Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 12

Raspodjela teina i kordinate teita.

Stastike reakcije

Pod teinom vozila treba podrazumjevati tzv. ukupnu teinu, koja predstavlja
zbir sopstvene teine vozila i teine korisnog tereta odnosno:

Gu = Gs + Gk
Teina vozila razliito utie na kretanje vozila. Poveavanjem teine poveavaju
se otpori kretanju (kotrljanju , usponu, ubrzanju), ali se potencijalno
omoguavaju vee vune sile pa time i povoljne vune karakteristike.Poznato je
da teina vozila djeluje u teitu vozila. Poloaj teita takoer znatno utie na
performanse vozila.
U ovom poglavlju razmotrie se vozilo u stanju mirovanja )statike reakcije tla-
odnosno statika optereenja mostova)

Raspodjela teina vozila sa tri toka

Teina koja optereuje prednju i zadnju osovinu vozila sa sa tri toka


( mopeda) odnosno normalne statike reakcije tla ( Z1 , Z 2 , Z 3 ) odreuje se
pomou jednaina ravnotee prostornog sistema sila.
Uz poznatu ukupnu teinu vozila G, koja djeluje u teitu vozila,te
poznate koordnate teita postavljaju se jednaine ravnotee prema slici

Figure 1. RASPODJELA TEINA


Suma momenata oko ose y
- y

glasi:
Gb
Z1L - Gb = 0 , Z1 =
L
- y
Suma momenata oko ose y glasi:

( Z 2 + Z3 ) L - Ga = 0

( Z 2 + Z3 ) = GLa
Suma momenata oko ose x-x glasi:

s - Z2
Z3 s -G
c=0
Sabiranjem i oduzimanjem jednaina dobije se:

G c a
Z3 = +
2 s L

G a c
Z2 = -
2 L s
Pri tome je zadovoljen uslov:

Z1 + Z 2 + Z3 = G
Raspodjela teine vozila sa etiri toka

Teina koja optereuje prednju i zadnju osovinu vozila sa sa


etiri toka ( mopeda) odnosno normalne statike reakcije tla ( Z1 , Z 2 )
zavise poloaja podloge na kojoj vozilo miruje. Odreuje se pomou
statikih jednaina ravnotee sila i momenata.

a) Normalne statike reakcije tla za sluaj mirovanja vozila na


horizontalnoj podlozi

x T

G
1 2
Z1 Z2
a b
l

Postavljanjem momentnih jednaina za take 1 i 2 dobiju se statike reakcije Z1 i Z 2


:

Gb
Z1 = = G1
l
Ga
Z2 = = G2
l
U daljnjem izlaganju koristie se oznake G1 i G2 za normalne statike reakcije tla.
b) Normalne statike reakcije tla za sluaj kada je vozilo
zakoeno na usponu nagiba a

hT

1
Z1 G
a
2
l b
Z2

Postavljanjem momentnih jednaina za take 1 i 2 dobiju se statike reakcije


G1 i G2 :

G1l + G sin a ht - G cos a b = 0

Gb Gh
G1 = cos a - t sin a
l l

G2l - G sin a
ht - G cos a
a=0

Ga Gh
G2 = cos a + t sin a
l l
Komponenta teine G sin a uravnoteava se sa silom prijanjanja :

G sin a = Gj cos a

1.7 Poloaj teita vozila

1.7.1 Znaaj i koordinate teita

Poloaj teita vrlo je vana karakteristika vozila koja utie na dinamike


karakteristike vozila a posebno na raspored optereenja prednjih i zadnjih tokova
te na stabilnost vozila. Poloaj teita odreen je sa:
a udaljenost teita od prednje osovine vozila
b udaljenost teita od zadnje osovine vozila
c udaljenost teita od podune ravni simetrije vozila
hT udaljenost teita od tla

Kod izvedenih vozila koordinate teita u pravilu se odreuju vaganjem dok se pri
projektiranju i konstruiranju primjenjuju proraunske metode.

1.7.2 Odreivanje koordinata teita vaganjem

a) Odreivanje udaljenosti teita od osa tokova


Vaganje se vri prema slici 1.3

x T

hT
1
G 2

Z1 a Z2
b
l

Slika 1.3 Vaganje vozila za odreivanje koordinata a i b

Postavljanjem jednaine ravnotee momenata za taku 1 dobijamo udaljenost


teita od ose prednjih tokova a:

G
a - G2
G l=0 a = l 2 (1.1)
G

Postavljanjem jednaine ravnotee momenata za taku B dobijamo na isti nain


udaljenost teita od ose zadnjih tokova b:

G
b - G1
G l =0 b = l 1 1.2)
G

Za provoenje ovog prorauna neophodno je prvo odrediti teinu vozila. Poznavajui


mase vozila koje optereuju prednju, odnosno zadnju osovinu vozila, moe se
odrediti teina vozila koristei sljedeu jednainu ravnotee:

Z = 0 G = Z1 + Z 2
G = G1 + G2 = ( m1 + m2 ) g

esto se u literaturi poduna koordinata teita oznaava sa xT .

b) Odreivanje udaljenosti teita od podune ravni simetrije vozila


S ciljem odreivanja koordinate teita u poprenom (bonom) pravcu potrebno je analizirati
sliku na kojoj je prikazano odreivanje mase koja optereuje desnu stranu (u pravcu
kretanja) vozila, a koja je data u ulaznim podacima.

Slika 1.2.2. Odreivanje poprene koordinate teita vozila vaganjem

Analogno odreivanju podune koordinate teita, u svrhu odreivanja teita u poprenoj


ravni potrebno je izvriti analizu sila koje djeluju na vozilo i postaviti odgovarajue jednaine
ravnotee. Momenta jednaina za lijevu stranu vozila ima sljedei oblik:
t
M L = 0 ZD t - G 2 + e = 0

Na osnovu poznate ukupne mase vozila i mase vozila koja optereuje desnu stranu vozila
moe se odrediti koordinata teita u poprenoj ravni e.

t
ZD t - G
e= 2
G
e=
Predznak () u rezultatu znai da je pogreno pretpostavljeno djelovanje sile teine G, tj. da
se teite T nalazi sa druge strane vertikalne ose z.

Slino kao i za poduna koordinatu teita, koordinata teita u poprenoj ravni se u literaturi
oznaava sa yT.

Odreivanje udaljenosti teita od tla


Visina teita odreuje se na osnovu vaganja vozila u nagnutom poloaju (slika 1.5).
Za potpunu definiciju poloaja teita potrebno je odrediti jo i visinu teita hT, odnosno u
literaturi poznatoj kao zT. Odreivanje visine teita se takoe vri vaganjem, ali je u tu svrhu
potrebno jednu od osovina podii na odreenu visinu H, kao to je to prikazano na slici 1.2.3.

Slika 1.2.3. Odreivanje visine teita

Postavljanjem jednaina ravnotee za prednju osovinu u obliku:

M1 = 0 Z 2 l cos a - G a cos a - G ( hT - rS ) sin a = 0

moe se odrediti i visina teita koristei sljedei izraz:

Z 2 l cos a - G a cos a + G rS sin a


hT =
G sin a

Jedina nepoznata veliina u prethodnom izrazu je ugao a koji je nastao podizanjem prednje
osovine vozila na visinu H, a prema slici 1.2.3 se moe odrediti na sljedei nain:

H
sin a = a
l
Konano, visina teita se odreuje iz izraza:

Z2 l - G a
hT = rS +
G tga

Ovdje su:

H visina podizanja osovine


a ugao nagiba vozila prema horizontalnoj podlozi
hT visina teita kada se vozilo nalazi na horizontalnoj podlozi
rS statiki poluprenik toka
ZZ radijalna reakcija tla; ova veliina mjeri se vagom
1.7.3 Informativni podaci o poloaju teita

a) Orijentacione vrijednosti
U tabeli T1.3 date su orijentacione vrijednosti parametara vozila koji se odnose
na poloaj teita:
Vrsta vozila

Napomena
osobna kamioni autobusi

a
l 0,45 0,55 0,55 0.75 0,40 0,55 optereeno
b
l 0,45 0,55 0,25 0,45 0,45 0,60 optereeno

hT (m) 0,45 0,65 0,65 1,00 0,70 1,20 neoptereeno


0,60 0,75 0,90 1,20 optereeno

Tabela T1.3 Orijentacione vrijednosti parametara vozila


koji se odnose na poloaj teita

Primjer mjerenja sa izraunatim podacima

Na slici 1.6 prikazano je mjerenje a u tabeli T1.4 rezultati mjerenja i izraunavanja


poloaja teita automobila
Slika Mjerenja poloaja teita automobila
Relevantni tehniki podaci: l= 2500 mm; H = 380 mm; 2S = 1400 mm; r S = 260 mm

TEINE I TEINSKO STANJE VOZILA


DUINE (1) (2) (3) (4) (5) (6) (7)
GPL (kg) 287 313 330 344 341 348 346
GPD (kg) 276 290 314 330 331 339 340
GZL (kg) 180 209 210 271 295 301 325
GZD (kg) 194 198 232 291 318 321 348
ZZL (kg) 192 221 229 287 312 318 340
ZZD (kg) 198 205 233 298 325 326 355
GP (kg) 563 603 644 674 672 687 686
GZ (kg) 374 407 442 562 613 622 673
G (kg) 937 1.010 1.086 1.236 1.285 1.309 1.359
ZZ (kg) 390 426 462 585 637 644 695
GD (kg) 467 522 540 615 636 649 671
e (mm) 698 724 696 697 697 694 691
a (mm) 998 1.007 1.018 1.137 1.175 1.175 1.238
b (mm) 1.502 1.493 1.483 1.363 1.325 1.312 1.262
c (mm) -2 24 -4 -3 -3 -6 -9
hT (mm) 538 565 696 697 697 694 691

Tabela T1.4 Rezultati mjerenja i izraunavanja poloaja teita automobila


Teinska stanja: (1) Vozilo spremno za vonju; (2) Vozilo sa vozaem (75 kg);
(3) Voza+suvoza; (4) Voza+3osobe ; (5) Voza+3osobe + 50kg;
(6) Voza + 4osobe; (7) Voza + 4osobe + 50kg
1.7.4 Odreivanje koordinata teita u fazi projektiranja vozila

U procesu projektiranja i konstruiranja vozila koordinate teita odreuju se


analitikim, grafoanalitikim ili grafikim metodama na osnovu dispozicije vozila i
raspoloivih ili procijenjenih podataka o teinama elemenata vozila.
Na slici 1.7 dat je primjer procjene polaznih podataka o teinama i rastojanjima
elemenata vozila:

Slika 1.7 Primjer procjene polaznih podataka o


teinama i rastojanjima elemenata vozila

U analitikoj metodi koristi se jednadba jednakosti rezultujuih i komponentalnih


momenata koja za ovaj sluaj za taku B ima oblik:
i=n (1.11
GP l - Gi li = 0 )
i =1
Slijedi:
i =n (1.12
G l i i )
GP = i =1
l

Dalje slijedi:
GZ = G - GP (1.13)

Koordinate a i b odreujemo sada prema (1.1) i (1.2) dok koordinatu h T dobijamo iz:

i =n
G hT - Gi hi = 0 (1.14)
i =1

Slijedi:
i =n

G h i i
hT = i =1
(1.15)
G l

You might also like