Professional Documents
Culture Documents
Optrerecenja Tecnostima I Nasutim Materijalima PDF
Optrerecenja Tecnostima I Nasutim Materijalima PDF
Optrerecenja Tecnostima I Nasutim Materijalima PDF
1 Optereenja od tenosti
p( z ) = z (1)
gde je:
z posmatrana dubina ispod gornje povrine tenosti - ogledala (visina
stuba tenosti posmatrano od gornjeg nivoa tenosti) [m]
jedinina teina tenosti [kN/m3] (proraunska vrednost se uzima
prema odgovarajuem standardu za optereenja).
Ovde se posmatraju dejstva samo od mirne tenosti. U sluaju kretanja tenosti i/ili
rezervoara (na primer pri zemljotresu) javljaju se i hidrodinamika dejstva.
Interni materijal za predavanje iz predmeta: Dejstva na objekte, FTN, IG, Novi Sad, str.10.,2010.god.
mr Milorad Tatomirovi: Optereenja tenostima i nasutim materijalima. 1
Teina vode za proraune se uzima w = 10.0 [kN/m3]. Teine alokohola, vina, nafte,
benzina i drugih naftnih derivata je neto manja od teine vode. Teina muljevite
vode je vea od teine obine vode. Teine za neke vrste tenosti su date sa
orijentacionim vrednostima u gornjoj tabeli. Teine tenosti se uzimaju prema
propisanim vrednostima koje su date u odgovarajuim standardima ili se u posebnim
sluajevima utvruju laboratorijski.
Dno bunkera je uobiajeno nagnuto, u obliku levka, radi lakeg isputanja materijala.
Analiza optereenja se radi za vertikalne zidove i nagnute povrine levka. Ovde e
biti u osnovi prikazan klasini postupak obuvatanja ovih optereenja. Kod ovog
postupka zanemaruje se uticaj trenja uskladitenog materijala o povrinu zidova
bunkera, a pritisci materijala na zidove bunkera se uzimaju prema teoriji bonih
potisaka tla.
Interni materijal za predavanje iz predmeta: Dejstva na objekte, FTN, IG, Novi Sad, str.10.,2010.god.
mr Milorad Tatomirovi: Optereenja tenostima i nasutim materijalima. 3
Horizontalno optereenje upravno na povrinu vertikalnih zidova bunkera na dubini z
uskladitenog materijala, uzima se u sledeem obliku:
ph ( z ) = z tan 2 45 = z a (2)
2
gde je:
zapreminska teina materijala u bunkeru [kN/m3]
z dubina materijala na mestu posmatranog preseka [m]
ugao unutranjeg trenja materijala u bunkeru.
Optereenje na zidove
Optereenja na zidove i zatvoreni ispust bunkera (k =a)
levka bunkera
Prema novim evropskim propisima EC 1-4 [1], trenje materijala o zidove elije se
obuhvata pri analizi optereenja kako kod silosa tako i kod bunkera.
Interni materijal za predavanje iz predmeta: Dejstva na objekte, FTN, IG, Novi Sad, str.10.,2010.god.
mr Milorad Tatomirovi: Optereenja tenostima i nasutim materijalima. 4
2.2 Optereenja u silosima od uskladitenog rastresitog materijala
Interni materijal za predavanje iz predmeta: Dejstva na objekte, FTN, IG, Novi Sad, str.10.,2010.god.
mr Milorad Tatomirovi: Optereenja tenostima i nasutim materijalima. 5
Horizontalni i vertikalni pritisci materijala u elijama silosa ne rastu linearno sa
dubinom, kao kod pritisaka tenosti i tla, nego se sa poveanjem dubine prirast
pritiska u eliji smanjuje. Za stanje mirovanja uskladitenog materijala primenjuje se
Janssen-ova (Jansenova) teorija.
Na dubini z izdvaja se sloj materijala debljine dz, koji u osnovi ima povrinu A
poprenog preseka elije silosa. Na ovaj sloj deluju sledee sile (videti sliku):
V=0
pv ( z ) A + A dz [ pv ( z ) + dpv ] A pw ( z ) O dz = 0 (6)
U gornjoj jednaini su dve nepoznate: pv i pw. Janssen je 1895 uveo sledee dve
proraunske pretpostavke pri odreivanju reenja gornje jednaine, gde je sa prvom
Interni materijal za predavanje iz predmeta: Dejstva na objekte, FTN, IG, Novi Sad, str.10.,2010.god.
mr Milorad Tatomirovi: Optereenja tenostima i nasutim materijalima. 6
pretpostavkom, trenje pw izrazio preko horizontalnog pritiska ph, a sa drugom,
uvedeno ph izrazio preko vertikalnog pritiska pv u uskladitenom materijalu:
(1) pretpostavka: da trenje materijala o zidove elije odgovara tzv. suvom trenju
sa konstantnom vrednou koeficijenta trenja po visini zida:
pw ( z )
= tan = = constant1 (7)
ph ( z )
gde je ugao trenja uskladitenog materijala o povrinu zida elije.
pw ( z ) = ph ( z ) (9)
A dz A dpv ph ( z ) O dz = 0 (10)
a nakon toga i drugu:
ph ( z ) = pv ( z ) (11)
A dpv + pv ( z ) O A dz = 0 (12)
dpv O
= pv ( z ) + (13)
dz A
Izrazi se esto daju i u obliku gde se uvodi funkcija oblika dijagrama - raspodele
optereenja :
z
( z) = 1 e z0
(18)
Ako se posmatrana dubina uskladitenog materija z poveava, optereenja rastu i
tee konanim asimptotskim vrednostima. Za z , sledi da je = 1 , a optereenja
dobijaju maksimalne teorijske vrednosti:
A rh
pv = z0 = = (19)
max
O
A rh
max ph = z0 = = (20)
O
A
max pw = z 0 = = rh (21)
O
ph ( z ) 1 sin
= = a = tan 2 45 = (23)
pv ( z ) 2 1 + sin
A r
rh = ; zo = h ; ( z ) = 1 e z z0 (24)
O
max pv = z0 (25)
Koeficijent trenja rastresitog materijala o zidove silosa , odnosi se na silose sa glatkim zidovima (za
zavarene ili presavijene eline ili aluminijumske limove, sintetiki materijal itd.), i na silose sa
hrapavim zidovi (beton, malter, drvo itd.). Vrednosti koeficijenta trenja kod hrapavih zidova su vee za
0.1 u odnosu na date vrednosti kod glatkih zidova.
Date tabelarne vrednosti zapreminske mase predstavljaju gornju granicu. Date tabelarne vrednosti
parametara (odnos horizontalnog i vetrikalnog pritiska) i (koeficijent trenja materijala o zid)
predstavljaju srednje vrednosti (u tabeli je stoga kod ovih parametara uveden indeks m). Prema ovom
standardu, u proraunima ove vrednosti treba ili uveati sa faktorom 1.15 ili umanjiti sa faktorom 0.9,
u cilju odreivanja merodavnog maksimalnog optereenja, odnosno najveih vrednosti za pv, ph i pw.
U tom smislu, koriste se sledee kombinacije parametara pri odreivanju merodavnih pritisaka i trenja
prema opisanoj Jansenovoj teoriji:
- pri odreivanju pv koriste se parametri: = 0.90 m i = 0.90 m uz primenu izraza (14) i (15),
- pri odreivanju ph koriste se parametri: = 1.15 m i = 0.90 m uz primenu izraza (14) i (16), i
- pri odreivanju pw koriste se parametri: = 1.15 m i = 1.15 m uz primenu izraza (14) i (17).
Na ovaj nain dobijene vrednosti za pv(z), ph(z) i pw(z) se uzimaju da deluju simultano i skupa
predstavljaju optereenje od uskladitenog rastresitog materijala na zidove elija silosa. Pri analizi
statikih uticaja u silosnoj eliji, kao i pri kombinacijama sa drugim optereenjima, ovo optereenje se
uzima kao jedan poseban sluaj optereenja.
Ovde opisano optereenje, odgovara stanju punjenja odnosno mirovanja sipkog materijala u silosu.
Raunsko optereenje pri pranjenju se dobija mnoenjem optereenja pri punjenju koeficijentom
natpritiska C (prema standardu SRPS ISO 11697 [3]).
Interni materijal za predavanje iz predmeta: Dejstva na objekte, FTN, IG, Novi Sad, str.10.,2010.god.
mr Milorad Tatomirovi: Optereenja tenostima i nasutim materijalima. 10