Professional Documents
Culture Documents
PK 6 PDF
PK 6 PDF
PK 6 PDF
STUDIJ GRAEVINARSTVA
Usvojimo li konstrukcijski sustav obostrano ukljetene grede (crte 5.1) iz elinog I-profila
onda moemo veliinu stanja nosivosti prema (2.6) izraziti tako da promatramo krajnje
granino stanje nosivosti kao pojavu tri plastina zgloba na gredi, kako slijedi:
Z = M 0R + (M R + M dR ) M Sg M Sp
1 l
2
3
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1
M R = Wpl F = F e F
2
q 12
MS =
8
4
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
gdje je:
l ................raspon grede
Svaka od ovih veliina (F), (e), ( F ), (q), i (l) moe poprimiti bilo koju vrijednost, koja e se po
nekoj zakonitosti sluajnih veliina grupirati oko njihovih nominalnih (nazivnih) vrijednosti
odreenih propisima, standardima ili predvienom geometrijom sustava. Prema tome i svaku
od ovih veliina moemo smatrati sluajnom veliinom, koje su u naem primjeru i neovisne
jedna o drugoj. Takve neovisne sluajne veline zovemo bazne varijable i oznait emo ih s
(Xi).
5
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Znai, veliina stanja nosivosti (Z) je funkcija ovih baznih varijabli (Xi) pa ako smatramo da je u
naem sluaju I-profil odabran kao konstatan po itavoj duini grede onda imamo est baznih
varijabli:
1 1 1 1 1 1
Z = X1 X 2 X 3 + (X1 X 2 X 3 + X 3 + X1 X 2 X 3 ) X 4 X 62 X 5 X 62 =
2 2 2 2 8 8
1
( )
= X1 X 2 X 3 X 4 X 62 X 5 X 62
8
uestalosti pojave pojedinih vrijednosti svake od ovih veliina izraunati njezinu srednju
Ako na primjer ispitujemo granicu teenja na velikom broju (m) probnih tapova dobit emo
isto toliki broj (m) raznih vrijednosti granice teenja (Xj), te se prema (3.2), (3.3) i (3.4) mogu
dobiti:
1 m
Xi = Xj
m1
i =
1 m
(
X j Xi
m 1 i =1
)
2
i
Vi =
Xi
Z = G (Xi) = 0
gdje su sluajne veliine (Xi) utvrene iz statistikih podataka samo s navedena dva parametra
Prema poglavlju 4.4 provesti e se postupak iznalaenja indeksa pouzdanosti (izrazi 4.36
do 4.60).
U cilju to bolje razvidnosti ovdje se daje algoritam postupka u nizu sukcesivnih aproksimacija
kako slijedi:
X *i = X i
emu kod normalne i log-normalne raspodjele (Xi) odgovara vrijednost za indeks pouzdanosti
=0
2) Raunaju se vrijednosti parcijalnih derivacija funkcije graninog stanja nosivosti u toj toki:
G i' (X j ) ; 8
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
9
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
pouzdanosti ;
X *i
i =
X ik
10
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
stanja:
G i (X i ) = X1 X 2 X 3
1
8
( )
X 4 X 62 + X 5 X 62 = 0
bio slijedei:
( )
G1' X j = X 2 X 3
( )
G '2 X j = X1 X 3
( )
G 3' X j = X1 X 2
( ) 1
G '4 X j = X 62
8
( ) 1
G 5' X j = X 62
8
( )
G '6 X j =
1
4
(X 4 X 6 + X 5 X 6 )
11
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
[ ( )]
n 2
z = i G i' X *j
1
slijedee:
1
1 = X 2 X3
Z
2
2 = X1 X 3
Z
3
3 = X 2 X1
Z
1
4 = X 62 4
8 Z
1
5 = X 62 5
8 Z
6 = X 6 (X 4 + X 5 ) 6
1
4 Z
12
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1
2
Z = ( X 2 X 3 1 ) + ( X 1 X 3 2 ) + ( X 2 X 1 3 ) + X 6 4 +
2 2 2 2
8
0.5
1
2
1
2
+ X 62 5 + X 6 ( X 4 + X 5 ) 6
8 4
2
i = 1
Kako koeficijent utjecaja ( i ) pokazuje koliki je utjecaj pojedine varijable na vrijednost indeksa
pouzdanosti 0 , to znai da one varijable (Xi) iji e koeficijent utjecaja ( i ) biti mali, tj. koji
e malo doprinositi da kvadrat njihove sume bude jednak jedinici, mogu biti uope tretirane ne
kao sluajne ve kao determinirane veliine. To znai da u jednabu graninog stanja one
razine II najbolje se moe pratiti na numerikom primjeru, ako odaberemo za parametre baznih
Za navedeni elini I-nosa ugraen kao obostrano upeta greda i optereen jednolikim
daje:
max =
(g + p ) l 2 1
(
= 1.63 Mp / cm 2 dop )
16 Wx
14
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1) Granica teenja:
Za valjane normalne profile I-200 eljezare Zenica granica teenja prema obraenim
2) Povrina presjeka:
literature).
16
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
5. Korisno optereenje:
Moemo usvojiti da je normirano optereenje odreeno kao 95% fraktila normalne razdiobe
17
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
X = Xk k = Xk k X V
gdje je:
Xk
X=
(1 + k V )
Koeficijent varijacije usvojit emo za ovaj sluaj optereenja u skladitima vrlo visokim s
V = 0.60
X = 0.50
Prema tome dobivamo:
6) Raspon nosaa
Ako je nosa uklijeten na krajevima u druge elemente eline konstrukcije (npr. u jake
Ako prihvatimo da je ovo dozvoljeno odstupanje 20%-tna fraktila svih postignutih duina
(Xk), a nominalnu vrijednost kao srednju vrijednost, onda e standardna devijacija biti:
Xk X
=
k
19
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
gdje je:
X k = 6000 3 = 5997 mm
Dalje izlazi:
= 0.35 cm
(Ovo su malo vjerojatne vrijednosti, ali ako usvojimo standardnu devijaciju i s 6cm,
20
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Konano moemo tablino prikazati sve statistike vrijednosti parametara razdiobe baznih
G1' = 499.15 cm 3
G 3' = 103515 kp
G '4 = 45000 cm 2
G 5' = 45000 cm 2
21
G '6 = 1620 kp
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
[ ( )]
6 2
z = i G i' X j
1
i 1 2 3 4 5 6
i 195 0.67 0.15 0.03 3.0 0.35
G i' 0.0499 4.6040 10.3500 -4.5000 -4.5000 -0.1620x104
( G )
i
' 2
i
94.683 9.515 2.410 1.822 182.250 0.003x108
z = 17.048 10 4 kp cm
i G i'
Koeficijenti utjecaja i =
z
i 1 2 3 4 5 6
i 0.571 0.181 0.091 -0.080 -0.792 -0.003
i2 0.326 0.033 0.008 0.006 0.627 -
2
i = 1
22
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
2
i = 1
Ve iz ove tablice za vrijednosti koeficijenata utjecaja (i) moemo zakljuiti da samo dvije
bazne varijable i to granica teenja (Xl) i korisno optereenje (X5) imaju daleko vei utjecaj na
indeks pouzdanosti 0 budui da suma samo njihovih kvadrata iznosi ve 0,95, a svih ostalih
0,05.
Prema tome, sve bi se ostale bazne varijable mogle tretirati u daljnjem proraunu kao
(i) u ovisnosti od daljnje aproksimacije reperne toke ( X *i ) provodimo i dalje raun sa svim
varijablama.
4) Biramo neku vrijednost za indeks pouzdanosti :
Odaberimo = 4,0
Radi jednostavnosti rauna pretpostavljamo da sve baze varijable imaju zakon kao
normalna ili Gauss-ova funkcija: 23
X *i = X i (1 i Vi )
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
i 1 2 3 4 5 6
Xi 3090 33.5 14.9 5.80 5.0 600
i 0.571 0.181 0.091 -0.080 -0.792 -0.003
Vi 0.0615 0.02 0.01 0.05 0.60 0.001
X*i 2656 33.015 14.846 45.893 14.504 600.01
G1' = 490.141
G '2 = 39430
G 3' = 87687
G '4 = 45000
G 5' = 45000
G '6 = 3060
Pomona veliina z
24
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Tablica 6.5 Vrijednosti standardne devijacije i i parcijalnih derivacija G i'
i 1 2 3 4 5 6
i 195 0.67 0.15 0.30 3.0 0.35
G i' 0.049 3.943 8.769 -4.500 -4.500 - 0.268x104
i G i' 9.555 2.642 1.315 -1.35 -13.5 - 0.126x104
( G )
i
' 2
i 91.30 6.979 1.730 1.825 182.25 0.016x108
z = 16,805x104
Tablica 6.6 Vrijednosti koeficijenata utjecaja i
i 1 2 3 4 5 6
i 0.569 0.157 0.078 - 0.080 - 0.803 - 0.007
i2 0.323 0.025 0.006 0.006 0.645 -
i 1 2 3 4 5 6
Xi 3090 33.5 14.9 5.80 5.0 600
i 0.569 0.157 0.078 -0.080 -0.803 -0.007
Vi 0.0615 0.020 0.010 0.050 0.600 0.001 25
X *i 2658 33.08 14.84 5.89 14.64 600
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1
( )
Gi = X1 X2 X3 X4 X62 + X5 X62 = 380490> 0
8
reperne toke.
=5,0
potrait emo novu aproksimaciju reperne toke koristei vrijednosti koeficijenata utjecaja (i)
iz toke 7):
X*i = Xi (1 i Vi )
26
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
i 1 2 3 4 5 6
Xi 3090 33.5 14.9 5.80 5.0 600
i 0.569 0.157 0.078 -0.080 -0.803 -0.007
Vi 0.0615 0.020 0.010 0.050 0.600 0.001
X *i 2549 32.97 14.84 5.92 17.05 600
Gi = 214000 > 0
i 1 2 3 4 5 6
X *i 2441 32.87 14.83 5.94 19.45 600
Gi = 50000 > 0
50000
0 = 6 .0 + 1.0 = 6.0 + 0.30 = 6.30 27
214000 50000
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Moemo prema tome smatrati da je indeks pouzdanosti 0 ove konstrukcije (upetog I-nosaa)
jednak:
0 = 6.30
i 1 2 3 4 5 6
X *i 2409 32.84 14.83 5.95 20.15 600
X *i
i =
X ik
u koliko smatramo da je upravo dobiveni stupanj sigurnosti (o) ujedno i propisima zahtjevani
F F e g p 1
i 1 2 3 4 5 6
kp/cm2 cm2 cm kp/cm kp/cm cm
Xi 2409 32.84 14.83 5.95 20.15 600
X ik 2400 33.5 14.9 5.50 10.00 600
i 1.00 0.98 0.99 1.08 2.01 1.00
Na kraju ovog rauna treba ipak primijetiti da je iz razloga instruktivnijeg prikaza zadrano
voenje svih est baznih varijabli do kraja prorauna iako se je ve kod prvog izraunavanja
koeficijenata utjecaja moglo zakljuiti da neke bazne varijable trebaju postati konstante (1) , a
29
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Diskusija i zakljuak
Iako su parametri statistikih podataka uvedenih u prikazani numeriki primjer manje ili vie
stupanj sigurnosti znatno vei od openito smatranog dostatnim (Dobiveni indeks pouzdanosti
Oito je da bi bilo dovoljno za to stanje nosivosti odabrati i manji profil I-nosaa a da indeks
30
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Openito pretpostavka mogunosti ugradnje manjeg profila ovisi meutim i o tome da li moda
ne postoji mogunost postavljanja i neke druge jednadbe graninog stanja nosivosti koja bi
nosivosti ili u sluaju da sustav moe postati kinematski lanac otvaranjem plastinih zglobova i
nosaa. U uobiajenom postupku dokaza nosivosti s doputenim naponima ovo nije mogue
jer u ovom dokazu ne razlikujemo krajnje granino stanje od graninog stanja uporabljivosti.
31
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
S1 = S2 M=0
a1 = a 2
M = S1 a1 S2 a 2
32
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
(S1i S1 )
n
2
i =1
1 =
(n 1)
i:
(S2i S2 )
n
2
2 = i =1
.
(n 1)
n
(M i M )
2
i =1
M =
(n 1)
M i M = (S1i S1 ) a1 (S2i S2 ) a 2
(M i M ) = (S1i S1 )
n
i =1
n
i =1
[ 2
a1 + (S2i S2 ) a 2 2(S1i S1 )(S2i S2 ) a1 a 2
2 2 2
] 33
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
uz:
izlazi da je:
2 2 2 2 2
M = 1 a1 + 2 a 2
M = a 2
M = 0.05 S a 2
34
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
V=40kN
H=50 kN
2 3 NPI-260
4 5 6 7
5.0
NPI-260 NPI-260
(NPI-240) (NPI-240)
1 8
5.0 5.0
35
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
6.12
6.13
36
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
M Zi j M Zj
i
F Xi F Xj
Ae ,Wpe ,I e ,E e
F Yi F Yj
Promotrimo popreni presjek k elementa e prikazanog na crteu 6.4 kao dio ravninskog
zakonitosti ponaanja Zek odnosno funkcija graninog stanja kritinog presjeka k na elementu
(
Z ek = g R e , Wpe , A e ,...) 0
Zek = R e { Cek }T { Fe }
gdje je: Re nosivost poprenog presjeka elementa e odreena punim momentom plastinosti
Mp,
Wpe plastini moment otpora elementa e,
Ae povrina poprenog presjeka elementa e,
Cek funkcija kombinacije djelovanja reznih sila na elementu e,
Fe vektor vornih sila elementa e.
37
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
gdje je:
.................... funkcije razdiobe standandardne normalne razdiobe
1) lokalni mehanizam
Vrijednosti indeksa pouzdanosti i odgovarajue vrijednosti
vjerojatnosti otkazivanja nosivosti pf u presjecima
1 2 3 4 5 6 7 8
3 6
2
4 5
7 15.7 10.8 10.9 6.8 6.8 10.9 10.5 15.7
a1)
pf <10 -7
<10 -7
<10 -7
<10 -7
<10 -7
<10 -7
<10 -7
<10-7
11.3 5.6 5.7 3.1 3.1 5.7 5.6 11.3
a2)
1 8 pf <10-7 <10-7 <10-7 10-3 10-3 <10-7 <10-7 <10-7
9.9 4.5 4.6 1.6 1.6 4.6 4.5 9.9
b)
pf <10 -7
<10 -5
<10 -5
0.055 0.055 <10 -5
<10 -5
<10-7
38
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
2) boni mehanizam
Vrijednosti indeksa pouzdanosti i odgovarajue vrijednosti
vjerojatnosti otkazivanja nosivosti pf u presjecima
1 2 3 4 5 6 7 8
3 6
4 5 7
4.1 9.4 9.3 17.6 17.6 9.3 9.5 4.1
2 a1)
pf 10-5 <10-7 <10-7 <10-7 <10-7 <10-7 <10-7 10-5
1.6 4.6 4.4 15.1 15.1 4.5 4.6 1.6
a2)
1 8 pf 0.055 <10 -5
<10 -5
<10 -7
<10 -7
<10 -5
<10 -5
0.055
0.8 2.8 2.7 13.1 13.1 2.7 2.8 0.85
b)
pf 0.212 0.003 0.004 <10-7 <10-7 0.004 0.003 0.198
3) kombinirani mehanizam
Vrijednosti indeksa pouzdanosti i odgovarajue vrijednosti
vjerojatnosti otkazivanja nosivosti pf u presjecima
1 2 3 4 5 6 7 8
3 6 6.0 13.1 12.8 6.7 6.7 3.4 3.5 1.9
a1)
2 7 pf <10 -7
<10 -7
<10 -7
<10 -7
<10 -7
0.0003 <10 -3
0.029
4 5
2.4 5.7 5.6 2.9 2.9 1.5 1.5 0.75
a2)
pf 0.008 <10-7 <10-7 0.002 0.002 0.067 0.067 0.227
1 8
1.6 4.2 4.1 1.5 1.5 0.3 0.3 -0.02
b)
pf 0.054 10-5 10-5 0.067 0.067 0.382 0.382 0.508
Crte 6.5 Mehanizmi loma i pripadni indeksi pouzdanosti s odgovarajuim vrijednostima vjerojatnosti
otkazivanja nosivosti pf u presjecima
Ogulina
40
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
studije, koje daju faktore kojima se reducira optereenje na tlu. Taj faktor ovisan je o tipu,
krovnu plohu. Za ravnu krovnu plohu promatranjem i mjerenjem ustanovljeno je da taj faktor
podaci:
41
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Ako zamislimo da vijek trajanja objekta kojeg promatramo iznosi n = 30 godina, onda treba
1
Fn (X ) = F(X )n = exp exp a X X ln n
a
gdje je:
c
X = X ..... najea vrijednost (modus); c = 0.577 Eulerova konstanta;
a
1
a=
6
a=
1
168 6
(
= 0.00763 N / m 2 )1
0.577
X = 280 = 280 75.62 = 204.38 N / m 2
0.00763
1
Fn (X ) = exp exp 0.00763 X 204.38 ln 30
0.00763
42
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
vjerojatnost pojave da nee doi do takvog ili veeg snijega u vijeku trajanja objekta od 30
godina:
Danas se openito smatra da normirano optereenje treba biti najmanje 95% fraktila
1
X K = X + [ln n ln ( ln p )]
a
43
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1
X K = 204.38 + [ln 30 ln( ln 0.95)]
0.00763
dobivamo:
X K = 1039 N / m 2 1050 N / m 2
Znai, umjesto optereenja snijegom na krovu od 750 N/m2 trebalo bi u Zagrebu za objekt
Ako na ovo optereenje od 1050 N/m2 primjenimo kod dimenzioniranja koeficijent sigurnosti
1.5:
44
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Kako smo vidjeli na primjeru Zagreba, pouzdanost naeg normiranog optereenja snijegom je
relativno nedostatna. No nai propisi zahtjevaju normirano optereenje snijegom od 750 N/m2,
a=
1
408 6
= 0.00314 N / m 2( )1
0.577 45
X = 736 = 736 183.8 = 424.7 N / m 2
0.00314
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1
Fn (X ) = exp exp 0.00314 X 424.7 ln 30
0.00314
Fn (X = 750 ) 2.035 10 5
1
X K = X + [ln n ln ( ln p )]
a
46
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1
X K = 424.7 + [ln 30 ln( ln 0.95)]
0.00314
= 2453 N / m 2 2450 N / m 2
Za dimenzioniranje na ovo stvarno optereenje (to je preko tri puta vee od 750 N/m2) uz
a vjerojatnost da ovo optereenje nee biti prekoraeno u vijeku trajanja objekta je:
Znai da je vjerojatnost pojave veeg snijega u vijeku trajanja objekta od 30 godina svega 10-3.
47
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
48
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
49
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
L 55x55/6
L 35x35/4
7.35
3.00 2.50 2.50
L 80x80/8
L 45x45/5
L 100x100/10
2.95 (1.99) 1.71 (0.53)
5.40
38.75 (m)
3.30
2.80 (1.83) 1.52 (0.26)
L 120x120/11
3.70
L 55x55/6
4.10
L 130x130/12 2.05 (1.07) 0.89 (-0.52)
L 65x65/7
4.90
50
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
51
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
21.80 m
6.71 (6.22) 0.86 (0.07)
111.80 m
5.43 (4.83) 0.90 (0.10)
6x15.00 m
5.23 (4.61) 1.04 (0.24)
4.97 (4.32) 0.97 (0.17)
186.80 m
4.19 (3.49) 1.02 (0.23)
3.46 (2.73) 1.19 (0.26)
4.53 (3.86) 1.31 (0.51)
4.69 (4.02) 1.15 (0.35)
75.00 m
5x15.00 m
4.73 (4.07) 1.14 (0.41)
4.71 (4.03) 1.21 (0.56)
4.69 (4.03) 0.77 (-0.22)
52
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
b
9
8 Stress
7
Stress
6
V=45.6 m/s V=45.6 m/s
V=53.0 m/s
5
4 V=53.0 m/s
2 V=45.6 m/s
V=45.6 m/s
1
Displ. V=53.0 m/s Displacement m
V=53.0 m/s
0
0 50 100 150 200
-1 Transmition line
column Steel chimney
53
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
DISKUSIJA I ZAKLJUAK
54
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Za odabranu elinu halu (crte 6.9) izvrena je analiza sigurnosti za stalno i udesno
djelovanje poara [21/222]. Prema preporukama Europske regulative usvojene su referentne
vrijednosti indeksa pouzdanosti za granino stanje (norm = 3.8) i granino stanje
uporabljivosti (norm = 1.5).
Obraeno je 6 sluajeva realnog poarnog optereenja variranjem sljedeih parametara:
11. mase goriva po jedininoj povrini,
12. povrine poda prekrivene gorivom.
Povrina otvora uzeta je za najnepovoljniji sluaj ventiliranja objekta (1% povrine zidova i
krova).
Sluajevi realnog poara prikazani su u tablici:
55
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
2 HEB800 2 HEB800
1200
10000
1 HEB800
1 HEB800
8800
r = 7.0 m r = 7.0 m
r = 14.0 m r = 14.0 m
20000 20000
40000 56
Crte 6.9 Prikaz glavne nosive konstrukcije
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
57
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
gdje je:
- k y, - koeficijent redukcije granice poputanja,
58
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
12
10
8
indeks pouzdanostii b
STAND
PR1
6
PR2
PR3
PR4
bnorm = 3.8 PR5
4
PR6
0
0 15 30 45 60 75 90
Vrijeme t (min)
Crte 6.10 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za krajnje granino
stanje
59
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
12
10
STAND
PR1
PR2
PR3
8
indeks pouzdanosti b
PR4
PR5
PR6
2 bnorm = 1.5
0
0 15 30 45 60 75 90
Vrijeme t (min)
Crte 6.11 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za granino stanje
uporabljivosti kriterij pomaka vrha stupa
60
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
12
STAND
PR1
10 PR2
PR3
PR4
PR5
8 PR6
indeks pouzdanosti b
2 bnorm = 1.5
0
0 15 30 45 60 75 90
Vrijeme t (min)
Crte 6.12 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za granino stanje
uporabljivosti kriterij pomaka sljemena konstrukcije
61
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Dostatna sigurnost, za sluajeve djelovanja poara za koje nosiva konstrukcija nema dostatnu
sigurnost, moe se postii tako da se nosiva konstrukcija zatiti negorivim mineralnim ploama
(crte 6.13) i tada se dobiju indeksi pouzdanosti prikazani na crteima 6.14, 6.15 i 6.16.
62
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
12
STAND + zast. 2 cm
10 PR5 + zast. 2 cm
PR6 + zast. 2 cm
indeks pouzdanosti b 8
4
bnorm = 3.8
0
0 15 30 45 60 75 90
Vrijeme t (min)
Crte 6.14 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za krajnje granino
stanje, zatiene eline konstrukcije
63
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
12
STAND + zast. 2 cm
10 PR5 + zast. 2 cm
PR6 + zast. 2 cm
pouz 6
bnorm = 1.5
0
0 15 30 45 60 75 90
Vrijeme t (min)
Crte 6.15 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za granino stanje
uporabljivosti kriterij pomaka vrha stupa, zatiene eline konstrukcije
64
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
12
STAND + zast. 2 cm
10 PR5 + zast. 2 cm
PR6 + zast. 2 cm
koeficjent pouzdanosti b 8
bnorm = 1.5
0
0 15 30 45 60 75 90
Vrijeme t (min)
Crte 6.16 Grafiki prikaz dobivenih indeksa pouzdanosti u sluaju djelovanja poara za granino stanje
uporabljivosti kriterij pomaka sljemena konstrukcije, zatiene eline konstrukcije
65
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
DISKUSIJA I ZAKLJUAK
ovisi o koliini gorivog materijala, povrini poda objekta prekrivenoj gorivim materijalom,
optereenje.
66
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
67
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
69
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
VISINA: 30.25m
KROVNA VENTILACIJA SUSTAV PRIRODNOG ODIMLJAVANJA: 30 x 4.35 m2 = 130.5 m2
70
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
71
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
72
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
R60
1000
=945.3C
800
Temperatura ( C )
600
400
200 =100.3C
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Vrijeme (min)
R60
1000
=945.3C
800
Temperatura ( C )
600
=335.1C
400
200
0
0 10 20 30 40 50 60 70 80 90
Vrijeme (min)
75
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
76
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
77
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
78
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
79
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
80
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
81
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
ZAKLJUCI
82
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
1000.0
max = 945.3C
800.0
Temperatura [C]
600.0
400.0
200.0
max = 40.4C
0.0
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0 120.0 140.0 160.0 180.0
Vrijeme [min]
1000.0
max = 945.3C
800.0
Temperatura [C]
600.0
400.0
200.0
max = 179.2C
0.0
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0 120.0 140.0 160.0 180.0
Vrijeme [min]
1000.0
800.0
Temperatura [C]
600.0
400.0
200.0
max = 144.5C
0.0
0.0 20.0 40.0 60.0 80.0 100.0 120.0 140.0 160.0 180.0
Vrijeme [min]
85
STAND REALNI POAR
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
0.900
0.800
0.700
0.600
f y, / f y,20
0.500
0.400
0.300
0.200
0.100
0.052
0.000
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200
40.4 179.2 Temperatura [C] 945.3
86
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
0.800
0.700
0.600
E / E 20
0.500
0.400
0.300
0.200
0.100
0.057
0.000
0 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 1100 1200
40.4 179.2 Temperatura [C] 945.3
87
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Djelovanje ISO-834:
0.87 > 0.052 Otkazivanje nosivosti
88
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Djelovanje ISO-834:
0.91 > 0.052 Otkazivanje nosivosti
89
V. Primjeri prorauna pouzdanosti inenjerskih konstrukcija
Djelovanje ISO-834:
2.34 > 0.052 Otkazivanje nosivosti
90