MAINSKI ELEMENTI

1.ta je cjevovod i koja je uloga cjevovoda?

Cjevovod je ureaj sastavljen od niza meusobno nepropusno spojenih cijevi s pripadajuom

armaturom, kompenzatorima, kontrolnim i mjernim ureajima, osloncima i ostalim
pomonim elementima.

Zadatak im je omoguiti transport i razvoenje plinova, para, tenosti, zrnastih vrstih (ito,
pijesak) materija.

2.ta su cijevni zatvarai i kako se dijele?

Cjevni zatvarai su razni ureaji koji slue za upravljanje protokom transportovanog fluida
promjenom povrine protonog otvora.

Prema obliku i konstrukciji zatvarai se dijeli na:

Zasune zatvara se kree paralelno ili pod malim uglom na zaptivnu povrinu

Ventile kojim se zatvara kree okomito na zaptivnu povrinu (sjedite ventila)

Priklopce (klapne) zatvara se okree oko ose koja se nalazi izvan protonog otvora

Slavine zatvara se okree oko ose koja je okomita na pravac kretanja fluida

3.Podjela rukavaca.

Prema obliku rukavci mogu biti:

- cilindrini,

- konusni i sferni

Prema pravcu delovanja sile rukavci mogu biti:

radijalni kada sila deluje popreno na podunu osu

aksijalni kada sila deluje u pravcu podune ose .

Prema poloaju na vratili ili osovini:

-unutranji i

-vanjski

4.Definisati osovine.

To su mainski elementi za kruno kretanje i slue kao nosai drugih mainskih dijelova.
Napregnute su na savijanje i nikad ne prenose obrtne momente.
Osovine mogu biti pokretne (obrtne ili oscilujue) i nepokretne.

Znaajnu primjenu imaju na vagonima kod motornih vozila, prikolica,dizalica, koturaa i td.

5.ta su osovinice?

To su mainski elementi koji se upotrebljavaju na mjestima gdje treba obezbjediti zglavkastu

vezu za oscilatorno, odnosno kruno kretanje (npr. veza klipnjae i klipa). Izrauju se kao
pune i uplje, sa i bez naslona.

Osovinice su optereene savijanjem, smicanjem i povrinskim pritiskom.

6.Definisati vratila.

Vratila su nosai obrtnih mainskih delova, koji u okviru jednog mainskog sistema vre:

- prenoenje kretanja i optereenja i

- spajanje dijelova u funkcionalnu cjelinu

Podjela:

Prema obliku podune ose, vratila mogu biti prava (sa pravom podunom osom) , koljenasta
(sa isprekidanom izlomljenom podunom osom), gipka i zglobna (kardanska).

7.Koja je razlika izmeu osovina i vratila?

Osovine i vratila su po obliku su slini, a bitno se razlikuju po optereenju i proraunu, poto

osovine trpe savijanje i eventualno aksijalne sile, dok vratila osim tih istih optereenja
prenose i obrtni moment, pa trpe i uvijanje. Osovine se obru zajedno sa elementima na
njima, mogu samo da osciluju, a mogu biti i nepokretne, pri emu se obrtni elementi vrte oko
njih.

8.Definicija i podjela leita.

Leita su oslonci vratila, osovina i osovinica.

Prema konstrukciji: klizna i kotrljajna.

Prednosti i mane:

Kotraljajna: malo trenje, male dimenzije, mali otpori pri startu, malo
maziva;jednodelna, tanost, ne popravljaju se.

Klizna: priguuju oscilacije, tih rad bez uma, u povoljnim uslovima dugotrajna.

Prema pravcu dejstva sile: aksijalna, radijalna i

radiaksijalna.

9.Podmazivanje leita.
Osnovna uloga maziva je smanjenje trenja

dodirnih povrina i smanjenje njihovog troenja.

Kao maziva leita koriste se:

-Tena maziva (ulja),

- Masti,

- vrsta maziva,

- Mjeavina vrstih maziva sa uljima i mastima,

-Voda,

- Vazduh, azot, ugljendioksid i dr.

Od pravilnog izbora maziva, u najveoj mjeri, zavise osnovna radna svojstva leaja: njegova
nosivost, stabilnost, preciznost (tanost voenja vratila) i trajnost (duina radnog vijeka).

10.Vrste navoja.

Navoji mogu biti:

- desnovojni(desni)koji su standardni

- lijevovojni(lijevi) za posebne namjene: ventili plinskih boca, zatezai eline uadi,....

Navoj moe imati jedan ili vie poetaka pa se govori o jednovojnom ili vievojnom navoju.
Vievojni navoji imaju vei korak h.

Navoji mogu biti unutranji i vanjski.

Vijak ima vanjski navoj, izraen na vanjskoj povrini cilindra. Unutranji navoj moe biti
izraen u otvoru u nekom mainskom dijelu.

a) Metriki navoj; najei standardni navoj

b) Fini metriki navoj; ima manju dubinu navoja i korak od normalnog

metrikog navoja

c) Whitworth-ov cijevni navoj; tradicionalni cijevni navoj porijekolom iz Velike Britanije

d) Trapezni navoj; za vretena, ima manje trenje od metrikog navoja

e) Pilasti navoj; za vretena, ima manje trenje od trapeznog, ali podnosi

optereenja samo u jednom smjeru

f) Obli navoj; za spojnice eljeznikih vagona, neosjetljiv na oteenje i prljavtinu

g) Obli elektro-navoj (Edisonov navoj); za grla arulja i elektrine osigurae

11.Definicija i podjela klinova.

Klinovi su mainski elementi kojima se ostvaruje vrsta razdvojiva veza.

Prema poloaju u vezi i nainu djelovanja sile na klin, dijele se na :

- uzdune i

- poprene.

Uzduni klinovi postavljaju se uzdu ose vratila ili osovine i za njih vezuju glavine
zupanika, kainika, spojnica i slino.
Uzduni klinovi mogu biti sa nagibom i bez nagiba.
Uzduni klinovi sa nagibom mogu biti:
normalni,
tetivni klin
izdubljeni klin
tangentni klin

Popreni klinovi ostvaruju naponsku vezu dijelova koje spajaju. Mogu biti klinovi za spajanje
ili klinovi za podeavanje.

13.Mainski sistem.

Mainski sistem je sastavljen od vie mainskih dijelova, podsklopova i sklopova,

podgrupa i grupa,podsklopova i sklopova povezanih u funkcionalnu cjelinu.

Podjela mainskih sistema:

radni

energetski

namjenski

Radni mainski sistemi vre odreenu transformaciju materijala, tj. namjenjeni su za

izvravanje radnih funkcija, npr. obradu materijala, transport materijala i dr.

Energetski mainski sistemi slue za transformaciju jednog oblika energije u drugi. Npr:
motori, turbine,generatori, pumpe, kompresori, ventilatori, itd.

Namjenski sistemi izvravaju posebne operacije (naoruanje,svemirski program...).

14.Podjela spojeva.

Nerastavljivi spojevi - ne mogu se rastaviti bez razaranja ili plastinog deformiranja

materijala

- zakovani spojevi
- zavareni spojevi

- lemljeni spojevi

- lijepljeni spojevi

Rastavljivi spojevi

- vijani spojevi

- spojevi s klinovima

- spojevi pomou ivija i svornjaka

- opruge

15.Podjela zakovanih spojeva.

Zakovani spojevi mogu se podjeliti na vie naina i to:

Prema ploaju limova

- preklopni i
- sueoni.

Prema broju redova zakovica

- jednoredni,
- dvoredni, troredni i vieredni.

Prema rasporedu zakovica

-paralelni raspored

-naizmjenini (cik-cak) raspored

Prema broju ravni smicanja

- jednosjeni,
- dvosjeni i
- viesjeni.
Prema namjeni
- vrsti,
- nepropustljivi i
- vrsti i nepropustljivi.