Predgovor drugom izdanju

Tehniki crtei pripadaju meu najvanije medije i sredstva komuniciranja pa ih je potrebno

znati itati i crtati. Osnove za izradu i itanje tehnikih crtea objanjene su u ovom udbe-
niku. Na osnovi steenih znanja uenici e moi potpuno samostalno itati crtee i izraivati
ih pomou pribora za tehniko crtanje i na raunalu u programu Auto-CAD.
Udbenik je oblikovan prema kurikulumu za nastavni predmet tehniko crtanje i tehniko
crtanje i dokumentiranje kako za trogodinje strukovne kole tako i za etverogodinje tehni-
ke kole, a sadri objanjenja i primjere za stjecanje svih potrebnih znanja koja e uenici-
ma omoguiti potpuno samostalnu izradu i itanje tehnikih crtea i dokumentacije.
Nastavni predmet tehniko crtanje ili tehniko crtanje i dokumentiranje predaje se u prvim ili
prvim i drugim razredima srednjih strukovnih kola. Nastavni planovi za ovaj predmet, za
razliite obrazovne sektore i razliita zanimanja, nisu jednaki zbog ega bi trebalo koristiti
nekoliko vrlo slinih udbenika.
Ovaj udbeniku obuhvaa sve potrebno gradivo za sva obrazovna podruja (obrazovne sek-
tore) i za sva zanimanja, a podijeljen je na ukupno dvadeset nastavnih cjelina. Nastavnik e
odabrati i obraditi samo one cjeline koje su previene za odreeno zanimanje. U posljednjoj
cjelini udbenika posebno je opisan rad s raunalnim programom AutoCAD bez kojega je
danas teko zamisliti izradu tehnikih crtea. Uz udbenik je priloen i CD medij s mnogo-
brojnim crteima, obraenim primjerima, programima i dr.
U udbeniku su obraene sljedee nastavne cjeline:
1. Uvod u tehniko crtanje
2. Standardi u tehnikom crtanju
3. Geometrijske konstrukcije
4. Konstrukcije tehnikih krivulja
5. Kotiranje crtea
6. Pravokutno projiciranje i kotiranje
7. Presjeci ravninama, prodori i mree tijela
8. Prostorno predoavanje i kotiranje
9. Presjeci nepravilnih tijela
10. Pojednostavljeno crtanje i kotiranje
11. Skiciranje
12. Tolerancije i hrapavost povrina
13. Izrada i itanje crtea i shema
14. Simboli u tehnikom crtanju
15. Dokumentacija i arhiviranje dokumenata
16. Predoavanje strojnih elemenata
17. Graevinski nacrti
18. Crtanje u AutoCAD-u
19. Zadaci za vjebe crtanja
20. Testovi za provjeru znanja.

Osijek, travanj 2012. Autor

Registered Trademarks
Registrirani igovi
Autodesk and AutoCAD are registered in the US Patent and
Trademark Office by Autodesk Inc.
Autodesk i AutoCAD registrirani su zatitni znakovi tvrtke Autodesk
Inc kod ureda za patente i igove u SAD-u.

Windows is a registered trademark of the Microsoft Corporation.

Windows je registrirani zatitni znak tvrtke Microsoft Corporation.
 SADRAJ
1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE 1

1.1. Tehniki crte 1

1.2. Pribor za tehniko crtanje 1

2. STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU 5

2.1. Vrste tehnikih crtea 5

2.2. Vrste crta 8
2.3. Namjena crta 8
2.4. Standardna mjerila u tehnikom crtanju 9
2.5. Standardni formati papira za crtanje 10
2.6. Zaglavlja i sastavnice 12
2.7. Tehniko pismo 14
Pitanja i zadaci 15
Prvi samostalni program (standardi) 17

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE 19

3.1. Konstrukcija simetrale duine 19

3.2. Konstruiranje okomice iz toke na pravac 19
3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove 19
3.4. Dijeljenje kuta na dva jednaka dijela 20
3.5. Konstrukcija istostraninog trokuta u krunici 20
3.6. Konstrukcija trokuta zadanih stranica 20
3.7. Konstrukcija kvadrata zadane stranice 20
3.8. Konstrukcija pravilnog peterokuta u zadanoj krunici 21
3.9. Konstrukcija pravilnog esterokuta u zadanoj krunici 21
3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice 22
3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice 22
3.12. Konstrukcija sedmerokuta u zadanoj krunici 23
3.13. Konstrukcija pravilnog viekutnika (n stranica) u zadanoj krunici 23
3.14. Spajanje krunica tangentama 23
3.15. Spajanje pravaca lukovima (kruni prijelazi) 24

4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA 25

4.1. Konstrukcije elipse 25

4.1.1. Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom 25
4.1.2. Konstrukcija elipse pomou dviju koncentrinih krunica 26
4.1.3. Konstrukcija elipse pomou estara unutar romba 26

I
4.1.4. Konstrukcija valjka i polukugle pomou estara u izometriji 27
4.2. Konstrukcija parabole 27
4.3. Konstrukcija hiperbole 28
4.4. Konstrukcija Arhimedove spirale 29
4.5. Konstrukcija evolvente krunice 29
4.6. Konstrukcija cikloide 30
4.7. Konstrukcija zavojnice 31
4.8. Konstrukcija sinusoide 31
Zadaci i pitanja 32
Drugi samostalni program (poligoni i tehnike krivulje) 36

5. KOTIRANJE 37

5.1. Elementi kota 37

5.2. Opa pravila za nanoenje kota 37
5.3. Primjeri kotiranja s objanjenjima 37
5.4. Sustavi nanoenja kota 42
Pitanja za ponavljanja i zadaci 43
Trei samostalni program (kotiranje) 44

6. PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE 45

6.1. Vrste projiciranja 45

6.2. Kvadranti, oktanti i koordinate 46
6.3. Pravokutno projiciranje na dvije ravnine 47
6.3.1. Projiciranje toke na dvije ravnine 47
6.3.2. Projiciranje duine na dvije ravnine 47
6.3.3. Projiciranje pravca na dvije ravnine 48
6.3.4. Projiciranje ravnine na dvije ravnine 48
6.3.5. Prodori i probodita 49
6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine 50
6.3.7. Projiciranje pravilnih geometrijskih tijela na dvije ravnine 51
Pitanja za ponavljanje i zadaci 52
6.4. Pravokutno projiciranje toke, duine i likova na tri ravnine 53
6.5. Pravokutno projiciranje geometrijskih tijela na tri ravnine 55
6.5.1. Smjer pogleda i raspored projekcija 55
6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 56
6.5.3. Pravokutno projiciranje nepravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine 58
Zadaci za vjebu 59
Pitanja za ponavljanje 61
etvrti samostalni program (pravokutno projiciranje) 62

II
 7. PRESJECI RAVNINAMA, PRODORI I MREE TIJELA 63

7.1. Mree pravilnih geometrijskih tijela 63

7.2. Razvijanje plateva pravilnih geometrijskih tijela presjeenih ravninom 66
7.2.1. Kosi presjek prizme 66
7.2.2. Presjeci piramide ravninom 68
7.2.3. Kosi presjek stoca i mrea 70
7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea 71
7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva 71
7.2.6. Crtanje prodora tijela 72
Zadaci za 5. samostalni program (mree i prodori) 74

8. PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE 75

8.1. Uvod 75
8.2. Metode prostornog predoavanja 75
8.3. Perspektiva 75
8.4. Dimetrija 77
8.5. Kosa projekcija 77
8.6. Izometrijska projekcija (izometrija) 78
Zadaci za vjebu 79
Primjeri za vjebu crtanja u izometriji 80
Pitanja za ponavljanje i zadaci 81
Zadaci za 6. samostalni program 82

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA 83

9.1. Uvod 83
9.2. Prikaz i rafiranje presjeka 83
9.3. Trag ravnine presjeka 84
9.4. Vrste presjeka 84
9.5. Dijelovi koji se ne crtaju u presjeku 86
9.6. Prijelomi i skraivanja 87
Pitanja za ponavljanje 87
Sedmi samostalni rad 88

10. POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE 89

10.1. Pojednostavljenja pri crtanju navoja i vijaka 89

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta 90

11. SKICIRANJE 91

11.1. Uvod 91
11.2. Skiciranje predmeta u pravokutnoj predodbi 91
III
 11.3. Skiciranje predmeta u prostornoj predodbi 92
Pitanja za ponavljanje i zadaci 92

12. TOLERANCIJE I HRAPAVOST POVRINA 95

12.1. Tolerancije duinskih mjera 95

12.1.1. Vrste mjera 95
12.1.2. Elementi tolerancija 95
12.1.3. Kvaliteta tolerancije i poloaj tolerancijskih polja 96
12.1.4. Unoenje tolerancija na crte 96
12.2. Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima 98
12.3. Tolerancije oblika i poloaja 99
12.4. Hrapavost povrina 108
12.4.1. Uvod 108
12.4.2. Primjeri oznaavanja povrinske hrapavosti 109
Pitanja za ponavljanje i zadaci 110
Osmi samostalni rad 112

13. IZRADA I ITANJE CRTEA I SHEMA 113

13.1. Izrada crtea i shema 113

13.2. itanje crtea i shema 116
Deveti samostalni program (izrada radionikog i sklopnog crtea) 120

14. SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU 121

14.1. Pojam i podjela simbola 121

14.2. Simboli u strojarstvu i elektrotehnici 122
Pitanja za ponavljanje 127
Deseti samostalni program (primjeri za shematsko crtanje) 128

15. DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE DOKUMENATA 129

15.1. Tehnika dokumentacije 129

15.1.1. Pojam i vrste dokumentacije 129
15.1.2. Izgled nekih dokumenata koji se koriste u proizvodnji 129
15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata 131
15.2.1. Mikrofilm 132
15.2.2. Digitaliziranje i elektronsko arhiviranje dokumenata 132

16. PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA 133

16.1. Predoavanje navoja i vijaka 133

16.2. Predoavanje klinova 134
16.3. Predoavanje zavarenih spojeva 134

IV
 16.4. Predoavanje opruga 135
16.5. Predoavanje zupanika 135
16.6. Predoavanje valjnih leaja 136

17. GRAEVINSKI NACRTI 137

17.1. Uvod 137

17.2. Vrste graevinskih nacrta (projekata) 137
17.3. Oprema nacrta 139
17.4. Sadraj nacrta (tlocrt, presjek, pogled) 140
17.5. Kotiranje graevinskih nacrta 141
17.6. Skraenice i grafike oznake 142
17.6.1. Grafike oznake materijala 142
17.6.2. Grafike oznake opreme i namjetaja 142
17.6.3. Simboli raznih instalacija 143
17.6.4. Grafike oznake i prikazi otvora u tlocrtu 144
17.7. Prikaz stuba u nacrtima 144
17.8. Graevinske podloge za projektiranje instalacija 145
Pitanja za ponavljanje 145
17.9. Crtanje prometnica 146

18. Crtanje u AutoCAD-u 147

18.1. Uvod u AutoCAD 147

18.1.1. Uporaba raunala u konstrukcijskom uredu 147
18.1.2. CAD Computer Aided Design (projektiranje pomou raunala) 148
18.1.3. CAD radno mjesto 149
18.1.4. CAD radne tehnike 149
18.1.5. O programu AutoCAD 151
18.1.6. Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a 152
18.1.7. Namjetanja korisnikih postavki AutoCad-a 161
18.1.7.1. Namjetanje bje polja za crtanje i veliine krinog pokazivaa 161
18.1.7.2. Vidljivost kartica (Tabs), ploa (Panels) i traka s alatima 162
18.1.7.3. Ostala namjetanja u prozoru Options 163
18.1.8. Funkcijske tipke AutoCAD-a 164
18.2. Alati AutoCAD-a 165
18.2.1. Pokretanje AutoCAD-a 165
18.2.2. Koraci pri crtanju crtea detalja 165
18.2.3. Pokretanje naredbi, izlaz i ponavljanje jedne naredbe 166
18.2.4. Pomona mrea (Grid) 166
18.2.5. Odreivanje granica crtea na kojemu ete crtati 166
18.2.6. Pomoni alat za pravokutno crtanje (Ortho) 166
18.2.7. Ciljanje toaka mree (Snap) 167

V
 18.2.8. Postavljanje i namjetanje pomone mree (Grid) 167
18.2.9. Postavljanje slojeva (Layers) 167
18.2.10. Izbor boje sloja 168
18.2.11. Izbor vrste i irina crte sloja 168
18.2.12. Priprema crtea: voenje slojeva 168
18.2.13. Odabir mjernih jedinica za crtanje 169
18.2.14. Predloci crtea 169
18.2.15. Koordinatni sustavi World Coordinate System (WCS) 170
18.2.16. Korisniki koordinatni sustav (UCS) 170
18.2.17. 2D koordinate apsolutni koordinatni sustav 171
18.2.18. Relativni koordinatni sustav 171
18.2.19. Unos polarnih koordinata 172
18.2.20. Crtanje pojedinanih crta (Line) 172
18.2.21. Crtanje segmentnih crta (Polyline) 173
18.2.22. Crtanje pravilnih viekutnika (Polygon) 173
18.2.23. Raunanje razmaka (Distance) 174
18.2.24. Dijeljenje duine na jednake dijelove (Divide) 175
18.2.25. Voenje prikazivanja crtea (Zoom naredbe) 175
18.2.26. Naredba Pan Realtime 176
18.2.27. Postavljanje kriterija za ciljanje toaka objekata (Osnap) 176
18.2.28. Crtanje krunica (Circle) 178
18.2.29. Crtanje krunih lukova (Arc) 179
18.2.30. Crtanje elipse (Elipse) 181
18.2.31. Crtanje pravokutnika (Rectangle) 182
18.2.32. Crtanje glatkih krivulja (Spline) 183
18.2.33. Crtanje oblaia (Revision Cloud) 183
18.2.34. Crtanje zraka (Ray) 183
18.2.35. Crtanje pomonih linija konstrukcija (Construction Line) 183
18.2.36. Dijeljenje objekta na jednake dijelove 184
18.2.37. Ureivanje objekata na crteu 185
18.2.38. Preinake objekata (Modify) 186
18.2.39. Brisanje objekata (Erase) 186
18.2.40. Preslikavanje objekata (Copy Object) 186
18.2.41. Zrcaljenje objekata (Mirror) 188
18.2.42. Spajanje krajeva crta lukovima (Fillet) 189
18.2.43. Spajanje crta uporabom zasjeka (Chamfer) 189
18.2.44. Rastavljanje sloenih objekata (Explode) 190
18.2.45. Kraenje objekata (Trim) 190
18.2.46. Produljenje objekata (Extend) 190
18.2.47. Usporedne preslike skupa objekata (Offset) 191
18.2.48. Premjetanje objekata (Move) 193
18.2.49. Zakretanje objekata (Rotate) 193
VI
18.2.50. Viestruko preslikavanje objekata u pravokutnom rasporedu (Array) 194
18.2.51. Viestruko preslikavanje objekata u krunom rasporedu (Polar Array) 194
18.2.52. Istezanje objekata (Stretch) 197
18.2.53. Promjena veliine objekata i crtea (Scale) 198
18.2.54. Produljivanje i skraivanje objekata (Lengthen) 199
18.2.55. Prekidanje objekata (Break)i pridruivanje dijelova objekta (Join) 199
18.2.56. Preslikavanje svojstava objekata (Match Properties) 200
18.2.57. Mijenjanje svojstava objekata (Properties) 201
18.2.58. Ispisivanje teksta na crteu(Text) 202
18.2.59. Kreiranje tekstnog stila (Style, St) 203
18.2.60. Pisanje teksta u jednom retku 204
18.2.61. Ureivanje teksta pisanog u vie redaka (Text Formatting) 204
18.2.62. Crtanje tablica u AutoCAD-u (Table) 205
18.2.63. Oblikovanje zatvorenih podruja (Region) 206
18.2.64. Rad s podrujima 207
18.2.65. rafiranje povrina 209
18.2.66. Naredba za rafiranje (Hatch) i sjenanje (Gradient) 209
18.2.67. Prilagoavanje svojstava rafure 211
18.2.68. Ureivanje rafura (Edit Hatch) 212
18.2.69. Sjenanje povrina (Gradient) 212
18.2.70. Skiciranje u AutoCAD-u (Sketch) 214
18.2.71. Unoenje kota na crte (Dimensions) 215
18.2.72. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (I) 216
18.2.73. Kreiranja kotnog stila (Dimension Style) (II) 217
18.2.74. Alati za kotiranje 219
18.2.75. Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje 219
18.2.76. Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu) 223
18.2.77. Postavke Layout-a 223
18.2.78. Odabir postavki za ispis i ispis crtea (1) 224
18.2.79. Odabir postavki za ispis i ispis crtea (2) 225
18.2.80. Blokovi (Block) 226
18.2.81. Kreiranje bloka s atributima (Make Block, Create Block) 226
18.2.82. Umetanje blokova u tekui crte (Insert Block) 227
18.2.83. Umetanje blokova iz biblioteke blokova (Design Center) 228
18.2.84. Uvod u crtanje u tri dimenzije (3D) 229
18.2.85. Orjentiranje u 3D koordinatnom sustavu 230
18.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box) 230
18.2.87. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Polysolid) 232
18.2.88. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cylinder i Sphere) 232
18.2.89. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Cone, Wedge, Torus) 234
18.2.90. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix 235
18.2.91. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Pyramid i Helix) 236
VII
18.2.92. Stvaranje 3D objekata iz dvodimenzionalnih likova (Extrude) 236
18.2.93. Stvaranje sloenih 3D objekata 239
18.2.94. Pravokutne projekcije 3D modela 242
18.2.95. Navigacija u 3D nainu crtanja 242
18.2.96. Uporaba drugih alata za 3D modeliranje 245

19. ZADACI ZA VJEBE CRTANJA 251

20. TESTOVI ZA PROVJERU ZNANJA 267

LITERATURA 277

VIII
STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

1. UVOD U TEHNIKO CRTANJE

1. 1. Tehniki crte

Tehniki crtei predstavljaju najvaniji dio tehnike dokumentacije. U razliite svrhe njima
se koristi velik broj tehnikog osoblja razliitog stupnja naobrazbe. Crtei slue kao polazna
osnovica u svakom proizvodnom procesu. Zbog toga oni moraju na jasan, jednostavan i ra-
zumljiv nain jednoznano definirati prikazani objekt ili sustav.
Tehniki je crte sredstvo sporazumijevanja i veza izmeu razliitih dijelova jednog lanca u
kojem sudjeluju ljudi koji daju ideju-zamisao, konstruktori koji tu zamisao pretau u konkre-
tan proizvod, djelatnici koji izrauju proizvod i kupci. Crtei moraju potpuno jasno predoa-
vati proizvod. U opisu, koji ide uz svaki crte (zaglavlje i sastavnica), moraju biti jasno naz-
naeni osnovni podaci o proizvodu (tko je konstruirao, tko je crtao, tko je kontrolirao, veza s
drugim crteima itd.), kao i podaci koji se odnose na pojedine dijelove sklopa (broj komada,
materijal i drugo). Podaci na tehnikom crteu moraju biti jednoznani, potpuni i razumljivi
svakoj tehniki obrazovanoj osobi.
Zajedniki jezik tehnikog crtanja temelji se na pravilima tehnikog crtanja, koja su odreena
i propisana normama (standardima) u tehnikom crtanju (HRN, ISO, CEN, DIN, ASA i
drugi). Organizacije (uredi) za norme (standarde):
ISO International Organization for Standardization (meunarodne norme)
HRN hrvatske norme
DIN Deutsches Institut fr Normung e. V. (njemake norme)
CEN Comit Europen de Normalisation (europske norme)
HRN-ISO meunarodne norme preuzete za hrvatsku normu
CEN-ISO meunarodne norme preuzete za europske norme i druge.
Ovdje ete upoznati neke standarde koji se primjenjuju u tehnikom crtanju:
- standard crta (ISO 128)
- standard tehnikog pisma (ISO 3098/1)
- standard mjerila u tehnikom crtanju (ISO 5454)
- standard formata papira (ISO 5457)
- standard zaglavlja i sastavnica (HRN)
- standard kotiranja (ISO 129) i dr.

1.2. Pribor za tehniko crtanje

Vei dio pribora za tehniko crtanje danas bi

se mogao smjestiti u povijest. Izrada crtea
runo, olovkom, priborom i potom u tuu uz
pomo pera za crtanje (rapidografa) i dr., ne-
ma nikakva smisla prema izradi na danas i-
roko dostupnim raunalima te njihovim iscrta-
vanjem na ploterima (crtalima) i pisaima. No
ipak potrebno je upoznati se s priborom koji
se koristio, a i danas se koristi za tzv. runu
izradu crtea pomou pribora.

Slika 1. Tehnike olovke Slika 2. Trokuti

1
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

Osnovni pribor potreban za crtanje bilo

kakvog tehnikog crtea ini:
a) grafitna olovka (tehnika)
b) dva trokuta
c) kutomjer
d) estar
e) krivuljari
f) gumica za brisanje.
Osim toga za izradu tehnikih crtea u
konstrukcijskim uredima koristili su se: Slika 3. Krivuljari i kutomjer Slika 4. estari
a) crtai stolovi
b) crtae daske
c) razne vrste estara (nul-estar, prijenosni estar)
d) razmjernici (za lake crtanje crtea u mjerilu)
e) abloni za slova i posebni abloni za crtanje simbola
f) pera za tuiranje, tzv. rapidografi i drugi pribor.

Slika 5. Pribor za brisanje Slika 6. Crtaa ploa Slika 7. Crtai stol

Slika 8. abloni za slova Slika 9. abloni za znakove Slika 10. Rapidografi

Slika 11. Primjeri uporabe trokuta i krivuljara

2
STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Danas se za izradu crtea koriste raunala s CAD (Computer Aided Design) programima
(AutoCAD i dr.) kojima se crtei izrauju puno bre i lake. Samo iscrtavanje crtea izvodi
se na pisaima (za manje formate) ili na ploterima crtalima (za velike formate papira).

Slika 12. Crte izraen u raunalnom programu AutoCAD

Slika 13. Ploter (crtalo) s valjkom Slika 14. Naelo rada plotera (crtala) s valjkom

3
STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Prije zapoinjanja crtanja potrebno je nacrtati okvir. Njime omeujemo povrinu za crtanje.
Okvir se crta punom irokom crtom najmanje 0,5 mm irine. Na slici 26. vide se razmaci
linija okvira od ruba papira.
Tablica: standardne veliine papira (formati tipa A)
MJERE
OZNAKA MJERE FORMATA U POVRINA u
2 NEOBREZANOG
FORMATA mm m FORMATA u mm

A0 841 x 1189 1 -

A1 594 x 841 1/2 660 x 900

A2 420 x 594 1/4 450 x 660

A3 297 x 420 1/8 330 x 450

A4 210 x 297 1/16 225 x330

A5 148 x 210 1/32 165 x 225

A6 105 x 148 1/64 112 x 165 Slika 26. Okvir crtea

Svi formati vei od A4 trebaju se, zbog ulaganja u

mapu, sloiti na veliinu formata A4 (210 x 297).
Formati se prelamaju tako da zaglavlje uvijek bude na
prvom mjestu (naprijed i dolje desno).
Ako se crta predmet vee duljine u odnosu na irinu,
doputeno je produljivati formate (sl. 27.).
Tablica: prelamanje veih formata na veliinu A4 Slika 27. Produljeni format

11
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om STANDARDI U TEHNIKOM CRTANJU

2.6. Zaglavlja i sastavnice

Svaki tehniki crte treba imati zaglavlje, a sastavni crte (crte sklopa) i sastavnicu. Zag-
lavlje je omeeno mjesto na crteu koje sadri podatke potrebne za oznaavanje, razvrsta-
vanje i uporabu crtea. Tu se obvezno upisuju podaci o mjerilu u kojemu se crta, ime onoga
tko je crtao, naziv tvrtke ili kole, broj crtea, naziv dijela koji se crta itd. Smjeta se u donj-
em desnom kutu formata. Slika 28. prikazuje osnovno zaglavlje s najvanijim podacima za
crte. Slika 29. prikazuje jedno zaglavlje za radioniki crte.
Sastavnicu mora imati sastavni crte, crte sklopa ili podsklopa. Za svaki dio sklopa poseb-
no sadri podatke o nazivu dijela, broju komada tog dijela u sklopu, broj crtea kojemu
pripada, materijalu od kojeg je izraen i druge podatke. Sastavnica se nastavlja na zaglavlje
i ima onoliko redaka koliko ima dijelova u sklopu.
8 8

Bri crtea: Naziv dijela:

32 98
Slika 28. Osnovno zaglavlje

20 15 35 20 45
44 444 4

Datum Ime i prezime Potpis

Projektirao
24
Razradio PRVA SREDNJA KOLA
Crtao
Pregledao
6 6

Objekt: Objekt broj:

12

R. N. broj:
Napomena: Kopija
8 8 8

16

Materijal: Masa:
Naziv: Pozicija:
8 8 8

Format: A4
Mjerilo:
Listova:
16

Crte broj: 01 List:

25 25 15 20
135

Slika 29. Zaglavlje za radioniki crte s dimenzijama

12
GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

3. GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

3.1. Konstrukcija simetrale duine

Postupak:
Oko toaka A i B opiite krune lukove s promjerom
R> 1/2 duine AB, zatim spojite sjecita C i D(slika li-
jevo).

3.2. Konstruiranje okomice iz toke na pravac

Postupak:
Oko toke M nacrtajte kruni luk polumjera R prema
elji. On sijee pravac p u tokama A i B. Zatim oko
toaka A i B opiite lukove polumjera R1, koji se sijeku
u toki N. Spoj toaka M i N predstavlja okomicu na
zadani pravac (slika dolje).

3.3. Dijeljenje duine na jednake dijelove

Postupak:
Iz toke A pod kutom po vlastitom izboru povucite pravac p. Na tom pravcu nanesite est
jednakih razmaka proizvoljne duljine. Zatim krajnju toku 6 spojite s tokom B i povucite
paralele s njom iz svih toaka pravca do duine AB.

19
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om GEOMETRIJSKE KONSTRUKCIJE

3.10. Konstrukcija pravilnog peterokuta zadane stranice

Postupak:
Prema postupku koji je opisan pod tokom 3.1. (simetrala duine), naite simetralu duine
AB. Ubodite estar u toku 2, otvorite do A i opiite kruni luk. Sjecite ovog luka i
simetrale oznaite s 3. U sjecitima tih triju lukova oznaite toke 4 i 5. Iz toka 4 i 5
povucite zrake (crtkano) kroz toku 3. Iz toaka A i B opiite kratke luk ove polumjera R
koji presijecaju ove zrake. Dobili ste toke E i C. Na koncu, iz toaka E i C opiite lukove
polumjera R da dobijete posljednju toku D peterokuta.

3.11. Konstrukcija pravilnog esterokuta zadane stranice

Postupak:
Iz toaka A i B opiite lukove polumjera a. Njihovo sjecite bit e sredite opisane krunice
O. Ubodite estar u O, otvorite do A i opiite krunicu. Na krunicu nanesite jo pet puta
stranicu a.

22
KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA Tehniko crtanje s AutoCAD-om

4. KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

4.1. Konstrukcije elipse

Elipsu ine toke ravnine iji je zbroj udaljenosti
od dviju vrstih toaka (F1 i F2) stalan i jednak
duljini velike osi 2a(slika lijevo).
Za sve toke elipse, takoer i toke A, B,C, i D
vrijedi:
F1P + F2P = 2a
Elipsa nastaje ako se valjak ili stoac presijee s
ravninom koja nije usporedna s njihovim osnovi-
cama (slike dolje).

4.1.1. Konstrukcija elipse pomou konjugiranih promjera diobom

Postupak:
1. Nacrtajte pravokutnik zadanih dimenzija.
2. Podijelite vodoravne stranice pravokutnika na 6 jednakih dijelova.
3. Spojite toke A i 1, potom A i 2.
4. Iz toke B povucite zraku tako da sijee duinu A1, a potom iz toke B da sijee A2.
5. Isti postupak ponovite za sva etiri kvadranta elipse.
6. Krivuljarom spajajte najmanje po tri toke elipse.

25
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

4.6. Konstrukcija cikloide

Cikloida je krivulja koju opisuje toka na krunici koja se valja po pravcu.
Postupak:
1. Nacrtajte os x i os y, a potom iz toke O opiite krunicu polumjera R=15 mm.
2. Krunicu razdijelite na 12 jednakih dijelova.
3. Na x osi nanesite duljinu d i podijelite je na 12 jednakih dijelova.
4. Iz oznaenih toaka od 1 do 12 na x osi podignite okomice do sjecita s produenom
vodoravnom osi krunice (toke O1 do O12.)
5. Iz sredita O1 do O12 nacrtajte krunice.
6. Iz toke 1 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O1. Dobili ste prvu toku
cikloide.
7. Iz toke 2 na krunici povucite zraku do sjecita s krunicom O2. Dobili ste drugu to-
ku kroz koju e prolaziti cikloida. Istim postupkom na nacrtajte i preostalih 10 toaka
cikloide.
8. Kroz dobivene toke nacrtajte cikloidu (slika dolje).

30
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om KONSTRUKCIJE TEHNIKIH KRIVULJA

15. Zadane krunice spojite tangentama.

16. Zadane pravce spojite lukovima zadanih polumjera.

17. Kako nastaje elipsa? Odgovorite na pitanje!

U pravokutniku stranica a = 78 mm i b = 54 mm kon-

18.
struirajte elipsu pomou konjugiranih promjera

Konstruirajte elipsu pomou dvije koncentrine krunice

19.
polumjera R1 = 35 mm i R2 = 55 mm.

20. Konstruirajte elipsu u zadanom rombu.

Konstruiraj valjak ija baza ima promjer d = 50 mm, a

21.
visina valjka je h = 60 mm.

22. Konstruirajte polukuglu promjera S40.

34
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om KOTIRANJE CRTEA

Primjer 2. (sl. 4.): Cilindrini oblici () moraju sadravati sredinje osi (sredinjice), odnos-
no u tlocrtu dvije osi okomite jedna na drugu. Kvadratni oblici moraju imati znak () ispred
kotnog broja. Tlocrt ne mora biti predoen. Ravne plohe trebaju biti oznaene dijagonalama
(uske pune crte, vrsta crte B).

Slika 4. Kotiranje valjkastih i kvadratnih tijela (2D i 3D predodba)

Primjer 3. (sl. 5.): Simetrini obrisi sadravaju

simetrale, pri emu e mjernice biti nanesene
simetrino. Poloaj provrta treba biti mjeren
(kotiran) od njihovih sredinjica. Kvadrat se oz-
naava znakom kvadrata, koji se stavlja ispred
mjere ako nije mogue kotiranje u nekoj drugoj
projekciji u kojoj e biti oito da se radi o kvad-
ratu. Mjerni broj (kao i svaki drugi tekst) ne
smije ni u kom sluaju biti presjeen mjernim
crtama. Mjernice se ne smiju poklapati ili prek-
lapati sa sredinjicama.

Slika 5. Primjer 3. Kotiranje simetrinih oblika

Primjer 4. (slika 6.): Ako je prostor za mjerni broj i/ili mjerne strelice suvie mali, onda
mjerni broj i/ili mjerne strelice mogu biti nanesene izvana, a ako i to nije mogue kotni broj
se moe izvui s pokaznom crtom (na lici desno). U nedostatku prostora strelice treba za-
mijeniti tokama.

Slika 6. Primjer 4. Kotiranje malih dimenzija

38
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

6.3.5. Prodori i probodita

Slika 16. Probodite stoca i piramide s pravcem Slika 17. Probodite kugle s pravcem

Slika 18. Probodita prizmi s pravcem

49
PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Zadatak 13. Zadatak 14.

Zadatak 15. Zadatak 16.

Pitanja za ponavljanje:
1. Navedi tri projekcije kojima najee predoavamo tijela u pravokutnom nainu projici-
ranja?
2. Koja dva standarda postoje za smjer pogleda i pravokutni raspored projekcija?
3. Koji se standard koristi u Hrvatskoj?
4. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema europskom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?
5. Kakav je meusobni poloaj tlocrta, nacrta i bokocrta prema amerikom rasporedu
pravokutnih projekcija na tri ravnine?

61
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

6.3.6. Projiciranje ravnih likova na dvije ravnine

Ravnim likovima nazivamo sve slike ije sve toke lee u istoj ravnini. Dijele se na:
1. pravocrtne (viekuti)
2. krivocrtne (krug, elipsa i drugi).
Projiciranje ravnih likova svodi se na projiciranje karakteristinih toaka tih likova. Spajanjem
projekcija tih toaka odreenim slijedom dobiju se projekcije ravnog lika. Na sl. 19. prikazane
su projekcije pravokutnika okomitog na ravninu 1 i 2.
1 (H) (T) vodoravna ili horizontalna ravnina (tlocrt).
2 (V) (N) uspravna ili vertikalna ravnina (nacrt).

Slika 19. Projekcije pravokutnika okomitog na ravnine 1 i 2

Slika 20. Projekcije trokuta okomitog na ravninu 1

50
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om PRAVOKUTNO PROJICIRANJE I KOTIRANJE

Slika 32. Smjer pogleda i raspored projekcija tijela u amerikom nainu projiciranja

6.5.2. Pravokutne projekcije pravilnih geometrijskih tijela na tri ravnine

PROSTORNA PROSTORNA
PRAVOKUTNE PROJEKCIJE PRAVOKUTNE PROJEKCIJE
PREDODBA PREDODBA
ETVEROSTRANA PRIZMA TROSTRANA PRIZMA

ESTEROSTRANA PRIZMA VALJAK

56
PRESJECI I MREE TIJELA Tehniko crtanje s AutoCAD-om

7.2.4. Kosi presjek valjka i mrea (slika dolje)

7.2.5. Crtanje prodora valjak-valjak i njihovih plateva

Na slikama koje slijede predoen je kosi prodor dva valjka s razvijenim platevima.
Postupak:
1. Nacrtajte pravokutne projekcije (tlocrt i nacrt) valjaka u prodoru (sl. 1.).
2. Desno od tlocrta nacrtajte krunicu i podijelite je na 12 jednakih dijelova (sl. 2.).
3. Na kosom valjku nacrtajte polukrunicu i podijelite je na 6 jednakih dijelova (sl. 2.).
4. Spajanjem odgovarajuih toaka (sl. 2.) nacrtajte krivulje prodora.

Slika 1. Slika 2.

71
PROSTORNO PREDOAVANJE I KOTIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

8.4. Dimetrija
Dimetrijska projekcija predoava najvaniji pogled tijela sprijeda. Dimenzije tijela u pravcu x-
osi prikraene su na polovicu stvarne veliine crtanja, a ostale dimenzije u pravcu osi y i z
crtaju se u mjerilu 1:1. Kut osi x u odnosu na horizontalu iznosi 42, a za os y on iznosi 7.

8.5. Kosa projekcija

Kako vidimo (sl. 10.), kod
ovog naina aksonome-
trijskog projiciranja, osi y i
z su pod pravim kutom ta-
ko da se prednje strana ti-
jela potpuno vidi i prikaza-
na je u pravoj veliini crta-
nja (1:1). Os x moe se
crtati pod kutom od 30,
45 ili 60, a duina tijela
predoena u smjeru te osi
dva je puta manja od dru-
Slika 10. Kosa projekcija kocke i primjer tijela predoenog u kosoj
gih dviju dimenzija.
projekciji
PRESJECI Tehniko crtanje s AutoCAD-om

9. PRESJECI NEPRAVILNIH TIJELA

9.1. Uvod
Pri izradi tehnikih crtea esto ete se susresti s dijelovima koji ima-
ju provrte, utore i sline upljine pri emu nije dovoljno predoiti ih u
dvije ili tri pravokutne projekcije jer bi crte mogao biti prilino sloen.
U tom sluaju za preglednije predoavanje predmeta upotrebljavamo
presjeke. Pomou presjeka moemo unutarnje nevidljive bridove pre-
dmeta crtanja uiniti vidljivima (sl. 1.). Osnovno naelo za predoava-
nje upljih tijela u presjeku jest da zamislimo da se tijelo prepili i da
mu se odvoji prednja strana, a ostatak se nacrta (sl. 2. i sl. 3.). Tada
se vidljive povrine presjeka trebaju zasjeniti (rafirati).

Slika 1. Svrha crtanja tijela u presjeku Slika 2. Presjek

Slika 3. Nastajanje presjeka (presjek cijelog tijela puni presjek)

9.2. Prikaz i rafiranje presjeka

Sve povrine presjeka nekog tijela moraju se rafirati s dovoljnim i jednakim razmakom
crta rafure (sl. 4.) te pod jednakim kutom crta (u pravilu 45). Razliiti se materijali rafi-
raju razliitim rafurama (sl. 5.). Rubovi povrine presjeka predoeni su irokim punim cr-
tama kao i pravi bridovi tijela. Pri predoavanju u presjeku nevidljivi se bridovi ne ucrta-
vaju.

Slika 4. Razmaci i kut crta rafure (odstupanje od 45)

83
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om POJEDNOSTAVLJENO CRTANJE I KOTIRANJE

10.2. Pojednostavljenja pri crtanju sitnih navoja, provrta i upusta

Predoavanje provrta, navoja i vijanih spojeva moe se pojednostaviti. Nain pojedno-
stavljenja propisuju standardi, a neka od njih prikazana su u tablici dolje
Tablica 1. Pojednostavljeno predoavanje

PROVRTI, NAVOJI I UPUSTI

Pojednostavljeno pre-
Potpuni prikaz,
Potpuni prikaz doavanje, pojedno- Objanjenje
pojednostavljeno kotiranje
stavljeno kotiranje
Provrti, unutarnji navoji, sko-
enja i upusti crtaju se pojed-
nostavljeno.

a) Kod provrta s dvije veliine

promjera, promjer veeg pro-
vrta ili skoenja bit e napis-
an u prvom, a promjer manj-
eg u drugom retku.

b) Oblik dna provrta bit e oz-

naen slovnim simbolima U,
V ili V.

c) Kod skoenja i upusta bit

e zadani vei promjer i kut
skoenja (u prvom), a drugi
promjer u drugom retku.

d) Pri kotiranju navoja duljina

navoja i dubina provrta bit e
meusobno razdvojene kos-
om crtom. Dubina navoja i
provrta bit e odvojena zna-
kom x od nazivnog promjera
navoja.

90
SKICIRANJE Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Primjer: Na osnovi predodbe u izometriji prikazana je postupnost izrade skice pravoku-

tnih projekcije tijela.
Prostorna predodba tijela

1. korak 2. korak

3. korak 4. korak

5. korak 6. korak

93
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om TOLERANCIJE I HRPAVOST

Slika 6. Naini nanoenja tolerancija na Slika 7. Tolerirana unutarnja i vanjska mjera prema ISO
crte

12.2. Dosjedi i njihovo oznaavanje na crteima

Dosjed je odnos stvarnih mjera dvaju dijelova prije spajanja. Konstruktor odreuje kakav e
odnos imati primjerice ep i provrt, tj. kakve e mjere imati jedan dio u odnosu na drugi.
Prema meusobnom odnosu veliina unutranjih i vanjskih mjera dosjedi mogu biti:
a) labavi dosjed (slika 9.) pri kojem nakon spajanja dijelova moe nastati samo zra-
nost, odnosno mjere su tako propisane da je uvijek donja granina mjera provrta ve-
a od gornje granine mjere epa (osovine),
b) vrsti dosjed (slika 10.) pri kojemu nakon spajanja dijelova moe nastati samo
prisnost, odnosno dijelovi su tako izraeni (u granicama tolerancije) da je uvijek do-
nja granina mjera osovine (epa) vea od gornje granine mjere provrta,
c) prijelazni dosjed (slika 11.) pri kojem su odstupanja tako propisana da moe nas-
tati ili prisnost ili zranost to ovisi o veliini stvarne mjere.

Slika 9. Labavi dosjed Slika 10. vrsti dosjed

Izbor dosjeda prema ISO normama

izvodi se tako da se za osnovni ele-
ment, kojemu se prilagoava onaj
drugi, uzima ili provrt ili vratilo, stoga
imamo dva sustava za oznaavanje
zajednike tolerancije nekog sklopa:
a) sustav zajednikog vratila
b) sustav zajednikog provrta.
Slika 11. Prijelazni dosjed

98
SIMBOLI U TEHNIKOM CRTANJU Tehniko crtanje s AutoCAD-om

ispravlja cos mjera

zavojnica dioda

zavojnica sa eljeznom jezgrom PNP tranzistor

prikljuak za mikrofon NPN tranzistor

prikljuak za magnetofon pojaalo

antena zvunik

elektrini ureaj elektrini tednjak

stroj za pranje sua stroj za pranje rublja

hladnjak zamrziva

ureaj za klimatizaciju mikrovalna penica

grijaa ploa elektrini ventilator

Pitanja za ponavljanje:
1. to je potrebno poznavati da bi se razumjeli shematski crtei?
2. to su simboli?
3. U koliko se skupina mogu svrstati svi simboli?
4. Kako se dijele grafiki simboli prema njihovoj namjeni?
5. U kojim se sve granama tehnike koriste simboli ?
6. Objasni znaenje simbola .

7. Objasni znaenje simbola .

8. Objasni znaenje simbola .
9. Objasni znaenje simbola .

10. Objasni znaenje simbola .

11. Objasni znaenje simbola .

12. Objasni znaenje simbola .
13. Objasni simbole na elektrotehnikim shemama dolje.

127
DOKUMENTACIJA I ARHIVIRANJE CRTEA Tehniko crtanje s AutoCAD-om

TEHNOLOKI LIST
REDNI BROJ FAZE
BROJ OPERACIJE

OPERACIJA ALATI VRIJEME IZRADE:

PODACI O STROJU SKICA:

FAZA STEZNI REZNI MJERNI Tpz ti Tu

Naziv pozicije: DATUM IME POTPIS List:

Broj nacrta: TEHNOLOKI LIST IZRADIO

Materijal: KONTROL

15.2. Arhiviranje (pohrana) dokumenata

Dokumentacija ispisana na papiru jo je uvijek prisutna u stvaranju,
obradi i razmjeni informacija. Zbog svog velikog obujma postaje sve
tee pristupana a zauzima veliki i skup prostor. Najvei problem pred-
stavlja arhiviranja dokumenata, posebno tehnikih crtea i cjelokupnih
projekata, pri emu uvijek postoji opasnost od oteenja ili unitenja
dokumenata. Osim toga, troe se sati i sati za pretraivanje, pronala-
enje ili kopiranje dokumenata. Uvoenjem elektronikih informacijskih
sustava smanjuje se broj papirnatih dokumenata. Za izradu odgovara-
jue organizacije arhiviranja i upotrebe dokumentacije u poslovnom
sustavu, potrebno je podrobno poznavati njegove radne procese.
Kako bi se pronaao najuinkovitiji sustav za arhiviranje dokumenata,
neophodno je odgovoriti na nekoliko pitanja:
- kakva je kvaliteta i koje su dimenzije crtea (dokumenata),
- kojom rezolucijom je potrebno skenirati crtee,
- koliko je esto potrebno pristupati skeniranom crteu,
- u kojem formatu treba arhivirati crtee,
- kolika je veliina datoteka, pojedinano i zbirno,
- koji se medij za digitalno arhiviranje eli koristiti,
- na koji se nain eli indeksirati datteke i sl.

Slika1. Mediji za pohranu dokmenata: registratori, mikrofilm, DVD, HD

131
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om PREDOAVANJE STROJNIH ELEMENATA

R1=40
m=0,8d

R10

R10
R1
r1 0 r10

30

e=53,1
R1 R39,8

d1=25,7
M 30
e=53,1 R1=40
r10 r10

30
s=0,866e

M30 m=0,8d
3/45 x=3 s=0,866e
d1 =
25

b=50
,7

l=70

Slika 4. Crtanje matice i vijka s maticom

16.2. Predoavanje klinova

Klinovi su strojni elementi kojima se ostvaruje vrsti razdvojivi spoj.

Uzduni klin s nagibom Uzduni kukasti klin Uzduni klin bez nagiba Segmentni klin
uzduni klinovi

16.3. Predoavanje zavarenih spojeva

Zavareni spojevi pripadaju skupini vrstih nerazdvojivih spojeva.

134
GRAEVINSKI NACRTI Tehniko crtanje s AutoCAD-om

17.5. Kotiranje graevinskih nacrta

Kotne se crte postavljaju sa svih strana tlocrta ako je to potrebno. Umjesto strjelica, granice
kota u graevinskim nacrtima najee se oznaavaju kratkim debljim kosim crticama pod
kutom od 45 (sl. 9.). Unutarnje kotne crte crtaju se tako da poveu to vie elemenata i da
idu kroz cijelu graevinu. Duinske mjere u graevinskim nacrtima dane su u centimetrima.
Apsolutne visinske kote dane su u metrima nadmorske visine. Povrine prostorija izraene
se u etvornim metrima (m2). Duinske mjere u detaljnim nacrtima stolarskih i bravarskih
metalnih konstrukcija iskazuju se u milimetrima. Sve veliine, osim u detaljnim nacrtima, koti-
raju se u zidarskim mjerama tj. bez zavrne obrade (buka, obloge i sl). Veliine pravokutnih
presjeka (drvena graa, dimnjaci), otvora (prozori, vrata) i usponi stubinih krakova oznaa-
vaju se u obliku razlomka u kojemu je uvijek brojnik irina, a nazivnik visina elementa.

Sl. 9. Kotiranje graevinskih nacrta

Visinske kote u tlocrtu oznaavaju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima,

proziran lijevo iznad crte, a crno osjenan desno ispod crte (sl. 10). Uz njih se upisuju iznad
crte visinska kota gotovog poda, a ispod visina gornje povrine nosive konstrukcije. Visinske
se kote daju u odnosu na visinsku kotu 0,00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubinog
prostora prizemlja i unose se u metrima. Takoer se visinske kote odreuju i samo jednim
zatamnjenim pravokutnim trokutiem kojem vrh dodiruje ravninu uz kojega se visinska kota
upisuje uz njega.

Sl. 10. Kotiranje visinskih kota

4

141
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

Preporuena konfiguracija za 2D crtanje s AutoCAD-om:

procesor Intel Pentium IV ili bolji
Microsoft Windows 7, Windows Wista, Microsoft Windows XP (SP1, SP2, SP3)
Microsoft .NET Framework 3.5 (SP1 or later); Microsoft DirectX preinstalled*
2 GB RAM
1 GB HDD za instalaciju
grafika 1024768 truecolor
Internet Explorer 9 ili via inaica.
Preporuena konfiguracija za 3D modeliranje:
procesor Intel 3.0 GHz ili jai
Microsoft Windows XP SP2 (SP3), Windows 7, Windows 8
4 GB RAM
2 GB HDD slobodno, ne ukljuujui instalaciju
grafika 12801024 truecolor
OpenGL-kompatibilna grafika kartica za radne stanice sa 1 GB memorije.

18.1.6. Elementi korisnike radne povrine AutoCAD-a

Ovdje e biti objanjeni dijelovi radne povrine programa. Osnovna obiljeja radne povri-
ne i suelja vidite na sl. 8.

Slika 8. Izgled prozora AutoCAD-a u nainu rada 2D Drafting&Annotation

152
Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Slika 35. Brzi pregled svih kreiranih postava (Layouts) jednog crtea

Slika 36. prikazuje pregled s ukupno pet paralelno otvorenih crtea u programu AutoCAD.
Ispod okvira s pogledom na otvorene crtee nalazi se mala traka s etiri gumba .
Ovdje je mogue klikom na prvi gumb na zaslonu zadrati pregled crtea, klikom na
gumb zapoeti crtanje jo jednog novog crtea, klikom na gumb otvoriti neki ve na-
crtani crte i klikom na gumb zatvoriti pogled na otvorene crtee. Istovremeno, iznad
prikaza otvorenih crtea male sliice prikazuju sve kreirane postave crtea koji se trenut-
ano nalazi na zaslonu. Kada, zatim, pokazivaem prijeete s pogleda na crte na neki od
postava (Layouta) slika se mijenja tako to se pregled svih crtea smanjuje, a pregled svih
Layouta poveava (sl. 37.). Klikom na odabrani Layout on se otvara i pojavljuje na zas-
lonu. Na vrhu pogleda na odabrani postav nalaze se dva gumba: za plotanje (ispis na crta-
lu ili pisau) postava i gumb za publiciranje crtea na internetu i sl.

Slika 36. Pregled svih otvorenih crtea s pogledom na kreirane postave crtea koji je trenutano na
zaslonu raunala

Slika 37. Pregled na sve kreirane postave (Layouts) odabranog crtea

159
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

18.2.28. Crtanje krunica (Circle)

Naredbu za crtanje krunice Circle moete

zadati na jedan od naina prikazanih na slici desno.
Standardna, od programa pretpostavljena, mogu-
nost je da utvrdite sredinju toku krunice, a potom
odaberete brojanu vrijednost polumjera. U ishoditu
koordinatnog sustava nacrtajte sredinjice budue krunice. Zadajte naredbu Circle, upii-
te koordinate sredita 0,0 , upiite polumjer 25 . Dobili ste crte kao na slici 1.
Mogunost crtanja krunice kroz dvije (2P) toke namijenjena je crtanju krunice ako su
poznate dvije toke kroz koje e prolaziti. Naredbom point postavite dvije toke po elji.
Zadajte naredbu circle, a u prozoru za naredbe recite programu da elite nacrtati krunicu
kroz dvije toke upisom 2p . Lijevom tipkom mia kliknite u prvu toku (1P) krunice. Pro-
gram trai da odredite krajnju toku ili promjer krunice. Kliknite potom u drugu toku (2P).
Dobit ete crte kao na sl. 2.
Sljedea mogunost je crtanje krunice kroz tri toke (3P). Naredbom point nacrtajte tri
toke po elji. Nakon zadavanja naredbe circle u prozor za naredbe upiite 3p . Kliknite
redom na sve tri toke. Crte moe izgledati kao na sl. 3.
etvrta mogunost je crtanje krunice koja e dodirivati dvije zadane tangente i imati zada-
ni polumjer (Ttr). Prvo zadajte naredbu Line te nacrtajte dvije duine pod kutom od 90.
Nakon izdavanja naredbe circle, u prozoru naredbi na dnu zaslona, upiite ttr (tangenta,
tangenta, radijus) Enter. Program trai da odaberete prvu crtu koja e tangirati kruni-
cu. Postavite pokaziva na okomitu crtu i kliknite lijevom tipkom mia. Sada se trai da od-
redite drugu tangentu krunice, a vi kliknite na vodoravnu crtu. Zatim upiite 25. Krunica
je gotova (sl. 4.).

Vjeba

Slika lijevo prikazuje preace za zadavanje naredbe circle (Home, Draw, Circ-
le). Naprijed opisanim naredbama nacrtajte krunice kao na slikama dolje.

178
Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

vie kopija ovih objekata, kod starijih inaica programa treba upisati slovo m (multiple) .
Povucite mi udesno i upiite razmak izmeu bazne toke originala i te iste toke prve ko-
pije (60). Zatim to uinite jo jedanput, svaki put kliknuvi lijevom tipkom na mjesto gdje e-
lite postaviti presliku (upiite 120). Kod novih inaica postupak je neto drukiji jer je ve u
startu naredbe ukljuena mogunost Multiple, kojom se omoguava kopiranje vie primje-
raka samo klikom mia na eljeno mjesto kopiranja.

Vjeba

1. primjer: nacrtajte crte kao na slici dolje primjenjujui naredbe ovim slijedom:
1. Rectangle (100,30),
2. Line (100 , 30 , 100 , 30 ),
3. Divide (number of segments: 6),
4. Circle (Specify radius of circle or [Diameter]: 5 ) i
5. Copy (etiri puta kopirati krunicu na razmak).

2. primjer: uporabom ve spomenutih naredaba nacrtajte crte kao na slici dolje. Nacrtani
pravokutnik (podebljano) kopirajte sedam puta na razmacima po elji.

187
Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Vjeba

1. primjer: nacrtajte kvadrat kao na slici lijevo (stranica 10 mm). Preslikajte ga pomou
naredbe Rectangular Array u tri retka i etiri stupca (slika u sredini). Gotov crte vidite
na slici dolje desno. Isprobajte i druge mogunosti ovoga alata tako da primjerice u polje
Angle of array upiete 45 (stupnjeva) dobit ete zanimljivu sliku (sasvim desno).

2. primjer: koristei naredbu Polar Array nacrtajte pravokutnu plou (sl. dolje lijevo) i
lananik (sl. dolje desno). Upotrijebite i druge alate koje ste ve ranije upoznali.

3. primjer: na osnovi dimenzija danih na slici desno, nacrtajte jednak predmet. prva slika
dolje lijevo predoava prvi korak pri crtanju. Upotrijebite do sada opisane alate: Line, Circ-
le, Arc, Copy Fillet, Trim i dr.

195
Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

Vjeba

1. primjer: kreirajte rafure za predmete nacrtane na slikama od 1a i 2a. Slike a prikazuju

predmete bez rafure, slike b prikazuju granice povrina rafiranja, slike c prikazuju isti
predmet s gotovom rafurom. Lijevo je prostorna predodba presjeka.

2. primjer: nacrtajte predmet kao na sl. 2a. Zadajte naredbu hatch i rafirajte povrine ka-
ko je prikazano na sl. 2c.

3. primjer: nacrtajte objekte kao na slikama dolje. Osjenajte i rafirajte ih na slian nain
kako je to pokazano na slikama dolje. Upotrijebite razliite kombinacije dviju razliitih boja
te sjenanje i rafiranje pod razliitim kutovima.

213
Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

18.2.74. Alati za kotiranje

Osnovni preduvjet za dobro i precizno kotiranje je ukljuivanje alata Osnap kojim ete to-
no privrstiti poetnu i krajnju toku kotne linije. Kote se mogu unositi i u prostoru modela
(Model) i u prostoru postava (Layout). Prednost kotiranja u prostoru postava (Layout) je u
mogunosti odreivanja prave veliine kotnog teksta, strelica, i dr. potrebnih za ispis. Ne-
dostatak ovakvog unoenja kota je to ih ne moete vidjeti i ureivati u prostoru modela.
Na ve spomenutoj alatnoj traci Dimension (kotiranje) ili ploi glavnog izbornika Annotate
Dimensions nalaze se sljedei alati za kotiranje:

Slika NAREDBA NAMJENA

dimlinear Kotiranje vodoravnim i uspravnim kotama
dimaligned Kotiranje neortogonalnih objekata
dimarc Kotiranje lune duljine krunog luka
dimordinate Kotiranje koordinata toke
dimradius Kotiranje polumjera
dimjogged Kotiranje krunog luka velikog polumjera
dimjogline Kotiranje dugih linearnih dimenzija
dimdiameter Kotiranje promjera
dimangular Kotiranje kuta
qdim Kotiranje vie kota u nizu jednim potezom
dimbaseline Kotiranje od zajednike osnovne crte
dimcontinue Kotiranje niza dimenzija u nastavku na istoj crti
tolerance Kotiranje tolerancija (doputenih odstupanja)
dimcenter Obiljeavanje sredita krunice ili krunog luka
diminspect Kontrola kote
dimbreak Prekid kote
dimedit Mijenjanje kotnog teksta
dimtedit Mijenjanje poloaja kotne linije i poloaja kotnog teksta
dimstyle Kotni stil

18.2.75. Primjeri kotiranja razliitim alatima za kotiranje

a) ( ) Linearno kotiranje: nacrtajte zadani predmet i kotirajte ga naprijed kreiranim

kotnim stilom.

219
Crtanje u AutoCAD-u Tehniko crtanje s AutoCAD-om

18.2.76. Priprema crtea za ispis na pisau ili na ploteru (crtalu)

Sada kada ste nacrtali vae crtee, bilo bi poeljno da ih prenesete na papir kako biste s
njima mogli lake rukovati, to jest kako biste ih mogli praktino upotrijebiti na mjestu na ko-
jem trebate izraditi nacrtanu konstrukciju. To ete uraditi tako da podatke s vaeg raunala
poaljete na jedan od ureaja za ispis: to moe biti crtalo (ploter) ili ve poznati i u svim
drugim programima koriteni pisa (printer). Pretpostavimo da elite na pisau koji ispisuje
najvei format A4 ispisati crte stana koji ste nacrtali. Za njegov ispis potrebno je prethod-
no izvriti odgovarajue pripreme.
Pri pokretanju AutoCAD-a i crtanju crtea, opazit ete znak koordinatnog sustava UCS
(User Coordinate System). Ovaj znak govori nam da se trenutano nalazimo u tzv. Mo-
delspace-u ili vaem radnom prostoru (prostoru modela). Ovdje crtate 2D crtee ili 3D
modele da biste ih kasnije prikazali u Layout-u. Layout je ustvari papir na kojem ete pre-
zentirati svoj crte. Kada ste u postavu, znak koordinatnog sustava dobije oblik pravokut-
nog trokuta.
Crte ste nacrtali u prostoru modela ( ) u M 1:1. Najjednostavniji i najpraktiniji nain
crtanja u AutoCAD-u je crtanje u mjerilu 1:1 ( ). Otvorite crte STAN 1 i kliknite
na postav Layout1 na dnu povrine za crtanje (vidi sliku dolje). Va stan se pojavio unu-
tar jednog pravokutnika u bijeloj povrini (povrini papira za ispis), a na samom dnu prozora
na statusnoj liniji gumb promijenio se u gumb . Ovako bi izgledao format A4 polo-
eni. Taj pravokutnik nacrtan je punim crtama i naziva se motrite. Ako kliknete dvostrukim
klikom unutar tog pravokutnika njegove crte e postati ire. Tada u njemu moete pomicati
crte, zumirati i ureivati ga. Klikom ponovno dvaput izvan okvira motrita, a u granicama
ispisa, vratite se u prostor papira. Crtkani pravokutnik predoava granicu ispisa na papiru.

18.2.77. Postavke Layout-a

Kako se vidi sa slike na prethodnoj stranici, nije nam ba dobro postavljen crte stana u
prostoru papira za ispis. Sada to moete promijeniti. Program doputa umetanje novih La-
yout-a (postava) i izmjene postojeeg. Desnim klikom mia kliknite na postojei . Ot-
vara se padajui izbornik (slika na sljedeoj str. desno). Ovdje vidite vie mogunosti.

223
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

18.2.85. Orijentiranje u 3D koordinatnom sustavu

Radni prostor za 3D crtanje ima simbol koordinatnog sustava s tri osi i etiri pogleda (tabli-
ca dolje).

POGLED SW Isometric SE Isometric NE Isometric NW Isometric

SIMBOL NA
TRACI VIEW

IZGLED ZNAKA
KOORDINATNOG
SUSTAVA

Za crtanje u tri dimenzije potrebno je znati orijentirati se u prostoru,

odnosno trodimenzionalnom koordinatnom sustavu. Pri crtanju so-
lida (vrstih objekata) duina objekta se crta u pravcu osi x, irina
u pravcu osi y i visina u pravcu osi z (u pozitivnom smjeru sve tri
osi). Za navigaciju u prostoru u novim inaicama i za promjene po-
gleda slui novi alat ViewCube (kocka za navigaciju). Na slici des-
no moete vidjeti izgled tog alata.
Poloaj toaka u prostoru s njihovom udaljenou od ishodita ko-
ordinatnog sustava moe se vidjeti na slici dolje lijevo. Slika dolje desno prikazuje pravce i
smjerove crtanja veliina vrstih objekata u 3D koordinatnom sustavu.

18.2.86. Crtanje osnovnih vrstih 3D objekata (Box)

Radi lake izrade 3D crtea, AutoCAD posjeduje posebnu alatnu traku (Solids odnosno
Modeling) s alatima za modeliranje unaprijed definiranih osnovnih vrstih objekata. Novije
inaice imaju vrpcu s nekoliko ploa s alatima za 3D modeliranje i izmjene (slike dolje).

230
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

na donjoj bazi prizme nacrtajte stoac promjera baze 50 i visine - 10

naredbom subtract oduzmite volumene prizme i stoca od glave vijka
naredbom fillet zaoblite rubove glave vijka (R = 5)
naredbom chamfer ukosite rub zavretka navoja na vijku za 2
naredbom union ujedinite nacrtana tijela
vijak osjenajte (Visual Styles, sl. dolje desno) odgovarajuom bojom
alatom slice nainite presjek vijka (rezultat pogledajte na slici dolje).

Ovdje vidite korake i krajnji rezultat izrade 3D crtea vijka.

3. primjer: nacrtajte tloris (tlocrt) jednog stana prema

zadanim izmjerama (sl. esno). Naredbom region nai-
nite zatvorena podruja. Prijeite u pogled SW Isomet-
ric te naredbom extrude izvucite visine zidova na 275.
Klikom na alat (u prvom krugu alatne trake Visual Sty-
les ) dobit ete 3D prikaz stana sa skriven-
im bridovima (slika dolje lijevo), a klikom na preac (u
drugom krugu iste trake) osjenajte zidove (sl. dolje de-
sno).

238
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

b) ( ) revolve

Na primjeru modeliranja jedne ae isprobat ete alat Revolve. Nacrtajte 2D crte prema
sl. 1. Nakon toga zaoblite krune prijelaze (sl. 2.). Klikom na preac zadajte naredbu re-
volve. Na zahtjev Select objects to revolve: oznaite sve crte koje ine obrise modela .
Na upit Specify axis start point or define axis by [Object/X/Y/Z] <Object>: kliknite na
toku 1 i toku 2 crtkane linije (sl. 3.) i pritisnite Enter. Rezulatat je sl. 4. Prijeite na izo-
3metrijski prikaz (sl. 5.) i osjenajte kreirani model (sl. 6.).

Vjeba

1. primjer: na osnovi 2D crtea (sl. dolje lijevo), uporabom alata revolve nacrtajte 3D mo-
del. Na zahtjev Specify angle of revolution or [STart angle] <360>: upiite 180 (stup-
njeva). Slika desno prikazuje rjeenje.

246
 Tehniko crtanje s AutoCAD-om__ Crtanje u AutoCAD-u

Vjeba

1. primjer: otvorite ranije izraeni crte stana sa str. 236. Vidite da stan ima otvore za vrata
ali nema otvore za prozore. Te otvore ete sada nainiti uz pomo alata presspull. Pomo-
u naredbe rectangle (pravokutnik), na lijevom zidu, na otprilike sredini zida soba, nacrtajte
pravokutnike dimenzija 2.3 x 1.3 m, a zatim na desnom zidu isti takav pravokutnik (sl. dolje
lijevo). Klikom na preac zadajte naredbu presspull. Kliknite unutar prvog pravokutnika
(1) i povucite pokaziva u smjera izbijanja otvora u zidu za prozor (prema unutra) i kliknite
jo jedanput. Otvor za prozor je gotov. Tako postupite redom za svaki od otvora (od 2 do 6)
i izreite. Osjenajte zidove i dobit ete sliku dolje desno.

2. primjer: na struku vijka (crte na str. 236.) izradite navoj. Otvorite ve izdraeni crte vij-
ka i naredbom helix i sweep izdite navoj. Postupite kao pri crtanju opruge na str. 244.
Prvo, pomou naredbe helix nacrtajte zvojnicu (oprugu) prema sljedeim podacima: Com-
mand: Helix, Number of turns: 20 Twist=CCW, Specify center point of base:, Specify base
radius or [Diameter]: 15, Specify top radius or [Diameter]: 15, Specify helix height or [Axis
endpoint/Turns/turn Height/tWist] <3.5000>: 70 (slika dolje lijevo). Drugo, naredbom line i
fillet nacrtajte presjek profila prema tablicama za metrike navoje (M30), slika u sredini.
Na kraju, naredbom sweep nacrtajte navoj po zadanoj zavojnici (sl. dolje desno).

248
271
273
274
275