu temperature atomi volframa se
naglo odvajaju sa arne niti zbog ega se vijek trajanja sijalice smanjuje. Ovaj proces proizvodi
tamni sloj na unutranjoj stijenci staklenog balona i dovodi do pucanja arne niti, odnosno
pregaranja sijalice.

Slika 2.2 Klasina, odnosno inkandescentna sijalica

Halogena sijalica

Halogene sijalice su takoder sijalice sa arnom niti, te rade na principu termikog zraenja pri
generiranju svjetla. Dodatak halogenida (brom, flor, jod i klor) plinskom punjenju gotovo u

7
potpunosti zaustavlja crnjenje balona sijalice, ime se kroz cijeli vijek trajanja sijalice odrava
gotovo konstantan svjetlosni tok. Zbog toga je mogue napraviti balon manjih dimenzija, vieg
pritisaka) plinskog punjenja, ime se poveava iskoristivost inertnih plinova u punjenju (kriptona
i ksenona). arnu nit se moe zagrijati na puno viu temperaturu, ime se postie vea svjetlosna
iskoristivost (ovo nije bilo mogue kod klasine sijalice zbog pojaanog isparavanja atoma
volframa pri viim temperaturama).

Slika 2.3 Halogena sijalica

Sijalice na izboj:

Fluo cijevi ili fluorescentne sijalice

Sijalica na izboj generira svjetlost principom luminiscentnog zraenja. Elektrini izboj se dogaa
u cijevi napunjenoj parama ili plinom zbog djelovanja elektrinog polja izmedu dvije elektrode.

Pri tome u plinu, koji prije dovoenja napona na elektrode nije vodljiv, nastaju slobodni nositelji
u obliku elektrona i iona. Fluorescentne sijalice svrstane su u grupu niskotlanih izvora na izboj.

Nevidljivo ultra ljubiasto (UV) zraenje se pojavljuje nakon izboja u ivinim parama visoke
luminoznosti. Nakon ega se pomou fosfornog sloja na unutranjoj stjenki fluo cijevi nevidljivo
UV zraenje pretvara u vidljivo svjetlo. Princip generiranja svjetlosti kod fluorescentnih sijalica
naziva se fotoluminiscencija.

Slika 2.4. Fluorescentna sijalica

8
 tedna sijalica ili kompaktna fluorescentna sijalica

Fluokompaktne sijalice su zapravo savijene fluorescentne cijevi, te se time postigla manja

ukupna dimenzija izvora svjetlosti, dok se zadravaju sve karakteristike rada fluorescentnihcijevi
( engl. " CFL - Compact Fluorescent Lamps). tedne ili kompaktne fluorescentne sijalice
pripadaju grupi niskotlanih sijalica na izboj, pri emu se svjetlost stvara takoer principom
fotoluminiscencije. Izboj se dogaa u ivinim parama izmeu elektroda, pri pritisaku od cca
1,069 Pa. Pritisak ponajvie ovisi o najnioj temperaturi u cijevi gdje se kondenzira tekua iva
koja nije u plinovitom stanju. U punjenju se obino nalazi i neki inertni plin, kao pomo pri
startanju (kripton, ksenon, neon,argon...). Koliina ive se bitno smanjuje te iznosi 5 -10 mg u
kvalitetnijim cijevima. Sijalica spiralnog tipa ima neto nii stepen iskoritenja u odnosu na
ednu sijalicu cjevastog tipa, zbog debelog sloja fluorescentnog nanosa na donjoj strani.
injenica je da tedne sijalice troe manje energije, dok s druge strane gledano, vie je elektrine
energije potrebno za njihovu proizvodnju, nego za klasine sijalice od kojih imaju puno dui
vijek trajanja to je jo jedna prednost.

Slika 2.5 tedna sijalica

metal halogena sijalica

natrijeva sijalica

ivina sijalica

Svjetlee diode - LED

LED (engl. Light Emitting Diode) je svjetlea poluprovodnika dioda koja emitira usmjerenu
svjetlost efektom poznatijim pod nazivom elektroluminiscencija. LED sijalice koriste LED
tehnologiju koja se znatno razlikuje od prethodno opisanih. Maleni poluvodii generiraju
svjetlost, a ne plinovi i metalne niti. Ova tehnologija je u razvoju ve desetljeima, ali tek se
zadnjih godina ee primjenjuje u domainstvima i raznovrsnim proizvodima. LED sijalice koje
se pojavljuju na tritu, dizajnirane su na nain da se jednostavno uklope kao zamjena za

9
postojeu klasinu i tednu (CFL) sijalicu. Takoer se koristi kao zamjena za ulinu, tunelsku,
industrijsku i ostalu rasvjetu.

Slika 2.6 Led sijalica

2.2 Elektromotorni pogoni

Elektromotorni pogon je elektromehaniki sistem namijenjen za dovoenje i odravanje u

gibanju radnih mehanizama i upravljanje njihovim mehanikim gibanjem. Postoje tri osnovna
razloga po kojima elektromotori nadmauju ostale davatelje rada. To je vrlo visoka
ekonominost, korisnosti do 98 %, zatim izvanredna prilagodljivost radnom mehanizmu,
tehnolokom procesu i opim uvjetima okoline te neposredna spremnost za pogon uz puno
optereenje. Konstrukcijske mogunosti su velike. Elektromotori se mogu proizvoditi za
konstantni i trajni moment, za iroku skalu brzina vrtnje, za kratkotrajne, a i trajnije visoke
preopteretivosti, zatim razne posebne radne reime, uvjete zagaene atmosfere, pune agresivnih i
eksplozivnih plinova, praine i vlage. Pojedinim vrstama elektromotora moe se podeavati
brzina vrtnje u vrlo irokim granicama uz primjenu jednostavnih vanjskih elementa. Oni se mogu
regulirati automatski ovisno o raznim parametrima tehnolokog procesa, odnosno mogu se
upravljati zadanim programima, ako im se dodaju odgovarajui upravljaki ili regulacijski
elementi. Jedan radni proces moe se ostvariti bilo s jednim, bilo s vie motora, a jednako se tako
za vie radnih procesa upotrebljava jedan ili vie motora. Olakavajua okolnost je to se
pojedini radni procesi mogu meusobno grupirati i njima upravljati. Tome znatno pridonosi
relativno mala elektrika i mehanika tromost elektromotora, te openita mogunost eljene
raspodjele elektrine energije po volji, uz njezin jednostavan dovod, vrlo ekonomian i posebno
tehniki prikladan. Uz to potroenu energiju lako je odrediti, a pogon je ugodan, ist i
jednostavan za koritenje. Prednost koju donosi mogunost da se iskoritavaju jeftini izvori
energije dijelom se gubi u cestovnom i zranom prometu, gdje danas prevladavaju motori s
unutranjim izgaranjem, ali se i tu koriste nezamjenjivi pomoni elektromotorni pogoni,
uglavnom za upravljanje i pokretanje.

Svaki elektromotorni pogon se sastoji od etiri osnovna elementa:

Radni mehanizam - stroj koji obavlja radni proces.

Elektromotor - daje mehaniku energiju radnom mehanizmu.

10
 Spojni elementi izmeu radnog mehanizma i elektromotora (spojke, remenice).

Prikljuni i upravljaki elementi, kojima se elektromotorni pogon prikljuuje na izvor

elektrine energije, odnosno upravlja procesom s elektrike strane.

Slika 2.7 Shematski prikaz elektromotornog pogona [11]

2.3 Proizvodnja elektrine energije

Elektrina energija je pokreta savremene industrije. Tijekom proteklih desetljea, potronja

elektrine energije po stanovniku bila je pokazatelj ivotnog standarda. Moderne industrije,
komunikacije, instalacije u uredima i zgradama, transportni sistemi, kao i komunalne slube i
usluge uvelike ovise o proizvodnji, prijenosu, distribuciji i upotrebi elektrine energije.

Energetska kriza kao i utjecaj proizvodnje i utroka elektrine energije na okolinu stvaraju
potrebu da se budui industrijski razvoj dovede na razinu koji je po formi i svom opsegu
ekoloki prihvatljiv. istiji nain proizvodnje elektrine energije ukljuuju alternativne i
obnovljive izvore energije, dok koncept ekoloki prihvatljivog razvoja zahtjeva: uvoenje
metoda i ureaja za utedu energije, smanjenje gubitaka elektrine energije, primjenu raunala i
suvremenih upravljakih algoritama i sistema te koritenje ureaja energetske elektronike.

Elektrina energija je jedan od najvanijih transformiranih oblika energije. Ona se relativno

jednostavnim ureajima pretvara u sve korisne oblike energije, a veina
nekonvencionalnihprimarnih oblika energije moe se iskoristiti tek nakon pretvaranja u
elektrinu energiju.

Proizvodi se u elektranama, a u njima su postrojenja za transformaciju u mehaniku energiju

koja se transformira u elektrinu energiju pomou sinhronih generatora. Prema obliku energije
koja se transformira u mehaniku energiju razlikuju se nuklearne elektrane hidroelektrane,
termoelektrane, fotonaponske eleketrne, vjetroelektrane i geotermalne elektrane.

11
Prednost elektrine energije je to se lako i bez velikih gubitaka prenosi eletrinom mreom na
male (niski napon) i velike udaljenosti (visoki napon) od mjesta proizvodnje do mjesta potronje.
Sljedea prednost je to se kod izmjenine struje uinkovito i jednostavno moe transformirati
napon ovisno o eljenoj duini samog prijenosa. Na mjestu potronje lako se transformira u sve
pogodne oblike energije pomou jednostavnih elektrinih ureaja. Elektrini ureaji koriste
elektrinu energiju za rad stoga moraju biti prikljueni na neki od izvora elektrine energije.
Pojedini elektrini ureaji prikljueni su na izvor elektrine energije pomou akumulatora ili
baterija, dok je veina ureaja prikljuena preko elektrine mree na izvore elektrine energije
koji se nalaze u elektranama.

Elektroenergetski sistem ine etiri osnovne cjeline:

1. Proizvodnja elektrine energije (elektrane)

2. Prijenos elektrine energije.

3. Distribucija elektrine energije.

4. Potronja elektrine energije (potroai).

Kao sastavni dio elektroenergetskog sistema elektrane imaju elektrine generatore i "blok"
transformatore. Elektrini generatori, aktivni su elementi mree i proizvoai su elektrine
energije. U ekvivalentnoj shemi reprezentiran je naponskim izvorom odgovarajue "unutranje"
impendacije. Za generatore se koriste najee sinhroni, a ponekad i asinhroni generator (u
sluaju kada je instalirana snaga malog iznosa).

"Blok" transformatorima se elektrina energija proizvedena u generatorima, transformira na

naponsku razinu voda na koju je prikljuena sama elektrana. Spomenuti transformatori se ne
koriste u sluaju kada je nazivni napon generatora jednak nazivnom naponu voda na koji je
elektrana prikljuen.

Na prijenosnu mreu se prikljuuju elektrane (generatori) veih snaga, dok se na distribucijsku

mreu ("distribuirani izvori") prikljuuju elektrane manjih snaga. Elektrane manjih snaga takoer
se mogu prikljuiti direktno na instalacije potroaa ("potroake elektrane").

2.4 Prijenos elektrine energije

Prijenosna mrea je dio elektroenergetskog sistema koji slui za transportiranje elektrine

energije od elektrane do distribucijske mree i velikih potroaa, te za razmjenu snaga izmeu
povezanih elektroenergetskih sistema. Prijenosnu mreu ine zrani i kabelski vodovi visokog
napona (najee 110kV i vie) i rasklopna postrojenja. Rasklopnim postrojenjem podrazumijeva
se transformatorska stanica, koja transformira elektrinu energiju jedne naponske razine na drugu
naponsku razinu, i razdjelna postrojenja u kojima je uvoreno nekoliko vodova. Kao to je ranije
navedeno, u prijenosnoj se mrei pojavljuju:

12
 Zrani i kabelski vodovi, koji imaju zadau prenositi elektrinu energiju izmeu dva
rasklopna postrojenja. Prijenos energije vri se najee na udaljenosti od nekoliko
kilometara do nekoliko stotina kilometara i vie.

Mreni transformatori ija je namjena transformacija elektrine energije iz jedne

naponske razine u drugu. Transformacija se izvodi izmeu dvije podmree (npr. s 400
kV na 220 kV, odnosno 220 kV na 110 kV), izmeu prijenosne i distribucijske mree
(npr. sa 100 kV na 35 kV, odnosno 110 kV na 10 kV), i izmeu prijenosne mree i
elektrinog postrojenja velikog industrijskog potroaa (npr. s 110 kV na 6kV). [13]

Slika 2.8 Elektroenergetska mrea

2.5 Distribucija elektrine energije

Prijenosna mrea napaja distribucijsku mreu, odnosno preuzima elektrinu energiju u

transformatorskim stanicama koje u ovom sluaju vre transformaciju visoke u srednju naponsku
razinu ( VN/SN, odnosno 110 kV na 35, 30, 20 i 10 kV) . Distribucijska mrea namjenjena je za
distribuciju (kako i sam naziv mree govori) elektrine energije do krajnjih (srednjih i malih)
potroaa. Na distribucijsku mreu prikljuene su manje elektrane iz kojih se takoer preuzima
dio elektrine energije.

Osnovne znaajke koje karakteriziraju distribucijsku mreu su:

Nie naponske razine (Un<110 kV). Nema potrebe za visokim naponskim razinama jer
snaga koja se prenosi distribucijskom mreom daleko je manja u odnosu na prijenosnu

13
 mreu, takoer vano je napomenuti da se prijenos snage u distribucijskoj mrei odvija na
malim udaljenostima.

Smanjena je pogonska sigurnost u usporedbi s prijenosnom mreom jer su distribucijske

mree po pitanju strukture veim dijelom otvorene i zrakastog su oblika, to je
motivirano prvenstveno zbog ekonomskih razloga.

Gradske (srednjenaponske) distributivne mree uglavnom su zamkaste. Glede toga, u

sluaju kvara jednog od vodova ili transformatora postoji osigurano napajanje iz drugog
smjera. Napajanje iz drugog smjera je rezervno i ukljuuje se u sluaju potrebe, dok je u
normalnom pogonu ukljueno samo napajanje iz jednog smjera

Zrani i kabelski vodovi, trafostanice odnosno glavni elementi distribucijskih mrea isti
su kao i kod prijenosne mree. Razlika je u tome to su projektirani za manje nazivne
napone, automatski je time njihova izvedba jednostavnija.

2.6 Industrijska postrojenja

Industrijski energetski sistemi, esto zvani i energane su sistemi koji pruaju energiju potrebnu
za obradu sirovina i proizvodnju konanih proizvoda. Industrijski energetski sistemi pretvaraju
razliite vrste energije i goriva u razne energente poput topline, komprimiranog zraka, vodene
pare, vruih fluida, rashlaenih plinova i vode te isto tako i mehanike energije za opremu
pokretanu strojevima, primjerice pumpe, kompresore, transportere, ventilatore i slino. Neka
industrijska postrojenja proizvode elektrinu energiju ili elektrinu energiju i toplinu (tzv.
kogeneracija) na mjestu potronje. Vrlo bitan faktor proizvodnog procesa je opskrba energijom.
Energetski sistemi su kraljenica proizvodnog procesa u energetski intezivnim osnovnim
industrijama i kljuni su za faktor konkurentnosti i profitabilnosti. U takve industrije ubrajaju se
naftopreraivake industrije, kemijske industrije, industrije papira te industrije elika. Za
spomenute industrije cijena proizvodnje uvelike ovisi o promjeni uinka potronje energije i
zatite okolia kritinih energetskih sistema. S porastom cijena energije znaaj energije postaje
sve vei ak i u industrijama s niim pokazateljima energetske intezivnosti.

14
 Slika 2.9 Proizvodni proces industrijskog postrojenja

3. Energetska efikasnost elektrinih instalacija i rasvjete

Rasvjeta je vrijedan potroa, prisutna kod svakog veeg objekta. Primarne metode utede
podrazumijevaju :
odabir tedijivih rasvjethih tijela,
priguenje svjetla, ovisno o potrebi, odgovarajuim tednim ureajima,
regulaciju ukljuivanja ovisno o prisutnosti osobe.

Ove metode su uglavnom visoko isplative, i primjeri su dokazali utedu oko 25 - 30 % elektrine
energije.

3.1. Odabir tedljivih rasvjetnih tijela

LED sijalice koriste 90 % manje elektrine energije od sijalica sa arnom niti. Emitiraju
neusporedivo bolji spektar svjetlosti te radni vijek im je oko 10 godina, ovisno o proizvoau. U
prosjeku rade 50.000 radnih sati, ali mogu dosei i do 100.000 radnih sati, u odnosu na sijalice sa
arnom niti iji je vijek trajanja od 1.000 do 2.000 sati. LED tehnologija trenutno prua
najefikasniji nain za ouvanje prirodnih resursa i utedu energije to se tie rasvjete. LED
sijalice ne sadre ivu. Uspjeno se mogu reciklirati poto ne sadre plinove i opasne tvari, ak
90 % 95 % LED sijalica se moe reciklirati.

15
 Slika 3.1. Primjeri LED sijalica

LED sijalice koriste 50 % manje energije od fluokompaktnih sijalica, te su u veini sluajeva

deset puta dueg radnog vijeka. Ekoloki su prihvatljivije, izdrljivije te su otporne na udarce i
vibracije, pruaju izvanrednu kvalitetu svjetlosti kako u zatvorenim tako i u otvorenim
prostorima. Emitiraju mnogo manje topline od fluokompaktnih sijalica i sijalica sa arnom niti.
Radna temperatura LED sijalica je 50C to je znatno nie od fluokompaktnih sijalica, halogenih
sijaica i sijalica sa arnom niti, to ljeti pogoduje jeftinijem i brem rashlaivanju prostora. LED
izvori svjetlosti su napravljeni od elektronikih elemenata koji procesom elektroluminescencije
pretvaraju elektrinu energiju direktno u svjetlost te predstavljaju relativno novu tehnologiju koja
brzo napreduje u smislu performansi, dok cijene konstantno padaju. Emitira puno zdravije,
ravnomjernije i konformnije svjetlo u odnosu na klasinu rasvjetu. LED ne emitira infracrveno ili
ultraljubiasto zraenje, nema svjetlucanja, zujanja ili strobo efekta na koje su mnogi ljudi
osjetljivi.

Slika 3.2. Usporedba LED rasvjete sa ostalim tipovima rasvjete

LED ureaji su vrstog stanja te nee pregorjeti, nego e se intezitet emitiranog svjetla postupno
smanjivati dok ne postane nevidljiv ljudskom oku. LED sijalice predstavljaju visok stupanj
razvoja LED tehnologije koja se prvobitno implementirala u daljinskim upravljaima, satovima i

16
digitronima. To su elektronike naprave s skupovima ipova, diodama koje emitiraju svjetlost te
malim transformatorima. Rade to uinkovito i izrazito dobro, pretvarajui veinu potroene
energije u svjetlost, a samo mali dio u toplinu. S druge strane sijalice sa arnom niti veinu
potroene energije (95 %) pretvaraju u toplinu, a jako mali dio (5 %) u svjetlost. Zato LED
sijalica jaine 8 W proizvede jednaku koliinu svjetlosti kao sijalica sa arnom niti jaine 75 W.

3.2. Priguenje svjetla i regulacija ukljuivanja rasvjete ovisno o prisutnosti

osobe

Sistem inteligentne rasvjete sastoji se od senzora osvijetljenosti i tastera, odnosno prisustva

kontrolera koji upravlja rasvjetom te rasvjetnih tijela s regulabilnim prigunicama. Osjetnici
prisustva i osvijetljenosti daju informaciju o razini osvijetljenosti odnosno o prisustvu ljudi u
prostoriji. Ta informacija se alje u kontroler koji potom upravlja elementima za poveanje ili
smanjenje razine osvijetljenosti u prostoriji. Ovisno o prisutnosti ljudi i udijelu dnevne svjetlosti
u prostoriji kontroler daje naredbe za poveanjem ili smanjenjem razine osvijetljenosti. Ako u
prostoriji ima ljudi i nema dovoljno dnevne svjetlosti, poveati e se razina osvijetljenosti te ako
u prostoriji nema ljudi i ima dovoljno dnevne svjetlosti, razina osvijetljenosti e se smanjiti. Na
taj nain se osigurava potrebna osvijetljenost u prostoriji, uz optimalanu potronju energije

3.3. Sistemi upravljanja rasvjetom

Sistem upravljanja rasvjetom podrazumijeva sve sisteme koji nadilaze jednostavne funkcije
ukljuivanja i iskljuivanja rasvjetnih tijela. Sistemima upravljanja rasvjetom omoguena je
kontrola i regulacija rasvjete prema potrebama prostora i korisnika, potujui norme propisane
zakonom. Najpoznatiji sijalicei upravljanja rasvjetom su: DMX (engl. Digital Multiplex), DSI
(engl. Digital Serial Interface ) i DALI (engl. Digital Addressable Lighting Interface). Najveu
primjenu imaju DALI sistemi. DALI sistemi su sistemi iskljuivo za upravljanje rasvjetom.
Sistem sadri malo elektrinih instalacija, mali broj komponenata i jednostavno programiranje.
Inteligentno upravljanje rasvjetom s DALI-jem prua brojne prednosti.
DALI je standardizirano digitlani interfejs za elektronike prigunice. DALI je samostalan sistem
te regulira rasvjetu putem odreenih komponenti, moe adresirati svaku napravu individualno.
Na primjer, moe dodijeliti jednu elektrinu svjetiljku (prigunicu) razliitim grupama (njih ak
16), sinhronizirano regulirati elektronike prigunice ili definirati 16 vrijednosti svjetlosti za
programiranu rasvjetu. DALI nije prikladan samo za individualne prostorije, nego za vei broj
prostorija odnosno zadaa. Moe se ukomponovati u sistem upravljanja zgradama, na primjer
putem LON-a (engl. Local Operating Network) ili KNX-a. Prednost za elektroinstalatere jest to
se s rasvjetom u cijelom prostoru moe upravljati iz jedne izlazne jedinice, te to nema potrebe
za uvoenjem novih elektrinih instalacija kao to je sluaj sa sistemom od 1 10 V. DALI ne
kontrolira samo funkcije regulacije rasvjete i ukljuivanja/iskljuivanja. Uinkovit je i u
upravljanju RGB rasvjetom (u boji) pomou LED dioda te ima mogunost sloenog
programiranja, kao to je stalna regulacija rasvjete. Radna grupa DALI (AG-DALI) organizirana
je u sklopu njemake Udruge proizvoaa elektrinih i elektronikih ureaja ZVEI. lanovi
Udruge su vodei ameriki i europski proizvoai elektronikih prigunica i regulaciju rasvjete i
sistema za kontrolu. AG-DALI promie suradnju sa sistemom sabirnica na viim razinama kao
to su EIB/KNX, CABA ili LON. DALI BASIC je sistem temeljen na inteligentnoj kombinaciji

17
potpuno programibilne centralne jedinice povezane DALI interfejsom i radiokontrolera, to znai
da nema potrebe za elektrinim instalacijama izmeu tastera, kontrolne jedinice i senzora. DALI
BASIC je izvrsno rjeenje za nadogradnju postojeih rasvjetnih sistema u domovima,
prezentacijskim i konferecijskim dvoranama te uredima.

4.Energetska efikasnost elektromotornih pogona

Elektromotorni pogoni su uglavnom najvei potroai elektrine energije. U industrijskom

sektoru elektromotorni pogoni troe oko 60 - 80 % ukupne energije. Takoer, u industriji
godinje elektromotor potroi elektrine energije u vrijednosti nekoliko puta veoj od svoje
nabavne cijene, tokom ivotnog vijeka od 20 do 30 godina. Elektromotori su daleko najvanija
grupa potroaa za elektrinu energiju, te ak i mala poboljanja efikasnosti rezultiraju velikim
energetskim utedama. Najraireniji elektromotorni pogoni su sa izmjeninim elektromotorima,
koji su pogodni zbog jednostavnog odravanja i niske cijene.

4.1. Frekvencijski pretvarai

Jedna od mjera provoenja energetske efikasnosti je koritenje frekvencijskog pretvaraa,

odnosno izbjegavanje direktnog uklopa motora na mreu. Prilikom direktnog uklopa na napojnu
mreu asinhroni motor uzima iz mree struju 57 puta veu od nazivne. Ako je vrijednost
potezne struje velika, moe uzrokovati propad napona u mrei koji moe moe ometati ostale
potroae koji su na istoj mrei i onemoguiti pravilan zalet. Osim spomenutog utjecaja na
mreu prilikom uklopa, potezna struja moe izazvati poveano termiko optereenje namota
motora, s naglaskom na kavez rotora. Iz toga proizlazi zato je broj zaleta (ili reverziranja)
asinhronog motora direktno spojenog na mreu ogranien u nekom vremenskom intervalu, jer u
protivnom moe doi do niza problema odnosno oteenja motora. Potezna struja moe se
smanjiti na nekoliko naina: koritenjem softstart ureaja, koritenjem preklopke zvijezda-trokut
ili pretvaraa napona i frekvencije.

Slika 4.1 Frekvencijski pretvara

18
Osim potrebe za smanjenjem struje kod pokretanja, u elektromotornim pogonima ponekad treba
mijenjati brzinu vrtnje elektromotora. Frekvencijski pretvarai pretvaraju napon konstantnog
iznosa i frekvencije elektrine mree u napon promjenjive frekvencije i iznosa. On mijenja
brzinu vrtnje asinhronog elektromotora na nain koji zahtijeva tehnoloki proces.

Frekvencijski pretvarai mogu nadzirati proces kojim upravljaju i mogu intervenirati u sluaju
poremeaja. Nadzor se moe podijeliti na tri kategorije:

nadzor nad elektromotornim pogonom,

nadzor nad motorom,

nadzor nad frekvencijskim pretvaraem.

Frekvencijski pretvarai omoguuju veliku utedu elektrine energije tako da u svakom trenutku
brzinu vrtnje motora prilagode zahtjevima elektromotornog pogona. To znai da se u
elektromotornom pogonu vie nee proizvoditi viak energije koji bi se preko rasteretnih
ventila isputao izvan sistema. Pomou frekvencijskog pretvaraa proizvodit e se tono onoliko
energije u sistemu koliko e za normalan rad zahtijevati prikljueni broj potroaa na sistem.

Ugradnjom frekvencijskog pretvaraa u elektromotorni pogon postigle bi se dugorone utede u

odravanju postrojenja, produljio bi se ivotni vijek postrojenja, a dodatnom kontrolom i
zahvatima na postrojenju potronja elektrine energije mogla bi se smanjiti i vie od 50 %. To
znai da bi novi smanjeni trokovi, u odnosu na dosadanje, mogli vratiti investiciju za priblino
2 do 3 godine.

4.2. Primjena supravodljivosti

U novije se vrijeme sve vie eksperimentira s primjenom supravodljivosti na elektrinim

strojevima. HTS (engl. High Temperature Superconductivity) je tehnologija koja radi na visokim
temperaturama. Supravodljivost omoguuje proizvodnju, prijenos i koritenje elektrine energije,
bez gubitaka zbog otpora vodia. HTS ice, mogu prenositi 3 do 5 puta vie elektrine energije
od bakrenih ica, bez gubitka energije, te time uvelike poveavaju energetsku efikasnost
elektrinih strojeva. Ukratko, HTS elektromotori, bit e upola manje teine i dimenzija od svojih
prethodnika uz iste (ili jo bolje) karakteristike i uz mnogo manju potronju elektrine energije.
Smatra se da e primjena supravodljivosti poveati efikasnost elektromotora ak do 98 %.

19
4.3. Odravanje i servisiranje motora

Osim do sada navedenih naina poveanja energetske efikasnosti, vrlo je vano redovito
odravanje i servisiranje motora. Mnogo je vei broj popravaka starih motora od kupnje novih.
Na svaki novi kupljeni motor dolaze prosjeno 2,5 popravka onih starih. Radni vijek
elektromotora je izmeu 20 i 30 godina, a to znai da e motor u prosjeku biti popravljan oko 3
do 5 puta. Posljedica loeg popravka moe biti gubitak efikasnosti do 5 %. Vrlo je bitno da
popravak bude struno obavljen, a treba naglasiti i vanost izbora odgovarajuih (originalnih)
dijelova. Najei razlog gubitka efikasnosti je istroenost leaja, koji moe dovesti do
elektrinih oteenja motora. Tada je potrebno zamijeniti namote.

Glavni razlozi gubitka efikasnosti prilikom popravka elektromotora su:

Nepravilna montaa leajeva ili njihova zamjena nekvalitetnijim.

Promjene veliine i oblika namota jezgre motora u odnosu na originalne.

Pregrijavanje jezgre motora tijekom promjene namota, to uzrokuje promjene

u magnetskim svojstvima eljeza.

4.4. Odabir motora odgovarajue snage

Treba napomenuti da je od iznimne vanosti odabir motora odgovarajue snage, koji bi trebao
ovisiti o namjeni samog motora. Veina motora dizajnirana je da radi na 50 100 % nazivnog
optereenja. Najbolja efikasnost postie se obino kod 75 % nazivnog optereenja. Kao prije
navedeno, kada optereenje padne ispod 50 %, efikasnost motora naglo opada. Poznato je da je
motor premalo optereen kada radi u podruju gdje efikasnost naglo opada sa smanjivanjem
optereenja. Suprotno tome, preoptereeni motori se pregrijavaju i tako gube na efikasnosti.
Strunjaci predlau da se motori koji su predimenzionirani odnosno prejaki za namjenu zamjene
slabijima, koji e na manjim optereenjima imati bolju iskoristivost. U dananje vrijeme, na
tritu ima sve vie tzv. energetski efikasnih motora koji uz karakteristike sline kao i kod onih
obinih omoguuju utedu energije i do 8 %.

20
5. Energetska efikasnost proizvodnje , prijenosa i distribucije elektrine
energije

U distributivnim mreama problem predstavljaju potroai (asinhroni elektromotorni pogoni.

industrijska postrojenja) koji zahtijevaju jalovu snagu i to najee induktivnu, za razliku od
prijenosnih vodova gdje je problematian induktivitet vodova. Osim toga, tokovi jalove snage
uzrokuju i dodatne radne gubitke (I2R) koji se, poveavaju s kvadratom struje, a naponi
distributivnih mrea su uvelike manji od prijenosnih mrea, to znai da se ista snaga prenosi
veom strujom.

5.1. Kompenzacija jalove snage

Poznato je da jalova snaga nepotrebno optereuje mreu, te ukoliko je njezina zabiljeena

vrijednost (na mjernom ureaju) vea od 1/3 utroene radne energije naplauje se, to odgovara
cos =0,95. Kako bi se sprijeilo uzimanje jalove snage iz mree, a time i bespotrebno plaanje,
u pogone takve vrste instaliraju se ureaji koji e nadomjestiti potrebnu jalovu snagu.
Ekonominost takvih ureaja je velika, investicija uloena u ureaj za kompenzaciju jalove
snage u naelu se vraa u prvoj godini eksploatacije.

Snaga uzeta iz mree jednaka je umnoku struje i napona, to vrijedi za omske potroae kod
periodiki promjenjivih veliina sinusnog oblika (grijai, sijalice). U ovom sluaju, struja
vremenski ne kasni za naponom, odnosno, nema faznog pomaka pa napon i struja prolaze kroz
nulu u isto vrijeme. Budui je kod ovakve vrste potroaa snaga pretvorena, koristi se termin
djelatna, tj. radna snaga. Potrebna energija za nastanak induktivnih polja ne moe se pretvoriti u
djelatnu (radnu) snagu, stoga snaga potrebna za nastanak magnetskih polja zove se jalova snaga.

Jalova struja potrebna je za rad induktivnih potroaa (transformatori, motori) iji induktivni
otpor uzrokuje fazni pomak za kut , odnosno, vremensko kanjenje struje za naponom u
prolasku kroz nulu. Budui da pri prijenosu i razdiobi elektrine energije jalovi dio nepotrebno
optereuje mreu i da je beskoristan, treba ga odravati na najniim moguim vrijednostima.
U tu svrhu koristi se ureaj za kompenzaciju jalove snage. Ureaj za kompenzaciju jalove snage
stvara jalovu snagu potrebnu za rad induktivnih potroaa u neposrednoj blizini, odnosno,
sprjeava prijenos jalove snage mreom. Poznato je da kod kapacitivnih potroaa, odnosno
kondenzatora, jalova struja prethodi naponu, te se izjednaavaju udjeli induktiviteta i kapaciteta,

21
tada ima smisla govoriti o pojavi koja se koristi za kompenzaciju jalove snage u mrei. Drugim
rijeima, jalova snaga potrebna za rad induktivnih potroaa nee biti uzeta iz mree, ve iz
ureaja za kompenzaciju jalove snage. Pritom treba osigurati da vrijednosti elektrinih i
magnetskih polja (induktivitet i kapacitet) budu suprotnih predznaka, ali istih vrijednosti. To se
moe postii:

fiksnim kompenzacijama (pojedinanim i grupnim),

automatskim kompenzacijama.

Kako nebi dolo do prekompenziranja u vrijeme kada je ukljuena grupa potroaa ili sam
potroa, mora se osigurati da kondezatorska baterija bude ukljuena. Ovo vrijedi kod fiksnih,
pojedinanih ili grupnih kompenzacija. Kada je sluaj manjeg broja jaih induktivnih tereta, tada
ima smisla govoriti o primjeni ovakve vrste kompenzacije jalove snage. Primjena fiksnih
kompenzacija nije mogua kada postoji veliki broj induktivnih potroaa, manjih snaga, s estim
isklopima i uklopima.

U tom sluaju koriste se automatski ureaji za kompenzaciju jalove snage. Automatski ureaj
jalove snage opremljen je mikroprocesorskim regulatorom koji na osnovi podataka iz mree
isklapa i uklapa odreene kondenzatorske grupe, te na taj nain odrava faktor snage (cos ) u
granicama normale (to iznosi od 0,95-1 induktivno). Vrijednost cos koja osigurava da potronja
jalove energije ne prelazi treinu utroene energijeiznosi 0,95-1 induktivno. Stoga, prilikom
odabira tipa kompenzacije, mora se biti upoznat sa vie faktora kako bi odabir kompenzacije bio
pravilan. U srednjenaponskim i niskonaponskim mreama, uz struje standardne frekvencije od 50
Hz, mogua je pojava struje viih harmonika. Pojava viih harmonika u mrei ovisi o vie faktora
i teko je predvidjeti njihovu pojavu. Najee, prisustvo viih harmonika se utvrdi tek kada oni
uzrokuju ne maletete i oteenja na elektrinim ureajima i ureajima za kompenzaciju jalove
snage. Ukoliko postoji sumnja u mogunost pojave struja viih harmonika, potrebno je odabrati
ureaj za kompenzaciju jalove snage koji sadri u sebi antirezonantne filterske prigunice.

5.2. Kondenzatorske baterije

Koriste se u niskonaponskim, srednjenaponskim i visokonaponskim mreama. Od nekoliko

desetaka ili stotina VAr-a do nekoliko MVAr-a, raspon je snaga kondezatorskih baterija. Jalova
snaga koja se proizvede u kondenzatorskim baterijama proporcionalna je kvadratu prikljuenog
napona. Unato sporom odzivu na dinamike pojave u sistemu, kondenzatorske baterije u
gospodarskom pogledu postiu velike prednosti u odnosu na druga sredstva za kompenzaciju.
Jednostavna ugradnja, niski investicijski trokovi, mala izloenost kvarovima, te niski trokovi
odravanja ini kondezatorske baterije prikladnim za iru primjenu u elektroenergetskom sistemu.

22
 a) b) c)
Slika 5.1 Kondenzatorske baterije

Na slici 5.1 prikazane su kondezatorske baterije. Podslika a) prikazuje niskonaponske

kondezatorske baterije s cilindrinim kuitem, b) prikazuje niskonaponske kondezatorske
baterije, dok pod c) smjetene su visokonaponske kondenzatorske baterije.

5.3. Filtarske prigunice

Standardna izvedba prigunica namijenjena je za priguenu kompenzaciju. Prigunice imaju male

gubitke, visoku linearnost i minimalnu buku. Hlaenje je pojaano poveanom povrinom i
posebnom izvedbom zranih rashladnih kanala. Induktivitet je konstantne vrijednosti s
tolerancijom 1 / + 3 %. Prigunice su projektirane za kondenzatorske baterije napona 440, 525
ili 690V, 50Hz i podeene na rezonantnu frekvenciju 134, 189 ili 214Hz (drugi naponi i
frekvencije mogue su na zahtjev). Izvodi namota su spojeni na stezaljke na vrhu jezgre. Senzor
za temperaturu smjeten je unutar srednjeg namota i spojen na posebne stezaljke.
Djelovanje:

Ograniavanje udarne struje kod uklopa baterije.

Ograniavanje rezonancije i zatita kondenzatorskih baterija od preoptereenja

nastalog zbog viih harmonika.

Sprjeavanje gubitka signala daljinskog upravljanja (MTU).

Pomicanje rezonancije na frekvencije viih harmonika.

5.4. Izbor najpovoljnije vrste kompenzacije

Vano je razmotriti tehnike i gospodarske aspekte postrojenja prilikom donoenja odluke o

tome, da li se troila najpovoljnije kompenzirati s centralnom regulacijskom jedinicom ili
kondenzatorskim fiksnim stupnjem. Vea troila koja su u konstantnom radu, i bez veih
promjena optereenja, zbog isplativosti same kompenzacije preporuljivo ih je pojedinano

23
 kompenzirati. Glede zahtjeva distribucije, treba odabrati automatski regulirani ureaj za
kompenzaciju, adekvatne izvedbe, pri tome pazei da kompenzacijski ureaji ne priguuju MTU
signale, da prosjeni faktor snage kod potroaa bude izmeu 0,95 kapacitivno I 0,95
induktivno, odnosno uzimanje u obzir prisustvo viih harmonika u mrei. Mreno tonfrekventno
upravljanje(MTU) podrazumijeva tehnologiju injektiranja kodiranog tonfrekventnog signala u
distributivnu mreu razliitih naponskih nivoa, frekvencije od 200 Hz do 1600 Hz. [29]

cos cos Smanjenje struje i Smanjenje gubitaka

(nekompenzirano) (nekompenzirano) prividne snage (%) (I2R) (%)
0,5 0,9 44 69

0,5 1,0 50 75

0,6 0,9 33 55
0,6 1,0 40 64

0,7 0,9 22 39

0,7 1,0 30 51

0,8 1,0 20 36

Tablica 5.2. Smanjenje struje i strujnih toplinskih gubitaka uslijed ugradnje kondenzatora

Tablica 5.2. jasno prikazuje korist ugradnje kompenzacije npr. na kraju duljeg prikljunog voda.

U razdjelnoj mrei, rastereenje mrenih kabela i smanjenje pada napona, znaajno se postie
optimalnom kompenzacijom.

24
6. Energetska efikasnost industrijskih postrojenja

Tendencija je u razvijenim zemljama da se energija troi to racionalnije tj. da se za istu koliinu

proizvoda utroi to manje energije. Industrija je uvijek u veoj ili manjoj mjeri pokuavala
naroito u energetski intenzivnim granama proizvodnje, iz ekonomskih razloga koristiti energiju
to racionalnije. Kod razmatranja ukupno potrebne energije, za odreeni proces proizvodnje,
potrebno je uzeti u obzir ne samo potroae energije, ve cijeli proizvodni sistem kao cjelinu.

Jednoj takvoj analizi okvir su sljedei kriteriji:

procjena koritenja energije i sirovina,

smanjenje zagaivanja okoline,

poboljanje radnih uvjeta,

poboljanje kvalitete proizvoda i

poboljanje procesa proizvodnje.

Racionalizacija potronje energije nee imati samo mikroekonomski efekt za radnu organizaciju
koja ju sprovodi, nego e imati i makroekonomski efekt za cijelu dravu. Ovo sve e imati veliki
utjecaj na cjelokupnu energetsku politiku. Dakle, moe se rei da e provoenje mjera
energetske efikasnosti u tvornici imati dvostruki efekt:

Tvornica e smanjiti svoje trokove za energiju. I moderne tvornice, koje nemaju

dobar sistem odravanja, upravljanja i koje nisu investirale u preventivno odravanje,
uvijek imaju velike mogunosti smanjenja trokova za energiju.

Drava e imati korist jer e potronja energije ostati na istoj stalnoj razini ili e se
smanjiti uz izgradnju novih tvornica i poveanu industrijsku proizvodnju. Smanjit e
se i potrebe za investicijama u nove izvore energije.

Racionalnija potronja energije znaajna je i s gledita zatite prirode. Poveana potronja

energije uzrokuje velike probleme u odravanju ekoloke ravnotee. Racionalizaciju potronje
energije ini skup mjera kojima se uz promjene naina koritenja strojeva, organizacije rada,
materijala i ureenja, a uzimajui u obzir i sigurnost rada, zatitu zdravlja i okoline, ostvaruje

25
optimalna proizvodnost, kvaliteta proizvoda, rentabilnost i ekonominost uz istovremeno
smanjenje utroka energije po jedinici proizvoda.

Racionalizaciju koritenja energije moe se svrstati u etiri grupe:

POBOLJANJE STUPNJA DJELOVANJA: tehniko-organizacijske mjere koje

poveavaju stepen djelovanja kod proizvodnje, transformacije, akumulacije i
transporta energije, tako da za odreenu koliinu potroene energije treba potroiti to
manje primarne energije (npr. podeavanje izgaranja),

POBOLJANJE EFIKASNOSTI KORITENJA: postojeu korisnu energiju to

djelotvornije koristiti (npr. poveanje optereenosti, rekonstrukcija zastarjelih
postrojenja, bolja izolacija),

UPRAVLJANJE I USMJERAVANJE POTRONJE: direktan utjecaj na potrebe

korisne energije(npr. iskljuivanje suvine rasvjete, vea tehnoloka disciplina, nia
temperatura prostorija),

DUGORONO, STRUKTRUNO SMANJENJE POTREBA: potronja energije

smanjuje se izmjenom u strukturi proizvodnje. Naputaju se visokoenergetski
proizvodi u korist visokoproduktivnih proizvoda uz malu potronju energije po
jedinici proizvoda (primjena novih tehnologija).

Poboljanjem efikasnosti doi e do efikasnijeg koritenja energije u proizvodnji, vee

efikasnosti opskrbe energijom i smanjenja otpada. Openito, poboljanja se mogu nai i u nainu
na koji ljudi upravljaju strojevima i u efikasnosti tehnologija i strojeva u proizvodnom procesu.
Postizanje dugoronih smanjenja utjecaja na okoli i energetski zahtjevi za proizvodnjom
odreenog proizvoda zahtijeva nekoliko faktora:

bolje pogonske procedure i procedure odravanja,

bolje upravljanje (ljudima i tehnologijom),

izbjegavanje i smanjivanje otpada,

uinkovitu opremu i iznad svega,

vjete i odane ljude.

Treba naglasiti da gospodarenje energijom i upravljanje zagaenjem poinje smanjenjem otpada

i poboljanjem efikasnosti postojeeg pogona. Kada god se obrauju sirovine, potrebna je
energija. Suvian otpad u obradi materijala e takoer uzrokovati suvinu potronju energije.
Gospodarenje energijom je pokreta gospodarenja okoliem i ukupnom efikasnosti pogona.

26
 Slika 6.1 Naini poboljanja energetske efikasnosti i zatite okolia [EU]

Mjere uspjenosti moraju biti razumljive i jednostavne svim zaposlenicima. Zaposlenici moraju
biti u stanju utjecati na mjere uspjenosti svojim radom i razumjeti kako e se njihov rad odraziti
u mjerama uspjenosti. Mjere uspjenosti se definiraju temeljem kategorije efikasnosti koja se
nadzire. Glavni cilj energetske efikasnosti u proizvodnom procesu je poboljanje efikasnosti
upotrebe energije i zatite okolia u povezanosti s izlaznim vrijednostima proizvodnje. Kod
komunalnih usluga poput vode i elektrine energije, cilj je poboljati efikasnost pretvorbe
energije iz jednog u drugi oblik uz minimalan utjecaj na okoli. Meutim, razliite kategorije
uina mogu se ukljuiti u isti sistem mjerenja uina:

Energija Poboljanje efikasnosti proizvodnje i potronje,

Okoli Smanjenje utjecaja na okoli,

Materijalna produktivnost Smanjenje koliine ulaznog materijala za istu

koliinu izlaznih proizvoda i otpada,

Kvaliteta Smanjenje otpada i karta.

27
6.1. Kabeli

Nazivni kapacitet kabela je iznos struje koji moe podnijeti pod odreenim uvjetima
(temperatura okolia) bez pregrijavanja ili ozbiljnog utjecanja (smanjivanja) na ivotni vijek
izolacije. Openito, oslanjajui se na razmatranje pada napona i elektrine struje vri se
dimenzioniranje kabela. Kako se otpor kabela mijenja obrnuto proporcionalno s povrinom
presjeka, kabelski gubici se mogu smanjiti odabirom kabela ireg presjeka. Gubici kabela se
mogu smanjiti, ali na raun veih investicijskih trokova kabela.

6.2. Elektrini motori

U tipinim industrijskim postrojenjima (procesima), koritenje motora se odvija na raznim

mjestima. Primjerice, neki motori imaju kao zadau stvaranje komprimiranog zraka, protokili
hlaenje vode, dok se takoer koriste za ventilaciju i transport. Glede trokova nekog prosjenog
industrijskog postrojenja, koje primjerice moe sadravati stotine motora, ija zajednika
potronja moe biti jednaka i do tri etvrtine svih trokova za elektrinu energiju. Od navedenih
ukupnih trokova za elektrinu energiju, samo ventilatori i pumpe mogu zauzimati dvije treine
od tog iznosa. Jednofazni motori snage su veinom ispod 1 kW. Primjenjuju se za razne svrhe,
primjerice poput malih kompresora, pumpi, uredske opreme i ventilatora, te su esto asinhronog
tipa. Trofazni motori snage su 1 kW i vee, takoer su veinom asinhronog karaktera.

Elektrini motori uvijek pogone neki mehaniki ureaj i funkcioniraju kao dio procesa:

Dizala i prenosila, liftovi i druge industrijske primjene

Transportne trake i zrani kompresori,

Dizala i prenosila, liftovi i druge industrijske primjene,

Pumpe postrojenja za proiavanje i kompresori rashladnog postrojenja,

Pumpe i ventilatori za klimatizacijsko postrojenje.

Gubici elektrinih motora sastoje se od dvije komponente: konstantni dio i varijabilni gubici, koji
ovise o optereenju. Njihovi udjeli su oko 30 % za konstantnu komponentu, i 70 % za
varijabilne, to vrijedi za puno optereenje. Slika 6.2.daje pregled gubitaka koji se pojavljuju u
statoru i rotoru asinhronog (indukcijskog) elektrinog motora.

28
 Slika 6.2. Gubici u asinkronom (indukcijskom) elektrinom motoru

Visokoefikasni motori imaju poveanu efikasnost u rasponu od 0,5 do 1,5 %, uz poetno

poveanje trokova raspona 15 do 25 %. Upravo poveanje spomenute efikasnosti postie se
veim koritenjem ploastog elika, isto tako koritenjem vie bakra u rotorskim ipkama i
namotima statora, poveanom duinom jezgre te mjerama stroe kontrole kvalitete. Na slici 6.3.
prikazane su efikasnosti visokouinkovitog i standardnog motora.

Slika 6.3. Efikasnost standardnog i visokoefikasnog motora

Elektrini motor koji pogoni ventilatore ili pumpe, pod odreenim pogonskim uvjetima troiti e
10 puta vei iznos elektrine energije u odnosu na vlastite kapitalne trokove. Iz ovog razloga,
dodatna novana sredstva pri kupnji efikasnijeg motora mogu se brzo vratiti. Sama spoznaja da
veina motora ima dugi ivotni vijek, ovisno koliko e motor biti u pogonu, poboljanja
efikasnosti oituju se kroz 10 do 15 godina u ogromnim energetskim, odnosno novanim
utedama.

29
Faktori o kojima ovisi efikasnost procesa pogonjenog motorima ukljuuju:

efikasnost motora,

Mehanika efikasnost krajnjeg koritenja (ventilator ,pumpa, itd.),

Odravanje,

Prijenos,

Distribucijske gubitke,

Kvalitetu napona,

Pravilno dimenzioniranje i regulaciju brzine motora.

Predimenzioniranje elektrinih motora je est problem koji se razlikuje od industrije do industrije

i od primjene do primjene. Openito, iskustvo pokazuje da su prosjeni tereti samo 65%
projektiranih vrijednosti ili nazivne snage motora. U mnogim sluajevima, korisnici nemaju
utjecaja na snagu motora jer je motor isporuen zajedno s opremom. Dobavljai opreme obino
uzimaju u obzir najgore mogunosti za pogon opreme i u skladu s tim predimenzioniraju i same
motore. Posljedino, znatno predimenzionirani motor ima nii faktor snage i efikasnost od
nazivnog tereta. Moe se vidjeti da je efikasnost otprilike konstantna i bliska maksimumu do oko
75 % punog tereta i pada za 5 % pri 50 % optereenja. Pri optereenjima manjima od 50 %
efikasnost se dramatino smanjuje.

Slika 6.4. Odnos efikasnosti i faktora snage u odnosu na optereenje motora

Smanjenjem optereenja takoer se pojavljuje negativan uinak na faktor snage. Na slici 6.4.
prikazano je kako se faktor snage smanjuje bre nego efikasnost. Dakle, predimenzioniranje
elektrinih motora u konanici znai :

Poveanje trokova za elektrinu energiju zbog manje efikasnosti,

Poveanje investicijskih trokova za kondenzatore za ispravljanje faktora snage,

30
 Poveanje investicijskih trokova dodatne opreme (prekidaa, kabela, itd.),

Poveanje investicijskih trokova samog motora.

est je sluaj kada se mehanika snaga motora ne koristi, a tada motor radi u praznom hodu, to se
oituje kod rada transportnih traka, kompresoa i drugih strojeva i proizvodnih linija, koje seesto
ostavljaju u pogonu ak i kada se ne koriste.

31
7. LITERATURA

[1] Energetska efikasnost Ekologija, www.ekologija.com.hr(pristup stranici 7. listopada 2016.)

[2] A. Sumper, A. Baggini ''Electrical Energy Efficiency:Technologies and Application'' Wiley,
2012. godina
[3] Zakon o energetskoj efikasnosti (NN 127/14 Narodne novine 5. studenog 2014.)
[4] M.Vukobratovi, Planiranje i projektiranje elektrotehnike instalacije Fakultet elektrotehnike,
raunarstva i informacijskih tehnologija Osijek, 2008. godina
[5] As-you-wish-electric, www.asyouwishelectric.com(pristup stranici 7. listopada 2016.)
[6] D.Tadin-urovi, Elektrine instalacije,Tehnika kola za strojarstvo i brodogradnju Rijeka,
2015. godina
[7] A.Halep, Elektrine instalacije i osvjetljenje,Planjax, Sarajevo, 2005. godina
[8] S.Krajcar, Elektrina rasvjeta - predavanja, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Zagreb
[9] Mark, vodi kroz LED rasvjetu, 2014. godina
[10] B.Jurkovi, Elektromotorni pogoni, kolska knjiga, Zagreb, 1978. godina
[11] I.Gaparac, D.arko, Elektromotorni pogoni-predavanja, Fakultet elektrotehnike i
raunarstva
[12] A.Tomljanovi, lanak - Energetska efikasnost kod elektromotora, 2005. godina,
www.mojaenergija.hr(pristupstranici 16. listopada 2016.)

32
8. Zakljuak
Energetska efikasnost je prvenstveno stvar svijestiljudi i njihove volje za promjenom ustaljenih
navikaprema energetski efikasnijim rjeenjima, nego stvarsloenih tehnikih rjeenja. Dakle,
glavni cilj jeste svesti potronju energije na minimum, odnosno efikasnije upotrijebiti energiju
to dalje vodi poveanju kvaliteta ivota i ouvanju ivotne sredine. Opisane su osnovne
karakteristike sljedeih elektrinih sistema: elektrinih instalacija i rasvjete, elektromotornih
pogona, proizvodnje, prijenosa i distribucije elektrine energije te industrijskih postrojenja.
Takoer su opisani sistemi upravljanja energijom u zgradarstvu, uz prednosti takvih sistema i
benefita koje takvi sistemii donose. Detaljno je opisana efikasnost prethodno navedenih
elektrinih sistema, te su date mjere za poboljanje energetske efikasnosti istih. Napravljena je
analiza utjecaja distribuirane proizvodnje i kompenzacije jalove snage na energetsku efikasnost
distributivne mree i naponskih prilika.Na osnovu svih mjera opisanih vidimo da energetska
efikasnost ne unitava uvjete rada i ivljenja. A razlozi za poveanjem energetske efikasnosti su
ublazavanje porasta potronje energije, smanjena potreba za uvozom energenata, privredni
oporavak , otvaranje novih radnih mjesta i naravno ouvanje i zatita okolia.

33