0

1. Uvod

Inkluzivni odgoj i obrazovanje predstavlja mnogo vie od smjetanja djeteta s tekoama u

redovni sustav odgoja i obrazovanja. Inkluzija ili ukljuivanje znai stvaranje takvog okruenja u
kojem sva djeca, pa tako i djeca s tekoama, imaju priliku razviti sve svoje potencijale.

Odgojno-obrazovna ustanova u kojoj svi mogu uiti, djelotvorno zadovoljavati svoje potrebe i
razvijati ivotne vjetine potrebne za to uspjenije odrastanje, i u kojoj svi jednako vrijede, vizija
je inkluzije djece i uenika s tekoama.

Ukljuivanje sve djece / svih uenika u djeje vrtie i kole u svojim lokalnim sredinama
doprinosi bogaenju iskustava svih sudionika odgoja i obrazovanja temeljenih na prihvaanju
raznolikosti.

Uz pojam inkluzije veu se takoer termini poticajno i podravajue kolsko okruenje,

kvalitetne ili uspjene kole, okruenje senzibilizirano za socijalno ukljuivanje.

Inkluzija je proces promjene koji moe zapoeti u svakome od nas ako smo dovoljno otvoreni i
spremni na promjene. Provedba naela zadanih Okvirom nacionalnog kurikuluma te ovim
dokumentom izazov je svima koji zagovaraju inkluzivni odgoj i obrazovanje.

Istraivanja potvruju da su djeca i uenici s tekoama, ako im nije pruena primjerena podrka,
podlona riziku od razvoja razliitih sekundarnih tekoa, poput smanjenog samopouzdanja,
anksioznosti, depresije, problema u ponaanju i dr. Pravodobno pruanje podrke osigurava bolje
razvojne ishode te smanjuje vjerojatnost pojave navedenih tekoa.

Utvreno je takoer da su djeca koja su bila ukljuena u programe rane intervencije te su polazila
redovni vrti poslije u koli postizala bolji uspjeh i imala razvijenije socijalne vjetine. Brojna
istraivanja istiu obogaivanje iskustava koje unose djeca i uenici s tekoama, to doprinosi i
osvjeivanju razliitosti potencijala i potreba uenika te predstavlja poticaj za promiljanje i
uvoenje kvalitetnije odgojno-obrazovne prakse. Potvreno je i da u inkluzivnim kolama mnogi
uenici bez tekoa imaju bolje razvijene socijalne kompetencije i svijest o potrebi uvaavanja
razliitosti i potovanja svih uenika.

Neosporna je korist inkluzivnog obrazovanja ako se na razini pojedine odgojno-obrazovne

ustanove uspostavi sustav razliitih oblika podrke koji podrazumijeva materijalno-tehniku,
kadrovsko-organizacijsku, psiholoko-pedagoku, didaktiko-metodiku i socijalnu
1
pripremljenost odgojno-obrazovnih ustanova za svu djecu i sve uenike, sukladno indikatorima
inkluzivne kvalitete/kulture rada kole. Pred sve sudionike inkluzivnog odgoja i obrazovanja
postavlja se vrlo sloen i odgovoran zadatak razvijanja razliitih vjetina, znanja i sposobnosti
djece i uenika potrebnih za uspjeno i to samostalnije funkcioniranje u drutvu, nastavak
obrazovanja i snalaenje u svijetu rada u skladu s mogunostima .

1. Zakonski okvir - temelji inkluzivnog odgoja i obrazovanja

Pretpostavka je postojanja inkluzivnog okruenja i odgojno-obrazovne prakse uivanje i potovanje

temeljnih ljudskih i djejih prava i sloboda. Nastaje kao rezultat intenzivnih djelatnosti Ujedinjenih
naroda (UN) i njegovih specijaliziranih institucija (posebno UNESCO-a), Vijea Europe i Europske
unije, koje su rezultirale donoenjem vie vanih meunarodnih dokumenata povezanih s pitanjima
odgoja i obrazovanja za ljudska i djeja prava.
Nakon to je 1959. godine Generalna skuptina UN-a usvojila Deklaraciju o pravima djeteta, u elji
da doprinese jaanju daljnje demokracije i drutva u kojem e svaki pojedinac uivati temeljna
ljudska prava, gotovo trideset godina poslije, na Glavnoj skuptini Ujedinjenih naroda 20. studenoga
1989. godine, usvojena je Konvencija o pravima djeteta. To je meunarodni dokument koji sadrava
univerzalne standarde koje svaka drava, stranka Konvencije mora jamiti svakom djetetu. Prema
Konvenciji o pravima djeteta svako dijete ima pravo na odgoj i obrazovanje u skladu s njegovim
mogunostima. Istie se pravo na inkluzivni odgoj i obrazovanje na temelju prava jednakih
mogunosti, tj. da se svako dijete ima pravo kolovati na nain koji vodi ostvarivanju najveeg
mogueg ukljuivanja u drutvo i koji potie optimalni osobni razvoj.
Aktivnosti UNESCO-a, posebice vane u podruju inkluzivnog odgoja i obrazovanja, prihvaene su
na Konferenciji u Salamanci 1994. godine. lanak 3. naglaava da kole trebaju prihvatiti svu djecu
bez obzira na njihovo fiziko, intelektualno, emocionalno stanje, bez obzira na njihov drutveni
status, jezik kojim govore i ostale osobine. Istie se vanost priznavanja znakovnih jezika te
osiguravanja dostupnosti odgoja i obrazovanja gluhim uenicima na nacionalnim znakovnim
jezicima. Deklaracija iz Salamance u 2. lanku takoer istie da su inkluzivno orijentirane redovne
kole najuinkovitiji nain borbe protiv diskriminirajuih stavova te da se kroz inkluzivne kole
izgrauje inkluzivno drutvo koje omoguuje uinkovit odgoj i obrazovanje za svu djecu, to u
krajnjem ishodu poveava ekonominost cijelog obrazovnog sustava.
Hrvatski je sabor radi usklaivanja sa standardima Europske unije za borbu protiv svih vrsta
diskriminacije rasne, etnike, politike, vjerske, spolne, rodne i bilo koje druge (pa tako i
obrazovne), usvojio Zakon o suzbijanju diskriminacije (NN 112/12). Naposljetku, Hrvatska je i
potpisnica svih relevantnih meunarodnih sporazuma koji tite ljudska prava i prava manjina.
Usvajanjem kljunih meunarodnih dokumenata, kao i suvremenih standarda na ovom podruju,
promie se ideja o potrebi skrbi o zatiti ranjivih drutvenih skupina, posebice djece i uenika s
tekoama. Republika Hrvatska usvojila je Konvenciju o pravima djeteta 8. studenoga 1991. godine.
Potovanje, zatita i promicanje ljudskih prava zadatak je koji proizlazi iz Ustava Republike
Hrvatske te predstavlja zalog sigurnosti i dobrobiti dananjeg stanovnitva, kao i buduih narataja.

2
Prema Ustavu Republike Hrvatske i Zakonu o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj koli (NN
87/2008, 86/2009, 92/2010, 105/2010, 90/2011, 5/2012, 16/2012, 86/2012, 126/2012, 94/2013
i 152/2014) svoj djeci / svim uenicima osigurava se slobodno i odgovarajue obrazovanje
sukladno njihovim sposobnostima i mogunostima, pa tako i djeci/uenicima s tekoama. Zakon
zahtijeva da uenici koji imaju potrebu za podrkom u uenju trebaju biti obrazovani sa svojim
vrnjacima u najveoj moguoj mjeri i u najmanje restriktivnoj okolini.

1.1. Tko su djeca i uenici s tekoama?

Kako bi odgojno-obrazovni sustav podrao svu djecu / sve uenike u skladu s vizijom iznesenom u
Okviru nacionalnog kurikuluma (osigurati okruenje koje djeci i uenicima omoguuje i prua podrku
da se razvijaju u osobe koje u punoj mjeri ostvaruju vlastite potencijale, osobe osposobljene za
nastavak obrazovanja, rad i cjeloivotno uenje, osobe iji odnos prema drugima poiva na uvaavanju
dobrobiti drugih, osobe koje aktivno i odgovorno sudjeluju u zajednici), potrebno je za neku djecu i
uenike osigurati dodatnu odgojno-obrazovnu podrku da bi ostvarili svoje potencijale i dosegnuli
postavljene odgojno-obrazovne ciljeve, oekivanja i ishode.
Djeca i uenici s tekoama su oni ije sposobnosti u meudjelovanju s imbenicima iz okoline
ograniuju njihovo uinkovito i ravnopravno sudjelovanje u odgojno-obrazovnom procesu te
sukladno tom imaju tekoe u uenju i odrastanju.
Uenike i djecu s tekoama sukladno OECD-ovoj meunarodnoj klasifikaciji tekoa iz 2005. godine
dijelimo u tri skupine:
A. djeca/uenici s tekoama u razvoju (engl. disabilities)
Rije je o djeci/uenicima s oteenjima i/ili poremeajima organskog podrijetla (npr.
neuroloka, senzorna ili motorika oteenja ili poremeaji) i nepoznate etiologije (npr.,
primarne jezine tekoe, poremeaj socijalne komunikacije, mucanje), a ije odgojno-
obrazovne potrebe ponajprije proizlaze iz problema povezanih s oteenjima ili poremeajima
odnosno primarnih tekoa.
B. djeca/uenici sa specifinim tekoama u uenju i/ili problemima u ponaanju i/ili
emocionalnim problemima (engl. difficulties)
Rije je o djeci/uenicima koji trebaju odgojno-obrazovnu podrku zbog razliitih problema
koji prije svega proizlaze iz meudjelovanja uenika i odgojno-obrazovnog okruenja te koji
ograniuju mogunosti njihova napredovanja.
C. djeca/uenici s tekoama uvjetovanim odgojnim, socijalnim, ekonomskim, kulturnim
i/ili jezinim imbenicima (engl. disadvantages)
Rije je o djeci/uenicima koji se nalaze u nepovoljnom poloaju zbog socioekonomskih, kulturnih
ili jezinih imbenika, a njihova potreba za odgojno-obrazovnom podrkom proizlazi iz potrebe za
kompenzacijom nepovoljnih imbenika. To mogu biti djeca/uenici koji su bili zanemarivani i/ili
zlostavljani, djeca/uenici koji ive u tekim socijalnim i ekonomskim uvjetima, odnosno u
siromatvu, djeca/uenici koji su se susreli s nekim nenadanim, nepovoljnim ivotnim okolnostima
ili su na bilo koji nain socijalno iskljueni te djeca/uenici koji ne znaju ili nedovoljno poznaju
hrvatski kao drugi ili strani jezik.

3
Kod neke djece/uenika mogua je prisutnost vie tekoa, odnosno kombinacije pojedinih
tekoa koje proizlaze iz prethodno navedenih skupina tekoa. Istodobno postojanje veeg broja
tekoa daje novu dimenziju tekoama.
Bez obzira na to kojoj skupini pripada, dijete/uenik s tekoom ostvaruje pravo na osobni
kurikulum, a time i na primjerene oblike odgojno-obrazovne podrke.
Djeca i uenici s tekoama imaju viestruke, razliite i promjenjive potrebe. Njihove su potrebe
oblikovane njihovim sposobnostima i osobinama, osobnim iskustvom, prethodno steenim
kompetencijama, navikama, interesima, ciljevima, kao i irim socijalnim i kulturnim okruenjem. U
skladu s tim, neka e djeca i uenici s tekoama trebati stalnu dodatnu odgojno-obrazovnu podrku
u svim ili samo nekim podrujima uenja i predmetima, a druga privremenu i ogranienu.
Okvir za djecu/uenike s tekoama podrava sve oblike odgojno-obrazovne podrke i nudi
inspiraciju za sve sudionike u odgojno-obrazovnom procesu za fleksibilno planiranje i provedbu
osobnih kurikuluma.

4
2. Vrijednosti i naela inkluzivnosti (ukljuivanja)
Odgoj i obrazovanje djece i uenika s tekoama temelji se na vrijednostima koje se odnose na
cjelokupan sustav odgoja i obrazovanja: znanju, solidarnosti, identitetu, odgovornosti, integritetu,
potovanju i poduzetnosti. Konvencija o pravima djeteta naglaava pruanje jednakih mogunosti
svoj djeci. Temeljne vrijednosti Konvencije, a to su: nediskriminacija, najbolji interes djeteta,
ouvanje ivota, opstanka i razvoja te djeje sudjelovanje, primjenjuju se za svu djecu, u svim
podrujima ivota, a dune su ih primjenjivati sve osobe u svim situacijama.

Pravo na nediskriminaciju odnosi se na jednako uivanje prava za svako dijete bez diskriminacije na
temelju rase, boje koe, spola, jezika, vjere, politikog ili drugog uvjerenja, nacionalnoga, etnikoga
ili socijalnog podrijetla, imovine, invalidnosti / tekoa u razvoju, obiteljskog podrijetla ili kakve
druge okolnosti. Prihvaanje nejednakosti nedopustivo je u svim podrujima ivota djeteta, to znai
i u podruju odgoja i obrazovanja, a obveza je drave uvesti sve odgovarajue mjere kako bi djecu i
uenike s tekoama zatitila od svih oblika diskriminacije.

U svim aktivnostima koje su usmjerene na djecu mora se ponajprije voditi rauna o najboljem
interesu djeteta. Svaka odluka i svaka usluga mora biti u skladu s potrebama djeteta i uenika s
tekoama.

Pravo na ivot, opstanak i razvoj usmjerava pozornost na pruanje podrke za djecu i uenike s
tekoama kako bi mogli razviti puninu svojih potencijala.

Uvaavanje djetetova miljenja standard je koji se mora primjenjivati uzimajui u obzir razvojne
mogunosti djeteta. Svakom djetetu i ueniku s tekoama treba osigurati uvjete za slobodno
izraavanje miljenja o svim stvarima koje se na njega odnose te njegovo miljenje treba uvaavati u
skladu s djetetovom dobi i zrelou.

U odnosu na djecu i uenike s tekoama, posebno se istie jednakost prilika u pristupu,

sudjelovanju i ostvarivanju ishoda u odgoju i obrazovanju, izostanak svake diskriminacije, zatita
dostojanstva, pravo na izbor i vlastito miljenje, prihvaanje i potovanje razliitosti te podrka i
okruenje koje u najveoj moguoj mjeri doprinose razvoju njihovih potencijala.

2.1. Stavovi i uvjerenja o provedbi inkluzivne odgojno-obrazovne prakse

Vrijednosti i naela inkluzivnosti proizlaze iz stavova i uvjerenja o provedbi inkluzivne odgojno-
obrazovne prakse, a to su:

sva djeca mogu uiti i imaju iste potrebe, ali je nain njihova zadovoljavanja razliit

potrebno je razvijati i primjenjivati individualiziran i fleksibilan odgojno-obrazovni pristup

koji omoguuje zadovoljenje razliitih potreba djece/uenika (tjelesnih, emocionalnih,
spoznajnih, socijalnih, komunikacijskih itd.)

svoj djeci / svim uenicima treba omoguiti pristup i sudjelovanje u kvalitetnom i

besplatnom ranom, predkolskom, osnovnom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju, na
ravnopravnoj osnovi s drugima, u zajednicama u kojima ive

sva djeca / svi uenici zasluuju priliku da odrastaju i ue s vrnjacima iz svoje neposredne
okoline uz primjerenu podrku

5
 odgoj i obrazovanje djece ve od rane dobi usmjeriti na poticanje cjelovitog razvoja
razliitih kompetencija primjerenim oblicima podrke, usklaenih s njihovim individualnim
posebnostima i razliitim razvojnim znaajkama

valja podravati igru kao model uenja i cjelovitog razvoja djece/uenika

djeji vrtii i kole imaju obvezu odgovoriti na odgojno-obrazovne potrebe djeteta/uenika

s tekoama te pruiti kvalitetna iskustva uenja i podrku u uenju i odrastanju svakom
djetetu/ueniku

djeji vrtii i kole trebaju razvijati inkluzivni sustav vrijednosti koji se temelji na
uvaavanju razliitosti, osjeaju za socijalnu pravdu, solidarnosti i inkluzivnoj politici.
Inkluzivni sustav vrijednosti predstavlja istinsku spremnost odgojno-obrazovnih ustanova
za odgoj i obrazovanje SVIH, te oslikava ozraje tolerancije i prihvaanje razliitosti. Odnosi
se na sve subjekte u ranom i predkolskom, osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i
obrazovanju: djecu i odgajatelje, uenike i uitelje, roditelje, strune suradnike i ostale
zaposlenike koji promoviraju ukljuenost i napredovanje svih, kao i na cjelokupno
inkluzivno ozraje odgojno-obrazovnih ustanova. Inkluzivni sustav vrijednosti
podrazumijeva inkluzivnu kulturu koja se odraava na sva podruja rada odgojno-
obrazovnih ustanova koje u svojem okruenju doprinose unapreivanju te kulture.

razvijati i odravati timski rad i partnerske odnose (partnerstvo vrtia/kole i roditelja,

lokalne zajednice, sudjelovanje centara inkluzivne potpore, udruga i dr.) zasnovane na
meusobnom uvaavanju i svjesnosti o zajednikom cilju najboljem interesu djeteta i
uenika.

2.2. Inkluzivne vrijednosti i naela uenja i pouavanja

Naela uenja i pouavanja definirana Okvirom nacionalnog kurikuluma vrijede za svu djecu i sve
uenike, a ovdje se istiu pojedina od tih naela koja su iznimno bitna u radu s djecom i uenicima s
tekoama:
umjerenost na cjelovit razvoj i dobrobit djeteta i uenika
povezanost s njihovim ivotnim iskustvom i interesima
jasna i visoka oekivanja prema individualnim sposobnostima i mogunostima, aktivnoj
ulozi i individualnom angamanu djece i uenika u uenju
osiguravanje sigurnog i poticajnog okruenja te pruanje odgovarajue odgojno-obrazovne podrke,
potujui individualne potrebe djece i uenika.

6
3. Smjernice za utvrivanje tekoa i razina potrebne odgojno-
obrazovne podrke
Radi osiguravanja jednakih mogunosti odgoja i obrazovanja za svu djecu / sve uenike potrebna je
struna i kontinuirana podrka koja obuhvaa rano utvrivanje tekoa te praenje psihofizikog
razvoja djece, uz suradnju i savjetovanje roditelja. Praenje djetetova/uenikova razvoja treba biti
sustavno i kontinuirano tijekom cijelog obrazovanja.

3.1. Sustavno praenje

Vrlo je vano sustavno praenje razvoja i napredovanja djece i uenika u okviru ranog i
predkolskog te osnovnokolskog i srednjokolskog odgoja i obrazovanja, kao i prikupljanje te
razmjena podataka od drugih strunjaka o tjelesnom, kognitivnom, socioemocionalnom, jezinom,
govornom i komunikacijskom razvoju.

Prikupljanje relevantnih i valjanih podataka o djetetovim sposobnostima, interesima, razvoju

preditakih i predmatematikih vjetina, percepciji, pamenju, jezinom, jezino-govornom
izraavanju, itanju, pisanju, raunanju, emocionalnom i socijalnom razvoju u znatnoj e mjeri
olakati postavljanje realnih i ostvarivih odgojno-obrazovnih ciljeva, oekivanja i ishoda,
odreivanje prikladnih pristupa uenja i pouavanja, kao i donoenje odluka o primjerenim oblicima
ukljuivanja. Prikupljeni i analizirani podatci o razvoju i napredovanju djeteta/uenika te njegovim
dosadanjim postignuima potrebni su za izradu osobnog kurikuluma za dijete/uenika s
tekoama te prijedloga primjerene podrke za dijete/uenika (prilagodbe pristupa uenja i
pouavanja, tempa uenja, okruenja, vrednovanja, potrebne materijale i opremu,
pomagae/pomonike u nastavi i strune komunikacijske posrednike).

Razlikuje se rano praenje i utvrivanje tekoa od praenja i utvrivanja tekoa u kolskom

razdoblju.

3.1.1. Rano praenje i utvrivanje tekoa

Rano utvrivanje razvojnih i okolinskih rizika kljuno je za pravodobnu i uinkovitu ranu
intervenciju, prevenciju problema, unapreenje mentalnog zdravlja i stvaranje uvjeta za kvalitetan
odgoj i obrazovanje svakog djeteta. U sustav rane procjene trebaju biti ukljuena sva djeca do
polaska u kolu, neovisno o tom jesu li ukljuena u sustav ranog i predkolskog odgoja i
obrazovanja.

Ustanove ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja obvezne su kontinuirano provoditi postupke

ranog prepoznavanja moguih tekoa kod djece. Roditelji, odgajatelji i struni suradnici, odnosno
tim za podrku u djejem vrtiu sredinji su izvor podataka o djetetovu napredovanju,
postignuima, jakim stranama i potrebama, interesima, potrebama za odgojno-obrazovnom
podrkom u odreenim podrujima razvoja te o podrci i pristupima koji se mogu uspjeno
primijeniti. Tim za podrku djejeg vrtia po potrebi u proces ukljuuje procjene vanjskih strunjaka
(lijenika razliitih specijalnosti, klinikih psihologa, edukacijskih rehabilitatora, logopeda,
socijalnih pedagoga i dr.) radi utvrivanja razvojnih odstupanja, odnosno tekoa. Ako tim za
podrku zakljui da je djetetu potrebno osigurati odgovarajue uvjete za njegu, odgoj i zatitu,
roditelja s prikupljenim nalazima i miljenjima upuuje djetetovu lijeniku primarne zdravstvene
zatite. Lijenik pokree postupak pred mjerodavnim jedinstvenim tijelom vjetaenja radi

7
utvrivanja vrste i stupnja tekoe djeteta te potrebe za odgovarajuim uvjetima za njegu, odgoj i
zatitu.

3.1.2. Praenje i utvrivanje tekoa u koli

Polaskom u osnovnu, a kasnije u srednju kolu nuno je nastaviti sustavno praenje radi
utvrivanja onih tekoa koje prije nisu bile primijeene ili nisu postojale (poput problema u
ponaanju) te sekundarnih tekoa (emocionalnih tekoa, problema u ponaanju i dr.).
Prepoznavanje pojavljivanja dodatnih tekoa sastavni je dio kontinuiranog praenja i procjene tima
za podrku. Uoavanje odstupanja u ostvarivanju oekivanih odgojno-obrazovnih ishoda (uoavanje
slabog napredovanja, neuspjeha) tijekom procesa uenja i pouavanja, to radi uitelj sustavno i
kontinuirano pratei uenje i postignua svih uenika, prvi je korak u procesu utvrivanja tekoa.
Uiteljevo uoavanje slui za uvoenje dodatne podrke ili odreenih promjena u postupke
pouavanja i poticanja uenja. U odabiru potrebne odgojno-obrazovne podrke, koja se temelji na
procjenjivanju i praenju potreba uenika, sudjeluju razliiti lanovi tima za podrku kole (sastav i
sve uloge tima za podrku opisane su u 7. poglavlju).

Ako postizanje planiranih odgojno-obrazovnih ishoda izostaje unato promjenama u pristupima

uenja i pouavanja, ili ako tim za podrku kole procijeni da je potrebno, uenik se upuuje na
procjenu kod lijenika raznih specijalnosti i strunjaka koji nisu zaposleni u koli (npr. edukacijskih
rehabilitatora, logopeda, psihologa, socijalnih pedagoga) radi utvrivanja razvojnih odstupanja,
odnosno tekoa. Tim za podrku kole vanjskim strunjacima prosljeuje sve vane informacije o
ueniku. Podatci o ueniku uvaju se kao slubena tajna radi zatite privatnosti. U sluaju utvrene
tekoe, tim svu dokumentaciju upuuje mjerodavnom uredu za poslove odgoja i obrazovanja sa
zahtjevom potrebe promjene oblika kolovanja (prilagodbe kurikuluma i utvrivanja primjerene
vrste osobnog kurikuluma).

3.2. Prilagodbe tijekom procesa utvrivanja tekoa i praenja

Uenicima kod kojih su opaena odstupanja u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te uenicima
koji su u postupku utvrivanja primjerene vrste osobnog kurikuluma potrebno je odmah pruiti
odgovarajuu odgojno-obrazovnu podrku radi zadovoljavanja njihovih potreba i promicanja
njihove dobrobiti. Potrebno je odmah uvesti prilagodbe kurikuluma temeljene na odgojno-
obrazovnim potrebama uenika, odnosno njihovim tekoama.

3.3. Prepoznavanje darovitih uenika s tekoama

Posebnu pozornost potrebno je posvetiti prepoznavanju darovitih uenika s tekoama. Ovi uenici
esto ostanu neprepoznati jer darovitost moe zamaskirati tekou koju uenik ima. S druge
strane, mogue je da se zbog opaenih tekoa ne prepozna uenikova darovitost. Za vie
informacija o radu s darovitim uenicima s tekoama pogledati Okvir za poticanje iskustava
uenja i vrednovanje postignua darovite djece i uenika.

3.4. Roditeljska uloga u procesu utvrivanja tekoa

Roditelji su partneri u procesu utvrivanja tekoa te razmjenjujui sa strunjacima sve relevantne
informacije o djetetu pomau u procesu. Tim za podrku duan je obavijestiti i upoznati roditelje o
svim koracima u postupku utvrivanja tekoe i upuivati ih na njihova prava i obveze.

8
3.5. Protonost prikupljenih informacija
Svi relevantni podatci o djetetu prikupljeni kroz postupke utvrivanja tekoe i odgojno-obrazovni
proces prosljeuju se u ustanovu u koju dijete odlazi kako bi prijelaz iz djejeg vrtia u osnovnu
kolu te poslije u srednju kolu bio to uspjeniji. Suradnja izmeu odgajatelja i strunih suradnika u
djejim vrtiima i uitelja i strunih suradnika u osnovnim kolama, kao i protonost informacija
prema srednjoj koli treba biti uspostavljena zbog razmjene podataka o razvoju i napredovanju
djeteta/uenika te o koritenim prilagodbama kurikuluma i drugoj odgojno-obrazovnoj podrci koju
je dijete imalo na prethodnoj odgojno-obrazovnoj razini. Informacije se u prvome redu prenose
putem e-Matice, na zahtjev ili po potrebi i pisanim putem, a kada je to mogue i potrebno, odlaskom
na sastanak timova za podrku. Na taj nain uenik dobiva optimalnu podrku u procesu odgoja i
obrazovanja. U procesu protonosti prikupljenih informacija o djetetu neophodno je trajno uvanje
tajnosti podataka svih sudionika koji su bili ukljueni u prikupljanje informacija.

9
4. Kurikularno planiranje za djecu i uenike s tekoama
Svaka odgojno-obrazovna ustanova treba osigurati uvjete za ukljuivanje djece/uenika s
tekoama. Svako dijete / svaki uenik s tekoama ima pravo na osobni kurikulum. Specifinosti
svakog osobnog kurikuluma proizlaze iz specifinih odgojno-obrazovnih potreba svakog
djeteta/uenika s tekoama. Svim je osobnim kurikulumima, meutim, zajedniki jedinstven
pristup kurikularnog planiranja, koji ukljuuje sastavnice prikazane na slici 1.

PRAENJE RAZVOJA I
POSTIGNUA -
UTVRIVANJE TEKOE

DIJETE/ OBLICI I VRSTE

VREDNOVANJEOSOBN
POTREBNE
OG KURIKULUMA UENIK PODRKE

VREDNOVANJE
POSTIGNUA I
NAPREDOVANJA

Slika 1. Kurikularno planiranje osobnog kurikuluma (OK) za dijete/uenika s tekoama

4.1. Naela kurikularnog planiranja

Pri kurikularnom planiranju treba slijediti odreena naela koja su u nastavku ukratko opisana.

4.1.1. Inkluzivno okruenje

Nuno je, koliko god je to mogue, da se podrka djeci i uenicima s tekoama prua u prirodnom
inkluzivnom okruenju, dakle kod kue, tijekom boravka u redovnom vrtiu i tijekom redovne
nastave u osnovnoj i srednjoj koli.

Inkluzivno okruenje ne predstavlja samo fiziki i socijalni kontekst u kojem se odvija uenje, nego
podrazumijeva i inkluzivan pedagoki kontekst uenja koji karakterizira otvorenost i fleksibilnost u
izboru pristupa uenja i pouavanja uvoenjem razliitih, viestrukih naina dostizanja postavljenih
odgojno-obrazovnih ishoda, naina na koji djeca/uenici pokazuju znanje i vjetine i naina na koji
su ukljueni u proces uenja. Time je omoguena pristupanost odgojno-obrazovnog procesa svoj
djeci / svim uenicima te se otklanjaju prepreke za uenje.

Inkluzivno okruenje podrazumijeva i kreiranje povoljnog ozraja za uenje, to je posebice bitno na

poetku radnog dana, a ostvaruje se na nain koji odgovara dobi i interesima djeteta/uenika.
Povoljno se ozraje za uenje moe ostvariti razliitim aktivnostima koje primjerice mogu

10
ukljuivati pjevanje, pokret, vjebe disanja i oputanja. Na taj se nain djeca psihofiziki pripremaju
za uenje, to je osobito vano za djecu/uenike s tekoama.

Inkluzivno okruenje podrazumijeva i odreene strukturirane aktivnosti u redovnoj nastavi koje su

ciljano usmjerene na poticanje razvoja djece/uenika (npr. aktivnosti poticanja pozornosti,
metakognitivnih vjetina, motivacije i dr.). Ove e ciljane aktivnosti smanjiti potrebu za dodatnom
podrkom izvan redovne nastave te e dijete/uenik imati vie vremena za igru, druenje i slobodne
aktivnosti.

U ovako kreiranom okruenju potreba za specifinim oblicima prilagodba za djecu/uenike s

tekoama bit e manja (mogue prilagodbe kurikuluma iscrpno su opisane u 5. poglavlju).

4.1.2. Timsko planiranje

Timsko kurikularno planiranje podrazumijeva pristup koji ukljuuje cijelu odgojno-obrazovnu
ustanovu (djeji vrti / kolu) i u kojem razliiti sudionici, u skladu sa svojim ulogama, doprinose
suradnjom, partnerstvom i dijeljenjem odgovornosti za ostvarivanje dobrobiti djeteta/uenika s
tekoama. Pri kurikularnom planiranju svi se lanovi tima vode odgojno-obrazovnim potrebama
pojedinog djeteta/uenika s tekoama, a usmjereni su prema osiguravanju i stalnom unapreivanju
kvalitete odgojno-obrazovne podrke koja se prua djetetu/ueniku.

Izradu, provedbu i vrednovanje OK-a provodi tim za podrku koji po potrebi surauje sa
strunjacima raznih specijalnosti izvan odgojno-obrazovne ustanove. Roditelji su takoer ukljueni
u tim za podrku i surauju sa strunjacima tako to sudjeluju u procesima planiranja i vrednovanja
OK-a. Razina suradnje odgajatelja/uitelja i roditelja i same ukljuenosti roditelja ovisit e o
potrebama djeteta/uenika s tekoama, a djelomino i o roditeljskoj spremnosti i kompetencijama
za suradnju. Kad god je to mogue, u tim za podrku treba ukljuiti i dijete/uenika, sukladno
njegovim mogunostima.

Timski pristup podrazumijeva i interdisciplinarnost te povezanost timova za podrku odgojno-

obrazovnih ustanova s institucijama i strunjacima iz sustava zdravstvene zatite, socijalne skrbi i
odgoja i obrazovanja. Za osmiljavanje i planiranje razliitih postupaka prevencije i intervencije (u
obiteljskom domu, u okviru odgojno-obrazovnih ustanova, centara inkluzivne potpore, udruga
civilnog drutva, mobilne slube podrke i drugih sluba za pruanje potpore) potrebno je omoguiti
razvoj suradnikih mrea te osigurati izravnu i trajnu povezanosti razliitih sluba.

4.1.3. Cjelovit sustav podrke

Cjelovit sustav podrke djeci i uenicima s tekoama ujedinjuje razliite mehanizme podrke:
podrku u uenju, komunikacijsku podrku, podrku u kretanju, psiholoku podrku i savjetovanje,
kao i dodatne specifine oblike podrke, to znai zadovoljavanje razliitih individualnih odgojno-
obrazovnih potreba djece/uenika i razvijanje njihovih potencijala, uzimajui pritom u obzir njihove
sposobnosti, pristupe i stilove uenja (naine na koje dijete/uenik najbolje ui), razlike u
individualnim putovima razvoja i dinamici napredovanja u uenju, osobne interese i motivacijske
imbenike itd. U sljedeim e poglavljima (5. i 9. poglavlje) biti iscrpno predstavljeni oblici odgojno-
obrazovne podrke za djecu i uenike s tekoama.

4.1.4. Planiranje prijelaza

Prijelazi su uobiajeni i sastavni su dio ivota djeteta/uenika s tekoama. U razdobljima prijelaza
dijete/uenik s tekoama treba podrku koja je planirana OK-om. Sva djeca / svi uenici tijekom

11
odgoja i obrazovanja prolaze kroz razliite procese prijelaza. Veliki se prijelazi dogaaju kada
dijete/uenik prelazi iz jednog dijela odgojno-obrazovnog sustava u drugi. Prvi se veliki prijelaz
dogaa izmeu obiteljskog doma i djejeg vrtia. Slijede ga prijelazi izmeu predkolske i
osnovnokolske razine, izmeu razredne razine i predmetne razine, izmeu osnovnokolske i
srednjokolske razine, izmeu srednjokolske razine i razina visokog obrazovanja te drugih oblika
osposobljavanja ili zaposlenja (vidi sliku 2).

Slika 2. Prikaz velikih prijelaza u razdoblju odgoja i obrazovanja djeteta/uenika

Mogue je takoer da dijete/uenik s tekoama tijekom svojeg kolovanja doivi prijelaze izmeu
pojedinih odgojno-obrazovnih skupina / razrednih odjela ili izmeu pojedinih vrsta osobnih
kurikuluma. Na svakodnevnoj razini prijelazi se odnose na prijelaze iz jednog prostora u drugi,
prijelaze s jedne aktivnosti na drugu, iz jedne uionice u drugu, iz kole na praksu, s jednog
predmeta na drugi ili ak s jedne na drugu aktivnost tijekom uenja i pouavanja pojedinog
predmeta (slika 3). Katkad se zbog djetetova zdravlja dogodi i prijelaz iz odgojno-obrazovne u
zdravstvenu ustanovu (bolnicu), na nastavu u kui ili nastavu na daljinu.

Slika 3. Prikaz svakodnevnih i povremenih prijelaza u odgojno-obrazovnom procesu

Promjene koje prijelazi donose u odgojno-obrazovnom sustavu ili izvan njega djeci/uenicima s
tekoama mogu biti izrazito stresni. Stoga je od vrlo vano pripremiti dijete/uenika na takve
promjene te pruiti podrku i pomo u razdobljima prijelaza. Pozitivna su iskustva pri tim
prijelazima vana za cjelokupan doivljaj i uspjeh odgoja i obrazovanja. Bezbolan prijelaz iz
okruenja djetetova doma, vrtia ili predkole u prvi razred osnovne kole zahtijeva i od roditelja i
od svih strunih suradnika, a osobito odgajatelja i uitelja potpunu angairanost i panju prema
djetetovim emocijama.

12
Prvi dan vrtia/kole moe biti stresan i zbog strahova i tjeskoba roditelja koji dijete s tekoama
ostavljaju u novom okruenju. Vrlo je vano (mjesecima ili tjednima) prije polaska u vrti/kolu
osigurati i uspostaviti suradnju i partnerski odnos izmeu predkolske ustanove, roditelja i kole
(izmeu roditelja i uitelja te odgajatelja i uitelja). Na voditeljstvu kole i uiteljima, kao i
odgajateljima i voditeljstvu vrtia, je da pripreme vlastite programe prijelaza za budue uenike
prvih razreda, kako bi znatno ranije doznali koja djeca i s kakvim tekoama dolaze. Primjeri takvih
programa ukljuuju organizaciju razliitih susreta, druenja, sudjelovanje na nastavi kako bi se djeca
pripremila i lake naviknula na ono to ih u koli oekuje te upoznala druge prvaie, kolski objekt i
okruenje. Slian program moe se primijeniti i u sljedeem velikom prijelazu uenika, kad iz
razredne nastave prelaze u predmetnu.

Pri planiranju prijelaza iz osnovne u srednju kolu posebnu pozornost treba posvetiti procesu
profesionalnog informiranja i usmjeravanja kako bi uenici s tekoama upisali srednju kolu koja
najbolje odgovara njihovim sposobnostima i interesima. U tu svrhu potrebno je organizirati razliite
oblike pomoi i savjetovanja za roditelje, uenike i uitelje. Utvrivanje razine sposobnosti i
razvijenosti kompetencija uenika s tekoama potrebno je provoditi u prirodnom okruenju
uenika (u koli koju uenik pohaa - kad god je to mogue), kombinirajui informacije prikupljene
standardiziranim testovima s ostalim postupcima procjene koju je kontinuirano provodio tim za
podrku.

Za uenike s tekoama koji iskau interes i namjeru za nastavkom obrazovanja na visokokolskoj

razini, potrebno je uvesti obvezu savjetovanja s institucionalnom slubom potpore studentima s
invaliditetom visokog uilita na koji se uenik namjerava upisati.

Sustavna i kontinuirana suradnja svih sudionika u prijelaznom razdoblju vrlo je vana jer omoguuje
prijenos svih relevantnih podataka sadranih u mapi o djetetu/ueniku koji e osigurati ugodan i
podravajui, odnosno uspjean prijelaz djetetu/ueniku. Time se uvaava cjelokupno iskustvo,
osobnost i dobrobit djeteta/uenika te preventivno utjee na ouvanje mentalnog, tj. cjelokupnog
zdravlja djeteta/uenika s tekoama.

4.1.5. Osiguravanje dobrobiti i mentalnog zdravlja djece i uenika s tekoama

Za optimalno kurikularno planiranje usmjereno na dijete/uenika potrebno je imati i uvid u
imbenike koji utjeu na kvalitetu mentalnog zdravlja djeteta/uenika. Promjene u
djetetovu/uenikovu okruenju, neprikladni, socijalni odnosi, neprimjereni pristupi uenja i
poduavanja, neodgovaranje na potrebe djeteta/uenika i drugo odraavaju se na mentalno zdravlje
djece/uenika. Mentalno se zdravlje smatra preduvjetom, ali i rezultatom ukljuenosti djece i
uenika s tekoama.

Odgajatelj/uitelj treba znati to u okruenju i interakcijama moe pogodovati pojavljivanju razvoja

pojedinih problema, pravodobno ih uoiti i prepoznati znakove koji upuuju na narueno mentalno
zdravlje.

Kod djece/uenika s tekoama:

ee se pojavljuju problemi u ponaanju i poremeaji mentalnog zdravlja (poremeaj
privrenosti, anksioznost, emocionalni poremeaji, depresivnost) nego kod njihovih vrnjaka
tipinog razvoja
znakovi naruenog mentalnog zdravlja mogu biti razliiti u odnosu na one tipinog razvoja, a
pojavljuju se i tekoe u njihovu prepoznavanju i otkrivanju

13
 rizici naruavanja mentalnog zdravlja koji mogu dovesti do problema u ponaanju i mentalnih
poremeaja su brojni, od organskih i genetskih imbenika do socijalnog okruenja
djeteta/uenika (primjerice odnos vrnjaka/uitelja prema djetetu/ueniku), narueni odnosi
u obitelji (primjerice zanemarivanje) ili uope nezadovoljavajui odnosi u obitelji te njihov
nain ivota
negativna iskustva i esti neuspjesi mogu dovesti do smanjene razine samopouzdanja i
nedostatka samoinicijative, tjeskobe i irokog spektra neprihvatljivog ponaanja: agresivno,
autoagresivno, nasilno, destruktivno, pasivno, iritirajue, stalno traenje panje, nizak prag
tolerancije na bilo koji zahtjev okoline i podraaje (vidne, slune, taktilne), problem spavanja,
prehrane, povlaenje iz aktivnosti tijekom uenja i pouavanja i slobodnog vremena te
posljedino socijalna iskljuenost.
Ako nepovoljna (stresna) situacija za dijete/uenika dugo traje, pojaa se, postane stalna te ako
ostane neprimijeena, moe dovesti do problema u ponaanju koji mogu rezultirati poremeajem
mentalnog zdravlja.

Osim poznavanja specifinosti uenja pojedinog djeteta/uenika s tekoama, odgajatelj/uitelj

treba dobro poznavati i njegov socioemocionalni razvoj te kvalitetu interakcija s drugima u
razliitim okruenjima. Potrebno je znati da:
nedostatno poznavanje emocionalne razine djeteta/uenika esto dovodi do odstupanja u
socijalnim interakcijama (odgojno-obrazovno/obiteljsko okruenje ne stvara uvjete za
zadovoljavanje temeljnih emocionalnih potreba) djeteta
nezadovoljene temeljne emocionalne potrebe posljedino dovode do nedostatka primjerene
motivacije za uenje (izbjegavanje, pruanje otpora uenju i sl.) s moguim problemima u
uenju i ponaanju
neprepoznate tekoe u specifinostima kognitivnog funkcioniranja djeteta mogu dovesti do
preoptereenja, neugodnih emocija, slabljenja motivacije za uenje i neprimjerenog ponaanja.
Tomu mogu doprinijeti i pridruene tekoe, odnosno neke bolesti (npr. epilepsija).

4.2. Osobni kurikulum za djecu s tekoama u ranom i predkolskom

odgoju i obrazovanju
Jedan je od ciljeva inkluzivnog ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja razvoj kvalitetnog sustava
podrke razvoju djeteta s tekoama u uvjetima inkluzije u ranoj i predkolskoj dobi te jaanje
djetetovih osobnih potencijala i kompetencija za samostalno, odgovorno i djelotvorno ponaanje i
komunikaciju. Ovakvo ukljuivanje podrazumijeva odgojno-obrazovnu praksu iji je pristup
usmjeren na dijete, njegove interese, sposobnosti, vjetine i potencijale.

Rano uoavanje i prepoznavanje odstupanja i rana intervencija omoguuju ostvarivanje naela

ukljuivanja za djecu s tekoama i pripremu za kolu te ih time priprema za u najveoj moguoj
mjeri neovisan i ispunjen punopravan ivot u zajednici. Protokol ukljuivanja djeteta s tekoama u
razvoju poinje uoavanjem znakova koji upuuju na odstupanja od tipinog razvoja. Upravo su
roditelji, lijenici djeji specijalisti te odgajatelji prvi koji uoavaju mogue djetetove tekoe.
Primjerice, dijete pokazuje nepoeljna ponaanja s kojima se roditelj ili odgajatelj teko nose, ne
napreduje na oekivan nain, ne sudjeluje u aktivnostima skupine i dr. Rana intervencija treba
zapoeti i prije postavljana formalne medicinske dijagnoze, tj. od trenutka kada se uoi postojanje
prvih moguih znakova razvojnog odstupanja.

Ranim prepoznavanjem tekoa i problema u socijalizaciji i ponaanju omoguuje se odgovarajua

struna podrka. Postupci rane intervencije usmjereni su na socioemocionalni, motoriki, senzorni,
14
jezini, govorni, komunikacijski i kognitivni razvoj te se odvijaju u kontekstu odnosa djece i njihovih
roditelja i zajednice u kojoj ive.

Kako bi sva djeca dobila priliku za igru, druenje i uenje u uvjetima redovnog odgoja i obrazovanja,
nuno je, osim obitelji djeteta, pruiti potrebne oblike podrke i ranoj predkolskoj ustanovi. Cilj je
ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja djece s tekoama osigurati pristup programima ranog
savjetovanja i podrke razvoju, te kad je potrebno, ranog utvrivanja tekoa i terapije. U ustanovi
ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja rano uoavanje i prepoznavanje tekoa i ranu
intervenciju provode odgajatelji i struni suradnici u skladu sa svojim kompetencijama te u suradnji
s ostalim vanjskim strunjacima odgovarajue specijalnosti (primjerice, strunjaci iz podruja
psihologije, edukacijske rehabilitacije, logopedije, socijalne pedagogije i odgajateljima
specijaliziranim za ranu intervenciju, lijenicima, kineziolozima, fizioterapeutima).

Neki postupci/aktivnosti koji se provode u ranoj intervenciji su:

poticanje emocionalne komunikacije i interakcije roditelj/dijete

poticanje rane komunikacije i jezino-govornog razvoja
poticanje razvoja grube i fine motorike
poticanje orofacijalne motorike (sisanje, vakanje...)
fizikalna terapija
senzorna integracija
terapijsko plivanje i drugi oblici aktivnosti prema preporuci tima za podrke.
jaanje zatitnih imbenika koji mogu doprinijeti pozitivnom razvoju djeteta, njegovom
napredovanju i odrastanju (kako individualnih, tako i onih u njegovom okruenju)
Timski se odreuje plan podrke za dijete i obitelj.

Samo razdoblje promatranja djeteta s tekoama ovisi o razvojnim potrebama pojedinog djeteta te
se odreuje za svako dijete individualno. Prilagodba djeteta s tekoama i boravak roditelja u
odgojnoj skupini odgojno-obrazovne ustanove takoer se dogovara individualno, ovisno o
potrebama djeteta.

4.2.1. Izrada osobnog kurikuluma za dijete s tekoama

Tim za podrku djejeg vrtia izrauje osobni kurikulum (OK) za dijete s tekoama (sastav tima za
podrku opisan je u 7. poglavlju).

Osobni kurikulum za svako dijete s tekoama temelji se na individualnim razvojnim potrebama

pojedinog djeteta. Na slici 4 prikazani su koraci u izradi osobnog kurikuluma za dijete s tekoama u
ranom i predkolskom odgoju i obrazovanju.

15
 Uoavanje i utvrivanje tekoa, procjena odgojno-obrazovnih potreba djeteta

Odreivanje oblika ukljuivanja

Postavljanje odgojno-obrazovnih ciljeva

Procjena potreba za podrkom i prilagodbom - planiranje i uvoenje podrke

Vrednovanje djetetova razvoja i napretka

Vrednovanje osobnog kurikuluma

Slika 4. Koraci u izradi osobnog kurikuluma za dijete s tekoama u ranom i predkolskom odgoju i
obrazovanju

a) Uoavanje i utvrivanje tekoa te procjena odgojno-obrazovnih potreba djeteta

Provedba poetne procjene temelji se na dobrom poznavanju djetetova razvoja: poznavanju
prijanjih iskustava, doivljaja i dogaaja, postojeih sposobnosti i mogunosti, zdravstvenog stanja,
ponaanja, interesa i potreba djeteta. Odgajatelji i struni suradnici u djejem vrtiu, svatko u skladu
sa svojom ulogom, prikupljaju i biljee sve informacije na temelju upoznavanja, promatranja i
komuniciranja s djetetom i razgovora s roditeljima te u suradnji s vanjskim strunjacima (kod kojih
je dijete bilo na procjeni, praenju ili ukljueno u tretman ili terapiju).

U okruenju odgojne skupine kojoj dijete pripada odgajatelji i struni suradnici kontinuirano
promatraju, prate i procjenjuju dijete te se posebice usmjeravaju na praenje razvoja djetetovih
kompetencija, njegove mogunosti funkcioniranja, posebnosti i ogranienja koja proizlaze iz
oteenja i djetetovih tekoa. Procjenjuje se razina sudjelovanja djeteta u aktivnostima,
interakcijama i prihvaanje meu vrnjacima. Pritom se primjenjuju razliite metode formalne i
neformalne procjene (testovi, ljestvice, liste procjene...).

Na temelju podataka prikupljenih promatranjem i praenjem te primjenom standardiziranih

mjernih instrumenata, tim za podrku izrauje razvojni profil djeteta. Glavna su razvojna obiljeja
na temelju kojih se stvara razvojni profil svakog djeteta: kognitivne, jezine, govorne,
komunikacijske i motorike sposobnosti i vjetine, senzorno-perceptivno funkcioniranje, vjetine u
svakodnevnom ivotu, socioemocionalni razvoj i interesi. Svrha je izrade razvojnog profila djeteta s
tekoama uoavanje djetetovih jakih strana, podruja u kojima dijete ima tekoe te onih koja bi
trebalo jae poticati.

Odgajatelji trebaju dobro poznavati razvojni profil i obiljeja djeteta s tekoama kako bi prilagodili
pristup i pruili djetetu primjerenu podrku. Primjerice, razumijevanje je razvojnog profila vano
odgajatelju kako bi znao zato se dijete ponaa na odreen nain, koje su mu aktivnosti teke i zato,
te u kojim bi aktivnostima dijete moglo uivati i koje su poticajne za njegov razvoj u danom
trenutku.

b) Odreivanje oblika ukljuivanja

16
Oblici ukljuivanja, vrsta kurikuluma i vrijeme (dani i broj sati) ukljuivanja djece s tekoama u
djeji vrti razliiti su i ovise o razvojnim potrebama pojedinog djeteta. Mogu biti:
ukljuivanje u redovnu odgojnu skupinu, uz poveanje broja odgajatelja i/ili s pomagaem
ukljuivanje u posebnu odgojnu skupinu djece s tekoama u redovne odgojno-obrazovne
ustanove. Ovakve posebne odgojne skupine omoguuju djelomino ukljuivanje djece s
veim tekoama i esto su priprema za potpuno ukljuivanje u redovnu skupinu. U tom su
pripremnom razdoblju djeca s tekoama ukljuena u redovnu skupinu razliit broj sati,
ovisno o vrsti i stupnju tekoa te ovisno o potrebama za podrkom.
ukljuivanje u kombinacije boravka - boravak u posebnoj odgojnoj skupini posebne
ustanove ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja (nekoliko dana u tjednu) i posebnoj ili
redovnoj skupini redovne odgojno-obrazovne ustanove (ostale dane u tjednu).
Ovisno o djetetovu napredovanju te usklaenosti razvojnih potreba djeteta s pojedinim oblikom
ukljuivanja, mogu je prijelaz iz jednog oblika ukljuivanja u drugi.

c) Postavljanje odgojno-obrazovnih ciljeva

Na temelju razvojnog profila djeteta tim za podrku postavlja primjerene i individualne odgojno-
obrazovne ciljeve za dijete, pritom uvaavajui njegove potencijale i slabosti te razumijevajui
meuodnos u razvoju razliitih razvojnih podruja. Ciljevi se odreuju kao opi godinji ciljevi i
specifinija odgojno-obrazovna, odnosno razvojna oekivanja, opisana u terminima kompetencija.
Ciljevi se shvaaju kao razvojni i dinamini, a moraju biti mjerljivi, optimalni i ostvarivi u realnom
vremenu kako bi se mogao pratiti djetetov napredak i samo ostvarenje cilja.

d) Procjena potreba za podrkom i prilagodbama - planiranje i uvoenje podrke

Odgajatelj planira aktivnosti za cijelu odgojnu skupinu djece te u suradnji s timom za podrku
osmiljava i u odgojno-obrazovni proces uvodi prilagodbe metoda, postupaka i oblika rada (pristupa
uenja), okruenja, materijala, sredstava, pomagala u skladu s potrebama pojedinog djeteta s
tekoama. Pritom vodi rauna o sposobnostima, interesima i potrebama djeteta te usmjerenosti
aktivnostima koje vode ostvarivanju odgojno-obrazovnih oekivanja definiranih OK-om. Planiraju
se i posebni oblici potrebne podrke i intervencije. U OK-u se dokumentiraju podatci o vrsti i razini
podrke koja se uvodi kako bi dijete ostvarilo odgojno-obrazovna oekivanja.

e) Vrednovanje rasta, razvoja i napretka djeteta

Odgajatelji i struni suradnici kontinuirano promatraju djetetovo ponaanje i postignua u razliitim

situacijama te tako prate njegov rast i razvoj kompetencija. Tijekom sustavnog praenja te
dokumentiranja djetetovih aktivnosti (biljeke, djetetovi radovi, dnevnici, fotografski zapisi i
videozapisi i dr.), odgajatelji i struni suradnici osiguravaju bolje razumijevanje potreba djeteta, a
time i kvalitetniju potporu njegovu razvoju. U odreenim razdobljima (najee u tromjesenim
ciklusima) provodi se sustavna procjena djetetova napretka koja uz odgajateljevo praenje
djetetova ponaanja ukljuuje i psiholoku, logopedsku, edukacijsko-rehabilitacijsku,
socijalnopedagoku i pedagoku procjenu. Vrednovanje ostvarivanja planiranih odgojno-obrazovnih
oekivanja provodi se timski, u skladu s potrebama pojedinog djeteta. U nekim sluajevima, kod
kojih je iznimno vano poznavati stanje i tijek bolesti koju dijete moe imati, te razumjeti njezin
utjecaj na napredak djeteta, na procjenu napredovanja djeteta utjeu informacije dobivene od
lijenika / specijalista / drugih specijaliziranih strunjaka.

f) Vrednovanje osobnog kurikuluma

17
Na temelju podataka prikupljenih praenjem djetetova razvoja i napredovanja osobni se kurikulum
revidira, prilagouje, dopunjuje te ponovno oblikuje. Posebice je vano vrednovati ostvarivanje
godinjih odgojno-obrazovnih ciljeva i time utvrditi svrhovitost i uinkovitost pristupa
primijenjenih u radu s djetetom te prikladnost koritenih prilagodba.

Vrednovanje ostvarivanja godinjih odgojno-obrazovnih ciljeva OK-a mogue je kroz tri razine:
dijete je ostvarilo ciljeve OK-a
dijete je djelomino ostvarilo ciljeve OK-a
dijete nije ostvarilo ciljeve OK-a.
Ako dijete nije ostvarilo ciljeve definirane OK-a, potrebno je analizirati i obrazloiti imbenike koji
su meudjelovanjem mogli utjecali na takav ishod (npr. dulje ili ee pobolijevanje djeteta, dulje
izbivanje djeteta iz skupine, nedostatno sudjelovanje roditelja, iznenadni dogaaji u obitelji...). Tada
je potrebno osobni kurikulum prilagoditi sukladno trenutanoj razini djetetova razvoja, odnosno
njegovim sposobnostima, kompetencijama, potrebama i interesima, te jaati zatitne imbenike za
djetetovo napredovanje i odrastanje.

4.2.2. Sastavnice osobnog kurikuluma za dijete s tekoama u ranom i predkolskom odgoju i

obrazovanju

Slika 5. Osnovne sastavnice osobnog kurikuluma djeteta s tekoama

Uz osnovne podatke o djetetu i prisutnoj tekoi, osobni kurikulum za dijete s tekoama obvezno
treba sadravati:
razvojni profil djeteta i procjenu njegovih odgojno-obrazovnih potreba
odreenje odgojno-obrazovnih ciljeva i oekivanja
podatke o planiranim oblicima podrke i prilagodbama
podatke o trajanju i planu provedbe OK-a (planirano okruenje i iskustva uenja)
plan ukljuenosti djetetovih roditelja
plan ukljuenosti strunih suradnika predkolske ustanove
plan ukljuenosti drugih vanjskih suradnika (po potrebi).

18
4.3. Osobni kurikulum za uenike s tekoama u osnovnoj i srednjoj koli
Jedna je od osnovnih postavka Cjelovite kurikularne reforme povezanost odgoja i obrazovanja s
interesima, potrebama i ivotnim iskustvima uenika, na emu takoer treba temeljiti kurikularno
planiranje za uenika s tekoama.

Izbor odgovarajuih prilagodba proizlazi iz potreba uenika kao aktivnog sudionika procesa uenja.
Potrebe uenika s tekoama treba uvaavati tijekom cijelog procesa procjene, planiranja, provedbe
kurikuluma te vrednovanja.

lanovi tima za podrku kole meusobno surauju u izradi osobnog kurikuluma za uenika s
tekoama (sastav tima za podrku kole opisan je u 7. poglavlju). Uenik se promatra i prati u
razliitim situacijama uenja, a praenje rezultira utvrenim odgojno-obrazovnim potrebama koje
su polazite za izradu OK-a.

4.3.1. Vrste osobnog kurikuluma

Uenik se ukljuuje u njemu primjerenu vrstu osobnog kurikuluma (pojedine vrste osobnih
kurikuluma bit e iscrpnije opisane u 5. poglavlju):

A) Prilagodba kurikuluma
1. prilagodba pristupa uenja i pouavanja bez prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda (OK-A1)
2. prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i pouavanja (OK-A2)
B) Prilagodba kurikuluma
znatna prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i pouavanja (OK-B)
C) Prilagodba kurikuluma
znatna prilagodba i zamjena odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i pouavanja (OK-
C).
Dijelove osobnog kurikuluma koji se odnose na pojedini predmet ili podruje uenja izrauju uitelji
(svaki za svoj predmet, ali u sklopu tima za podrku kole) u suradnji s pojedinim strunim
suradnicima u koli, ovisno o tekoi uenika.

4.3.2. Izrada osobnog kurikuluma za uenika s tekoama

Osobni kurikulum za svakog uenika s tekoama temelji se na individualnim odgojno-obrazovnim
potrebama pojedinog uenika. Na slici 6 prikazani su koraci u izradi osobnog kurikuluma za uenike
s tekoama u osnovnoj i srednjoj koli.

19
Slika 6. Koraci u izradi osobnog kurikuluma za uenika s tekoama u osnovnoj i srednjoj koli

a) Uoavanje i utvrivanje tekoa i procjena odgojno-obrazovnih potreba uenika

Nakon upisa djeteta s tekoama u kolu provodi se praenje i procjena uenika u kolskom
okruenju kako bi se planirao osobni kurikulum.

Prate se i procjenjuju:
specifinosti uenja i uenikova uspjenost, primjerena obrada i procesiranje informacija
sposobnosti, prethodna znanja i vjetine, interesi, potrebe, motiviranost za uenje
kognitivne, metakognitivne, socioemocionalne, komunikacijske, jezine, govorne i
motivacijske osobine uenika
interakcije s vrnjacima, odnosi s drugima te odnos prema sebi.
U procjeni se primjenjuju razliite liste procjene o kvaliteti kolskog uenja, razliiti upitnici, testovi
i instrumenti procjene uenikova postignua i funkcioniranja, ovisno o vrsti uenikove tekoe,
samoprocjene uenika te drugi psiholoki, logopedski, edukacijsko-rehabilitacijski,
socijalnopedagoki i drugi mjerni instrumenti radi prikupljanja podataka koje e doprinijeti izradi
osobnog kurikuluma.

U inkluzivnom osnovnokolskom i srednjokolskom okruenju katkad je za proces razvoja osobnog

kurikuluma prikladno koristiti se i nekom od tehnika za osobno usmjerenu procjenu, kao to je
MAPS. Ovaj model procjene omoguuje ukljuivanje uenika s veim tekoama u razvoju u
inkluzivno okruenje, a podrazumijeva ukljuivanje samog uenika (ovisno o njegovim
mogunostima), roditelja i ostalih iz neposrednog uenikova okruenja u proces planiranja
kurikuluma, pri emu se podupiru prijateljstva meu vrnjacima te se djeluje na unapreenje
kvalitete uenja i pouavanja. Osobito je to vano u vrijeme prijelaza, kada uenici s tekoama
polaze u prvi razred, mijenjaju kolu, prelaze iz razredne u predmetnu nastavu ili srednju kolu.

Praenje i procjenu potreba uenika kontinuirano provode njegovi uitelji za svaki pojedini
predmet. Utvrene odgojno-obrazovne i socioemocionalne potrebe uenika polazite su za izradu
OK-a. Izrada OK-a temelji se na procjeni sposobnosti, mogunosti, interesa te usvojenosti
prethodnih odgojno-obrazovnih ishoda i oekivanja (usvojenih znanja, vjetina i stavova) svakog
pojedinog uenika s tekoama.

b) Prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda i oekivanja

Podrazumijeva se da veina uenika moe svladati odgojno-obrazovne ishode i oekivanja odreena

nacionalnim kurikulumima te da e samo kod dijela uenika s tekoama biti potrebne prilagodbe
odgojno-obrazovnih ishoda iz predmetnih kurikuluma te prilagodbe odgojno-obrazovnih oekivanja
iz kurikuluma meupredmetnih tema. Nakon to se svaki predmetni uitelj upozna s odgojno-
obrazovnim potrebama uenika i s uenikovom tekoom, on planira u suradnji s ostalim lanovima
tima za podrku odgojno-obrazovne ciljeve, oekivanja i ishode za toga uenika. Ciljevi, oekivanja i
ishodi moraju biti mjerljivi, dostini i ostvarivi kako bi se moglo pratiti njihovo ostvarenje i
napredak uenika. Iz odgojno-obrazovnih ciljeva proizlaze oekivanja na razini odgojno-obrazovnih
ciklusa (na razini podruja uenja i/ili meupredmetne teme) te odgojno-obrazovni ishodi za
odreeni predmet na razini pojedine godine uenja i pouavanja, a koje uenik moe ostvariti uz
odgovarajuu dodatnu podrku. Ishodi za uenika s tekoama u odnosu na ishode definirane u
predmetnim kurikulumima mogu se razlikovati s obzirom na opseg i dubinu sadraja, zahtjeve
aktivnosti / kognitivnih procesa te vrijeme potrebno za njihovo ostvarenje.

20
 c) Planiranje i uvoenje prilagodba pristupa uenja i pouavanja

Prilagodbe pristupa uenja i pouavanja sastoje se od izbora najprikladnijih postupaka pouavanja,

okruenja, tempa uenja, materijala, sredstava i pomagala za pojedinog uenika s tekoama.
Ukljuuju perceptivnu, jezinu i spoznajnu prilagodbu te prilagodbu na razini zahtjeva u smislu
odreivanja primjerene koliine, vrste i zahtjevnosti poticaja te stvaranje odgovarajueg razrednog
ozraja. Budui da se prilagodbe mogu preklapati u pojedinim nastavnim predmetima, potrebno je
da uitelji zajedno planiraju potrebne prilagodbe.

U strukovnim kolama mentor na praktinoj nastavi izvan kole sa strunim uiteljem i strunim
suradnicima (edukacijskim rehabilitatorom i /ili logopedom, i /ili socijalnim pedagogom, ovisno o
tekoi i potrebama uenika ) odreuje potrebne prilagodbe kod uenja temeljenog na radu
(praktina nastava i struna praksa).

d) Planiranje i uvoenje posebnih oblika podrke

Posebni oblici podrke uenicima s tekoama nuni su da bi dosegnuli postavljene ciljeve te da bi

se ukljuili u inkluzivni odgoj i obrazovanje. Posebni oblici podrke razraeni su u 9. poglavlju, a
ponajprije se odnose na profesionalnu podrku kroz rehabilitacijske postupke te podrku radi
zadovoljavanja odreenih razvojnih potreba uenika.

e) Vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i oekivanja

Provoenje OK-a takoer podrazumijeva vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda koje

je u osnovnim naelima usklaeno s opim Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda uenja u
osnovnim i srednjim kolama RH. Za uenika s tekoama planiraju se prilagodbe vrednovanja kako
bi mogao pokazati svoja znanja, vjetine i stavove steene sudjelovanjem u odgojno-obrazovnom
procesu. Prilagodbe vrednovanja ukljuuju prilagodbe procesa i metoda vrednovanja te ispitnih
materijala i sredstava, a treba ih uvoditi u skladu s potrebama uenika. Vrednovanje treba biti
usmjereno na napredovanje i razvoj uenika, odvijati se tijekom procesa uenja i pouavanja te
djelovati poticajno.

f) Vrednovanje osobnog kurikuluma

Na temelju vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda i oekivanja te na temelju procjene

iskustva uenika, uitelja i roditelja s provedbom osobnog kurikuluma, mogue je revidirati OK.
Potrebne promjene mogu se odnositi na izmijenjene i/ili dodane prilagodbe za uenika. Uspjenost
provedbe osobnog kurikuluma periodino tijekom kolske godine vrednuje tim za podrku i sam
uenik, ovisno o dobi i mogunostima. Vrednovanjem osobnog kurikuluma unapreuje se podrka
ueniku i potie njegov razvoj u skladu s potencijalima.

4.3.3. Sastavnice osobnog kurikuluma za uenika s tekoama u osnovnoj i srednjoj koli

Osobni kurikulum formalni je pisani dokument u elektronikom ili tiskanom obliku u kojem su
zabiljeeni svi relevantni podatci povezani s planiranjem odgojno-obrazovnoga rada s
djetetom/uenikom s tekoama. Svi OK-i za uenike s tekoama u osnovnoj i srednjoj koli
sadravaju odreene osnovne podatke o ueniku i o:
uenikovoj tekoi
vrsti osobnog kurikuluma po kojoj se koluje
predmetima za koje postoji prilagodba

21
 rezultatima inicijalne odgojno-obrazovne procjene uenika (specifinostima uenikove
utvrene tekoe, specifinostima njegova funkcioniranja, njegovih kompetencija, interesa,
predznanja i njegovim utvrenim potrebama: obrazovnim, socioemocionalnim, odgojnim)
utvrenim potrebama za posebnim oblicima podrke.
Pojedine vrste osobnih kurikuluma razlikuju se ovisno o vrsti ukljuenih prilagodba.

OK-A1 (osobni kurikulum s prilagodbom pristupa uenja i pouavanja bez prilagodba odgojno-
obrazovnih ishoda) sadrava:
podatke o planiranim oblicima podrke i prilagodbama pristupa uenja i pouavanja
(prilagodbama postupaka pouavanja, prilagodbama tempa uenja, prilagodbama okruenja,
prilagodbama materijala, pomagala i sredstava) te vrednovanja
plan ukljuenosti uenika, roditelja, strunih suradnika, pomonika u nastavi ili strunih
komunikacijskih posrednika i po potrebi vanjskih suradnika
plan vrednovanja osobnog kurikuluma.
Treba istaknuti da e OK-A1 biti kratak dokument koji e u pravilu sadravati prilagodbe pristupa
uenju i pouavanju zajednike za sve nastavne predmete i meupredmetne teme.

OK-A2, OK-B, OK-C (osobni kurikulumi s prilagodbom odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i
pouavanja) uz sastavnice navedene u OK-A1-u sadravaju:
odreenje odgojno-obrazovnih ciljeva u pojedinom podruju uenja / predmetu
odreenje odgojno-obrazovnih ishoda u pojedinim predmetima u kojima postoji prilagodba
(definiranje sadraja i aktivnosti ishoda), kao i odreenje odgojno-obrazovnih oekivanja za
meupredmetne teme
odreenje oekivane razine usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda u pojedinim predmetima u
kojima postoji prilagodba.

22
5. Prilagodba kurikuluma
5.1. Odreenje i vrste prilagodba
Uenici s tekoama imaju pravo kolovati se na ravnopravnoj osnovi i s istim mogunostima za
napredovanje u ostvarenju njima primjerenih odgojno-obrazovnih ishoda temeljenih u pojedinim
predmetnim kurikulumima. Da bi se u tom uspjelo, potrebno je u osnovnim sastavnicama
kurikuluma - odgojno-obrazovnim ishodima, pristupima uenja i pouavanja te vrednovanju
provesti odreene prilagodbe, kako bi se osiguralo da svaki uenik s tekoama ostvari pravo na
iskustvo uenja koje je njemu, s obzirom na njegove potrebe, najprimjerenije.

Prilagodbe za pojedinog uenika s tekoama uvijek se odnose na prilagodbe pristupa uenja i

pouavanja te vrednovanja koje se uvode u odgojno-obrazovni proces radi osiguravanja jednakih
mogunosti u ostvarivanju ishoda propisanih u predmetnim kurikulumima i kurikulumima
meupredmetnih tema, a mogu se odnositi i na prilagodbe samih odgojno-obrazovnih ishoda u
predmetnim kurikulumima (i odgojno-obrazovnih oekivanja u kurikulumima meupredmetnih
tema). Funkcija je prilagodba u procesu odgoja i obrazovanja uenika s tekoama pruiti im
mogunost da budu uspjeni u uenju te da steena znanja i vjetine mogu i pokazati. Prilagodbe
umanjuju, odnosno otklanjaju prepreke u uenju povezane s pojedinom tekoom. U konanici,
prilagodbe oznauju pristup koji uitelji, struni suradnici i roditelji moraju primijeniti kako bi
podrali uenike u dostizanju propisanih ishoda.

Prilagodbe se nazivaju razumnima jedino kada je svaka prilagodba osmiljena i primijenjena s

obzirom na potrebe pojedinog uenika. Pri procjeni je li odreena prilagodba razumna za pojedinog
uenika valja u obzir uzeti sljedee:

a) vrstu i stupanj tekoe te funkcioniranje uenika po razvojnim podrujima

b) uenikove potencijale i jake strane

c) motiviranost uenika za uenje i prihvaanje prilagodba

d) utjecaje koje prilagodba ima na ostvarivanje odgojno-obrazovnih ishoda, sposobnost

sudjelovanja uenika u uenju i njegovu neovisnost

e) omjer financijskog ulaganja i dobrobiti.

Uenici s tekoama ine heterogenu skupinu, stoga e potrebe za prilagodbama ovisiti o razvojnom
statusu uenika, kao i o specifinostima njegovih tekoa. U skladu s tim, veina e uenika s
tekoama trebati samo prilagodbe pristupa uenju i pouavanju, a nekim e trebati i prilagodbe
odgojno-obrazovnih ishoda definiranih nacionalnim kurikularnim dokumentima.

Prije donoenja odluke o prilagodbama u obzir svakako treba uzeti sljedee:

veina uenika s tekoama moe postii odgojno-obrazovne ishode kao i njihovi vrnjaci
prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda te prilagodbe pristupa uenju i pouavanju nisu
potrebne kod svakog uenika s tekoom
djeca i uenici s istim oblikom tekoe ne zahtijevaju nuno isti oblik prilagodbe

23
 prilagodbe se ne moraju uvoditi u svim predmetnim kurikulumima / u svim podrujima
uenja
potrebe za prilagodbama mogu se mijenjati tijekom vremena - s vremenom se moe stvoriti
potreba za smanjivanjem prilagodba u nekim podrujima ili se moe pojaviti potreba za
naknadnim prilagodbama u onom podruju kurikuluma u kojem dotad nije postojala
prilagodbe je potrebno dogovarati s roditeljima, ali i s uenikom, kad je god to mogue.
Odabrane prilagodbe u skladu s uenikovim mogunostima moraju biti zapisane u osobnom
kurikulumu te se njihova primjena mora kontinuirano vrednovati kako bi se procijenila njihova
uinkovitost i u skladu s procjenom donijele daljnje preporuke. Uenik i roditelj sudjeluju u
postupku odabira prilagodbi i njihova vrednovanja te im se u tom postupku objanjava nunost i
struna opravdanost predloenih prilagodbi.

5.2. Prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda

Veina uenika s tekoama moe ostvariti odgojno-obrazovne ishode utvrene predmetnim
kurikulumima te odgojno-obrazovna oekivanja odreena kurikulumima meupredmetnih tema
kao i njihovi vrnjaci, ako im se pristupi uz prikladno okruenje, postupke uenja i pouavanja i s
prikladnim tempom uenja sukladno njihovim potrebama. Meutim, za neke e uenike s tekoama
biti potrebne prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda koje proizlaze iz tekoa uenika, a
operacionaliziraju se putem ve spomenutih vrsta osobnog kurikuluma:
osobni kurikulum uz prilagodbu odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i pouavanja
(OK-A2)
osobni kurikulum sa znatnim prilagodbama odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i
pouavanja (OK-B)
osobni kurikulum sa znatnim prilagodbama i zamjenama odgojno-obrazovnih ishoda i
pristupa uenja i pouavanja (OK-C).

5.2.1. Osobni kurikulum uz prilagodbu odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i pouavanja

(OK-A2)

OK-A2 podrazumijeva prilagodbu svih ili nekih ishoda iz jednog predmetnog kurikuluma, vie ili
svih predmetnih kurikuluma i prilagodbu pristupa uenju i pouavanju. Ovisno o vrsti uenikovih
tekoa, kao i o sadrajima i/ili aktivnostima koji ine pojedine ishode, neke e ishode biti potrebno
prilagoditi, a neke izuzeti i zamijeniti (dok e neki ostati nepromijenjeni). Primjerice, potrebno je
prilagoditi, izuzeti ili zamijeniti neke ishode iz kurikuluma Tjelesno-zdravstvene kulture za uenike
s motorikim oteenjima ili oteenjima vida, prilagoditi ili zamijeniti neke sadraje/aktivnosti iz
Glazbene kulture za uenike s oteenjem sluha, neke sadraje/aktivnosti iz Matematike za uenike
s blae izraenim poremeajem iz spektra autizma itd. Navedene prilagodbe trebaju uenicima
omoguiti dostizanje oekivanih kompetencija, odnosno ostvarivanje razine usvojenosti odgojno-
obrazovnih ishoda koja je zadovoljavajua za prijelaz iz jednog razreda ili odgojno-obrazovnog
ciklusa u drugi. Tijekom srednjokolskog obrazovanja ovi uenici s tekoama trebaju ostvariti
ishode dostatne za uinkovito obavljanje zanimanja za koja se koluju, sukladno standardima HKO-
a.

5.2.2. Osobni kurikulum sa znatnim prilagodbama odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i

pouavanja (OK-B)

OK-B podrazumijeva znatnu prilagodbu odgojno-obrazovnih ishoda za jedan predmetni kurikulum,

vie njih ili za sve predmetne kurikulume (ukljuujui prilagodbe odgojno-obrazovnih oekivanja u
kurikulumima meupredmetnih tema), uz prilagodbe pristupa uenja i pouavanja. Znatna
24
prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda podrazumijeva bitno smanjivanje opsega i dubine sadraja
te aktivnosti koje se trae od uenika u pojedinom odgojno-obrazovnom ishodu, tako da budu
primjereni njegovim sposobnostima, a podrazumijeva i izuzimanje ili zamjenu odreenih odgojno-
obrazovnih ishoda i oekivanja (ova vrsta OK-a moe primjerice biti primjerena za uenike s lakim
intelektualnim tekoama, a katkad e biti primjerena i za uenike s umjerenim intelektualnim
tekoama). Osim tako znatno prilagoenih odgojno-obrazovnih ishoda u OK-u, planira se primjena
potrebnih prilagodba u pristupima uenja i pouavanja. Postizanje kompetencija u
osnovnokolskom odgoju i obrazovanju na zadovoljavajuoj razini treba ovim uenicima omoguiti
prijelaz u srednjokolsko strukovno obrazovanje po kurikulumu za stjecanje kvalifikacija za
pomona zanimanja i odreenih cjelovitih kvalifikacijama sa smanjenim opsegom, sukladno
standardima HKO-a.

5.2.3. Osobni kurikulum sa znatnim prilagodbama i zamjenama odgojno-obrazovnih ishoda i

pristupa uenja i pouavanja (OK-C)

OK-C temelji se na znatnoj prilagodbi, izostavljanju i zamjeni veeg dijela odgojno-obrazovnih

ishoda i oekivanja u veini ili svim predmetnim i meupredmetnim kurikulumima te kurikulumima
podruja za osnovnokolsku odgojno-obrazovnu razinu (npr. kod uenika s izraenim teim
stupnjem poremeaja iz spektra autizma i nekih uenika s umjerenim te uenika s teim
intelektualnim tekoama). Usvajanjem sadraja i provoenjem aktivnosti definiranima u znatno
prilagoenim i zamijenjenim odgojno-obrazovnim ishodima, uz prilagodbu pristupa uenja i
pouavanja trebaju ueniku omoguiti razvoj praktinih, spoznajnih, drutveno-interesnih i
socioemocionalnih kompetencija u aktivnostima svakodnevnog ivota. Steene kompetencije
uenicima omoguuju radno osposobljavanje za obavljanje poslova i radnih zadataka ispod najnie
razine strune spreme, kojim se ne stjee zanimanje, ali se osposobljavaju za jednostavne poslove uz
podrku..

Odgojno-obrazovni kurikulumi (planovi i kurikulumi odreenih podruja uenja) temeljem kojih se

odreuju OK-B i OK-C za pojedine uenike bit e naknadno izraeni, a takoer e se temeljiti na
postavkama Cjelovite kurikularne reforme.

Za svakog uenika s tekoama, bez obzira na pripadajuu vrstu kurikuluma, izrauje se osobni
kurikulum. Postoji mogunost prijelaza iz jedne vrste osobnog kurikuluma u drugu, ovisno o
dostignutim kompetencijama odreenog uenika s tekoama.

OK-A1 i OK-A2 u pravilu se provode u redovnim razrednim odjelima. OK-B moe se provoditi u
redovnom, djelomino u redovnom, a djelomino u posebnom razrednom odjelu, ali i u posebnom
razrednom odjelu, odnosno koli s posebnim uvjetima ovisno o potrebama uenika i specifinostima
kolskih lokalnih uvjeta. OK-C se provodi u posebnim razrednim odjelima sukladno Mrei kolskih
ustanova koju ine sve kole odreenog podruja, pa tako i kole s posebnim uvjetima, te iznimno u
redovnom razrednom odjelu kada na podruju jedinice lokalne samouprave nije ustrojen posebni
razredni odjel, ili ako se procijeni da je mogue uspjeno ukljuivanje uenika u redovni razredni
odjel. U tom sluaju obvezna je podrka edukacijskog-rehabilitatora.

Vano je da svi uenici s tekoama imaju mogunost sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu na

istoj osnovi kao njihovi vrnjaci, to znai da trebaju imati:
iste mogunosti pristupa i sudjelovanja u odgoju i obrazovanju kao i njihovi vrnjaci
bez tekoa i pravo na razliita iskustva uenja uz prilagodbe (odgojno-obrazovnih ishoda,
pristupa uenja i pouavanja te vrednovanja)

25
 priliku stjecati iskustva koja odgovaraju njihovim razvojnim sposobnostima i
posebnostima uz jednake mogunosti pristupa sadrajima i aktivnostima iz svih podruja
uenja na njima prilagoen nain
pristup uenju kojim se ostvaruju ishodi iz predmetnih i meupredmetnih
kurikuluma koji odgovara specifinim potrebama i interesima uenika
mogunost prijelaza iz nie u viu odgojno-obrazovnu razinu, ciklus i razred te
mogunost prijelaza iz jedne vrste osobnog kurikuluma u drugu, ovisno o steenim
kompetencijama uenika
mogunost ostvarivanja odgojno-obrazovnih ishoda i oekivanja koja e im, sukladno
njihovim sposobnostima i interesima, omoguiti stjecanje primjenjivih kompetencija i
perspektivu
osigurane standarde u obrazovanju koji im omoguuju stjecanje ishoda, tj. razvoj
kompetencija uz pomo tima za podrku koji ima znanja i razumijevanja za uenika
omoguenu podrku strunjaka kole i vanjskih strunjaka (npr. terapeuta i dr.) kako
bi imali optimalne mogunosti stjecanja primjenjivih kompetencija u svojem odgoju i
obrazovanju.

5.3. Prilagodbe pristupa uenja i pouavanja

U odgojno-obrazovnom procesu vano je stvoriti poticajno i podravajue okruenje u kojem e
uitelj primjenjujui metode, postupke i oblike uenja i pouavanja koji najbolje odgovaraju
uenikovim razvojnim mogunostima i koji su podudarni s njegovim pristupima i stilom uenja
poticati njegovo napredovanje i razvoj. Prilagodbe koje se primjenjuju u procesu uenja i
pouavanja ukljuuju niz metodiko-didaktikih postupaka prilagoenih kognitivnim,
percepcijskim, komunikacijskim i jezinim sposobnostima uenika.

Prilagodbe pristupa uenja i pouavanja prisutne su u svim vrstama osobnih kurikuluma za uenike
s tekoama, a uvode se bez prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda samo u OK-A1.

5.3.1. Osobni kurikulum s prilagodbama pristupa uenja i pouavanja bez

prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda (OK-A1)
OK-A1 podrazumijeva da nema prilagodba odgojno-obrazovnih ishoda nego samo prilagodba
pristupa koje je potrebno primjenjivati u uenju i pouavanju. Veina uenika s tekoama kolovat
e se po OK-A1-u jer nee trebati prilagodbe ishoda nego samo prilagodbe pristupa (primjerice
uenici s poremeajima panje i hiperaktivnosti, specifinim tekoama uenja, problemima u
ponaanju i emocionalnim problemima, Aspergerovim poremeajem i dr.). Prilagodba pristupa
moe biti iz jednog predmeta, vie ili svih predmeta. Prilagodba pristupa ovisi o potrebama uenika,
a moe se odnositi na: samostalnost uenika (uvoenje strune podrke), tempo uenja, postupke
pouavanja primjerene percepcijskim, motorikim, spoznajnim, jezino-govornim, emocionalnim
osobinama uenika, okruenje (prostorni i socijalni kontekst provoenja aktivnosti), na
vrednovanje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda te primjerenost sredstva i pomagala u radu.

5.3.2. Prilagodbe postupaka uenja i pouavanja

Prilagodba postupaka uenja i pouavanja najuinkovitija je kada zapoinje od razumijevanja
uenikovih temeljnih tekoa. U tom e sluaju uitelj, oslanjajui se na niz razliitih strategija
pouavanja, moi odabirati one koje najbolje odgovaraju ueniku u odreenom trenutku u razliitim
odgojno-obrazovnim situacijama. Te strategije ponajprije se odnose na postupke, metode i oblike
pouavanja, a ostvaruju se prilagodbama:
26
 naina predstavljanja sadraja i/ili zahtjeva za izvoenje aktivnosti
vremena potrebnog za pouavanje, uenje ili obavljanje zadatka
u aktivnom ukljuivanju uenika u proces uenja i pouavanja.
Konkretni su primjeri navedenih prilagodba meu ostalim:
postupno uvoenje novih podataka, odnosno davanje informacija u malim koliinama, s
estim ponavljanjima i uvoenjem preinaka
praenje sadraja vizualnom podrkom (slike, shematski prikazi)
usmjeravanje na kljune pojmove tako da ih se ponavlja ili oznauje bojom
ulanavanje podataka, odnosno poticanje prijenosa znanja na zoran i primjeren nain
(primjerice demonstracijom)
prilagoavanje pisanog materijala (primjerice tekst pisan nestiliziranim fontom, veliine 14,
dvostrukog proreda, neporavnane desne margine na obojenoj podlozi, razlomljen u vie
manjih dijelova) ili priprema slunog zapisa
primjena multisenzorikog pristupa pouavanju, odnosno provoenje aktivnosti
utemeljenih na razliitim modalitetima
primjenjivanje razliitih tehnika suradnikog uenja i rada u skupini uz prethodno jasno
odreivanje mjesta i uloge djeteta/uenika s tekoama u njemu
produljeno vrijeme za pojedinu aktivnost s obzirom na vrstu uenikove tekoe i zahtjevnost
zadatka ili aktivnosti
ee stanke tijekom rada
davanje eih povratnih informacija na konstruktivan nain
privlaenje pozornosti prije davanja uputa
najavljivanje promjene aktivnosti.
Vano je da se uitelji kontinuirano samoprocjenjuju u provedbi prilagodba pouavanja.

Uenici s tekoama esto pokazuju nepoznavanje strategija uenja ili uporabu neodgovarajuih. Da
bi uenik bio uspjean u uenju potrebno je:
odrediti uenikov stil uenja
poticati ga na stvaranje rutina u uenju s obzirom na vrijeme i prostor
poticati ga, pouavati i davati mu podrku u planiranju uenja tako da organizira prioritete u
uenju, a prije same izvedbe planira provedbu zadane aktivnosti te provjerava vlastitu
izvedbu
pouiti ga ulanavanju znanja i vjetina te njihovoj primjeni u razliitim podrujima
pouiti ga razliitim kognitivnim i metakognitivnim strategijama uenja
poticati ga na razmiljanje o vlastitom procesu uenja, nadgledanje primjene koritenih
strategija, procjenjivanje svoje uspjenosti te mijenjanje ili prilagoavanje strategija u
skladu s procjenom.
Pri odabiru primjerenog oblika prilagodbe za pojedinog uenika s tekoama valja voditi rauna o
individualnim potrebama i obiljejima uenika s tekoama. Pritom treba obratiti pozornost na
modalitet putem kojeg uenik preteno ui (sluni, vidni, multimodalni), najee oblike ponaanja
(potreba za hodanjem, esti prekidi, nepoeljna ponaanja), kao i na postojanje pretjerane
osjetljivosti na odreene podraaje (buka). Na temelju navedenoga odabire se primjeren nain rada,
individualni ili u skupini, odnosno organizira se potpora vrnjaka. Modalitetom putem kojeg uenik
s tekoama najbolje ui treba se pojaano koristiti u odgojno-obrazovnom procesu, to ujedno
pomae u odabiru prilagodba pouavanja (uenje se preteno organizira u preferiranom modalitetu;
zadatak se predstavlja usmenim putem ili preteno pisanim putem ili putem IKT-a).

27
5.3.3. Prilagodba tempa uenja i pouavanja - sporiji prolaz kroz kurikulum
U osnovnoj i srednjoj koli mogue je za uenike s tekoama planirati sporiji prolaz kroz kurikulum
kada za tim postoji potreba koja proizlazi iz funkcionalnih sposobnosti. To znai da se ishodi planirani
u jednoj kolskoj godini mogu ostvariti do kraja odreenog odgojno-obrazovnog ciklusa u osnovnoj
koli, odnosno tijekom dvije godine u srednjoj koli za pojedine ili sve predmete.

Ostvarivanje ishoda planira se na poetku kolske godine, odnosno tijekom kolske godine nakon
utvrivanju uenikovih tekoa. U osnovnoj koli, bez obzira na to kojim tempom uenik ostvaruje
planirane odgojno-obrazovne ishode, ostaje u svojem razrednom odjelu. U srednjoj koli uenik u
pravilu ne prati svoj razredni odjel u koji se prvotno upisao ukoliko mu je omoguen sporiji prolaz
kroz kurikulum iz veine ili iz svih nastavnih predmeta.

Za odobrenje sporijeg prolaza kroz kurikulum za uenike srednje kole potrebno je dostaviti
mjerodavnom Ministarstvu:
zahtjev i prijedlog kole u koju je uenik upisan za odobrenje sporijeg prolaza kroz
kurikulum za kolsku godinu koju tek treba pohaati
obrazloenje tima za podrku (u iji su rad bili ukljueni roditelj, uenik i lijenik kolske
medicine) o opravdanosti zahtjeva
prijedlog OK-a.

5.3.4. Prilagodbe okruenja

Okruenje u kojem se odvija uenje valja biti podravajue i ugodno za svu djecu i uenike, a
posebno je vano za djecu i uenike s tekoama. Suvremenim se okruenjima smatraju ona
okruenja u kojima se uinkovito promie i podrava stjecanje znanja i razvoj vjetina, primjena
steenih znanja i vjetina te stvaranje i donoenje odluka. Uenje u prikladnim okruenjima takoer
podrava uenje o suradnji i dogovaranju, meusobnom potovanju, povezivanju s okolinom, ali i
razvoj kognitivnih i stvaralakih sposobnosti. Prilagodbe pristupa uenja i pouavanja ujedno
doprinose i sigurnom te poticajnom okruenju.

Uloga je odgajatelja/uitelja stvaranje i odabir prikladnih okruenja uenja te voenje djece i

uenika kroz proces i zajedniko sudjelovanje u procesu uenja. Stvaranje raznolikih iskustava
uenja podrazumijeva proaktivno osiguravanje sudjelovanja u prikladnim aktivnostima i
kontekstima. Iznimno je vano za djecu i uenike s tekoama osigurati podravajue i fleksibilno
okruenje u kojem mogu ravnopravno i aktivno sudjelovati u odgojno-obrazovnom procesu. Pristup
razliitim izvorima i materijalima (primjerice s pomou digitalnih tehnologija) koji podravaju
uenje olakava provedbu smislenih aktivnosti koje potiu socijalno ukljuivanje.

Kako bi okruenje u kojem se odvija uenje bilo podravajue i za djecu/uenike s tekoama, vano
je napraviti odreene promjene u prostoru i/ili osigurati dodatne izvore uenja. Navedene
prilagodbe nazivaju se prilagodbama okruenja.

Prilagodbe okruenja za djecu i uenike s tekoama podrazumijevaju sljedee prilagodbe

prostora i naina provedbe aktivnosti:
osigurati pristup prostoru u kojem se ui (pristupnu rampu, dizala i slino)
omoguiti promjene u prostoru u kojem se odvija odgojno-obrazovni proces (npr.
osiguravanje radnog prostora ili prostora za obrok u zgradi ili uionici)

28
 ukloniti ometajue podraaje (npr. buku iz okoline koja posebice ometa uenike s
oteenjem sluha, senzorne obrade, poremeajem panje i dr.) ili osigurati tihi prostor
odabrati prikladno mjesto sjedenja
osigurati provedbu aktivnosti na drukiji nain (npr. dijete/uenik s tekoama moe stajati
i kretati se u prostoru u kojem se odvija uenje tijekom odreenih aktivnosti)
osigurati alternativne aktivnosti (npr. za djecu i uenike s ADHD-om, problemima u
ponaanju, viestrukim tekoama ili poremeajem iz spektra autizma)
ukloniti izvore opasnosti pri uenju temeljenom na radu u strukovnom obrazovanju
(zatititi radna mjesta koja su mogui izvor ozljeivanja - tednjaci, rotirajui ureaji,
koristiti se propisanim zatitnim sredstvima)
prilagoditi opremu (prilagodljivi stolovi i stolci s bonim osloncem)
prilagoditi alate i strojeve (po visini, obliku, poloaju, dizajnu, pokaziva rada stroja).
Okruenje u kojem se odvija uenje i pouavanje viestruko je osjetilno i kao takvo djeluje na igru,
uenje i ponaanje svakog djeteta/uenika. Senzorna integracija organizira senzorni unos iz osjetila
vida, sluha, dodira, kretanja, ravnotee, okusa i mirisa iji procesi oblikuju percepciju, ponaanje i
uenje. Razliiti senzorni podraaji koje dijete/uenik trai i/ili koje ne podnosi utjeu na igru, rad,
uenje i socijalne interakcije. Tekoe senzorne integracije nastaju zbog neprimjerene, nedovoljne ili
slabe senzorne obrade podraaja, a uobiajene su kod djece i uenika s tekoama. Dijete/uenik
moe biti prekomjerno osjetljivo na odreene podraaje i nedovoljno osjetljivo na druge ili moe
izraavati kombinaciju ovih dviju vrsta osjetljivosti. Postoje naini prilagodbe, strategije i specifina
oprema koje mogu pomoi djetetu/ueniku da bolje integrira i rabi senzorne podraaje.

Prilagodbe u okruenju odgojne skupine i razrednom okruenju u skladu s

djetetovim/uenikovim senzornim potrebama mogu biti sljedee:
imati razumijevanja da tipine razine podraaja iz osjetila sluha, vida, dodira, kretanja,
ravnotee te njuha i okusa dijete/uenik moe osjetiti kao prejake (pretjerano osjetljivo) ili
preslabe (nedovoljno osjetljivo)
otkriti koji su to podraaji i prilagoditi razinu podraaja u okruenju na razinu snoljivosti za
dijete/uenika, smanjiti aktivnosti koje zbunjuju, dezorijentiraju ili ometaju u uenju
uvaavati senzorne tekoe te razmisliti koje je promjene mogue provesti na podruju:
- vidne percepcije - svjetlo/rasvjeta u prostoru u kojem se odvija uenje (previe mrano,
previe prirodnog svjetla, previe umjetne svjetlosti), utjecaj i poloaj umjetnog izvora
svjetla, odsjaj koji stvaraju prozori, pod i/ili ueniki stol, kontrasti u prostoru potrebni za
orijentaciju u prostoru i na radnom prostoru
- slune percepcije - odabir mjesta sjedenja u odnosu na izvor zvuka, dominantnost uha, voditi
rauna o udaljenosti odgajatelja/uitelja/ pomonika od djeteta/uenika; dijete/uenik
pretjerano osjetljivo na zvuk - treba upute umirujueg glasa; nedovoljno osjetljivo (ili
neosjetljivo) dijete/uenik na zvuk zahtijeva dodatno posredovanje informacija od
odgajatelja/uitelja
- podruje percepcije dodira - osjetljivost djeteta/uenika na dodir s drugima, na vrste i
strukturu materijala i predmeta, sredstava za rad, osigurati djetetu/ueniku osobni
prostor i odmak od podraaja
- podruje percepcije kretanja i ravnotee - omoguiti ueniku kretanje tijekom nastave,
osigurati aktivne zadatke (brisanje ploe, dijeljenje radnih materijala, premjetanje
rasporeda klupa), koristiti se dodatnim materijalima (gumeni nastavci za olovke, podloak
za sjedenje, gumeni podloak za stol, lopta s postoljem za sjedenje); osigurati stolac
prilagoen visini djeteta i dodatni podupira, prilagoditi visinu i nagib stola

29
 - podruje percepcije mirisa i temperatura - imati razumijevanja i umanjiti djelovanje
ometajuih imbenika (npr. mirisi pribora za rad), voditi rauna o temperaturi i
prozranosti prostora te osjetljivosti na temperaturne razlike u prostorima
dopustiti uenje kroz modalitet koji odgovara djetetu/ueniku (vizualni, auditivni, tjelesno-
kinestetiki ili mijeani tip.
Prilagodbe strune podrke ukljuuju:
osiguravanje strunog osoblja:
- u sustavu ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja - osposobljeni pomaga za dijete s
tekoama, trei odgajatelj, struni komunikacijski posrednik
- u osnovnokolskom i srednjokolskom odgoju i obrazovanju (takoer pri uenju
temeljenom na radu u strukovnom obrazovanju) osposobljeni pomonik u nastavi za
uenika s tekoama, struni komunikacijski posrednik
organizacija potpore vrnjaka (vrnjaci dobivaju ulogu pomagaa kako bi uenici s
tekoama uistinu sudjelovali u inkluzivnoj okolini)
sustavno mentorsko praenje na strunoj praksi (izvan kole) (potrebno je odvojiti dovoljno
vremena i osigurati dovoljan broj radnih proba)
organizacija suradnikog pouavanja

5.3.5. Uvoenje potpomognute komunikacije i prilagodba materijala

Pri prilagodbi materijala i uvoenja razliitih pomagala koja podupiru uenje i pouavanje valja
voditi rauna o ostvarivanju funkcionalne komunikacije koja djetetu i ueniku s tekoama
omoguuje da na prikladan i uinkovit nain razumije okolinu i komunicira s drugima te mu prua
priliku za sudjelovanje u svakodnevici i stjecanje novih znanja i vjetina. Uvoenje potpomognute
komunikacije jedno je od prava na komunikaciju koje podrazumijeva stalan pristup razliitim
pomagalima, ali i osiguravanje okoline koja potie komunikaciju djeteta/uenika s razliitim
komunikacijskim partnerima, ukljuujui vrnjake. Asistivna (nadomjesna) tehnologija predstavlja
kontinuum pomagala u rasponu od niskotehnolokih do visokotehnolokih rjeenja.

Prilagodba tehnolokih sredstava i pomagala obuhvaa:

niskotehnoloka pomagala: ploe za pisanje, pomagala za pisanje, materijali koji olakavaju
pamenje i organizaciju, poveala, stalci za knjige
srednjotehnoloka pomagala: kalkulatori, kalkulatori sa zvunim zapisom, snimai zvuka,
audioknjige, induktivna petlja, sustavi za ozvuenje za nagluhe uenike i uenike s
kohlearnim implantatom, Brailleev pisai stroj
visokotehnoloka pomagala: specijalizirana programska rjeenja - prediktori rijei,
softverska rjeenja koja pretvaraju tekst u govor, odnosno govor u tekst, softverska rjeenja
za itanje, specijalizirani komunikacijski ureaji, specijalizirani pristup raunalima - zasloni
na dodir, alternativne tipkovnice, Brailleev redak, elektronika biljenica i prijenosno
raunalo.
Tehnolokih sredstava i pomagala se primjenjuju i proiruju pratei tehnoloki napredak.

Prilagodba materijala ukljuuje:

uporabu vizualnih rasporeda za potrebe razumijevanja rutine, strukture aktivnosti ili dana i
osiguravanja predvidljivosti (npr. prilagodba kod djece/uenika s poremeajem iz spektra
autizma i ADHD poremeajem)

30
 uporaba podsjetnika za djecu/uenike s poremeajem panje i potekoama u radnom
pamenju
uvoenje potpomognute komunikacije (npr. grafiki simboli, manualni znakovi ili uporaba
informacijsko-komunikacijske tehnologije)
uporaba asistivne tehnologije koja podrazumijeva iroki raspon tehnolokih sredstava
kojima se podupire proces uenja (sklopovlje, softverska rjeenja, periferni ureaji, npr.
specijalizirani mi)
uveanje radnih materijala (npr. za uenika s motorikim tekoama)
uporaba razliitih alata koji podravaju proces uenja (npr. pobrojavanje predmeta u
matematici)
osiguravanje razliitih vrsta papira (npr. papir u boji za djecu s disleksijom)
osiguravanje udbenika u elektronikom formatu.

5.3.6. Privremeni oblici odgoja i obrazovanja

Privremeni su oblici odgoja i obrazovanja nastava u kui, nastava u zdravstvenoj ustanovi, nastava
na daljinu i te Vrti u bolnici za djecu rane i predkolske dobi.

Pri izradi OK-a za privremene oblike odgoja i obrazovanja, u skladu s potrebama djeteta/uenika,
tim za podrku takoer planira sve potrebne prilagodbe i mjere podrke.

Tijekom izvoenja svih privremenih oblika nastave potrebno je osigurati sustavno praenje
provedbe OK-a i stalnu suradnju svih lanova tima za podrku kako bi se svakom ueniku s
tekoama omoguio jednak pristup odgoju i obrazovanju.

Rani i predkolski program u zdravstvenoj ustanovi (Vrti u bolnici)

Djeca s tekoama koja se zbog zdravstvenog stanja nalaze u bolnikom lijeenju polaze program Vrti u
bolnici u zdravstvenim ustanovama. Provedbu programa osiguravaju lokalne predkolske ustanove u
suradnji s nadlenim mjerodavnim tijelom za odgoj i obrazovanje samostalno ili u suradnji s drugim
ustanovama, udrugama i irom zajednicom.

Program Vrti u bolnici temelji se na sadrajima kurikuluma ranog i predkolskog odgoja. Sve
aktivnosti koje se provode s djecom koja se nalaze u nepoznatom i specifinom bolnikom okruju,
trebaju se odvijati prema holistikom pristupu zatite cjelovitosti u prvom redu ouvanja i brizi za socio-
emocionalno zdravlja djeteta/pacijenta u rjeavanju potekoa vezanih uz bolest i lijeenje. Cilj programa
je bolesnoj djeci s tekoama omoguiti rast i razvoj, te ih pripremiti za dijagnostike i terapijske
postupke i umanjiti emocionalne tekoe koje mogu nastati kao posljedica hospitalizacije.

U provedbu programskog kurikuluma ukljuen je Tim za podrku bolnice, lijenik te ostali strunjaci u
skladu s potrebama djeteta i vrstom bolesti/tekoa. Pri tom je vana stalna suradnja i partnerski odnos s
roditeljima malih pacijenata koja omoguuje provedbu programskog kurikuluma, kao i organizaciju
razliitih zajednikih oblika druenja i igre ovisno o /ili u skladu s vrsti bolesti i tekoe koju dijete ima.

Tim Vrtia u bolnici redovito surauje s djetetovim matinim vrtiem kojem dostavlja pisana izvjea o
njegovom odgojno-obrazovnom napredovanju.

Nastava u kui

Uenici koji privremeno ne mogu pohaati redovnu nastavu u koli zbog veih zdravstvenih i
emocionalnih tekoa, kroninih bolesti i stanja ili duljeg oporavka nakon bolnikog lijeenja imaju
pravo na nastavu u kui.
31
Nastavu u kui provodi uenikova matina kola.

Pri izradi OK-a za nastavu u kui potrebno je posebno voditi rauna o planiranju odgojno-
obrazovnih ishoda sukladno mogunostima uenika (prilagoditi se njegovu zdravstvenom stanju
i/ili postojanju emocionalnih tekoa) te uvoenju svih potrebnih prilagodba i oblika podrke.
Posebno je potrebno pruiti sustavnu emocionalnu podrku i raditi na razvoju socioemocionalnih
kompetencija uenika.

Nastavu u kui provodi uitelj/uitelji u 50 % propisane predmetne satnice za razred koji pohaa
uenik. Uloga roditelja uenika mora biti aktivna kako bi, s uiteljem i uz njegovo vodstvo, pomogli
ueniku da dosegne predviene odgojno-obrazovne ishode. Oni neposredno i tijekom svakog
dolaska surauju s uiteljima koji izvode nastavu, a po potrebi i sa strunim suradnicima i s timom
za podrku.

Praenje usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda kontrolira tim za podrku i utvruje eventualnu

potrebu za izmjenama OK-a.

Trajanje nastave u kui ovisi o djetetovu zdravstvenom stanju.

Uenik koji je dulje vrijeme ukljuen u nastavu u kui moe biti povremeno ukljuen, ako to njegovo
zdravstveno stanje doputa, u redovnu nastavu i kolske aktivnosti, kako bi ostao u doticaju sa
svojim razrednim odjelom i kako bi mu se omoguila bolja socijalizacija.

Nastava u zdravstvenoj ustanovi (kola u bolnici)

Uenici koji se nalaze na duljem stacionarnom lijeenju ili na lijeenju u dnevnoj bolnici nastavu
polaze u zdravstvenoj ustanovi u kojoj se lijee, a za to vrijeme imaju pravo na osobni kurikulum.
Tim za podrku matine kole osigurava prijenos svih relevantnih informacija o ueniku timu kole
u bolnici kako bi se osiguralo optimalno planiranje i provoenje OK-a.

U tim kole u bolnici ukljueni su uitelji, struni suradnici, roditelj, lijenici specijalisti i prema
potrebi vanjski strunjaci.

Tim kole u bolnici redovito surauje s uenikovom matinom kolom kojoj alje pisana izvjea o
njegovu odgojno-obrazovnom napredovanju.

Pri zavretku lijeenja u zdravstvenoj ustanovi, tim kole u bolnici prua pomo matinoj koli pri
prijelazu uenika u kolu.

Nastava na daljinu

Nastava na daljinu organizira se za uenike s tekoama za koje nije mogue organizirati nastavu u
kui. To je oblik nastave koji se provodi putem telekonferencija i videokonferencija, a ueniku
omoguuje da sudjeluje u odgojno-obrazovnom procesu koji se odvija u razrednom odjelu kole koja
organizira ovaj oblik nastave. Ueniku koji je ukljuen u nastavu na daljinu kola u koju je upisan
dostavlja sve potrebne radne materijale elektronikim putem.

5.3.7. Primjeri prilagodba kurikuluma

Tijekom boravka djece s tekoama u djejim vrtiima neophodno je prilagoditi poticanje i
okruenje kako bi djeca s tekoama odrastala u podravajuoj okolini i kako bi im se osigurala
odgovarajua podrka. Potrebne prilagodbe za djecu s tekoama su jednim dijelom sline
prilagodbama koje se koriste u kolskoj dobi (posebno prilagodbe okruenja). U Tablici 1. su

32
navedeni neki primjeri prilagodbi poticanja i stvaranja poticajnog okruenja za tekoe koje su
karakteristine za razdoblje ranog i predkolskog odgoja i obrazovanja.

Tablica 1. Neki primjeri prilagodbe poticanja djece s razliitim tekoama u djejem vrtiu

Vrsta tekoe Primjeri prilagodbe

pruati primjereni jezino-govorni model u

Jezine tekoe svakodnevnoj komunikaciji s djetetom
ne ispravljati dijete izravno nego se na djetetov
agramatini iskaz nadovezati proirenim iskazom
ne inzistirati da dijete ponovi toan iskaz
poticati razvoj predvjetina itanja i pisanja od rane
dobi putem razliitih aktivnosti

ne skretati djetetu panju na vlastiti govor (ne

Mucanje ispravljati, ne upozoravati i ne kanjavati zbog govora)
obraati se djetetu sporijim tempom (ali ne presporo)
poveavati vrijeme pauze izmeu iskaza
primjenjivati naelo"pokai mi", a ne "reci mi"
poticati pjevanje i zajedniko recitiranje

poticati uporabu gesti i manualnih znakova ili drugih

Djeja govorna oblika potpomognute komunikacije
apraksija
ne inzistirati da dijete ponovi toan iskaz
pruati primjereni jezino-govorni model
u aktivnostima u kojima je naglasak na govorenju
omoguiti djetetu alternativni nain odgovaranja
(putem manualnog znaka, slike, ureaja)
drugu djecu u skupini pouiti o moguim nainima
suradnje i podrke

osigurati stalnu strukturu dnevnih aktivnosti uz

Poremeaj iz spektra vizualni raspored (npr. u 9 sati igra kockama)
autizma upotrebljavati sustav komunikacije razmjenom slika
koristiti prirodne geste i manualne znakove u
svakodnevnoj komunikaciji (npr. daj, jo)
u obraanju djetetu koristiti uvijek iste jasne verbalne
upute za istu radnju (npr. izuj/skini papue)

33
 osigurati treeg odgajatelja ili pomagaa

davati jednostavan govorni model, kratke naloge

Ope razvojno
kanjenje / pruiti model u igri i podrku uz pomo druge djece ili
intelektualne odgajatelja
tekoe)
koristiti se vizualnom podrkom
koristiti se didaktikim materijalom
osigurati treeg odgajatelja ili pomagaa

prilagodba materijala (slikovnice, igrake i dr.)

Slabovidnost i uvoenje pomagala (poveala s nagibom, dodatna
sljepoa rasvjeta, stol s nagibom)
prilagodba materijala za slabovidnu i slijepu djecu
organizirati potporu vrnjaka

osiguravanje strunog komunikacijskog posrednika

Gluhoa i nagluhost uporaba tehnologije (induktivna petlja, FM sustav)
vizualizacija sadraja tijekom poticanja
olakavanje oitavanja govora s lica i usana pravilnim
pozicioniranjem prema djetetu
organizirati potporu vrnjaka

osigurati jasnu strukturu i pravila

Poremeaj deficit omoguiti dovoljno prostora za kretanje
panje/hiperaktivn upute ponoviti djetetu
ost (ADHD) poticati samoregulaciju ponaanja

razumjeti dijete i njegovo ponaanje i poticati ga na

Problemi u iskazivanje emocija na naine kojima nee povrijediti
ponaanju
sebe i/ili druge
navoditi dijete prema primjerenim oblicima ponaanja
i pohvaljivati ga
kao i kod ostale djece posebno je vano kod djece s
problemima u ponaanju ne kritizirati ih i
usporeivati koliko god se ponaanja djeteta
razlikovala od drugih,
jasno izrei svoja oekivanja koja s vremenom valja
podizati
drugu djecu u skupini pouiti o moguim nainima
suradnje i podrke
jaati zatitne imbenike, a smanjivati rizine
imbenike - individualne, obiteljske, u okruenju
vrtia i zajednici

34
U tablici 2. navedeni su neki primjeri prilagodba pristupa uenja i pouavanja te okruenja za neke
oblike tekoa. Budui da su mogue prilagodbe brojne i vrlo individualne, za pojedino dijete ili
uenika s tekoama bit e potrebno osmisliti i uvesti prilagodbe koje najbolje odgovaraju njegovim
odgojno-obrazovnim potrebama, a koje nisu nuno navedene u tablici koja slijedi.

Tablica 2. Neki primjeri prilagodbe pristupa uenja i pouavanja uenika s razliitim tekoama

Vrsta tekoe Primjeri prilagodbe postupaka pouavanja i okruenja

smanjiti zahtjeve prepisivanja s ploe (pogotovo pri

Disleksija (primjer provjeravanju usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda)
jedne od specifinih prilagoditi pisani materijal (tekst razlomljen na vie
tekoa uenja) manjih jedinica, vizualni materijal kao potkrepa ili
objanjenje teksta, iroke margine, poravnanje teksta
samo po lijevom rubu, dvostruki razmak, vei font, jae
otisnuti kljuni pojmovi, produeno crtovlje za
odgovore)
unaprijed osigurati preslike radnog materijala
osigurati dulje vrijeme obavljanja aktivnosti
upotrebljavati softverska rjeenja (npr. snimanje
izlaganja na diktafon, pretvaranje teksta u govor)

Mucanje

ne usporavati uenika (ne govoriti Uspori)

ne zavravati govorni iskaz umjesto uenika
govoriti sporije s uenikom, koristei ee pauze
osvijestiti (dati do znanja) ueniku da sluate ono to
govori, a ne kako govori

upotrebljavati vizualni raspored (npr. prikaz dnevne

Poremeaj iz rutine)
spektra autizma uvaavati i rabiti metodu potpomognute komunikacije
(npr. uenik komunicira razmjenom slika)
uvoditi vizualnu podrku koja prati sadraj
organizirati potporu vrnjaka
aktivnosti/zadatke razdijeliti u manje dijelove
koristiti se materijalima za igru i uenje koji prate
interese uenika
omoguiti zamjenske aktivnosti
strukturirati prostor u kojem se odvija uenje
osigurati pomonika

koristiti se asistivnom tehnologijom (npr. raunalom,

Motorike tekoe specijaliziranom tipkovnicom ili olovkom koja je
prilagoena veliinom i/ili oblikom)
osigurati produljeno vrijeme za dovravanje zadataka
uveati radne materijale
unaprijed osigurati preslike radnog materijala
osigurati provjeru usvojenosti odgojno-obrazovnih
ishoda usmenim putem
35
 osigurati osobnog pomonika

prilagoditi materijale (nepoznate rijei objasniti

Intelektualne slikovno, poznatim sinonimom, demonstracijom ili
tekoe primjenom (funkcijom))
prilagoditi sadraje (smanjiti opseg/broj
informacija/pojmova koji se obrauju/spominju na
nastavnom satu)
zadatak rastaviti na manje korake
tijekom postupka rjeavanja usmjeravati grafikim
organizatorom, verbalnom i/ili fizikom podrkom
koristiti se pojaanjima percepcije (npr. vizualnom
podrkom - slikama)
koristiti se didaktikim materijalom (npr. u uenju i
pouavanju Matematike rabiti Cuisenaire tapie,
kalkulator i sl.)

prilagodba pisanog materijala za slijepe uenike

Slabovidnost i (prilagoeni udbenici transkribirani Brailleevim
sljepoa pismom
prilagodba materijala za slabovidne uenike
(prilagoeni udbenici, radne biljenice i dr.,
prilagoene biljenice: jae otisnute crte i vei prored,
bijela ili ukasta podloga koja ne blijeti)
uvoenje pomagala kod slijepih uenika (tablica i ilo,
Brailleev pisai stroj, Brailleev redak, prijenosno
raunalo, geometrijski pribor, gumena podloga i folija,
zvuni kalkulator, zvune lopte i zvune knjige)
uvoenje pomagala kod slabovidnih uenika (stalci za
knjige, prilagoene klupe - s nagibom, poveala (depna,
stolna, elektronika), dodatna rasvjeta, diktafon, deblji
flomasteri, B3 olovke)

osiguravanje strunog komunikacijskog posrednika

Gluhoa i nagluhost uporaba tehnologije (induktivna petlja, FM sustav)
titlovanje nastavnih videomaterijala
prethodna priprema pisanog materijala
vizualizacija sadraja tijekom uenja i pouavanja
ponavljanje, pojednostavnjivanje, preoblikovanje
usmenih uputa i pisanih tekstova
olakavanje oitavanja govora s lica i usana pravilnim
pozicioniranjem prema ueniku
osiguravanje produljenog vremena za dovravanje
zadataka
Poremeaj deficita uputu zadavati jednu po jednu, po potrebi ponoviti
panje i uputu
hiperaktivnost smanjiti zahtjeve prepisivanja s ploe i voenja
(ADHD) biljeaka, dati sadraj predavanja
zadatke jasno odvojiti, zadavati zadatak po zadatak
ne postavljati potpitanja kod pisanih zadataka
provjeriti postoje li pogreke zbog brzopletosti i jezinih
tekoa (npr. u matematici pogreno prepisani ili
36
 pomnoeni brojevi, pogrean predznak; u jeziku
pogreno proitani zadatak ili pogreno prepisana rije
itd.) i upozoriti uenika da provjeri odgovor
dopustiti uporabu podsjetnika
omoguiti zamjenske aktivnosti
omoguiti stanke i kretanje po potrebi

zajedniki dogovoriti razredna pravila i postaviti jasne

Problemi u granice te upozoriti uenika na prekrena pravila i
ponaanju posljedice za krenje istih
navoditi uenika prema primjerenim oblicima
ponaanja i pohvaljivati ga
jasno izrei svoja oekivanja koja s vremenom valja
podizati
omoguiti alternativne aktivnosti i provjere usvojenosti
odgojno-obrazovnih ishoda (npr. plakati, prezentacije)
ne doivljavati osobno nepoeljna ponaanja uenika
koliko god se ponaanja uenika razlikovala od drugih,
ne kritizirati ga i usporeivati
razumjeti uenika i njegovo ponaanje i pomoi mu da i
on sam bolje razumije sebe i svoje ponaanje
voditi redovitu suradniku procjenu i samoprocjenu
ponaanja uenika
jaati zatitne imbenike, a smanjivati rizine imbenike
- individualne, obiteljske, u kolskom okruenju i
zajednici

Vano je napomenuti da su djeca i uenici s tekoama vrlo heterogena skupina, zbog ega je odluke
o uvoenju primjerenih prilagodba potrebno donositi na temelju individualnih potreba pojedinog
djeteta i uenika s tekoama. U tablicama su navedeni primjeri prilagodba samo kod nekih vrsta
tekoa. Navedene prilagodbe ne predstavljaju iscrpan popis svih prilagodba koje postoje. Tablice
su ipak svojevrstan vodi za odgajatelje i uitelje kojima se eli prikazati raznovrsnost prilagodba,
ali i mogunosti primjene istih prilagodba kod razliitih vrsta tekoa.

5.4. Prilagodbe vrednovanja usvojenosti odgojno-obrazovnih ishoda

Uenici s tekoama imaju pravo na odreene prilagodbe vrednovanja kako bi mogli pokazati svoja
znanja, vjetine i stavove koje su stekli sudjelovanjem u odgojno-obrazovnom procesu, odnosno
kako bi im se omoguilo da na ravnopravnim osnovama pokau ispunjavanje postavljenih ishoda
uenja.

Pri planiranju procesa vrednovanja potrebno je predvidjeti takve individualizirane prilagodbe koje
e ueniku s pomou planiranih aktivnosti i metoda (pouavanja i/ili vrednovanja) omoguiti
napredak i daljnje uinkovito uenje putem povratnih informacija (vrednovanje za uenje),
omoguiti mu najbolji nain pokazivanja usvojenih znanja i vjetina nakon procesa uenja i
pouavanja (vrednovanje nauenoga) te poticajno samovrednovanje (vrednovanje kao uenje). Vrste
prilagodba razlikovat e se ovisno o specifinim potrebama pojedinog uenika, odnosno ovisno o
vrsti i stupnju uenikove tekoe.

Prilagodbe vrednovanja treba planirati istodobno s prilagodbama pristupa uenja i pouavanja, pri
emu uitelji trebaju suraivati meusobno i s drugim lanovima tima za podrku, ovisno o
37
potrebama uenika u odgojno-obrazovnom radu. S obzirom na to da je uenje, pouavanje i
vrednovanje nuno sagledavati kao meusobno povezane entitete, oni trebaju sadravati usklaene
prilagodbe koje uvaavaju uenikove senzorne/percepcijske, motorike, spoznajne, jezino-govorne
i interakcijske specifinosti. Prikladnost, tj. odabir prilagodba ovisi o potrebama uenika, sadrajima
i aktivnostima zadanima odgojno-obrazovnim ishodima koji se ele ostvariti i planiranim metodama
vrednovanja.

Vrednovanjem se provjerava usvojenost odgojno-obrazovnih ishoda definiranih predmetnim

kurikulumima i prilagoenih u osobnom kurikulumu (osim u OK-A1-u). Ako su za uenika posebno
definirani odgojno-obrazovni ishodi u osobnom kurikulumu za odreeni nastavni predmet,
postignua e se vrednovati sukladno postavljenim ishodima. Ishode je u OK-u potrebno definirati
tako da ve po svojem sadraju i aktivnostima upuuju na primjenu ueniku prilagoenih metoda
vrednovanja (usmeni ispiti, pismeni ispiti, praktini radovi, zadatci izvedbe...).

Osim prilagodba sadraja vrednovanja, odnosno odgojno-obrazovnih ishoda ija se usvojenost

vrednuje, prilagodbe ukljuuju i prilagodbe postupaka vrednovanja.

Mogue su prilagodbe postupaka vrednovanja :

a) prilagodbe procesa vrednovanja
b) prilagodbe ispitnih materijala i sredstava
c) prilagodbe metoda vrednovanja.

Prilagodbe procesa vrednovanja mogu biti:

prilagodbe trajanja ispitnih situacija: npr. dulje vrijeme usmenog izlaganja (npr. zbog
jezino-govorno-glasovnih tekoa) ili dulje vrijeme pisanja (npr. zbog tekoa u pisanju,
leksikoj uporabi, gramatiko-pravopisnom izrazu, poremeaja panje)
koritenje stanka (npr. zbog zamora ruku, dugotrajnog sjedenja, breg zamaranja,
nedostatka dugotrajnije panje, smanjenja stresa)
mogunost uporabe pomagala i nove tehnologije (npr. uporaba raunala za itanje, pisanje,
crtanje, elektronike biljenice, tableta, kalkulatora za raunanje, fiksiranih podloga itd.)
pomo druge osobe u izvoenju aktivnosti (itanja, pisanja, crtanja, lijepljenja po uputi itd.
tako da ta pomo ne utjee na objektivnost procjene stvarno steenih znanja, vjetina i
stavova uenika)
fleksibilnost u polaganju ispita (samo ujutro, samo popodne, prema dogovoru samo
usmeno/pismeno, mogunost odgode ispita zbog trenutnog stanja uenika)
promijenjeni uvjete ispitivanja (promjena mjesta sjedenja zbog ometajuih podraaja,
promjena prostorije zbog stresa odgovaranja pred skupinom)
motivirajue usmjeravanje (hrabrenje, poticanje) itd.
Prilagodbe ispitnih materijala i sredstava ukljuuju:
drukiji oblik pitanja (umjesto usmeno postaviti pitanje pismeno ili obrnuto, znakovno)
manji broj zadataka (ostaviti one koji dobro reprezentiraju kljuno i vano znanje i vjetine
ili podijeliti niz zadataka u vremenskim razmacima)

38
 drukije postavljeni zadatci (razdijeljeni po koracima, zadatci alternativnog tipa umjesto
viestrukog izbora, povezivanja, sreivanja ili dopunjavanja itd., s uvoenjem percepcijske
podrke)
uporabu prilagoenih ispitnih materijala i sredstava (uveani formati papira,
nereflektirajue podloge za itanje i pisanje, sredstva proiena od detalja, pojaanih
obrisa)
drukije pripremljen tekst ispita (saet i/ili jezino pojednostavnjen s jasnim izravnim
uputama, tekst organiziran po manjim oznaenim cjelinama/odlomcima, vizualno podran, s
pojaanim ili uveanim tiskom, poveanih proreda, tekst zamijenjen zvunom snimkom ili
itanjem druge osobe)
drukiji nain odgovaranja (npr. diktiranje odgovora osobi koja ih zapisuje, zamjena duljih
ispitnih pitanja esejskog tipa zadatcima objektivnog tipa koji zahtijevaju krae odgovore)
itd.
Prilagodbe metoda vrednovanja podrazumijevaju:
prilagodbe u usmenom ispitivanju (ispitna pitanja izravna i jasno jednoznana, mogue
odgovaranje na alternativna pitanja, poticanje putem plana govorenja uz zornu podrku, bez
procjenjivanja pogreaka u govoru izazvanih uenikovom tekoom)
prilagodbe u pismenoj provjeri (mogunost upoznavanja s pitanjima ispita unaprijed,
smanjenje zahtjeva u odnosu na koliinu pisanja, npr. eseja, davanje plana pisanja,
mogunost uporabe rjenika, bez ocjenjivanja samih uenikovih tekoa koje ne
predstavljaju rezultat ishoda)
prilagodbe u praktinom radu (mogunost dodatnog vremena za rad i stanke za odmor,
dodatnog vremena za skupinu ako je rije o suradnikim zadatcima, podrka pomonika u
nastavi, dostupnost prilagoenih alata i pomagala, mogunost opisa naina obavljanja
zadatka umjesto samog izvoenja zadatka) itd.
Primjena prilagodba pri uenju, pouavanju i vrednovanju treba osigurati i poboljati kvalitetu
iskustava uenja uenika, omoguiti mu napredak, uspjeno ostvarenje postavljenih ishoda te
daljnje uenje. Za uenike s tekoama posebno je vano preferirati vrednovanje za uenje, tj.
formativno vrednovanje radi poticanja napretka uenika pravodobnim obraanjem pozornosti na
propuste u radu uz davanje korisnih i motivirajuih povratnih informacija. Takvim pristupom
vrednovanja tijekom aktivnosti uenja ujedno se preispituje jesu li zastupljene prilagodbe
uinkovite za daljnje uenje i pouavanje i poticanje napretka uenika, za iskazivanje nauenog te
treba li ih mijenjati nekim drugim prilagodbama.

Cijeli sustav prilagodba vrednovanja potrebno je temeljiti na strategijama pristupanosti uenicima

s tekoama kako ni na koji nain ne bi bili zakinuti u odnosu na ostale uenike. Briga o strategijama
pristupanosti prije svega podrazumijeva definiranje ishoda tako da ih uenici uz potrebne
prilagodbe pristupa uenja i pouavanja, okruenja ili u odreenim sluajevima ishoda mogu
ostvariti. Ona takoer podrazumijeva odabir zadataka i metoda vrednovanja koje su primjerene s
obzirom na uenikove tekoe, a koje osiguravaju alternativu ili prilagodbu u njihovoj primjeni,
istodobno stvarajui pristupano i poticajno okruenje za obavljanje ispitivanih aktivnosti i
zadataka.

Vrednovanje svakako treba rezultirati odgovarajuim i pristupanim povratnim informacijama o

procesu uenja i napredovanju. Na taj e nain uenici s tekoama moi na ravnopravnim
osnovama iskazati znanja, vjetine i kompetencije steene tijekom procesa uenja i pouavanja.

U provoenju vrednovanja treba izbjegavati mogue pogreke u procjenjivanju koje mogu utjecati
na procijenjenu razinu znanja i vjetina uenika. Vrednovanje treba biti odraz stvarnih znanja,
39
vjetina i navika uenja steenih primjenom osobnog kurikuluma uz dodatnu podrku, a ne preblago
ili prestrogo kako bi se naizgled poveala uspjenost uenika ili smanjila sa svrhom neutemeljene
motivacije. Vrednovanje se ne smije temeljiti na pogrenoj procjeni uenikovih osobina (lijenost,
zloestoa, neposluh, nepanja, neurednost i sl.) bez uvaavanja osobnosti i tekoa uenika te
potrebe za prilagodbama u uenju, pouavanju i vrednovanju.

Individualizacija vrednovanja u osobnom kurikulumu s prilagoenim odgojno-obrazovnim

ishodima treba dati prednost usporeivanju uenikovih rezultata s njegovim individualnim
inicijalnim rezultatom te s postavljenim ishodima u njegovom OK-u, a ne s unaprijed
odreenim razrednim, kolskim ili dravnim standardom.

Uenici s tekoama vrlo esto u procesu uenja, pouavanja i pripremi za provjere znanja i vjetina
trebaju uloiti vee napore nego njihovi vrnjaci, stoga je posebno vano vrednovati uloeni trud te
najmanji postignuti napredak uenika. Zbog toga uvaavanje uloenog truda moe vrlo poticajno
djelovati na motivaciju uenika s tekoama te na jaanje samopouzdanja i pozitivne slike o sebi.

Komunikacija tijekom procesa uenja i pouavanja treba ueniku osigurati dobru pripremu za
provjeru znanja i vjetina davanjem potrebnih objanjenja i pruanjem podrke, dok u procesu
vrednovanja treba biti poticajna i ohrabrujua, kako bi se izbjegla ispitna anksioznost kod uenika s
tekoama, koji mogu biti znatno anksiozniji od vrnjaka.

Prilagodbe cijelog sustava vrednovanja, njegovo provoenje i komunikaciju s uenikom treba

provoditi tako da se potie uenikova motivacija, jaa samopouzdanje te da mu se omoguuje daljnji
napredak.

40
6. Vrednovanje, dokumentiranje i izvjeivanje o postignuima i
napredovanju djeteta/uenika s tekoama

Kontinuirano vrednovanje, dokumentiranje i izvjeivanje omoguuje promatranje napredovanja

djeteta/uenika tijekom odgojno-obrazovnog procesa. Te procese provode lanovi tima za podrku
odgojno-obrazovne ustanove koji otvaraju mapu o djetetu/ueniku u tiskanom i/ili elektronikom
obliku koja slui kao instrument praenja djeteta/uenika od rane i predkolske dobi do kraja
kolovanja. Mapa je zbirka dokumenata u koju se pohranjuju svi relevantni podatci povezani s
odgojno-obrazovnom, edukacijsko-rehabilitacijskom, logopedskom, socijalnopedagokom i dr.
procjenom djetetovih/uenikovih potencijala i koritenim oblicima podrke tijekom odgojno-
obrazovnog procesa.

Kako bi se djetetu/ueniku pristupilo u skladu s njegovim potrebama, nuno je, potujui naelo
sljedivosti, odnosno protonosti informacija, redovito vrednovati i izvjeivati o njegovu
napredovanju te razmjenjivati informacije o djetetu/ueniku meu strunjacima u razliitim
dijelovima odgojno-obrazovnog sustava te kroz razliite odgojno-obrazovne cikluse (npr. na
prijelazu iz djejeg vrtia u osnovnu kolu, iz osnovne kole u srednju kolu te pri prijelazu iz jedne
ustanove u drugu koja je na istoj razini odgoja i obrazovanja). Naini vrednovanja, dokumentiranja i
izvjeivanja razlikuju se ovisno o odgojno-obrazovnoj razini, odnosno ciklusu.
Najmanje dva puta godinje, a po potrebi i ee, tim za podrku sastavlja izvjee o
napredovanju djeteta/uenika. Dobiveni se podatci rabe za vrednovanje osobnog kurikuluma te
izradu daljnjih prilagodba, vodei brigu o potrebama djeteta/uenika.

6.1. Vrednovanje, dokumentiranje i izvjeivanje o razvoju i

napredovanju djeteta u ranoj i predkolskoj dobi
Nakon upisa djeteta s tekoama u vrti tim za podrku otvara mapu o djetetu u koju se pohranjuje
sva potrebna odgojno-obrazovna, medicinska, psiholoka, edukacijsko-rehabilitacijska, logopedska,
socijalnopedagoka te ostala struna dokumentacija, odabrani djetetovi radovi, dokument osobnog
kurikuluma i izvjea o napredovanju. Informacije o djetetovim tekoama, napredovanju, oblicima
podrke i vrstama prilagodba upisuju se i u e-Maticu. Pri prijelazu djeteta u osnovnu kolu izrauje
se zavrno izvjee (sumativni, narativni, razvojno orijentiran i afirmativan prikaz razvoja
kompetencija djeteta definiranih osobnim kurikulumom) koje je putem e-Matice dostupno koli u
koju je dijete upisano. kola moe uputiti i slubeni zahtjev za dodatnom dokumentacijom, a kada je
to mogue i potrebno, odravaju se i zajedniki sastanci timova. To osigurava pravodobnu izradu
odgovarajueg osobnog kurikuluma i kontinuitet potrebne podrke.

Izvjeivanje o razvoju i napredovanju djeteta s tekoama temelji se na praenju ostvarivanja

razvojnih oekivanja postavljenih OK-om. Tijekom pedagoke godine, ovisno o trenutanim
razvojnim potrebama i napretku djeteta, odgajatelji i struni suradnici izvjeuju roditelje o
napredovanju djeteta na razliite naine: individualnim razgovorom, na roditeljskim sastancima, na
sastanku tima za podrku te pisanim izvjeem o djetetu.

41
6.2. Vrednovanje, dokumentiranje i izvjeivanje o postignuima i
napredovanju uenika s tekoama u osnovnoj i srednjoj koli
U osnovnoj i srednjoj koli za svakog se uenika s tekoama vodi, u papirnatom i/ili elektronikom
obliku, mapa o ueniku u koju se pohranjuju slubeni podatci o ueniku (struna miljenja,
odabrani uenikovi radovi, dokument osobnog kurikuluma i izvjea o napredovanju), kao i u ranom
i predkolskom odgoju i obrazovanju. Informacije o uenikovim tekoama, koritenim oblicima
podrke i vrstama prilagodba te napredovanju i postignuima upisuju se i u e-Maticu. Struktura e-
Matice, a time i informativnost koja iz nje proizlazi, mora biti takva da uenika usmjerava u daljnje
srednjokolsko obrazovanje u skladu s njegovim sposobnostima i interesima te da mu osigurava
kontinuitet podrke bez obzira na sve oblike prijelaza tijekom njegova odgoja i obrazovanja.
Takoer, pri prijelazu uenika iz osnovne u srednju kolu tim za podrku u suradnji sa strunjakom
za profesionalno informiranje i usmjeravanje izrauje zavrno izvjee. To je izvjee putem e-
Matice dostupno srednjoj koli u koju se uenik upisao. kola moe uputiti i slubeni zahtjev za
dodatnom dokumentacijom, a kada je to mogue i potrebno, odravaju se i zajedniki sastanci
timova. Zavrno izvjee osigurava kontinuitet potrebne podrke ueniku te olakava izradu
osobnog kurikuluma u srednjoj koli.

Vrednovanje i izvjeivanje o postignuima uenika s tekoama prati naela i pristupe vrednovanja

i izvjeivanja zadane opim Okvirom za vrednovanje procesa i ishoda uenja u osnovnim i srednjim
kolama RH. Postignua uenika koji se koluju po OK-A1-u vrednuju se prema odgojno-obrazovnim
ishodima definiranim u predmetnim kurikulumima, ali uz odreene prilagodbe vrednovanja koje se
uvode prema pojedinim odgojno-obrazovnim potrebama uenika. Postignua uenika koji se koluju
po osobnim kurikulumima s prilagodbom odgojno-obrazovnim ishodima (OK-A2, OK-B, OK-C)
vrednuju se prema odgojno-obrazovnim ishodima definiranima u osobnom kurikulumu. Pritom se
vrednovanje uenika koji imaju kurikulum OK-C provodi iskljuivo kvalitativno (opisno).

Kvalitetno vrednovanje i izvjeivanje o postignuima uenika s tekoama osigurava transparentno

donoenje odgojno-obrazovnih odluka te slui kao temelj u izgradnji odnosa izmeu uenika,
uitelja i roditelja. Izvjeima se nastoji opisati koliko je uenik s tekoama svladao postavljene
odgojno-obrazovne ishode (u predmetnom ili osobnom kurikulumu, ovisno o tom koluje li se uz
prilagodbu odgojno-obrazovnih ishoda) nakon nekog odreenog odgojno-obrazovnog razdoblja te
dati preporuke za budue uenje. Tijekom kolske godine o procesima i ishodima uenja izvjeuje
se na razliite naine - biljekama u e-Dnevniku, e-OK-u, na individualnim razgovorima za roditelje,
na konzultacijama s uenicima, ali i pisanim izvjeem barem jednom na polugoditu.
S pomou pravodobnih i redovitih izvjea svi sudionici tima za podrku:
bolje razumiju odgojno-obrazovna oekivanja i ishode koji se stavljaju pred uenika
uspjenije planiraju korake uenja, pouavanja i vrednovanja te daljnji razvoj osobnog
kurikuluma
uspjenije vrednuju koritene postupke, metode i oblike rada s uenikom te njegova znanja,
vjetine interese, sposobnosti i mogunosti
lake donose odluke pri prijelazu iz jednog ciklusa u drugi.

6.2.1. Dodatak svjedodbi

Uenici s tekoama koji se koluju po osobnom kurikulumu koji sadrava prilagodbe odgojno-
obrazovnih ishoda uz svjedodbu o zavrenom razredu dobivaju i dodatak svjedodbi pisan na
jedinstvenom obrascu. Taj dodatak opisuje prilagodbe odgojno-obrazovnih ishoda u pojedinim
predmetima koje su primijenjene kod uenika i daje kvalitativni osvrt na njegova postignua i
42
napredovanje u tim predmetima. Poseban je naglasak u osvrtu stavljen na opis postignutih razina
kompetencija koje ine odgojno-obrazovne ishode. U strukovnom obrazovanju opisuje se razina
razvijenosti kompetencija vanih za stjecanje odreene kvalifikacije.

Za uenike s tekoama koji se koluju po osobnom kurikulumu koji sadrava samo prilagodbe
pristupa uenja i pouavanja dodatak svjedodbi nije predvien.

43
7. Uloga nositelja kurikuluma
Inkluzivni odgoj i obrazovanje podrazumijeva intenzivnu meusobnu suradnju i rad
interdisciplinarnog tima odgajatelja, uitelja, strunih suradnika, ravnatelja, kolskih lijenika te
njihovu suradnju i partnerstvo s roditeljima, a po potrebi i s vanjskim suradnicima. Timski rad,
profesionalnost i interdisciplinarnost struka u odgojno-obrazovnim ustanovama temeljno je naelo
odgoja i obrazovanja djece/uenika s tekoama. Posebno je vano ostvariti povjerenje izmeu
odgojno-obrazovnih ustanova i roditelja kako bi se izgradio kvalitetan partnerski odnos. Pojam
partnerstva istie zajedniku odgovornost strunjaka i roditelja za odgoj djeteta, razvoj njegovih
kompetencija, ivotnih vjetina i navika, ali i jasno odreene uloge svih ukljuenih u odgoj i
obrazovanje djece/uenika s tekoama.

7.1. Tim za podrku

Za kvalitetno provoenje inkluzivne odgojno-obrazovne prakse u odgojno-obrazovnim ustanovama
djeluje tim za podrku. U djejim vrtiima tim ine odgajatelji, struni suradnici, roditelji djeteta s
tekoama i pomagai, a u kolama razrednik, uitelji, lanovi razrednog vijea, struni suradnici,
mentor na praktinoj nastavi / strunoj praksi izvan kole, pomonik u nastavi, kolski lijenik te po
potrebi i drugi specijalizirani strunjaci iz raznih ustanova i mobilne slube podrke centara
inkluzivne potpore, roditelji i uenik. Koordinator rada tima za podrku u pravilu je struni suradnik
edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog (ovisno o tome koji je struni suradnik u
koli), a vodei rauna o potrebama uenika. Ako u odgojno-obrazovnoj ustanovi ne postoji niti
jedan od tih strunjaka, tada istu ulogu obavlja pedagog ili psiholog. Meutim, u tom je sluaju isti
strunjak duan savjetovati se sa strunjacima izvan vrtia/kole (edukacijskim rehabilitatorom,
logopedom ili socijalnim pedagogom), ovisno o tekoi i individualnim potrebama djeteta/uenika.
Ako je struni suradnik vrtia/kole edukacijski-rehabilitator ili logoped ili socijalni pedagog
takoer je duan savjetovati se sa strunjacima izvan vrtia/kole ovisno o potrebi djeteta
(edukacijskim rehabilitatorom, logopedom, socijalnim pedagogom kao i ostalim strunjacima
srodnih struka). Tim radi u punom sastavu najmanje dva puta godinje, a na ostale sastanke
koordinator tima poziva lanove po potrebi.

Na kraju osnovnokolskog odgoja i obrazovanja valja osigurati koordinirani rad i suradnju tima za
podrku i strunjaka za profesionalno informiranje i usmjeravanje kojem je uenik upuen radi
primjerenog i kvalitetnog prijedloga za daljnji nastavak kolovanja.

U odnosu na djecu/uenike s tekoama, uloge su lanova tima za podrku u predkolskoj i/ili

kolskoj ustanovi :
procjenjivati i pratiti ope i specifine potrebe u odgoju i obrazovanju djeteta/uenika s
tekoama te na temelju toga planirati i osiguravati najprimjerenije uvjete, oblike i naine
pruanja podrke koja e potaknuti razvoj i napredovanje djeteta/uenika
izraditi osobni kurikulum djeteta/uenika s tekoama te odrediti druge oblike podrke u
sustavu odgoja i obrazovanja
slijediti naela timskoga rada upuivanjem i meusobnim poticanjem na profesionalno
ostvarivanje pojedinanih zadaa te donositi timske odluke o dodatnim oblicima podrke izvan
odgojno-obrazovne ustanove

44
 aktivno suraivati s pruateljima usluga izvan ustanove radi osiguravanja primjerenog oblika
podrke za pojedino dijete / pojedinog uenika s tekoama (npr. s pedijatrom, psihologom,
djejim psihijatrom, socijalnim radnikom, policijom, mobilnim strunim timom)
planirati proces prijelaza iz jednog dijela odgojno-obrazovnog sustava u drugi te osiguravati
protonost informacija o odgojno-obrazovnim potrebama i podrci koja je osigurana za
dijete/uenika
sudjelovati u procesu upisa u odgojno-obrazovnu ustanovu
uspostavljati sustav biljeenja i dokumentiranja za odreeno dijete / odreenog uenika te
odreivati naine i sadraje izvjeivanja
u strukovnim kolama uspostavljati suradnju pri planiranju iskustava uenja, praenju i
dokumentiranju razvoja kompetencija i odgojno-obrazovne podrke tijekom uenja temeljenog
na radu koje se obavlja u odgojno-obrazovnoj ustanovi ili izvan nje
provoditi programe s vrnjacima s ciljem senzibilizacije, prihvaanja i razvoja tolerancije prema
djeci i uenicima s tekoama
koordinirati sudjelovanje mentora kao vanjskog lana u radu tima za podrku (najmanje
jedanput godinje)
promicati vanosti prevencije i pravodobne intervencije kod razliitih oblika tekoa putem
javnih nastupa (radionica, edukacija i sudjelovanja na razliitim dogaajima)
educirati roditelje uenika s tekoama i roditelje uenika bez tekoa o prihvaanju razliitosti,
toleranciji i odgojno-obrazovnom ukljuivanju
zagovarati djeja prava te educirati i informirati djecu/uenike i roditelje o pravima
stvarati inkluzivno okruenje i promicati inkluzivni odgoj i obrazovanje
cjeloivotno se usavravati.

7.2. Uloga odgajatelja i uitelja

Za rad s djecom/uenicima s tekoama odgajatelji i uitelji trebaju razvijati odreene profesionalne
kompetencije koje obuhvaaju:
razumijevanje socijalnog, senzorno-motorikog, kognitivnog i emocionalnog razvoja djece
uoavanje i prepoznavanje djece s razvojnim odstupanjima
poznavanje specifinosti pojedinih tekoa u razvoju i drugih tekoa socijalnog ukljuivanja
djece, poznavanje osobina djece s razliitim tekoama
razumijevanje individualnih potreba u procesu uenja i pouavanja
odabiranje i primjenjivanje razliitih strategija pouavanja te uvoenje prilagodba u odgojno-
obrazovnom procesu prema potrebama djeteta/uenika
preventivno djelovanje u odnosu na nastanak problema u ponaanju i sekundarnih tekoa
komunikacijske vjetine i sposobnost rada u timu (dogovaranje, rasprave, razmjena miljenja
odgajatelja i uitelja sa strunim suradnicima)
sposobnost da odgovaraju na izazove koje pred njih postavlja svaka odgojno-obrazovna
skupina / razred i svako dijete / svaki uenik sa svim svojim specifinostima i razliitostima.
Kompetencije odgajatelja i uitelja, njihova spremnost za primjenu novih pristupa u odgoju i
obrazovanju djece/uenika razliitih razvojnih razina i mogunosti smatraju se iznimno vanim za
osiguravanje promjena u praksi odgojno-obrazovnog ukljuivanja. Stoga se odgojno-obrazovna
praksa treba temeljiti na osim inicijalnom obrazovanju i cjeloivotnom razvoju kompetencija za
planiranje i provoenje kvalitetne odgojno-obrazovne inkluzije u profesiji odgajatelja i uitelja.
Potrebno je da se odgajatelji i uitelji redovito struno usavravaju u podrujima razvoja
komunikacijskih i socijalnih vjetina (primjerice radi ostvarivanja kvalitetne suradnje s roditeljima),
poznavanja psiholokih i razvojnih osobina djece/uenika te mogunosti motiviranja i poticanja

45
njihova razvoja, primjene suvremenih pristupa uenja i pouavanja za inkluzivnu odgojno-
obrazovnu praksu itd.

7.2.1. Uloga odgajatelja

U djejim vrtiima odgajatelji neposredno rade s odgojno-obrazovnom skupinom u koju se ukljuuju
i djeca s tekoama. U sklopu toga njihova je uloga:
pratiti psihofiziki razvoj djeteta, njegova postignua i ponaanje u kontekstu svakodnevnih
situacija uenja
upoznati tim za podrku s uoenim odstupanjima i suraivati s roditeljima radi zajednikog
upuivanja vanjskom strunjaku, ovisno o vrsti tekoe
izraivati inicijalne procjene, dokumentirati odgojno-obrazovni proces u koji je dijete s
tekoama ukljueno i voditi biljeke o djetetu
sudjelovati u izradi osobnog kurikuluma
u skladu sa specifinim potrebama djeteta s tekoama mijenjati i prilagoavati okruenje,
postupke, metode i oblike rada te izraivati i primjenjivati individualizirane materijale za
uenje u suradnji s timom za podrku
suraivati s pomagaem djetetu s tekoama
stvarati povoljno emocionalno ozraje za ukljuivanje djeteta s tekoom.

7.2.2. Uloga uitelja

Uitelji u osnovnim i srednjim kolama stvaraju, planiraju, provode i odgojno-obrazovne aktivnosti
u neposrednom radu s uenicima. Stvaranje poticajnog okruenja za uenje jedna je od njihovih
temeljnih uloga u radu sa svim uenicima. To ukljuuje i osiguravanje jednakih mogunosti za
uenike s tekoama, a pritom trebaju:
prouiti postojeu dokumentaciju o ueniku s tekoama
pratiti psihofiziki razvoj uenika, odgojno-obrazovne potrebe uenika, njegova postignua,
uratke i ponaanje u kolskom kontekstu
upoznati tim za podrku s uoenim odstupanjima i suraivati s roditeljima radi zajednikog
upuivanja vanjskom strunjaku, ovisno o vrsti tekoe
u skladu sa specifinim potrebama uenika s tekoama prilagoavati okruenje, postupke,
metode i oblike rada te izraivati i primjenjivati individualizirane materijale za uenje u
suradnji s timom za podrku
sudjelovati u radu tima za podrku, u izradi kolske dokumentacije za praenje napretka
uenika te stvaranju strunog miljenja i prijedloga najprimjerenijeg programa podrke za
uenika s tekoama
izraivati, provoditi i vrednovati osobne kurikulume za uenike s tekoama za svoje podruje
/ svoj predmet
redovito stvarati prilike za optimalnu ukljuenost djeteta/uenika u odgojno-obrazovni proces
postavljajui jasna i visoka oekivanja primjerena njihovim sposobnostima i sklonostima
suraivati s pomonikom u nastavi
stvarati povoljno emocionalno ozraje za ukljuivanje uenika s tekoama.

7.3. Uloga strunih suradnika

Dodatnu podrku ukljuivanju djece/uenika s tekoama u odgojno-obrazovni proces pruaju
struni suradnici - edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog, pedagog i psiholog. Iako
46
djeluju u timu, doprinos pojedinih strunih suradnika temelji se upravo na specifinostima njihovih
kompetencija. Uz ravnatelje odgojno-obrazovnih ustanova, oni promoviraju vrijednosti i naela koja
omoguuju cjelovit razvoj djeteta i uenika s tekoama. U skladu s tim, uvode i prate novine u
provedbi inkluzije djece i uenika te ih primjenjuju u odgojno-obrazovnom radu.

Neposredno sudjelovanje strunih suradnika edukacijskog rehabilitatora, logopeda, socijalnog

pedagoga, pedagoga i psihologa u inkluzivnom odgojno-obrazovnom okruenju sastoji se od
aktivnosti usmjerenih na:
procjenu tekoa i imbenika koji mogu utjecati na odgojno-obrazovni proces djece/uenika
strunu podrku u ostvarivanju inkluzivnih programa kroz suradnju s odgajateljima/uiteljima
i pomagaima/pomonicima u nastavi
praenje ostvarivanja pruanja individualizirane podrke u uenju i odrastanju
predlaganje naina za unapreenje kvalitete rada uitelja te inkluzivne i profesionalne kulture
sudjelovanje u planiranju i provoenju postupaka rane intervencije i prevencije u ranoj i
predkolskoj dobi
osmiljavanje i provedba preventivnih programa
suradnju s roditeljima
sudjelovanje u izradi i vrednovanju osobnog kurikuluma
sudjelovanje u profesionalnom usmjeravanju uenika s tekoama
informiranje, savjetovanje i educiranje roditelja djece/uenika s tekoama te vrnjaka i
roditelja djece i uenika bez tekoa o prihvaanju razliitosti, toleranciji i odgojno-obrazovnoj
inkluziji te promicanju prava djece s tekoama.
pruanje podrke, savjetovanje i edukacija odgajatelja, uitelja i pomonika u nastavi u
kreiranju inkluzivnog i poticajnog okruenja za uenje i prihvaanje djece/uenika s tekoama
planiranje i sudjelovanje u primijenjenim istraivanjima u podruju prevencije, procjene i
intervencije
suradnju s ustanovama i organizacijama ue i ire lokalne zajednice koje se bave odgojem i
zatitom djece u najirem smislu
planiranje i provoenje istraivanja odvijanja procesa inkluzije na razini odgojno-obrazovne
ustanove radi praenja, vrednovanja i unapreenja inkluzivne prakse u suradnji svih nositelja
kurikuluma ukljuivi i samu djecu/ uenike u istraivanja odgoja i obrazovanja.

7.3.1. Uloga strunog suradnika edukacijskog rehabilitatora

Uloga je strunog suradnika edukacijskog rehabilitatora u odgojno-obrazovnoj ustanovi
unapreivanje ukljuivanja djece i uenika s tekoama (intelektualne tekoe, poremeaj iz spektra
autizma, specifine tekoe uenja, ADHD, motoriki poremeaji, tekoe senzorne integracije,
oteenja vida, kronine bolesti, viestruke tekoe). Edukacijski rehabilitator kompetentan je za
podrku u planiranju i provoenju odgojno-obrazovnog procesa kod djece i uenika s navedenim
tekoama. U skladu s navedenim, struni suradnik edukacijski rehabilitator:
provodi edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu razine motorikog, senzornog, spoznajnog,
emocionalnog i socijalnog funkcioniranja djece i uenika s tekoama (tekoe su navedene
prethodno u tekstu) radi prepoznavanja odgojnih i obrazovnih potreba te procjene njihova
ivotnog okruenja
predlae oblike podrke za djecu /uenike s tekoama s naglaskom na odabir primjerenog
oblika osobnog kurikuluma
predlae potrebne prilagodbe odgojno-obrazovnih oekivanja i ishoda i pristupa uenja i
pouavanja

47
 predlae strategije podrke u odgojno-obrazovnom procesu, posebice u odabiru i primjeni
metoda rada i usvajanju obrazovnih vjetina (itanja, pisanja, raunanja, vremenske i prostorne
orijentacije, praktinog rada i dr.)
prati uenike s tekoama, prua edukacijsko-rehabilitacijsku podrku i savjetuje
odgajatelje/uitelje i pomonike u nastavi u provedbi inkluzivnog odgojno-obrazovnog procesa
izrauje struno miljenje i predlae oblike dodatne podrke djeci i uenicima s tekoama.

7.3.2. Uloga strunog suradnika logopeda

Uloga je strunog suradnika logopeda u odgojno-obrazovnoj ustanovi podrka i struno djelovanje
u podruju poremeaja humane komunikacije, odnosno poremeaja sluanja i slune obrade,
govornog i pisanog jezika (itanja i pisanja), raunanja i drugih matematikih vjetina, te socijalne
komunikacije, kao i uvoenje znakovnog jezika i odgovarajuih oblika potpomognute komunikacije.
Struni suradnik logoped kompetentan je za podrku u planiranju i provoenju odgojno-obrazovnih
procesa kod djece i uenika s tekoama (specifine tekoe uenja, primarne jezine tekoe,
poremeaj socijalne komunikacije, poremeaj iz spektra autizma, afazije djeje dobi, djeja govorna
apraksija, poremeaji tenosti govora, poremeaji glasa, oteenja sluha). U sluaju kada se
navedene tekoe javljaju kao jedno od obiljeja razvoja djeteta s tekoom vana je ukljuenost
logopeda u timu za podrku (npr. prisutnost djeje govorne apraksije kod djeteta s viestrukim
tekoama).

U odnosu na djecu/uenike s tekoama, zadae su strunog suradnika logopeda u djejem vrtiu i

kolskoj ustanovi sljedee:
provoditi logopedsku procjenu primjenjujui standardizirane mjerne instrumente za iroki
raspon tekoa koje se oituju u komunikacijskim, jezinim i govornim sposobnostima te
predvjetinama i vjetinama itanja, pisanja te raunanja i drugih matematikih vjetina
provoditi individualni i/ili grupni probir djece rizine za nastanak jezinih tekoa, odnosno
specifinih tekoa uenja
provoditi individualni i/ili grupni logopedski rad s djecom i uenicima s tekoama
planirati i provoditi preventivne programe radi to ranijeg prepoznavanja djece rizine za
komunikacijske, jezine i govorne tekoe te specifine tekoe uenja
organizirati i provoditi znanstveno utemeljene intervencijske pristupe radi ciljanog poticanja
komunikacijskih, slunih, jezinih i govornih sposobnosti te predvjetina i vjetina itanja,
pisanja i raunanja
predlagati prilagodbe i strategije podrke za uenika s tekoama s naglaskom na odabir
primjerenog oblika osobnog kurikuluma radi ostvarivanja odgojno-obrazovnih oekivanja i
ishoda povezanih s podrujem komunikacije, sluanja, jezika, govora, itanja, pisanja i
raunanja.

7.3.3. Uloga strunog suradnika socijalnog pedagoga

Socijalni pedagog prua socijalnopedagoku podrku djeci/uenicima kod koje postoji rizik za
razvoj problema u ponaanju te osmiljava i provodi socijalnopedagoke intervencije za
djecu/uenike s ve razvijenim problemima u ponaanju, a sve radi njihova uspjenog svladavanja
zahtjeva odgojno-obrazovnog sustava te poticanja i podravanja njihova zdravog razvoja. Socijalni
pedagog radi i s drugom populacijom djece/uenika kada se problemi u ponaanju pojave u
kombinaciji s nekom drugom tekoom i postanu dominantni te ometaju dijete/uenika u njegovu
odgojno-obrazovnom procesu i zdravom razvoju, odnosno kada se problemi u ponaanju pojave kao

48
sekundarna tekoa. Takoer, oblikuje i provodi preventivne programe kojima osnauje kolsko
okruenje, smanjuje rizine i jaa zatitne imbenike za razvoj problema u ponaanju.

U odnosu na djecu/uenike s tekoama, struni suradnik socijalni pedagog u predkolskoj i/ili

kolskoj ustanovi:
provodi socijalnopedagoku procjenu potreba djeteta/uenika (ukljuujui procjenu rizika),
problema u ponaanju i potencijala djeteta/uenika i njegovih okruenja u funkcioniranju na
brojnim ivotnim podrujima vanih za ukupnu socijalnu integraciju
razvija, provodi i vrednuje, s procjenom potreba usklaene i na dokazima uinkovitosti
utemeljene, individualne i grupne socijalnopedagoke intervencije s uenicima od
preventivnih za cijelu populaciju uenika, uenike kod kojih postoji riziku za razvoj problema u
ponaanju (npr. kolski preventivni program) do strunih intervencija za uenike s problemima
u ponaanju (univerzalna, selektivna i indicirana razina)
predlae drugim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa (roditeljima, uiteljima, drugim
strunjacima i drugim vanim odraslim osobama iz uenikove okoline) razliite oblike podrke
uenicima kod kojih postoji rizik za razvoj problema u ponaanju te razliite naine
sudjelovanja u strunom tretmanu uenika s problemima u ponaanju u okviru odnosa koji s
uenikom ostvaruju
predlae oblike podrke usmjerene ponaanju i promjeni ponaanja za uenike s
drugim/kombiniranim tekoama, prua savjetodavnu podrku djeci/uenicima kod kojih su
prisutna rizina ponaanja ili tekoe u ponaanju i njihovim obiteljima u suoavanju s
izazovima odrastanja i prihvaanja njihovih tekoa.
provodi savjetodavni rad s uiteljima, roditeljima i drugim vanim odraslim osobama radi
stvaranja uvjeta povoljnih za zdrav razvoj djece i uenika i promjenu ponaanja u smjeru
djelotvornog zadovoljavanja vlastitih potreba i uvaavanja postavljenih pravila i granica.

7.3.4. Uloga strunog suradnika psihologa

Kompetencije strunog suradnika psihologa ujedinjuju znanja o tijeku i specifinostima razvoja
djeteta/uenika i vjetine provoenja psihologijske procjene i pruanja podrke djetetu/ueniku, ali
i drugim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa. Psiholog pomae u razvoju potencijala,
odravanju psiholokog zdravlja i razvoju socioemocionalnih vjetina djece/uenika.

U odnosu na djecu/uenike s tekoama, zadae su strunog suradnika psihologa sljedee:

procjenjivati i pratiti psihomotoriki, kognitivni i socioemocionalni razvoj primjenom
psihodijagnostikih sredstava radi utvrivanja tekoa i jakih strana djeteta/uenika te
izraivati psihologijska miljenja
u timu za podrku sudjelovati u planiranju i vrednovanju osobnog kurikuluma s naglaskom
na razvoj strategija podrke u psihomotorikom, kognitivnom i socioemocionalnom
podruju
u timu pratiti utjecaje odgojnoobrazovnog okruenja na kognitivni, emocionalni i
socijalni razvoj djeteta/uenika i predlagati mjere podrke
pruati savjetodavnu pomo djetetu/ueniku s tekoama u noenju sa socioemocionalnim
problemima, izazovima odrastanja, problemima uvjetovanim nepovoljnim ivotnim
okolnostima (npr. traumatska iskustva, zanemarivanje, zlostavljanje, socijalno iskljuivanje i
sl.)
razvijati i provoditi programe prevencije nepoeljnih oblika ponaanja i vrnjakog nasilja,
programe za razvoj tolerancije i prihvaanje razliitosti, jaanje samopouzdanja,
samopotovanja, sigurnosti, uenja socijalnih vjetina
49
 savjetovati roditelje djece/uenika s tekoama o razvojnim i socioemocionalnim potrebama
djeteta.

7.3.5. Uloga strunog suradnika pedagoga

Osnovna je uloga pedagoga praenje i unapreivanje odgojno-obrazovnog procesa uz pruanje
podrke svim sudionicima (uenicima, uiteljima, roditeljima, ostalim strunim suradnicima).

U odnosu na djecu/uenike s tekoama, zadae su strunog suradnika pedagoga:

suraivati s ostalim lanovima tima za podrku u izradi osobnih kurikuluma za uenike s
tekoama
sudjelovati u formiranju razrednih odjela i optimalnom koritenju strunim resursima
planirati i provoditi akcijska istraivanja na razini kole radi unapreenja inkluzivne prakse u
suradnji s edukacijskim rehabilitatorom, logopedom i/ili socijalnim pedagogom
sudjelovati u vrednovanju osobnih kurikuluma i podrke djeci/uenicima s tekoama te
sudjelovati u procesu samovrednovanja kole, posebice u procjeni inkluzivnosti
u radu s uenicima i roditeljima razvijati proaktivnost u odnosu na prava djece s tekoama /
osoba s invalidnou, posebice prava na sudjelovanje u obrazovanju
sudjelovati u organizaciji i osiguranju socijalne i zdravstvene zatite djece/uenika.

7.4. Uloga uitelja - edukacijskog rehabilitatora

Uitelj - edukacijski rehabilitator planira i provodi odgojno-obrazovne aktivnosti u neposrednom

radu s uenicima s veim tekoama u razvoju unutar OK-B-a i OK-C-a. Izrauje i provodi osobne
kurikulume za uenike s tekoama u razvoju svojeg razrednog odjela, odnosno nastavnih predmeta
koje predaje u srednjoj koli. U okviru toga njegova je uloga:
provoditi edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu razine motorikog, senzornog, spoznajnog,
emocionalnog i socijalnog funkcioniranja uenika s tekoama u razvoju radi prepoznavanja
odgojnih-obrazovnih potreba
provoditi potrebne prilagodbe planiranih odgojno-obrazovnih ishoda i pristupa uenja i
pouavanja
provoditi strategije podrke u odgojno-obrazovnom procesu, u odabiru i primjeni metoda rada
i usvajanju obrazovnih vjetina uenika (itanja, pisanja, raunanja, vremenske i prostorne
orijentacije, praktinog rada)
pripremati i oblikovati didaktiki materijal sukladno percepcijskim, kognitivnim, motorikim,
komunikacijskim, socijalizacijskim osobinama uenika
provoditi nastavu u kui, bolnici i na daljinu
sudjelovati u suradnikom uenju i pouavanju uz redovnog uitelja.

7.5. Uloga odgojitelja-edukacijskog rehabilitatora

Odgajatelj edukacijski rehabilitator planira i provodi odgojno-obrazovne aktivnosti u neposrednom radu s
djecom s veim tekoama u razvoju. Izrauje i provodi osobne kurikulume za djecu s tekoama svoje
skupine. U okviru toga njegova je uloga :

50
 provoditi edukacijsko-rehabilitacijsku procjenu razine motorikog, senzornog,
spoznajnog, emocionalnog i socijalnog funkcioniranja djece s tekoama
izraivati i provoditi OK te provoditi edukacijsko rehabilitacijski tretman s djetetom
sudjelovati u izradi prijedloga i miljenja za promicanje daljeg oblika njege, odgoja,
obrazovanja i rehabilitacije
provoditi potrebne prilagodbe u prostoru, priprema i oblikuje didaktiki materijal sukladno
osobinama djeteta
oblikovati poticajno materijalno i socijalno okruenje
provoditi odgoj i obrazovanje u bolnici
sudjelovati u suradnikom uenju i pouavanju uz odgajatelja redovne skupine.

7.6. Uloga socijalnog pedagoga - voditelja produenog strunog postupka

u posebnim razrednim odjelima za uenike kod kojih su dominantno
prisutni problemi u ponaanju
Socijalni pedagog voditelj produenog strunog postupka u posebnim razrednim odjelima planira i
provodi odgojne aktivnosti u neposrednom radu s uenicima kod kojih su dominantno prisutni
problemi u ponaanju bez obzira na etiologiju.
U sklopu toga, njegova je uloga:
provoditi socijalnopedagoku procjenu i socijalnopedagoki rad s uenicima s problemima u
ponaanju usmjeren na usvajanje socijalnih vjetina
pruati podrku uiteljima, uenicima i roditeljima te svim ostalim koji su ukljueni u odgoj i
obrazovanje uenika s problemima u ponaanju
provoditi socijalnopedagoku procjenu problema u ponaanju radi prepoznavanja potreba
uenika
sudjelovati u izradi potrebnih prilagodba u ostvarivanju odgojno-obrazovnih ishoda te odabiru
i primjeni pristupa uenja i pouavanja
pruati podrku djetetu u odgojno-obrazovnom procesu te prema potrebi uz redovnog uitelja
sudjelovati u suradnikom pouavanju
razvijanje navika redovitog uenja, odgovornosti i samostalnosti u radu
pomagati pri izradi OK-a, stvaranju pozitivnog ozraja i pruanju pomoi uenicima s
problemima u ponaanju
voditi dokumentaciju te obavljati poslove razrednitva.

7.7. Uloga pomagaa, pomonika i strunih komunikacijskih posrednika u

nastavi
Radi pruanja odgojno-obrazovne podrke u odgojno-obrazovnim ustanovama ukljuuju se
educirani pomagai u odgojnim skupinama i pomonici u nastavi te struni komunikacijski
posrednici. Oni pruaju podrku odgojno-obrazovnim skupinama i to u razredu u neposrednom
radu s djetetom/uenikom s tekoama, kao i odgajateljima/uiteljima. Pomau ueniku s tekoom
u svladavanju sadraja i u provedbi aktivnosti tijekom odgojno-obrazovnog procesa radi bolje
socijalizacije i aktivnog ukljuivanja djeteta/uenika u odgojno-obrazovnu skupinu i razred.

51
Uloga pomagaa u ranom i predkolskom programu:
ukljuiti dijete u aktivnosti rada u skupini
usmjeravati dijete na drugu djecu i odgajatelje te drugu djecu na dijete s tekoom
posredovati u socijalnim interakcijama vrnjaka
suraivati s odgajateljima, strunim timom i roditeljima
pomagati djetetu u obavljanju zadatka
poticati samostalnost u svakodnevnim aktivnostima.
Uloga pomonika u nastavi:
upoznati specifinosti razvoja uenika kojemu prua podrku i njegove odgojno-obrazovne i
socioemocionalne potrebe
razviti pozitivan suradniki odnos s uenikom, uiteljima i roditeljima
biti podrka pri ukljuivanju u razred i ostvarivanju optimalne komunikacije s okolinom
u suradnji s uiteljem pruati podrku u uenju i usvajanju sadraja, u upotrebi udbenika,
biljenica, kolskog pribora i opreme te aktivnostima kretanja i samozbrinjavanja u skladu s
potrebama uenika
u suradnji s uiteljem pruati podrku u izvankolskim aktivnostima i terenskoj nastavi
pruati podrku uitelju u organizaciji i provedbi aktivnosti koje ukljuuju i druge uenike
biti kooperativan i aktivan lan tima za podrku
prema uputi ili u suradnji obavljati i druge dunosti koje je dodijelio i preporuio
koordinator tima za podrku.
Uloga strunih komunikacijskih posrednika u nastavi:
omoguiti sudjelovanje i dostupnost informacija gluhim, nagluhim i gluhoslijepim uenicima

pruati komunikacijsku podrku u skladu s komunikacijskim potrebama uenika
prevoditi sa i na hrvatski znakovni jezik (simultano govorenje i znakovanje)
primijeniti primijeniti ostale sustave komunikacije: taktilni ili locirani hrvatski znakovni jezik,
znakovno-govornu komunikaciju, titlovanje/daktilografiju oitavanje govorenje s lica i usana,
pisanje na dlanu te druga tehnoloka pomagala.
U ostvarivanju odgojno-obrazovnog procesa vana je i struna potpora njegovatelja /
zdravstvenog osoblja i osobnog pomonika koji su osposobljeni za rad s djecom i uenicima s
tekoama.

7.8. Uloga ravnatelja

Kvaliteta inkluzivne odgojno-obrazovne prakse u pojedinoj odgojno-obrazovnoj ustanovi u znatnoj
mjeri ovisi o struno-pedagokim kompetencijama ravnatelja, njegovim vrijednosnim naelima koje
zastupa te osposobljenosti za voenje i upravljanje inkluzivnom kulturom vrtia/kole.

Uloga je ravnatelja:
poznavati zakonodavstvo kojim se reguliraju prava djece s tekoama i osoba s invalidnou
poticati razvoj inkluzivne kulture vrtia i kole
poticati uinkovitu inkluzivnu odgojno-obrazovnu praksu i politiku na razini ustanove
organizirati i pratiti rad tima za podrku te se konzultirati s lanovima tima
davati podrku timu tako da uz pomo upravnih i strunih tijela iznalazi primjerene
programske, organizacijske, pedagoke i socioloke modele rada

52
 suraivati s lokalnom zajednicom radi osiguravanja potrebnih resursa koji e omoguiti
kvalitetan odgoj i obrazovanje svih uenika
stvarati profesionalno okruenje za uenje koje obiljeava suradnja, timski rad, refleksivnost i
osnaivanje
poticati odgajatelje/uitelje i strune suradnike za redovito individualno struno usavravanje
u podruju inkluzivnog odgoja i obrazovanja
osigurati da je perspektiva djece i uenika, obitelji i zajednice u sreditu interesa
poznavati neke specifinosti u uenju i ponaanju kod djece i uenika s tekoama te kako se
one mogu odraziti na odgoj i obrazovanje uenika.
Ravnatelj zajedno s odgajateljima, uiteljima i strunim suradnicima surauje s roditeljima kako bi
sagledao njihova stajalita i utvrdio zajednike mogunosti inkluzivnog djelovanja kole te s
upravnim i strunim tijelima pronalazi primjerene programske, organizacijske, pedagoke i
socioloke modele rada.

53
8. Suradnja s roditeljima
U inkluzivnom odgoju i obrazovanju djeteta i uenika s tekoama vrlo vanu ulogu imaju njihovi
roditelji. Oni su prvi uitelji svojeg djeteta te imaju znanje i iskustvo koje moe doprinijeti boljem
razumijevanju jedinstvenih potreba djeteta. Za napredovanje djeteta/uenika s tekoama potrebno
je razviti partnerski odnos izmeu roditelja i odgojno-obrazovnih radnika koji podrazumijeva
potovanje, komplementarna oekivanja i spremnost na meusobno uenje.
Aktivno ukljuivanje roditelja kao partnera u ranom i predkolskom odgoju i obrazovanju te
kontinuirana suradnja tijekom osnovne i srednje kole, kao i u procesu profesionalnog
usmjeravanja, osiguravaju napredovanja djeteta i uenika s tekoama u odgojno-obrazovnom
procesu.
Kao sudionik u radu tima za podrku roditelj ostvaruje svoja prava i zastupa prava i interese svojeg
djeteta, ali i snosi odgovornost za provoenje dogovorenih mjera i oblika rada.

Roditelj ima pravo:

zatraiti procjenu potrebe za dodatnom podrkom djetetu ili promjenom oblika kolovanja
sudjelovati u radu tima za podrku
sudjelovati, u opsegu prikladnoj roditeljskoj ulozi, u izradi i vrednovanju osobnog
kurikuluma djeteta
uvida u slubenu dokumentaciju o svojem djetetu
ne sloiti se s odreenim miljenjem tima za podrku te, ako se ne postigne dogovor,
podnijeti albu mjerodavnom tijelu.

Roditelj ima odgovornost i obvezu:

podijeliti sve relevantne informacije koje e doprinijeti osobnoj dobrobiti djeteta i njegovu
uspjehu u odgoju i obrazovanju, ukljuujui podatke o dosadanjem razvoju i napredovanju
te postojeu dokumentaciju pri prijelazu iz ustanove u ustanovu
pruati dogovorenu podrku i pomo kod kue prema preporuci tima
upoznati se i, ako je potrebno, traiti objanjenja za pojedine strune nazive ili postupke
povezane s odgojem i obrazovanjem svojeg djeteta, posebice ona povezana s izradom,
provedbom i vrednovanjem osobnog kurikuluma
pratiti napredak djeteta, odravati redovitu komunikaciju s lanovima tima, pravodobno ih
informirati o promjenama
uvati dokumentaciju povezanu s djetetovim kolovanjem
razmotriti na koje naine moe pruiti podrku djetetu kako bi mu se olakalo ukljuivanje u
svakodnevne vrtike/kolske aktivnosti (jelo, odmori, prijevoz, potreban dodatni pribor i
oprema i sl.).

Upoznavanjem s relevantnim zakonima i pravilnicima, programima, rasporedima i rutinama

vrtia/kole te otvorenim i suradnikim stavom, roditelj e biti ukljuen u planiranje, razvoj,
primjenu i vrednovanje osobnog kurikuluma svojeg djeteta. Tim za podrku treba omoguiti

54
roditeljima pristup informacijama, pomoi im svojim savjetima te ih ohrabriti u iznoenju miljenja i
stavova povezanih s bilo koji aspektom djetetova kolovanja.

U to veoj mjeri treba poticati uobiajene oblike suradnje roditelja i vrtia/kole - individualne
razgovore, roditeljske sastanke, razmjene informacija putem mrenih alata i sl. te sudjelovanje u
redovnim vrtikim/kolskim aktivnostima (priredbama, izlobama, kutiima za roditelje,
projektnim danima, danima otvorenih vrata, sportskim susretima, izletima, maturalnim
putovanjima i sl.).

Osim kao dio tima za podrku, roditelj moe i na druge naine biti ukljuen u odgojno-obrazovni
ivot djeteta. U suradnji s centrima inkluzivne potpore i lokalnom zajednicom, a u skladu s vlastitim
mogunostima, vrti/kola moe osigurati roditelju:

individualni savjetodavni rad sa strunjacima

informiranje i educiranje na tematskim strunim predavanjima i radionicama
programe jaanja roditeljskih vjetina
roditeljske grupe potpore
posjet obiteljskom domu
povremeni boravak u odgojnoj skupini ili razrednom odjelu.
Roditeljstvo djeteta s tekoama esto je obiljeeno jakim emocijama i izazovima, tekim izborima,
brojnim kontrolama i terapijama te stalnom potrebom za novim informacijama i uslugama. Roditelji
se pritom esto osjeaju izolirano i usamljeno, ne znajui gdje zapoeti potragu za pomoi,
podrkom i razumijevanjem. Polazak djeteta u vrti ili kolu vrlo je stresan, ali i praen pozitivnim
oekivanjima, eljom da njihovo dijete bude prihvaeno, zadovoljno i uspjeno. Vrlo je vano uvaiti
dodatne napore koje roditelji djece s tekoama ulau u njihov ivotni put, ali i napore koje njihovi
uitelji ulau kako bi im u tome pomogli. Stoga nije dvojbeno da suradnja roditelja i kole treba biti
usmjerena na djetetovo/uenikovo napredovanje i uspjeh. Djeca/uenici najvie napreduju ako su
oni koji brinu o njima i imaju vane uloge u njihovim ivotima - roditelji i odgajatelji/uitelji -
usklaeni u svojim odlukama i odgojno-obrazovnim ciljevima. Suradnja roditelja i kole izrazito je
vana jer samo zajednikim snagama i resursima kola i obitelj mogu stvoriti uvjete u kojima e
dijete neometano zadovoljavati svoje potrebe i odrastati u sretnu i zadovoljnu osobu.

55
9. Posebni oblici individualne i grupne podrke te aktivnosti za
poticanje razvoja djece/uenika s tekoama
Uz primjerene prilagodbe predviene osobnim kurikulumima, za ostvarivanje napredovanja i
razvoja svih potencijala djece i uenika s tekoama potrebno je osigurati i odreene posebne oblike
podrke i strukturirane aktivnosti (programe) izvan redovnog odgojno-obrazovnog procesa /
redovne nastave, koje su usmjerene na poticanje razvoja odreenih podruja ili kompetencija (npr.
trening socioemocionalnih kompetencija).

Dobrobiti sudjelovanja djeteta/uenika u posebnim oblicima podrke i programima mogu biti

sljedee:
dijete/uenik napreduje u uenju te lake dosee postavljene odgojno-obrazovne ishode
dijete/uenik se lake i bolje uklapa u odgojnu skupinu/razredni odjel, razvija poticajne
odnose s vrnjacima i odraslima u ulozi autoriteta
emocionalan razvoj napreduje, dijete/uenik razvija pozitivnu sliku o sebi te lake pronalazi
motivaciju za rad i sudjelovanje u procesu odgoja i obrazovanja
djetetu/ueniku se zbog uinkovitijeg uenja oslobaa vrijeme nakon uenja i pouavanja za
druenje s obitelji i prijateljima, za slobodne aktivnosti i igru.
Posebni oblici podrke i programa omoguuju postizanje predvienih odgojno-obrazovnih i ostalih
ciljeva te ostvarivanje mogunosti za provedbu inkluzivnog odgoja i obrazovanja. Planovi posebnih
oblika podrke i programa dio su osobnog kurikuluma koje izrauju strunjaci koji ih provode.
Planovi se izrauju u suradnji s djecom/uenicima i njihovim roditeljima za sve vrste individualne i
grupne podrke. U njima trebaju biti jasno postavljeni ciljevi i ishodi za dijete/uenike, jednako kao i
u dijelu osobnog kurikulumu koji se odnosi na prilagodbe tijekom uenja i pouavanja. Podrka
strunjaka predviena je za dijete/uenika, roditelje i uitelje.

Posebni oblici podrke mogu biti izravni ili neizravni.

Izravna podrka djetetu/ueniku prua se putem:

podrke u uenju - dopunska nastava, dodatna nastava za darovite uenike s tekoama
koju provode uitelji i mentori
podrke usmjerene na uenje ivotnih vjetina - skupine u kojima se pouavaju i
vjebaju ivotne vjetine (komunikacijskih i interpersonalnih, samosvijesti i empatije,
prepoznavanje i izraavanje osjeaja, rjeavanja problema i donoenja odluka itd.) i provodi
savjetovanje - provode ju odgajatelji, uitelji i struni suradnici ovisno o kompetencijama
vrnjake podrke - djeca partneri, uenici mentori, ueniki klubovi u kojima podrku
pruaju uenikovi vrnjaci uz koordinaciju odgajatelja, uitelja i strunih suradnika
programa u zajednici - skupina za suradniko uenje - volonterstvo i aktivizam u
zajednici koji omoguuje svoj djeci i svim uenicima, a osobito onima s tekoama, razvoj
ivotnih vjetina - najee ih provode mladi u zajednici, vodei rauna o sposobnostima,
sklonostima i interesima uenika;
odgojno-obrazovne podrke i strunih tretmana za uenike kod kojih je prisutan rizik
za razvoj problema u ponaanju i za uenike s problemima u ponaanju - oblik
odgojnog postupanja koji se kroz socijalnopedagoke postupke i podrku provodi radi
pomaganja i pruanja podrke ueniku u prevladavanju tekoa koje proizlaze iz obiteljskih
56
 situacija, osobnosti samog uenika ili iz imbenika rizika u irem socijalnom okruenju, a
ogledaju se u problemima u ponaanju uenika - provodi ga socijalni pedagog.
poludnevnih boravaka - provode se pri osnovnim kolama za pomo uenicima u
ostvarivanju uspjeha te snalaenju u kolskom, vrnjakom i obiteljskom okruenju
produenih strunih postupaka - za sve uenike s tekoama koji imaju preporuku tima za
podrku; moe se sastojati od pomoi u uenju, edukacijsko-rehabilitacijske, logopedske i
socijalnopedagoke podrke, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i
izvannastavnih aktivnosti - provodi ga edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni
pedagog
posebnih edukacijsko-rehabilitacijski postupaka (prije PDP) - programi usmjereni na
razvoj percepcijskih i motorikih sposobnosti, pamenja i panje, vjebe vida, orijentacije i
kretanja
rehabilitacijskih postupaka logopedska terapija, kineziterapija, fizikalna terapija i
komplementarne terapije (terapija glazbom, ritmike stimulacije, rehabilitacija putem
pokreta, kromoterapija, senzorna integracija, art-ekspresivne terapije, terapija igrom,
hortkulturna terapija, hipoterapija ) - ovi postupci odvijaju se u odgojno-obrazovnoj
ustanovi ako za njih ima uvjeta, odnosno u centrima inkluzivne potpore ili u drugim
ustanovama u koje dijete odlazi na terapiju i dodatne tretman
rehabilitacijskih programa - utemeljenih u primijenjenim znanstvenim istraivanjima,
postupci i aktivnosti koje uspostavljaju, obnavljaju, odravaju i/ili modificiraju uenikove
osjetilne, motorike, jezino-govorno-glasovne, komunikacijske, kognitivne, psiholoke,
emocionalne i interakcijske sposobnosti te vjetine izvedbe aktivnosti svakodnevnoga
ivota, a koje bitno utjeu na rezultate uenja te time i na odgojno-obrazovni proces.
Izrauju ih i provode edukacijski rehabilitator, logoped ili socijalni pedagog te strunjaci
drugih profila prema potrebama uenika.
individualnog ili grupnog savjetodavnog rada s uenikom - usmjerenog na jaanje
suoavanja uenika s tekoama s odreenim ivotnim situacijama i osnaivanje za
donoenje odluka i rjeavanje problema
vjebaonica/praktikum radionica za praktinu obuku uenika vjetinama i
kompetencijama potrebnih u zanimanju za koje se uenik koluje. Osnovni cilj im je
priprema uenika za ukljuivanje u praktinu nastavu kod poslodavca u otvorenim uvjetima
rada, kad uenik ima izrazite tekoe u realizaciji iste. U vjebaonice je mogue i naknadno,
povremeno ukljuivanje uenika, kada se javi potreba za dodatnim uvjebavanje pojedinih
radnih operacija. U iste vjebaonice mogue je upuivati i osobe s tekoama za vrijeme
nezaposlenosti, a s ciljem odravanja steenih kompetencija. Isto je mogue i za uenike koji
uslijed bolesti ili drugih razloga prekidaju kontinuitet kolovanja. Programe u kojima su
ugraeni sadraji inicijative, poduzetnitva, financijske pismenosti i odrivog razvoja izvode
struni uitelji u suradnji s drugim strunjacima.
podrka u socijalizaciji i zapoljavanju podrazumijeva redovitu suradnju srednjih
kola u kojima se provodi kolovanje uenika po OK- B s centrima za socijalnu skrb,
podrunim uredima zavoda za zapoljavanje i ostalim relevantnim institucijama u cilju
pruanja potpore uenicima prilikom zapoljavanja i socijalizacije.
Neizravna podrka djetetu/ueniku prua se putem:
centara inkluzivne potpore - odgojno-obrazovne ustanove koja zadovoljavaju unaprijed
razraene kriterije koje je propisalo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te koje
raspolau strunim i materijalnim resursima potrebnim za pruanje kvalitetne podrke
djeci/uenicima s tekoama, njihovim roditeljima, odgajateljima, uiteljima, strunim
suradnicima, kao i pomagaima, pomonicima u nastavi i strunim komunikacijskim
57
 posrednicima. Organiziraju i provode strunu i savjetodavnu potporu odgajateljima,
uiteljima, organiziraju i provode edukaciju pomagaa, pomonika u nastavi i struna
usavravanja odgajatelja, uitelja i strunih suradnika u podruju inkluzivne odgojno-
obrazovne prakse, pruaju savjetodavnu potporu i edukaciju roditeljima te razvijaju nove
inovativne metodologije i pristupe uenja i pouavanja. Centar inkluzivne potpore ustrojava
mobilnu slubu podrke. lanovi su mobilne slube podrke edukacijski rehabilitator,
logoped, pedagog, socijalni pedagog i psiholog, a mogu se prikljuiti i drugi strunjaci ovisno
o resursima odgojno-obrazovne ustanove kojoj pruaju potporu te u skladu s potrebama
djece/uenika s tekoama. Mobilna sluba podrke prua strunu i savjetodavnu potporu
odgajateljima, uiteljima, strunim suradnicima, pomagaima, pomonicima u nastavi te
strunim komunikacijskim posrednicima. Ukljuuje se u proces kurikularnog planiranja (ako
ustanova ima nedostatne resurse), provodi procjenu u suradnji s timom za podrku,
savjetodavno sudjeluje u planiranju strategija podrke i prilagodba, daje primjere dobre
odgojno-obrazovne prakse, upuuje u primjenu suvremene metodologije i tehnologije. Prua
strunu i savjetodavnu podrku u procesu praenja i vrednovanja postignua djece i uenika
s tekoama.
podrke roditelju - individualni i/ili grupni rad s roditeljima radi unapreivanja
roditeljskih vjetina, odnosno jaanja pozitivnog roditeljstva kako bi se to vie uskladile s
potrebama djeteta/uenika - provode ju odgajatelji/uitelji, struni suradnici u koli u
skladu sa svojim kompetencijama te prema potrebi i u suradnji s drugim strunjacima i
institucijama.
podrke odgajatelju/uitelju, pomagau, pomoniku u nastavi i svim drugim osobama
koje rade s djetetom/uenikom - individualni i/ili rad u skupini radi unapreivanja
vjetina pruanja podrke djeci s tekoama - provode ju struni suradnici u skladu sa
svojim kompetencijama
edukacije zajednice - jaanje osjetljivosti za razliite tekoe koje djeca/uenici imaju te
osiguravanje uvjeta u zajednici u kojima e svi djelotvorno zadovoljavati svoje potrebe -
edukaciju provode strunjaci i roditelji
ispitivanja potreba npr. putem fokus-skupina - radi utvrivanja potreba djeteta/uenika
i obitelji kako bi svako dijete/ svaki uenik s tekoama dobio podrku koja je za njega
uinkovita i svrhovita.

Da bi podrka koju dijete/uenik dobiva bila to uinkovitija, potrebno je prije svega vidjeti koje su
to snage koje dijete/uenik, odgajatelj/uitelj i roditelj imaju. Djeca/uenici s tekoama ne
uspijevaju uvijek zadovoljiti svoje potrebe u okruenju u kojem se nalaze i na naine na koji im se
nude. Stoga je vano prepoznati navedeno kako bi se djetetu/ueniku mogla ponuditi podrka koju
trai i koja mu je potrebna.

Prihvaajui svako dijete / svakog uenika, uvaavajui ga kao osobu i imajui na umu da svoje
potrebe u svakom trenutku nastoji zadovoljiti na najbolji mogui nain te razvijajui pozitivan
odnos s njim moemo stvoriti okruenje koje e ga tititi i podravati.

58