Albert Camus - Kuga

You might also like

Download as ppsx, pdf, or txt
Download as ppsx, pdf, or txt
You are on page 1of 14

ALBERT CAMUS: KUGA

Kuga(pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna,


tekainfekcijakoja se najee pojavljuje u
bubonskom obliku ili u oblikupneumonije, a
uzrokovana jebakterijomYersinia pestis.
obina
pneumonijska
septikemijska kuga
Smatra se da se kuga prvi put pojavila uAziji
Neka podruja, poputSkandinavije su unitena, a
stanovnitvo Grenlanda je izbrisano.
Prvi poznati sluaj kuge u Europi je zabiljeen
1347.godine, stigla je s talijanskim brodovima

TO JE KUGA I KADA SE
POJAVILA?
UPOZORENJE
STANOVNICIM
A
CRNA SMRT, POKAPANJE U
MASOVNIM GROBNICAMA
RadnjaBoccacciovaDekameronazbiva se u
Firenci1348., za vrijeme epidemije kuge.
RomanKugaAlberta Camusagovori o
izmiljenoj epidemiji u Oranu, 40-ih godina
20. stoljea.
Iscjelitelj (The Physician)Noaha Gordona
takoer spominje kugu, ali ne u Europi, nego
uPerziji.
Maska crvene smrti (" The Masque of the Red
Death ") - Edgar Allan Poe

KUGA U KNJIEVNOSTI
I. Faza faza apsurda
- blizak egzistencijalizmu, djela koja nastaju odiu osjeajem
bespomonosti
- ivot kao niz apsurda (patnja, nasilje, zloini, smrt)
- filozofija apsurda, prestane doivljavati stvarnost kroz
tradicionalne vrijednosti
- filozofski esej Mit o Sizifu 1942. g.
- roman Stranac 1942. g.
- drame Nesporazum i Caligula 1944. g.

II. Faza faza pobune


- prekid s egzistencijalizmom
- pobuna protiv ivotnog apsurda i ljudska solidarnost
ALBERT CAMUS (1913.
- filozofski esej Pobunjeni ovjek 1951. g.
- romani Kuga 1947. g. i Pad 1956. g.
1960.)
- drame Opsadno stanje 1948. g. i pravednici 1950. g.
Tradicionalni roman
radnja traje oko godinu dana, u etrdesetim
godinama prolog stoljea
pripovjeda je jedan od likova romana, ali
ostaje skriven do samoga kraja:
Ova se kronika pribliava kraju. Vrijeme je da
dr. Bernard Rieux prizna da je njen pisac.

KUGA
Roman zapoinje opisivanjem takora koji izlaze iz svojih
legla i ugibaju po ulicama sjevernoafrikog grada Orana u
kojem izbija epidemija smrtonosnog oblika kuge.
Grad zatvara svoja vrata za promet i tako postaje simbolom
zatvorenog svemira, svemira bez Boga
Kuga uzrokuje strahote fiziku i mentalnu bol.
Podrijetlo kuge nije poznato
Kuga postaje dio svakodnevnog ivota
Nema naina da se ona izbjegne
Kuga postaje simbol same smrti
Ljudi gube mogunost izbora: nemogue je otii iz grada
Smrt postaje svakodnevica, leevi se gomilaju, ljudi postaju
brojke u statistikama
Umiru stari i mladi, bogati i siromani
Nita se ne mijenja osim brojeva
Dvorane i hoteli postaju bolnice, postaje za umiranje
Prestanak epidemije oznaava bolje sutra, ali ne i sigurnu
budunost
LIKOVI

Doktor Rieux smatra da je njegova dunost pomoi gradu , pomae


bolesnima od poetka do kraja epidemije. Ujedno je i pripovjeda.
Jean Tarrou je jedan od onih koji tragino umiru od kuge u vrijeme kada
su ulice pune ljudi koji se raduju jer je opasnost od kuge prola.
Cottardu kao da je dobro dola kuga i stanje izoliranog grada. Njemu to
koristi i ak se boji trenutka kada e sve prestati, kada e se vratiti u
normalu.
Isusovac Paneloux mijenja svoja stajalita i zato je zanimljiv.
Novinar Rambert sluajno se naao u Oranu ba u vrijeme kada je
zavladala kuga i kada je grad zatvoren pa je morao ostati u nepoznatome,
a itavo je vrijeme udio za enom koju voli. Planira bijeg, no onda
odustaje.
Grand je umjetnik koji traga za ljepotom stvarajui stotine verzija jedne
reenice u vrijeme nesree. Onaj koji ne doputa da ga dotakne sva ta
bijeda u kojoj se naao. Pie, kako bi bar na trenutak pobjegao.
Roman se bavi filozofskim i moralnim pitanjima
svoga doba
zadire u smisao vjere, postojanje Boga
Prikazuje mijenjanje osoba suoenih sa smru,
propau, zatvorenitvom
kuga oduzima sve, ostavlja za sobom smrt i
golu ljudsku egzistenciju

ZAKLJUAK
Sluajui radosnu ciku to je dopirala iz grada,
Rieux se sjetio da je ta radost zapravo svagda
ugroena. Jer on je znao to nije znala ova radosna
gomila, a moe se saznati iz knjiga: da bacil kuge
ne ugiba nikada; da se moe desetke godina
pritajiti u pokustvu i rubenini, da eka strpljivo u
sobama, podrumima, kovezima, rupcima i
papirima i da e moda doi dan kad e na nesreu
i pouku ljudi, kuga probuditi svoje takore i poslati
ih da uginu u nekome sretnom gradu.

BESMRTNOST KUGE:
IZRADIO ANTE TOPI 4.E
(2013./14.)

You might also like